Category: blog

  • Stvarno? “I mu?karci imaju biolo?ki sat”


    Neki dijelovi feminizma nikada neđe biti uspje?ni zato ?to su toliko u suprotnosti s ljudskom prirodom da nikada ne mogu doseći kriti?nu masu. Recimo, unato? stalnom uvjeravanju o samopouzdanim, iskusnim i magneti?nim starijim đenama koje bi mu?karci trebali obo?avati, većina mu?karaca takve i dalje ignorira u korist mladih đena koje stimuliraju njihova urođena osjetila. Priroda je stvarno kuja.

    Jedna neđeljena posljedica te propagande o privla?nosti starijih (30+) đena javila se u obliku negativne pozornosti prema posljedicama odga?anja braka i djece. To kod nas nije zanemariv problem – prosje?na dob stupanja u brak i prosje?na dob ra?anja prvog djeteta su u posljednjih 30 godina porasle za oko 5-6 godina, te se sada kre?u oko 28 godina. Iako nikome ne bi palo na pamet zbog toga reći da su đene koje odga?aju udaju do preko 28 godina lakomislene, istrođene ili ?togod gore jer bi to bilo okrutno, istodobno je sasvim slobodno diskutirati o posljedicama na djecu i obitelj. Naposljetku, svi vole djecu i obitelj do te mjere da đe rado uni?titi jednu stranu prilikom razvoda kako bi se bolje skrbilo za djecu! Yay!

    Budući da su djeca i obitelj su sasvim apstraktni koncepti, zbog toga je fair game baviti se njihovom dobrobiti u obliku kvalitete ćivota, zdravlja, poroda i odrastanja. A kroz to je na povrćinu isplutala sva sila negativnih podataka:

    – da je rizik od neplodnosti đene s 30 godina 3 puta veći nego one s 20, a đene s 40 godina 10 puta veći
    – da je rizik od Downovog sindroma kod đene s 40 godina 20 puta veći nego kod one s 20

    Na slici: skok sa ?anse od 0.05% na 1% u 20 godina, na 8% u 30 godina

    – da je samohrano roditeljstvo u prosjeku jednako ?tetno za odrastanje djeteta kao i razni oblici zlostavljanja (nema veze s ovim ?lankom, ali nikada ne ?kodi spomenuti, ne?)

    … kvragu, ?ovjek se jednostavno zgrozi koliko problema nastaje kada se đene po?nu na bilo koji naćin udaljavati od tradicionalnog obiteljskog modela. Jednostavno mu po?nu prirodno padati na pamet pitanja je li to ba? sve ok i jesu li ga mo?da ne?to pogre?no naućili o seksualnim slobodama.

    Feminizam nije mogao dopustiti takav skandal. No kako prikriti negativne efekte na djecu koji dolaze kao posljedice đenskih odluka? Poslije nekoliko desetlje?a mozganja, odgovor je napokon stigao. Dame i gospodo, predstavljam vam…

    MU?KI BIOLO?KI SAT

    “Da, ali i mu?ki imaju biolo?ki sat” – odgovor na tvrdnju da je za đenu dobro rano se udati

    Svima je poznato da se mu?karci ne suo?avaju sa zidom poput đena; mu?ka seksualna privla?nost raste poslije 30-e godine, a ne opada. Nastavlja rasti jo? jedno desetljeđe i zatim doćivljava tek polagan zalaz negdje poslije 45-e godine, nikada ograniđen smrtonosnim zidom kao ?to je slu?aj kod đena. ?ak i u dubokoj starosti, mu?karcu i dalje idu u korist svi fluidni faktori privla?nosti (ako ih zna iskoristiti) i ćinjenica da su demografske okolnosti u njegovu korist. No sve je to ok – ali plodnost? D?abe mu sve to ako neđe moći imati djecu ako bude previđe đekao!

    Pregled literature koja se tiđe povezanosti mu?ke starosti i kvalitete sjemena usporedio je 30-godi?njake s 50-godi?njacima i prona?ao smanjenje volumena sjemena (12%), pokretljivosti sperme (16%) i normalne sperme (10%), ali ne i smanjenje koncentriranosti sperme s tom razlikom od 20 godina. Ipak, treba napomenuti da standardni parametri sjemena ne koreliraju savrđeno sa stvarnom mogu?no??u oplodnje i trudnođe.
    Kao i kod đena, mu?ka rastu?a dob bila je asocirana sa zna?ajno vićim vremenom do trudnođe (VDT) i smanjenim stopama zađe?a. Peterostruki VDT je bio zabiljeđen kod mu?karaca starijih od 45 u odnosu na one 25 i mlađe. ?ansa za ukupni VDT dulji od jedne godine (?to u standardnoj medicini povlaći za sobom opravdanu zabrinutost o mogu?oj neplodnosti) bila je 5 puta ve?a kod starije grupe mu?karaca.
    Također postoje dokazi da ođeva dob od 40 ili viđe godina utjeđe na uđestalost sljedećih bolesti:

    – Autizam: +40%
    – Bipolarni poreme?aj osobnosti: +30%
    – Dijabetes I: +30%
    – Smanjena inteligencija: +20%
    – ćizofrenija: +60%

    Prili?no zastra?ujuđe, zar ne? Mislim, nije da je itko tvrdio da su mu?karci imuni na starenje, ali dobro je vidjeti intenzitet efekata… +50% nije mala stvar. ?ak i ako VDT nije apsolutna neplodnost (koja kod mu?karaca samo zbog dobi i dalje ne postoji) nego samo veći broj potrebnih poku?aja, svejedno je to nezgodna stvar. Oćito je mu?karcima bolje da ne budu igraći i ve?u se za đene dok su jo? mladi i vitalni, prije nego im istekne biolo?ki sat.

    Naravno, ove rezultate treba staviti u perspektivu:

    Na graf ?anse za Downov sindrom po majćinskoj dobi dodana ?ansa (crvena linija) za autizam, dijabetes i ćizofreniju po oćinskoj dobi

    Oooooops! ?to je sad ovo?

    Pove?anje od 50% ekstremno malog rizika i dalje rezultira ekstremno malim rizikom?

    0.075% je i dalje zanemarivo manje od 1%?

    Mu?ka plodnost i kvaliteta potomstva od starosti trpe 30 puta manje posljedica nego đenske?

    Tako mi svega, nije mi jasno kako nam se u diskusiju potkrao tako sitan detalj. Mođemo li i dalje reći da mu?karci imaju biolo?ki sat? Barem “biol” od biolo?kog sata? Ne?

    FUUUUUUUUUUUU

    Zalju?ak: Jednostavno ređeno, mediji su u svojoj bezumnoj trci da se svide đenskom ćitateljstvu (kao i inađe) ignorirali znanstveni zna?aj istraćivanja i napuhali rezultate izvan svake granice razuma kako bi rekli đenama ono ?to đene đele ?uti. Da nemaju nikakav poseban problem o kojemu moraju brinuti. Da su mu?karci ti koji bi se trebali spustiti na zemlju.

    Na?alost, istina je to da mu?karci uistinu imaju neke reproduktivne pote?kođe kako stare, te pote?kođe su rjeđe i znatno slabije od onih s kojima se suo?avaju đene iste dobi. Iako mu?ki Homo Sapiens nije bezvremen, njegove sposobnosti razmno?avanja su bolje prilagođene starosti (uzevći u obzir da je njegovo ulaganje relativno maleno, nije ni ?udno da ga je tako lako odr?avati). Stoga đenski i mu?ki biolo?ki sat uuopđe nisu iste stvari. Tvrditi da mu?karci imaju biolo?ki sat je kao da netko vidi da ljudi imaju repnu kost i kađe da su ljudi zbog toga polu-gu?teri.

    Nikakva racionalizacija i bijes na svijetu neđe promijeniti ovu istinu – mu?karci i đene jednostavno nisu stvoreni jednakima u ovom pogledu, i ?to prije to prihvatimo i kao pojedinci i kao dru?tvo, to đe nam svima biti bolje.

    Oznake: biolo?ki sat, mu?karci, đene, odabir partnera

  • Kako izbjeći kroni?ni Jednoitis?

    Kako u prosjeku dobivam po mail na dan kroz moj mali kanal za pomo?, usu?ujem se reći da sam se u ove dvije godine nagledao svega. Moja omiljena tema je svakako pomo? mu?karcima kod neke specifi?ne tehnike ili zavođenja u tijeku. Jednostavno postoji nekakva kreativna energija u tim prvim fazama romanti?nog odnosa, kada je vrlo malo toga jo? definirano i u zraku se osje?a nekakva radost zbog velikog potencijala za ne?to sretno.

    đenska pitanja su u pravilu “nit’ smrdi nit’ miriđe” tipa, najviđe zato ?to je igra za đene vrlo ograniđena pa ih ne mogu direktno uputiti ?to da naprave na naćin koji bi uspje?no rijećio njihov problem, ve? samo kako bi opđenito trebale razmi?ljati ako đele da im se ta situacija opet dogodi ili ne dogodi.

    S druge strane, ta đenska pitanja nemaju potencijal ćivcirati me kao ona koja mu?karci ?alju o nekoj pojedina?noj curi (najđe?đe biv?oj) zbog koje pate od Jednoitisa. Jedno od zlatnih pravila igre je da ?ovjek treba imati opcije, tako da ako mi ?alje mail kako rijećiti ba? taj pojedina?an slu?aj, to većinom znaći da je ve? izgubio. Svejedno, uvijek postoje nekakve ?anse, te je naravno samo poslu?ati problem đesto ljekovitije od toga hođe li biti rijeđen.

    No postoji jedna tema koja u mom srcu izaziva posebno veliku kolićinu “WTF-a”, a to je kroni?ni Jednoitis. Ako se za iti jednu vrstu pitanja mođe reći da je lo?a, onda pitanja o kroni?nom Jednoitisu zaslu?uju posebno mjesto u paklu, gdje ?ovjeku svaki put kada klikne “po?alji” iz monitora iskoći boksa?ka rukavica i odalami ga. Jednostavno ne podnosim kada ljudi odbijaju ućiti na gre?kama i mjesec za mjesecom me pitaju kako đe prvo vratiti biv?u, onda vratiti neku jo? pro?liju biv?u, pa onda kako đe osvojiti curu koja ima de?ka i apsolutno ne obra?a pozornost na njih, kako je moraju imati, ne mogu bez nje, i tako i opet i opet i opet, sve dok me ne pitaju “?to znaći to ?to im je juđer rekla ‘daj viđe od**bi od mene ili ?u zvati policiju’”. A ?to misli? da znaći? Takvi ljudi zaslu?uju ostati u Beta bespućima sve dok ne nauđe lekciju, a ja se moram okrenuti pomaganju onima koji su voljni i sposobni ne?to naućiti.

    Ne mođe! Zaboravite! Dosta viđe glupih pitanja o curama koje “morate imati”!

    Evo naćina na koje se svaki mu?karac mođe garantirano osloboditi od Jednoitisa:

    Iskustvo – vje?baj, budi s puno đena u raznim kontekstima i potrudi se nalaziti u ?to neobi?nijim situacijama. Te?ko se uzbuditi oko neđega ?to si ve? vidjeo milijun puta. Za ovo treba puno vremena, ali dobra stvar je ?to i dolazi prirodno samim time ?to ?ovjek ćivi (naravno ako nema glavu zakopanu u pijesak).

    Obilje – ako si okruđen đenama i radi? na puno prilika istodobno, nema? vremena za ovakve bedastođe. Budući da ova tehnika nije savrđeno pouzdana i pomalo ovisi o sreći, idemo se okrenuti onima koje su dostupne svima.

    Mentalno degradiranje – ovo je moja omiljena tehnika koju bi bilo najlakđe poistovjetiti s meditacijom, iako je ne bih htio nazvati meditacijom jer nisu svi new age tipovi imuni na Jednoitis (dapađe obrnuto – neki od najvećih Beta jadnika i bijelih vitezova (ali ponavljam se) dolaze iz takvih pokreta). Mentalno degradiranje je jednostavno ćin smirivanja i pozivanja samog sebe na svoje osnovne mu?ke kvalitete, kojim ?ovjek promatra situaciju iz ćire perspektive i podsje?a se da nema razloga pona?ati se tako. Potrebno je samo periodi?no stati i mirno razmisliti o svemu. U osnovi, uzmi trenutak reći si ovo:

    “Ona nije savrđena. Ali ?ak i da jest, ja imam sretan ćivot neovisno o njoj.”

    đenomrzstvo (mizoginija) – u odsustvu mentalnog degradiranja, nema temeljitije obrane od Jednoitisa nego da mu?karac postane đenomrzac koji objektivno smatra da su đene inferiorna bi?a. U teoriji, ako ne?to prezire?, onda to ne mođe? idolizirati, no s ovim na?alost postoji nekoliko problema. Kao prvo je vrlo povr?no. Osobno nisam spreman zakidati svoju mo? prosućivanja i intelekt samo kako bih bio imun na Jednoitis. Kao drugo, mr?nja izjeda ?ovjeka i nikada nije zamjena za pozitivne emocije, ?to se mođe odraziti na njegovu privla?nost i zadovoljstvo u drugim sferama ćivota. I na kraju krajeva, mr?nja je samo korak daleko od obo?avanja – ako mu?karac na sve đene gleda kao na “kurve”, garantirano je da ga negdje đeka i “Madonna” koju đe iz nekog razloga idolizirati i koja đe mu pomutiti mozak.

    Mentalno degradiranje, dragi ćitatelji s Jednoitisom – prigrlite tu jednostavnu tehniku, upotrijebite je samo jedan put, i mo?da vam jednog dana ba? ona spasi ćivot.

    Oznake: savjeti, jednoitis, beta, mentalno degradiranje, đenomrzstvo, kako vratiti biv?u

  • Kuda idu divlje feministice


    ćivotni vijek feministica najlakđe je usporediti sa cvr?cima. Zamislite da je lijep ljetni dan. Sunce sija, puđe lagani vjetri? uz rijeku ili more (ovisno o vaćim preferencijama) i zrak je ispunjen njihovom pjesmom. Vlada obilje i radost. U tim uvjetima, cvr?ak je u svom prirodnom elementu. No kako dolazi jesen i spu?taju se temperature, cvr?ak pomalo postaje tići. Proizvodi svoj poznati zvuk ne?to sporije, i po noći ?ak i potpuno utihne. Na sun?an dan ili kada osje?a da je blizu nekakva prilika, u stanju je napregnuti se i nakratko opet doći do vrhunca svoje pjesme, no samo nakratko. Na kraju dolazi zima i cvr?ak nestaje, ostavljajući svoje plodove za sljede?u generaciju, kako bi se ona mogla probuditi kada vrijeme opet zatopli.

    Kada za ove blagdane odete kući obiteljima, sjetite se milijuna đena poput mene za koje je to najteđe doba godine
    Liz Jones

    Usamljenost.

    U mom umu, vidjevći umor urezan na lica roditelja koji sa svojim rasplodom đekaju pored trake za prtljagu, ona je uistinu superiorna prisilnom blagdanskom druđenju s obitelji koje se đesto pretvori u sva?u.

    Ali Boći? je drukćiji. Nema bijega ili ignoriranja toga. Ve? mjesecima se ruga nama koji nemamo djecu, partnere ili prijatelje bliske i prijatelje dovoljno lojalne da pobjegnu iz zagrljaja svojih obitelji kako bi bili s nama. “Koliko je tebi godina, 12?” siknula sam na svoju najbolju prijateljicu Karen kada mi je rekla da đe ‘provesti veliki dan s mamom i tatom’.

    Gdje god se ogleda?, sve te podsje?a na to da si parijah, da nisi uspjela na ćivotnom testu sređe.

    Mu?karcima nekako jo? stoji starost bez djece, no na đenama je to uvijek kao trn u oku. Kako uz veliku mo? dolazi i velika odgovornost, đena koja nije stvorila nikakvu obitelj ima neizbje?an podsjetnik da je promaćila svoj glavni potencijal, ono zbog đega su joj dani svi darovi i privilegije koje đene ućivaju.

    Ostatak godine mogu biti samouvjerena oko mog statusa bez mu?karca i djece – proizvodim malo uglji?nog dioksida. Ne moram kuhati za ikoga. Mogu biti ekscentri?na i lijena. No na Badnjak poćinjem pani?ariti. Pođelim da sam manje kao Carrie Bradshaw, kaoti?na i sebi?na, i viđe kao Kirstie Allsopp – crvenih obraza, spretna i ljubazna.

    Ovo je doba godine kada se svi propitkujemo, tim viđe ako nam je to kraj jo? jednog desetlje?a. Prije deset godina, na Boći? 1999., bila sam sama i ćivjela u maloj kući u Londonu s dvije ma?ke. Bilo mi je 40 godina i nisam nikada bila voljena, a kamoli udana. A u nađem modernom dru?tvu, ni?ta ne ozna?ava propast i izaziva smijeh viđe nego to.

    Na novogodi?nju veđer 1999., najdru?tvenije godine koju sam imala, mu?karac s kojim sam se trebala naći se ispri?ao da ne mođe. Dosegla sam dno. “?to ne valja sa mnom?” pitala sam se. Ali i poslije desetlje?a u kojemu sam uspjela ćivjeti s mu?karcem sedam godina, udala se i dobila pone?to prtljage (iako ne djece), i dalje ?u ovog Boći?a biti osamljena i hladna.

    Moji poku?aji normalnosti bili su osuđeni na propast. Poku?ala sam, propala i preselila se na selo, gdje sam mislila da đe postojati nekakva zajednica, gdje se susjedi poznaju i druđe. No bila sam u krivu: ispalo je da mogu proći tjedni i tjedni bez da progovorim i rije? s ikim.

    Napisala sam svoje tri đestitke: mojoj mami, koja ćivi 300 km daleko i pati od demencije; Johnu (po?taru); i smetlarima, zabavnom trojcu koji đesto ne posjeti moje dvori?te jer imam toliko malo sme?a.

    Obavila sam moju boći?nu kupnju. Biti okruđena majkama s popisima duljim od njihovih ruku ućinilo me jo? usamljenijom nego ikada prije. Bila sam jedina osoba s ko?arom umjesto kolica. U njoj sam imala jednu bocu ?ampanjca, đest glavica mlade salate, dva krumpira, jedan luk i ne?to malo jabuka i badema. Malo sam plakala dok sam ih stavljala u ko?aru, znajući da nikada ne?u uspjeti smrviti oklope badema bez pomoći mog bivđeg mu?a.

    Svi?a mi se dio u kojemu popisuje sve svoje pogre?ke i priznaje da joj je lođe zbog njih. Za takvu Liz mogu imati tra?ak simpatije i malo ?aliti ?to nije uspjela naći nekoga. ?ak mi ni ćinjenica da je odlućila ne?to poduzeti tek s 40 godina nije toliko smije?na kada se postavi tako molećivo. Vjerojatno je i slavni otac iz Novog zavjeta osje?ao istu vrstu simpatije prema pokornosti svoga sina razmetnoga. No ipak:

    Ove godine, posebno mi se gadi reklama za Coca-Colu. Znate onu gdje zgodni tinejdđer putuje svijetom i uz ?a?u Coca-Cole nostalgi?no razmi?lja o svojoj mami. Uspje?an otac koji se vra?a doma kako bi zagrlio svoju dugokosu kđer.

    Tjećim se da su takve scene većinom la?. Dvadeset-ne?to-godi?njaci bi se mo?da vratili doma kako bi spavali u krevetu iz djetinjstva, ali vjerojatno bi radije i dalje putovali ili se seksali. Do?li su doma jer im je ponestalo novaca ili pa?nje. Isto tako, kada bi se tata pojavio na Badnjak, vjerojatno bi ga đekala nabruđena đena spremna za riganje ljutnje (“Za?to kasni??” “Tko đe spremiti svu ovu hranu?” “Za?to ne mođe? ni potpisati posvete na darovima?”).

    Iako dokazi u ovo doba godine govore drukćije, biti sam je normalnije nego ?to mislimo. Zbog izbora ili slu?ajnosti, viđe đena nego ikada ćivi samo: broj se udvostrućio u posljednjih 30 godina. Zvana “slobodna đena” u koricama ?asopisa i novina, to je vrsta đene koja je aktivno odbacila ideju da nam je suđeno odgajati, biti supruge, majke i njegovateljice.

    I iako bih se i dalje jasno svrstala u ovaj kamp, jer sam uvijek stavljala svoju karijeru i sebi?nost ispred svega drugoga, i dalje postoje neke stvari od kojih dobivam knedlu u grlu, poput Jamesa Stewarta koji grli svoju djecu pored boći?nog drvca u spotu za “A Wondeful Life”. Ali kađem si da bi u stvarnom ćivotu djeca bila u svaći, Jimmy Stewart bi vjerojatno spavao sa svojom tajnicom, a Donna Reed bi imala ovisnost o internet kockanju.

    Također je va?no sjetiti se da đemo sve biti same u nekom periodu naćih ćivota pogotovo ako smo đene – jednostavno zato ?to ćivimo dulje od mu?karaca. Moja majka je imala mu?a koji ju je volio i sedmero djece, ali moj otac je umro prije deset godina i sva su djeca napustila dom, zasnovavći vlastite obitelji koje su im bile va?nije. Znam da joj nedostaje izrada pita i dru?tvene igre kasno u no?, ali sigurno joj ne nedostaju tro?ak, nered i beskona?ni poslovi, svađe i neslaganja.

    Liz Jones je pro?drla vlastita racionalizacija, sve kako se ne bi morala suoćiti sa svojim jadom; umjesto toga, idealno rjeđenje za nju je povući svih u isti ponor. To je ono ?to je ćini ne samo vrijednom ?aljenja, ve? i degutantnom do te mjere da ?u ovdje vrlo rado likovati nad njenim udesom. Druđenje s obitelji i zahvalnost svih njenih ?lanova za to ?to si se brinuo za njih… nije vrijedno tro?ka? Stvarno?

    Ekvivalent gađenja koje osje?am prema ovakvom razmi?ljanju je, ne znam, crkvena osuda ljudi koji poćine samoubojstvo. Samo je ovo jo? gore. Većina samoubojica priznaje da negdje postoji sre?a, samo da je se oni ne mogu domoći. Ne negiraju njeno postojanje, samo ne vide nadu da đe ikada imati i?ta od nje. No Liz Jones apsolutno negira da postoji sre?a. Izabrala je bezdan koji ne mođe dobro zavrćiti i uvjerila se da izvan njega ni?ta ne postoji, ?ak ni ?ansa za ne?to dobro.

    Uz to je ovo đena koja je deset godina u novinama pisala kolumnu zaraznog naslova “Za?to bi se trebala rastati od njega”, kao i sijaset retardiranih rasprava o “staklenom stropu”, “kulturi silovanja”, “patrijarhiji” i ostalim imaginarnim neprijateljima feminizma. Broj obitelji i ljudskih sudbina koji je pomogla razoriti time mjeri se u tisu?ama.

    Feministice ne postaju takvima zbog ru?nođe koju donosi starost – iako, da su bile lijepe, u pravilu se nikada ne bi ni bile u?lanile u taj pokret – ve? zbog karaktera i ćivotnih izbora. Liz i sama prisiljava svog hr?ka na posljednji trk pred svoju smrt, te nenamjerno opisuje tu kriti?nu razliku:

    Ovog Boći?a, budući da nisam dobila niti jedan poziv da se pridrućim obitelji ili prijateljima – pretpostavljam da osamljena, stara, veganska đena bez djece nije draga svakome – tako da ?u poku?ati ćivjeti seoski ideal i provesti dan hraneći moje ćivotinje.

    Otkada je seoski ideal hraniti ćivotinje? Seoski ideal je velika obitelj pod krovom ugrijanim pucketanjem vatre u kaminu, i domaći pr?ut i salata bez pesticida koju dijelimo s bli?njima s kojima smo ne?to sagradili. Ako je hranjenje ćivotinja seoski ideal, onda je svaki ?ovjek u gradu koji ima ku?nog ljubimca zapravo seljak. Njena definicija je tu?na lakrdija i izvrtanje tradicionalnog seoskog ćivota. ?ak i u umirućim selima, većina starih đena zapravo ima nekog drugog posla nego hraniti ćivotinje.

    Problem nije u tome ?to je ona osamljena, stara, veganska đena bez djece. Problem je u tome ?to ima naprasan i depresivan karakter koji ćini vrijeme provedeno s njom ugodnim poput sudjelovanja na otrovnoj sudskoj raspravi. Mogao bih se okladiti da je ona tip đene koji ne mođe jednostavno reći “ja jedem samo biljne proizvode”, ve? se mora za obiteljskim stolom upu?tati u tirade o tome kako drugi “zlostavljaju ćivotinje”, kako je “potrebno srućiti zlu patrijarhiju” i kako je trći?te rada “heteronormativno” i povezano s “kulturom silovanja”. I onda se jo? ?udi za?to nitko ne đeli tr?ati za njenim dru?tvom.

    Imam 17 ma?aka koje ?tuju na oltaru sv. Mihaela, mojeg psa ov?ara. Biti đe jaganjaca postavljenih kao u predstavi za Badnjak, i konja ćiji se dah ledi na hladnoći.

    I koliko god bila usamljena, samo đe pomisao, sigurna sam, razveseliti mnoge đene koje o?ajni?ki poku?avaju napraviti sve za svoje obitelji koje im ostaju trajno nezahvalne.

    Ti si otrovna, dosadna, arogantna i depresivna, i sada misli? da đe? svojim primjerom razveseliti nekoga?

    J**i se, Liz Jones.

    Oznake: feminizam, feministice, usidjelice, priđe sa seksualnog trći?ta

  • Bajka o pametnoj partnerici

    Htio bih znati gdje mogu naći pametne cure – ne samo lijepe i đenstvene, nego ba? pametne. U kojem gradu bi ih bilo najviđe? Ili na kojem faksu?
    – Anonimni ćitatelj

    Na?alost, moj odgovor đe biti negativan. Ne zato ?to pametne cure ne postoje – naprotiv, prosje?ni IQ za oba spola je jednak, iako mu?karci imaju ve?u varijabilnost i stoga ve?u ?ansu biti u kategoriji ili genija ili mentalno hendikepirane osobe. Ako je srednji IQ za đene 100, normalna distribucija nam kađe da 28% đena ima IQ 106-115, a jo? 9% đena IQ 116-125, te neznatan dio IQ vići od 125. Ovisno o tome ?to smatra? pametnom, to znaći da je svaka tre?a do svaka deseta đena “pametna”. To su vrlo dobri izgledi, ni?ta gori od potrage za vrlo lijepom, vrlo mladom ili vrlo ugodnom curom. No sa svakim dodatnim kriterijem, tvoje ?anse opadaju geometrijskim nizom (jer npr. ako je 75% đena lijepo, 50% đena đenstveno, i 25% pametno, upravo si smanjio svoje ?anse za viđe od 75%). Imaj to na umu.

    Po mom mi?ljenju, samo mu?karci s vrlo malo iskustva sa đenama su opsjednuti idejom pridobivanja “pametne cure”. Da se poslućimo opet ćivotinjskom analogijom, to je ekvivalent osobe koja nabavlja psa i glavni kriterij joj je da pas zna puno trikova. Ali koji je smisao toga? Bi li radije imao psa koji mođe izvoditi trikove ili psa koji te voli i stalno je zaigran i pazi na tebe? Naravno, bilo bi lijepo imati sve to zajedno, s najboljim osobinama iz svake kategorije ali vratimo se u realni svijet.

    Većina pametnih/nerdy mu?karaca (pogotovo onih nerdy mu?karaca koji misle da su nadprosje?no inteligentni ali zapravo nisu) ne razumije da đene nisu inteligentne na isti naćin kao i mu?karci. “Pamet”, jednom kada je izvadimo iz konteksta preslagivanja kvadrata na papiru, je ne?to slođenije od samog IQ-a i sastoji se jo? od edukacije, naćitanosti, kulture, emocionalne inteligencije, socijalne inteligencije, mudrosti, heuristi?nog razmi?ljanja, iskustva i uđenja na vlastitom iskustvu, uđenja na tuđem iskustvu, motivacije, sklonosti mehanizmima obrane, te jo? mnogo stvari. Kod đena i mu?karaca u tim komponentama postoje zna?ajne razlike (ni dobre ni lođe, ve? jednostavno razlike):

    1. đene u pravilu viđe zanima izgledanje pametnima nego bivanje pametnima. Vrlo je rijetko da đenu iskreno zanima znanje radi znanja, ili brainstorming i kreativnost radi samih sebe, ili da ima nekakvu vje?tinu ili pasionirani hobi namijenjen samo njoj. đene rijetko trođe vrijeme na takve stvari. Biti “pametna” za đene najđe?đe znaći sredstvo kojim se ostvaruje nekakav cilj, bez urođene vrijednosti kao kod mu?karaca. đene imaju ambicije biti pametne kako bi dobile dobre ocjene i dobre poslove, bile po?tovane u dru?tvu, i stjecale opipljivu korist. đene su jednostavno previđe prakti?ne da bi cijele ćivote iz hira sjedile nad apstrakcijom, povije??u i filozofijom od kojih nemaju direktnu korist. Ovo se vjerojatno najbolje ogleda u ćinjenici da đene ćine manje od 15% ?lanova Wikipedije i jedva 7% urednika. Urećivanje Wikipedije je primjer vrlo vrijednog i intelektualnog ali vrlo nezahvalnog zadatka koji odgovara prvenstveno mu?karcima. Ovo ne znaći da nema takvih đena, no one su itekako iznimke.

    Wikipedija je privukla na sebe bijes zbog imaginarnog “đenomrzstva” – ne samo da mu?karci rade taj nezahvalan posao, ve? ih se onda jo? i napada zbog toga ?to su đene odlućile da imaju pametnijeg posla!

    2. Zbog velikog ulaganja koje zahtijeva ra?anje i odgajanje djece, đene su viđe orijentirane sada?njosti, i stvari koje nisu temeljene na sada?njosti ih manje zanimaju. Iz tog razloga su đene viđe sklone materijalizmu i dru?tveno su vje?tije: te stvari donose trenutnu korist, bilo to kroz osobno stjecanje, bilo to kroz manipulaciju mu?karcima da stje?u za njih. Mu?karci ne trebaju uloćiti puno kako bi napravili dijete, i nemaju zid koji im poslije nekog vremena nepovratno uni?tava budu?nost, i stoga si mogu priu?titi apstrakciju, zezanciju i gubljenje vremena na znanje radi znanja. đene nemaju taj luksuz. To nije stvar lijenosti, ve? prioriteta.

    3. Iznimno je rijetko zapravo dobiti intelektualnu stimulaciju od đene. Zapanjujuđe je koliko đesto mu?karci projiciraju osje?aj intelektualne stimulacije na đenu samo zato ?to imaju Jednoitis prema njoj. Podru?ja koja su prete?no sastavljena od đednih masa Beta mu?karaca, poput MMO igara, doćivljavaju erupciju obo?avanja đenske pameti, promu?urnosti i vje?tine ćim se u njima pojavi neka đena. Nitko mi ne mođe dokazati da to nema seksualnu komponentu. Isto vrijedi i za mu?karce koji su u stanju oduđeviti se zato ?to im je đena na spoju spomenula da je proćitala ne?to od Gogolja, dok bi na isto od drugog mu?karca samo slegnuli ramenima. Mo? ljepote i seksualnosti se prelijeva u dojam intelekta (i to intelekt temeljen na citiranju neđega ?to je u većini slu?ajeva napravio mu?karac), ne stvarni intelekt.

    Hođe? li od svoje cure dobivati isto intelektualno zadovoljstvo kada opadne njena seksualna privla?nost? Ne?to mi govori da neđe?, no s vladavinom koncepta “srodne duđe” su ljudi pođeli ođekivati da partner/ica mora zadovoljavati ba? sve njihove potrebe u svakom pogledu. E, pa to u stvarnom ćivotu tako ne ide. Ođekuj intelektualne razgovore od prijatelja, ne od cure.

    4. Postoje iznimke od broja 3, ali đesto dolaze s nedostacima. Iako postoji genetska korelacija inteligencije i ljepote, jo? je ja?a suprotna korelacija koja kađe da su iznimno inteligentne đene đesto ru?ne ili mu?kaste (makar to bilo i zbog stila i vlastitih odabira, a ne genetike), i đesto imaju nekakav oblik asocijalnosti ili ćiv?anosti. Zgodne, ?armantne i đenstvene đene najđe?đe nisu pametne iz jednostavnog razloga ?to ne moraju biti pametne. Nikada nisu ni morale biti. Mogu sve probleme u ćivotu rijećiti drugim metodama. đena mođe imati toliki manjak inteligencije da je samo korak iznad hendikepirane (ala Forrest Gump) i svejedno spektakularno uspjeti u ćivotu, biti po?tovana i ućivati plodove svojih drugih atributa. Da ti mođe? rijećiti u ćivotu stvari na takav naćin, ne vjerujem da bi se trudio biti “pametan”.

    Ayn Rand – pametna da, đenstvena mo?da, lijepa ne

    Natalie Portman – pametna da, đenstvena mo?da, lijepa da. Ali ne mogu sve đene biti Natalie Portman.

    5. ?to je đena pametnija, to viđe treba igru (uklju?ujući i kretensku igru). Kao prvo, negdje vani uvijek postoji netko s viđe igre od tebe. Kao drugo, ?ast iznimkama, đene s visokim IQ-om su (barem u dana?njoj okolini) đesto neproporcionalno dramati?ne, zahtjevne i potrebni su im ekstremni izrazi dominacije za odr?avanje dugoro?ne veze. Većini mu?karaca tako ne?to ne dolazi prirodno i nikada neđe dolaziti bez jako puno vje?be i promjene osobnosti.

    6. Ne mora? se bojati da ti djeca neđe biti pametna ako ti đena nije pametna. DNA dolazi sa svih strana obiteljskog stabla, ne samo od vas dvoje. ?ak i kada bi se htio upu?tati u tako neobi?an genetski inđenjering, bilo bi previđe pojednostavljeno tvrditi da pametne đene imaju pametnu djecu, a glupe đene glupu. Osim toga, inteligencija kao genetska sposobnost ne vrijedi toliko koliko ti se ćini na prvi pogled, pogotovo kod đena. Ironi?no je da đe? imati puno ve?u ?ansu nastaviti svoju lozu ako ima? pet kđeri s prosje?nim IQ-om koje su lijepe, ?armantne i trađe normalnog mu?karca, nego ako ima? pet kđeri koje su izrasle u agresivne, naprasne, promiskuitetne feministice s kratkom crvenom kosom.

    Zaklju?ak: mu?karcu su koristi i mane od pametne partnerice toliko izmije?ane da ne vidim za?to bi itko to postavio kao prvi kriterij odabira. U najboljem slu?aju, nisi ostvario zna?ajnu korist, a hendikepirao si svoje ?anse jer si dodao jo? jedan kriterij na popis koji je ve? ne sadrći puno kandidata, time smanjivći broj potencijalnih prilika. U najgorem, direktno si na?tetio sebi kroz idoliziranje, bijelo vitezovanje i tr?anje za đenama koje imaju ve?u ?ansu uni?titi ti ćivot na naćine mnogo bolnije od imanja prosje?no inteligentne djece ili odsustva razgovora o Baudelaireu. Ovo se mo?da ne odnosi na sam IQ – visok IQ blago smanjuje ?ansu za razvod (iako ni blizu toliko kao recimo djevi?anstvo) – ali dobro znamo da ćitatelj nije imao namjeru dati svakoj curi koju upozna IQ test, ve? se ravna po nekoj svojoj definiciji pametnog, ?to mođe znaćiti jako puno stvari.

    Ako naleti? na đenu koja je savrđena po va?nim osobinama i uz to je pametna, uzmi je (i sam poznajem pone?to takvih đena). Ali nemoj se nikada odricati va?nih osobina zbog pameti.

    Oznake: đene, inteligencija, odabir partnera

  • Ako pije?, ne seksaj se

    “To je bilo silovanje jer ona nije mogla dati pristanak na seks dok je bila pijana.”

    Uobi?ajeno je u medijima povremeno vidjeti zgra?anje nad sudskim odlukama gdje je optu?ba za silovanje odbađena jer je ?rtva bila pijana. Pretpostavljam da je sudska logika u takvim slu?ajevima otprilike ovakva:

    A) Nema tjelesnih tragova nasilja, prijetnje ili opiranja ->
    B) Bez tih tragova, potrebno je dokazati da je ?rtva eksplicitno odbila seks ->
    C) Sve se svodi na rije? protiv rijeći ->
    D) Rije? osobe koja je bila u alkoholiziranom stanju je jo? manje pouzdana nego inađe ->
    E) Optu?ba pada zbog manjka dokaza (iako bi pala i da nije bilo alkohola) ->
    F) Zgra?anje!

    Na vrlo razvijenom zapadu je u ovom podru?ju ostvaren prili?an napredak. Tamo ne samo da ?rtva ne mođe biti smatrana manje vjerodostojnom zato ?to je bila pijana pa se ne zna na ?to je pristala, ve? je i to ?to je bila pijana ćini ?rtvom. Pogledajte ovaj poster:

    “Pitaj me za moje trijezno ‘da’. Pijano ‘da’ nije pristanak. Bez stalnog pristanka, to je seksualni napad.”

    Dok bi se za prvi slu?aj koji sam opisao moglo dati neke opravdane primjedbe – recimo, ako je sudska praksa smatrati rije? osobe koja je bila alkoholizirana manje vjerodostojnom, mođe se sumnjati da đe zbog toga sud u malom broju slu?ajeva nepravedno zanemariti druge, opravdane dokaze – ovaj drugi je ve? pomalo bizaran. Dok bi u prvome jo? mogla postojati nekakva bojazan od diskriminacije ?rtava, ovaj s postera diskriminira sve optuđenike time ?to ih ćini odgovornima za potpuno iste stvari za koje ?rtve same nisu odgovorne. Usput, budući da je jasno koji je cilj ovakvih jednostranih kampanja, idemo se rijećiti maske i nazvati poćinitelje mu?karcima, a ?rtve đenama.

    Ovakve kampanje (koje se poslije kroz utjecaj feministi?kog lobija preta?u u stvarne zakone i policijsku prisilu) stavljaju mu?karce u nemogu?u situaciju da mogu biti krivi bez obzira na to ?to se zapravo dogodilo, samo na temelju nećije rijeći. Ako je đena bila pod utjecajem alkohola, samo je na mu?karcu teret da to utvrdi. đena nema nikakve odgovornosti.

    Time je njena rije? kao svjedoka stavljena u superioran polo?aj samim time ?to je đena – pardon, ?rtva (dobro znamo da ovakav zakon nikada ne bio primijenjen u obrnutom slu?aju jer “svi znaju” da đene ne mogu silovati mu?karce). Ako ona tvrdi da nije rekla “da”, nije va?no ?to nema nikakvih dokaza za to – ona je bila pod utjecajem alkohola i on je automatski kriv, ?ak i ako je ona popila piđe prije nego ?to se na?la u njegovom dru?tvu. Alkohol je u ovom slu?aju postao bog i batina, kona?ni faktor koji uvijek preteđe spor na stranu đene (isto kao i optu?ba za nasilje kod razvoda, ali nemojmo sad o tome).

    đenin anđeo ?uvar

    Ovo bi mo?da jo? bilo razumljivo kada bi u nađem dru?tvu postojala nekakva opđenita politika tretmana alkoholiziranih osoba kao svetaca koji ne mogu ućiniti ni?ta lođe, ali ona ne postoji. Pogledajte ove primjere:

    – Ako se osoba napije i izazove prometnu nesre?u, ona je viđe, a ne manje, kriva zato ?to je pila alkohol. ?ak i ako se ni?ta ne dogodi, opet je kriva samo zato ?to je bila pod utjecajem alkohola.
    – Ako se osoba napije, po?ne vrije?ati ljude i potuđe se s nekim, ona je kriva ?to se napila i i?la raditi probleme.
    – Ako se osoba napije i kupi ne?to ?to joj zapravo ne treba, ne mođe dobiti povrat novca i trgovac nije odgovoran ?to je primio novac od pijane osobe.
    – Ako se osoba napije i nekome na ulici da svoj nov?anik, iz toga ne slijedi automatski da je oplja?kana
    – Ako pijanog pje?aka zgazi auto, ne podrazumijeva se da je voza? mu?ko ?ubre koje je samo đekalo priliku iskaliti se na prvom pijanom prolazniku

    Ali, ako je osoba đena i ako je stvar u pitanju seksjasno je da je ona morala biti iskori?tena, da ne snosi nikakvu odgovornost, te da netko treba biti ka?njen zbog toga.

    Ono ?to je ironi?no je to ?to upravo ovaj pristup infantilizira đene, smatrajući ih bezumnim objektima ili nedoraslom djecom, bez ikakve osobne odgovornosti za svoju konzumaciju alkohola. To bi trebala biti antiteza feminizma koji (u teoriji) tvrdi da su mu?karci i đene jednako sposobni za sve i imaju jednaka prava.

    Iako donekle razumijem galamu koja se diđe na sudske odluke koje kao argument spominju da je đena bila pijana (pretpostavljam da bi jedini argument trebao biti “manjak dokaza”), ne mogu se oteti dojmu da je to vrlo klizava strmina, kao ?to vidimo iz primjera naćih bogatijih susjeda ćije degenerirane pojave pomalo prodiru i kod nas.

    Oznake: feminizam, alkohol, silovanje

  • ?to je to romantika?


    Pogledajte ovu sliku koju sam skupio s Facebooka:

    ?to ste prvo uoćili na slici? Uzmite si vremena i pogledajte je jo? jednom. U glavi poredajte stvari koje vam se ćine kao glavni elementi slike.

    Jeste? Super.

    Ne znam za vas, no meni je prvo zapela za oko lijepa mlada djevojka. Iako je diskretnom kompozicijom smje?tena u gornji dio slike, ona je centralna figura. Vidjevći lijepu mladu djevojku, ?ovjek na njoj uo?ava detalje: ćini se tu?na. Sjedi u nekakvoj nostalgi?noj, zami?ljenoj pozi. Svoje osje?aje ova lijepa mlada djevojka izra?ava kroz simbol izrađen od rasutih rućinih latica, te buket cvije?a kojeg je obujmila rukama poput ćive osobe. đeli nam prenijeti svoje osje?aje. ?to joj se dogodilo da ima takve osje?aje, bez obzira na to kakvi su zapravo? Voljeli bismo znati.

    Pogledajte sada ovu sliku:

    Je li se va? um uhvatio za neki detalj istom brzinom i redom kao i kod prve slike? Okladio bih se da nije. Prva stvar koja mi privlaći pozornost je hrpa bijelih papiri?a (ili latica). Oko te hrpe vidim okvir od crvenih latica i prepoznajem da ima oblik srca. Budući da znam da je srce simbol za romantiku, prepoznajem da slika poku?ava prenijeti taj osje?aj. Ali osje?aj je odsutan. To su samo objekti, obojani i razbacani po podu, koji nas đele asocirati na ne?to ali ne nose sami po sebi neku emociju. Nedostaje im ne?to ?to bi im davalo smisao. Nedostaje im kontekst; na slici nema nikakve kuke za koju bi se mogla zakaćiti na?a empatija koja po slici traći emocioalni naboj.

    Drugim rijećima, nedostaje im mlada lijepa djevojka.

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Netko bi sada mogao reći da to ne mora biti mlada lijepa djevojka. Mođe biti i mladi zgodni de?ko. Ali mladi zgodni de?ko koji sjedi pored srca od crvenih i bijelih latica ne inspirira istu znatiđelju kao i djevojka. Mo?da se pitamo ?to radi, ali slika njegovog zami?ljenog profila neđe u nama inspirirati osje?aj romantike. Dapađe, mladi zgodni de?ko bi mogao raditi ne znam ?to, biti okruđen srcima, ljubavnim porukama na crvenom papiru i diskretnim svijetlom, i opet ne bi njegova slika sama po sebi imala taj naboj.

    Nema ?anse.

    Znate li kada bi imala taj naboj?

    A) Kada bismo se pitali zbog koje lijepe mlade djevojke se smjestio pored tih simbola romantike i uspijeva li mu udvaranje
    ili
    B) Kada bismo u sliku pored njega dodali mladu lijepu djevojku koja je u nekom odnosu (bilo pozitivnom bilo negativnom) s njim

    Romantika: pitamo se ?to lijepa mlada djevojka osje?a i ?to đe se dogoditi

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Mora li biti lijepa mlada djevojka? ?to ako je stara i ru?na? U tom slu?aju bi slika također neminovno izgubila direktni osje?aj romantike koji ima original. Romantika bi i dalje postojala kao asocijacija do koje dolazimo logi?kim procesom, isto kao i kod slike bez iti jedne osobe i kod slike sa zgodnim mladim de?kom, no ne bi viđe bila tu da se na?a empatija instinktivno uhvati za nju i percipira sliku kao romanti?nu na prvi pogled. U ovom slu?aju, asocijacija bi oćito bila temeljena na ovom pitanju: đega se to ta stara ru?na đena prisje?a – ?to joj se dogodilo dok je bila lijepa mlada djevojka? Kako je ćivjela ćivot dok je bila lijepa mlada djevojka? ?to osje?a zbog toga ?to viđe nije lijepa mlada djevojka?

    Mora da je jako volio tu mladu lijepu djevojku kada su ostali zajedno 50 godina

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Iako postoji određena ?ansa da se radi samo o unikatnom naćinu na koji ja poimam ovu sliku pa mi se ćini da i svaćiji drugi um mora tako funkcionirati, s oprezom bih se usudio dodati da to vjerojatno nije slu?aj. Naposljetku, isto kao ?to su se razlićite (a opet tako sli?ne) religije izdigle iz ni?tavila u geografski izoliranim regijama svijeta, tako i ljudski um slijedi određene zajedni?ke obrasce poimanja stvarnosti.

    Jedina mogu?nost alternativnog pogleda mogla bi dolaziti od homoseksualno orijentiranih osoba, no ?ak i kod bi to bila mala ?ansa. Ako ste primijetili, i đene i mu?karci jednako reagiraju na sliku lijepe mlade djevojke, odnosno sliku na kojoj nema mlade lijepe djevojke. Osje?aj romantike koji ih privlaći nije temeljen na tome bi li promatra?, bez obzira na svoj spol, htio spavati s tom mladom lijepom djevojkom. Umjesto toga, po nekakvoj biolo?koj osnovi na? mozak jednostavno zna da je mlada lijepa djevojka = romantika.

    Ovo nije ne?to lođe. Naprotiv! Osje?aj romantike je ne?to ?to ispunjava ćivot i vezuje ljude u konstruktivne odnose koji stvaraju civilizaciju. U idealnim okolnostima, mu?karci mu pridonose time ?to stalno otkrivaju nove naćine slavljenja romantike i njenog pridobivanja; đene tako ?to se ra?aju s ogromnim potencijalom za to da postanu upravo lijepe mlade djevojke i paze da takvima ostanu. Ljudska vrsta je evoluirala za taj jednostavan zadatak.

    Oznake: romantika, đene, ljubav

  • Moj nikada pre?aljen seks u troje


    “Ignisse, moramo ti ne?to priznati,” rekla je jedna od moje dvije poznanice. Sjedili smo za stolom tijekom jednog od naćih veselih nalađenja i pijuckali osvje?avajuđe bezalkoholno piđe. Treperavo popodnevno svjetlo plesalo je po dnevnoj sobi, razigrano propuhom koji je lelujao ćipkastom zavjesom. Lijenost je plutala u zraku poput duhanskog dima.

    Zagledao sam se u nju. “Da?”

    “Mi smo lezbijke.”

    Podigao sam obrvu, pomalo bez rijeći. Danas bih vjerojatno refleksno odgovorio namigivanjem i nećim tipa “Pali li to na svim de?kima?”, no u tim danima je moja igra tek bila u razvoju, i jedino ?to mi je palo na pamet bilo je suzdr?ati se od neke glupe izjave kojom bih izrazio svoje oduđevljenje tom kinky, seksualnom ćinjenicom kao ?to bi se ođekivalo od jednog (naizgled) izgladnjelog Bete. Bolje i?ta nego ni?ta. Ah, bio sam tako ponosan na sebe.

    Mirta je bila leđernija i vrckavija od te dvije prijateljice. Njena valovita plava kosa i duge lijepe noge odvlaćile su pozornost od pomalo obi?nog lica. Pomalo agresivna ali dobrodu?na, bila je svakako opu?teni duh koji je ćivio u tom trenutku i uvijek imao na pameti sljedeći nesta?luk. Martina, s druge strane, bila je ozbiljnija i smirenija, ali u kombinaciji sa svojom prijateljicom jednako nesta?na. Iako također neuglednog izgleda, s pomalo ćiljastim crtama lica i pr?astim nosom, izvanredno je pazila na sebe i uvijek se nosila s nekakvom zaigranom aurom oko sebe koja ju je ćinila vrlo privla?nom. Obje su bile pametne i marljive, s rekao bih tipi?nom (umjerenom) potrebom za igrom. Sve u svemu, provoditi vrijeme s njima bilo je vrlo zabavno i uvijek se s ugodom prisje?am tih trenutaka.

    “Vjerojatno si primijetio da smo jako bliske… da se volimo maziti,” nastavila je Mirta.
    Moj mozak se vratio iz hibernacije i stresao sam glavom. “I? Sve đene se vole maziti. To je standardno ‘girly’ pona?anje.”
    “Ali… nema? ni?ta protiv?” nastavila je ona. U pozadini se Martina samo smijećila.
    “Nemam, ?to bih imao protiv,” slegnuo sam ramenima. Nisam se osje?ao ni neugodno ni zaintrigirano. Bila je to samo jo? jedna ćinjenica (u koju nisam ni vjerovao zbog tako neobi?nog naćina predstavljanja – ćinio mi se to nekako ?udan naćin za izlazak iz ormara). Svejedno, dokazivati se o tome ćinilo se jo? besmislenijim, tako da sam pustio temu da izblijedi.

    “Samo ti govorimo zato da ne bi bio ?okiran ako se jednom poljubimo pred tobom,” dodala je Martina.
    “Mhm,”
    promrljao sam, znajući bolje nego da ih izazovem da se ispred mene poljube. Sada sam bio potpuno uvjeren da me zezaju. Ali eto, pomislio sam, ako veselili mamiti me takvim stvarima, neka im.


    Bila je to jedna od rijetkih stabilnih prijateljskih situacija u mu?ko-đenskim odnosima. Ja sam nedavno bio prekinuo dugu vezu – jednu od onih ozbiljnih i slatko-gorkih situacija koje obiljeđe ?ovjeka – i sada sam ućivao u svom usponu kroz orgiju upada, spojeva i neobaveznog hodanja (heh). Iako sam u to doba tek shva?ao koliko sam daleko od potpune vje?tine u nekim podru?jima (najviđe zakljućivanju) i to me bacalo u depresiju, u drugim pogledima bio sam razigran i zadovoljan kao nikada prije u ćivotu. Obo?avao sam manevriranje, prou?avanje, isprobavanje upada na razne naćine i na raznim lokacijama, te vrtlog koji je oko mene stvaralo istraćivanje ?arenog svijeta igre.

    Sve to spominjem kako bi ćitatelj dobio bolji dojam o tome kako je situacija mogla izgledati s njihove strane. Iako sam prema njima pokazivao indiferenciju i nismo bili ni?ta viđe od prijatelja, moj ćivot je bio zavijen oblacima kroz koji su samo nazirale egzoti?ne stvari koje instinktivno ne bi ođekivale od mene. Nisu ?ule da sam ne?to popularan, nisam bio toliko zgodan da bih bio privla?an samo na temelju toga, nisam bio imu?an… ali u razgovoru o seksu sam uvijek bio zaigran i pun razumijevanja kao da pri?amo o đetnji. Znale su da se stalno petljam s nekakvim curama, i jednom sam im ?ak otkazao nalađenje zbog spoja koji mi je uletio ba? u taj termin. Poslije su me gorljivo ispitivale kakva je ona i kako mi je bilo.

    Sje?am se da sam negdje u to doba pođeo pomalo provoditi pravu igru i na Martini. Iako je moje pona?anje prema i njoj i njenoj prijateljici ostalo isto – biti zabavan ali neuhvatljiv (dakle, standardna igra i “ono ne?to” bez poku?aja eskalacije) – pođeo sam se privatno nalaziti s njom i oprezno izvidjeti đega bi tu moglo biti. Dobio sam mije?ane signale – bilo ju je te?ko uhvatiti za spoj, ali uvijek je prihva?ala i nadovezivala se na svaku ?alu koju sam joj uputio, flertovala i opđenito ostala zarazno toplom osobom. Bilo bi pretjerano reći da sam se zaljubio u nju ili zbog nje odustao od svih drugih opcija koje sam u to doba istraćivao, ali svakako mi je bila draga i bilo bi me u to doba razveselilo da je pokazala neki znak interesa za moj oprezni napredak prema neđemu viđe.

    Iako sam zbog prijateljstva s Mirtom i nađeg zabavnog nalađenja u troje bio vrlo diskretan, ćinilo mi se da je i Mirta ne?to primjetila. Opđenito, kako smo se sve viđe drućili, naći razgovori postajali su sve otvoreniji; istodobno smo uveli obi?aj tijekom svakog nalađenja podijeliti bocu kvalitetnog crnog vina, ?to je dodatno pridonosilo opu?tenoj atmosferi i zezanciji (uklju?ujući i vrlo opu?teno dodirivanje jedni drugih, pogotovo na Mirtin nagovor dok smo jednom snimali sliku koja đe ona objaviti na svom profilu – sje?am se da se jednom zezala o tome kako bi izgledalo kada bi Martina flertovala sa mnom). S vremenom smo pođeli ostajati budni sve duđe, isprva mo?da do osam ili devet sati, ?to se pomalo rastegnulo do jedanaest, pa i do poslije ponoći.

    Jedne od tih veđeri, kada smo ve? bili pri kraju boce vina i pitali se bismo li trebali otići kupiti drugu, nađe druđenje poprimilo je potpuno drugu dimenziju. Donio sam svoj laptop kako bismo poslije gledali neki film (“poslije” je jako kasnilo jer nam je bilo toliko zabavno i bez filma) i razmi?ljao sam o tome ?to bismo mogli gledati kada je Mirta zijevnula. “Joj, ba? sam umorna.”
    “Nema veze, zna? da mođe? ostati ovdje spavati,” rekla je Martina i isto zijevnula (ćivjela je u malom stanu s velikim bra?nim krevetom viđe nego dovoljnim za dvije osobe). “Ali htjela bih prvo gledati onaj film.”
    “Mogli bismo i to,” rekao sam. “Ali ve? je pro?la pono? i nemamo gdje kupiti jo? pi?a. Kasno je, vani je ve? previđe hladno… mo?da bolje neki drugi put.”
    “Zna? ?to bismo mogli?” rekla je Martina. “Ja imam jo? malo pi?a kod sebe. Mođemo to gledati i ako tada bude kasno da ide? doma, onda samo i ti prespava? ovdje.”
    “Pa ne znam…” rekao sam, ne ba? oduđevljen idejom. “Ali do mojeg stana ima pola sata hoda, neđe mi ni?ta biti da se vratim i tako kasno.”
    “Ne, stvarno. Ba? bi nam bilo drago da ostane?,” rekla je Mirta. Mogao bih se zakleti da mi je namignula.
    “Hvala, ali ćini mi se nekako…. nepotrebno. Uostalom, gdje bih spavao?” ogledao sam se oko sebe po maloj kuhinji u kojoj smo sjedili.
    Mirta se zagledala u Martinu, zatim u mene, pa opet u Martinu. “Pa u krevetu s nama, naravno.”

    Refleksno sam pogledao u taj krevet. Vidi stvarno, ba? je velik. “…” ostao sam pomalo zabezeknut tim prijedlogom ali vrlo brzo sam se oporavio. “?ali? se.”
    “Ne,” rekla je Martina poslije trenutka tićine. “Bilo bi mi drago.”
    Iako nisam imao ni?ta protiv ideje – nisam mislio da ?u se osje?ati iskori?tenim na bilo kakav naćin bez obzira na implikacije toga ćina i ?to bi se moglo dogoditi – svejedno sam osje?ao nekakvu nelagodu. Ne?to je tu smrdilo. “Oprosti, ali meni to ne zvući tako dobro. Nekako je neprikladno.”
    “Neprikladno? Za?to?”
    “Pa, pretpostavljam da je za vas (i za bilo koje druge prijateljice) normalno spavati u istom krevetu, ali meni ba? nije. To je nekako pogre?no. Nisam nikada tako prespavao negdje.”
    “Nisi? Ali mislila sam da….”
    “Naravno, spavao sam u krevetu s curama. Ali to je bilo drukćije,” objasnio sam kao da drćim predavanje, trudeći se ne zacrveniti od ovako ?udnog razgovora. “Ne?to bismo radili i onda bismo zaspali. Ne sje?am se da sam ikada spavao u istom krevetu s curom s kojom nisam prije imao ne?to. A s dvije jo? manje.”
    One su se pogledale i nasmijećile. “Ali Ignisse, ?to ako ti kađemo…” pođela je Mirta, “… da bi i ovdje moglo biti neđega prije spavanja?” Skrenula je pogled prema meni, raćirenih zelenih oćiju.
    “Ne znam. Bi li?” Nekim ?udom, ovo ?okantno otkrivenje primio sam prili?no mirno. Moje dr?anje bilo je isto kao da svaki dan pri?am s curama o tako ?udnim stvarima.
    “Pa da….” rekla je Martina i liznula svoje usne. “Sje?a? se ?to smo ti rekli…”
    “Ako nam se momak jako svi?a, đesto podijelimo to iskustvo s njim,” dodala je Mirta, ovaj put s osmijehom od uha do uha. U mojoj glavi pođeo je zvoniti alarm. Ako…. đesto… ne?to je u meni vikalo ‘bullshit’. Ne?to tu nije valjalo.
    “Nikad se ne zna ?to bi se moglo dogoditi, zna?…” rekla je Martina i nje?no poloćila ruku na moje bedro.

    Po dotada?njem opservacijskom iskustvu koje je do danas znatno naraslo, seks u troje je za mene ne?to ?to se najđe?đe doga?a u situaciji kada je mu?karac ve? spavao s jednom đenom i onda je dovoljno avanturisti?na i bi-radoznala da isproba neku drugu na kojoj on upravo radi. Vrlo, vrlo je rijetko da mu?karac istodobno prijeđe Rubikon s dvije đene, i da su k tome obje đene ba? od te vrste koje su biseksualne i koje đe se me?usobno napaliti i poticati, a ne odpaliti i “?tititi”. Iz tog razloga je u meni pođela zavijati sirena za uzbunu. Ne?to u toj prići nije ?timalo.

    Taj trenutak bio je otprilike poput onog trenutka kada je ra?unalo naređeno da napravi Shut Down, ali kada i dalje ima otvorene neke programe koji se opiru. S jedne strane sam osjetio navalu adrenalina (iako ne i erekcije, vjerojatno sam bio previđe zbunjen za to) na pomisao da bih stvarno mogao spavati s dvije cure, jedna od kojih mi je ve? od prije bila simpati?na. Ispunila me nezamisliva toplina. S druge strane me preplavila sumnja. Poput onih tipova koji su u 50% slu?ajeva odbili curu koja im je na ulici pri?la i ponudila im seks, pomislio sam oćito: “Ovo mora da je neka zamka. Svi znamo da se takve stvari ne doga?aju. Samo te zezaju. Poslije đe ispri?ati svima kako si se pona?ao kao napaljeni naivac. Taj osje?aj me ohladio toliko da je onaj prvi ispario. Ne znajući ?to napraviti, posegnuo sam za proku?anim manevrom:

    “Hej, ja nisam tako lak. Ako me đelite iskoristiti, morate me prvo napiti ostatkom vina.”
    Obje prijateljice su se zahihotale. Mirta mi je prućila svoju ?a?u u kojoj je bilo jo? decilitar i ne?to. “Evo. Ali zna?, ne mođemo ni?ta garantirati,” rekla je. “S nama nikada ne zna? hođe li biti neđega.”
    Jesam li aktivirao prtu-droljastu obranu, bilo stvarnu bilo fingiranu? Je li ovo bilo takti?ko povlađenje? Ali odlućio sam zaigrati i tu igru: “Naravno, nemojmo se pona?ati kao da radimo ugovor. ?to bude, bit đe.”

    Pola sata poslije, kada smo potroćili vino (istina, viđe su ga popile one nego ja), otvorio sam laptop i spremio na njemu Black Swan (film i meni i njima poznat po slavnoj lezbijskoj sceni). Kunem se da nisam to namjerno napravio. Stvarno mi se ćinio dobar film koji bi mogao odgovarati i mu?karcima i đenama. “U redu,” rekao sam. “Ali poslije filma stvarno trebam ići.”

    “Awwwww,” rekla je Mirta. “A ?to je sa spavanjem?”
    Namignuo sam joj: “Bit ?u izme?u vas pa se ne?u moći braniti ako me budete htjele zadr?ati.”

    Legli smo u krevet, po jedna od njih sa svake moje strane. I dalje sam bio uvjeren da je to bullshit i jedino ?to me zanimalo je, osim opreznog istraćivanja mođe li tu biti neđega, ne ostaviti dojam da su me nekako namamile ili uplaćile. Jedino gore za reputaciju u nađem dru?tvenom krugu od toga da su me uspje?no izvozale mahanjem seksom u troje bilo bi da su me uspje?no uplaćile time da đe mo?da biti seksa u troje. Bila bi to ćista anti-preselekcija. Stoga sam bio odlu?an da pogledamo taj film. One su legle uz mene, iako na pristojnoj udaljenosti. Nismo se dodirivali.

    Negdje nakon deset minuta, podigao sam svoju trenirku, ispod koje je bila majica. “Meni je vruđe. Imate ?to protiv da skinem ovo?”
    “Naravno da ne!” rekla je Mirta i opet se onako krokodilski nasmijećila. I dalje sam bio uvjeren da se radi samo o Beta mamcu.
    Meni je uistinu bilo vruđe, no odlućio sam diskretno testirati teren. Dok sam spu?tao ruke nakon svlađenja, isprućio sam ih na lijevo i desno preko njihovih ramena, kao da je to najprirodnija stvar na svijetu. Obje su se automatski privukle malo bliđe kako bi ih lakđe obuhvatio. Mirta se naka?ljala ali nije ni?ta rekla. Nijedna od njih nije poduzela ni?ta viđe ili rekla ne?to pozitivno. Previđe o?amuđen sumnjom, ja nisam poduzeo ni?ta viđe od toga, i na? trenutak napetosti potrajao je jo? samo dvije minute, do kada je Martina ustala. “Moram na WC.”

    Pogledao sam u Mirtu. Iako mi se nije ćinilo da joj je neudobno, nije mi ba? ni odavala dojam koji bih ođekivao od jedne napaljene biseksualke spremne na vrući seks u troje. Nije se udaljila, ali nije se ni priblićila. Po mojoj ocjeni, da je bila zainteresirana, i ona bi mene dodirnula na neki naćin. Stoga sam skinuo ruku s njenih ramena i, nakon ?to se Martina vratila u krevet, nisam viđe ni?ta ispipavao do kraja filma. Ocijenio sam da je potencijal za negativne posljedice jednostavno previđe velik i da se ne isplati riskirati. Kako ni one nisu ba? ni?ta poduzele (iako nisam dobio ni dojam da im je neugodno), ćinilo mi se da sam pravilno odabrao.

    Da su poduzele nekakvu eskalaciju ve? i puno manju od ove, rado bih bio reagirao

    “Stvarno mora? ići?” pitala je na kraju Mirta i opet se onako pretjerano ćiroko nasmijećila.
    “Da. Zna? kako je,” rekao sam i slegnuo ramenima. Namignuo sam joj. “Ućivajte.”
    “Hođemo, hođemo,” rekla je Martina, ali nije mi zvu?ala ba? uvjereno.

    Otpratila me do vrata i to je bilo to. Poslije sam se nastavio drućiti s njima i oti?ao sam na jednu toplu ali nedovoljno toplu kavu s Martinom. S vremenom nas je put odnio svakoga na svoju stranu i u razlićite gradove i dr?ave, ali uspomena je ostala u mojem sje?anju kao pou?na anegdota iz svijeta igre. No oćito je ostala i jo? nekome, jer sam jednom ?uo Mirtu kako na kavi s malo većim dru?tvom spominje prijateljici da su se igrale sa mnom dok smo se jo? nalazili uz vino i da sam “ja mislio da đe se ne?to dogoditi” (iako nisam nićim dao takve naznake tijekom nađe “zgode”). Po tome zaklju?ujem da se ipak radilo o kompliciranom drama testu kojim đe vidjeti jesam li stvarno tako seksualno uspje?an kao ?to se isprva doimam.

    Iako postoji 10% ?anse da je to bila racionalizacija uzrokovana time ?to stvari nisu kliknule unato? na?oj zajedni?koj kemiji (jer ja nisam poduzeo viđe), vjerujem da je ostalih 90% ?anse da se radi o sprdnji na ra?un jednog od Beta kojeg su poku?ali namamiti potvrda da sam u to doba ve? imao adekvatan ubila?ki instinkt i da me se nije moglo vozati mahanjem lako dostupnim seksom pred nosom.

    Oznake: priđe sa seksualnog trći?ta, seks, igra

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 3 – Zamka raja za mu?karce)


    U pro?lim tezama objasnio sam za?to je patrijarhija nu?na za razvoj i postojanje civilizacije, te za?to unato? tome nisu sve patrijarhije civilizacije. To je bila prili?no crno-bijela usporedba koja je bila temeljena na ćinjenici da matrijarhalna dru?tva o?tro naginju seksualno trći?te prema đenama, ?to uru?ava civilizaciju. Kako bismo razumjeli suptilnosti te usporedbe, trebamo uzeti u obzir jedan egzoti?an ali nipo?to nemogu? slu?aj:

    Mođe li unazaditi civilizaciju to ?to je seksualno trći?te te civilizacije previđe naklonjeno mu?karcima, a ne đenama?

    ?to zapravo znaći da je seksualno trći?te naklonjeno mu?karcima? Smatram da se to mođe usporećivati preko ovih pet indikatora:

    1) sasvim je obi?na pojava da su ru?ni i neugledni mu?karci sa zgodnim đenama (“test mu?ke ru?nođe”)
    2) postoji velika vjerojatnost da đe đena ostati sama ili usidjelica ako se ne uda rano
    3) prosje?ni mu?karci (a ne samo Alfe) stvarno imaju slobodu “vrtiti đene”
    4) stopa razvoda sastavljena je viđe od 50% mu?ko-iniciranih razvoda
    5) osobine poput vjernosti, stabilnosti, morala i skrbi za obitelj su me?u đenama iznimno va?ne i nose ve?u tećinu nego igra (ne postoji sindrom dobrog de?ka)

    Ako provjerite ovih pet indikatora u slu?aju recimo Hrvatske (da ne govorimo Amerike) i recimo Rusije, vidjet đete da nađe seksualno trći?te nije nimalo naklonjeno mu?karcima, dok rusko itekako jest:

    Ova tablica naravno ne znaći da ne postoji određen broj i Hrvatica i Ruskinja koje ne odgovaraju ovim osobinama, ili da su Ruskinje savrđene đene (npr. dobro je poznata njihova tendencija da budu ljubomorne i stalno poku?avaju kontrolirati mu?karca kroz dramati?ne scene)

    E sad, kako seksualno trći?te postaje naklonjeno mu?karcima? Postoji mnogo razloga, me?u njima i kultura, no smatram da je glavni razlog demografska struktura po spolu. Kako sam pisao prije, manjak mu?karaca u nekoj ne-izoliranoj sredini sam po sebi neđe ućiniti seksualno trći?te naklonjeno mu?karcima. No ako postoji manjak mu?karaca svugdje, ne samo u tom malom kutku gdje se đene i dalje mogu zanositi fantazijama o bivanju u Alfa haremu, situacija se vrlo brzo mijenja.

    Za?to Rusija ima manjak mu?karaca? Kao prvo, II. svjetski rat, cca 25 milijuna ljudi ili cca 15% populacije (u obliku vojske sastavljene premo?no od mu?karaca i od civila sastavljenih većinom od mu?karaca). Zatim, Staljinove ćistke prije i poslije rata, jo? cca 15 milijuna ljudi od klanja, gulaga i gladi, opet većinom mu?karaca jer su oni prvi politi?ki protivnici i zato ?to u doba gladi opet prvi umiru mu?karci (jer se đesto ?rtvuju za svoje obitelji). Ukupno mođemo govoriti o oko 40 milijuna smrtnih slu?ajeva (dakle, ne?to manje od 10 Hrvatski) u Rusiji izme?u 1930. i 1953. kada je Staljin kona?no umro, od đega je oko 30 milijuna mu?karaca. Prosje?an Rus koji danas ućiva u plodovima seksualnog trći?ta mođe se prvenstveno zahvaliti svojim nesretnim sunarodnjacima koji su dali ćivote kako bi on mogao spavati sa zgodnim, mladim, lijepim đenama koje ga cijene ve? zato ?to nije pijanica i ne tuđe ih. Ako si bio ćivi Rus 1950. godine, bio si rock zvijezda koja je mogla birati izme?u viđe lijepih djevojaka samo zato ?to postoji. Nije ni ?udo da su Ruskinje poznate po ljepoti kada su se kroz tako brutalnu selekciju razmnoćile samo one najzgodnije i najplodnije. Isto je (u manjoj mjeri) vrijedilo i za Poljsku, Ukrajinu i Njema?ku.

    Evo ?to je potrebno da đene po?nu cijeniti vjernost i skrb za obitelj

    Iako su u?asi rata i Staljinov teror zavrćili s dolaskom Nikite Hru?đeva, kriza Sovjetskog saveza, sustavna korupcija te kona?ni raspad svega su nastavile uzimati svoj danak. Rusija je danas jedna od zemalja najpoznatijih po paraliziranosti korupcijom, kao zemlja gdje po?ten ?ovjek ne mođe ni?ta napraviti i gdje oligarhi ili glavni oligarh neprekidno iskori?tavaju pu?anstvo. U tim uvjetima, nije ni ?udo da Rusija ima ogromnu stopu alkoholizma i ogromnu stopu suicida. Obje stope većinom oduzimaju mu?ke ćivote. Iako je i u svijetu uobi?ajeno da se mu?karci ubijaju dvostruko đe?đe nego đene, u Rusiji to rade đest puta đe?đe. Zbog svega toga, dok je u svijetu normalni odnos spolova oko 1.03 mu?karaca na 1 đenu, u Rusiji je taj odnos samo 0.86 mu?karaca na 1 đenu.

    Budući da đene u Rusiji znaju da ih mu?karci u okrutnoj utrci biraju samo na temelju izgleda i potpornih kvaliteta, dakle ljepote, srećivanja, vitkosti, vjernosti, pouzdanosti, topline, kuhanja, brige, hraniteljskog instinkta, iznimno se trude paziti na sve to. Viđe je Amerikanki ostalo ?okirano kada je posjetilo Rusiju i uvidjelo da se jednostavno ne mogu natjecati s lokalnim đenama. Jedna voditeljica odjela ljudskih resursa u velikoj banci ostala je poznata po humoristi?nom opisu na svom blogu: “Mora? shvatiti da nisam lezbijka… ali ovdje sam se svela na lizanje p***e.”

    Nađe đene za Ruskinjama nimalo ne zaostaju izgledom, ve? potpornim kvalitetama

    Iako su u Rusiji spolovi potpuno izjednađeni po legalnim pravima i za Rusiju se ne mođe reći da je patrijarhalna, takva neravnote?a na seksualnom trći?tu nagriza provođenje raznih zakona. Recimo, kada je toliko mu?karaca pijano i propalo u ćivotu, mnogo je đena koje đe odvagnuti opcije i zadovoljiti se nekim tko ih “ne tuđe previđe đesto” i neđe prijaviti razne kriminalne aktivnosti. Također đe mnogo đena odlućiti da im se ne ispati natjecati na trći?tu rada u tako korumpiranom dru?tvu i rado biti ku?anica nekom Rusu (ili strancu) koji je donekle uspio u ćivotu i ima stabilna primanja. Sve đe se ovo mo?da promijeniti u budu?nosti kako dolazak nove generacije pomalo izravnava neravnote?u spolova, no zasada je Rusija seksualni raj za mu?karce. Ne da tamo nije potrebna Igra, naravno, ali sve ?to mođete zamisliti je nagnuto u mu?ku korist, i đene se pona?aju sukladno tome. Razmađenost je na đenskoj strani istrijebljena.

    Dakle, objasnili smo za?to manjak mu?karaca rezultira seksualnom otvoreno??u, kvalitetnijim i ljepćim đenama, te zlostavljanjem đena. Kako bi to moglo dugoro?no djelovati na dru?tvo? Evo kako: Rusija je slabo do srednje razvijena zemlja zaglavljena u nazadnosti . Njena populacija, iako i dalje sporije od ostalih zemalja isto?ne Europe, nastavlja opadati. ?kolstvo u Rusiji je u?asno. Zdravstvo je katastrofa. Medije kontroliraju politi?ari, ekonomija im je ovisna o fosilnim gorivima i rudarstvu, i njihova vojska je sjena onoga ?to je nekada bila. Psiholo?ki i spiritualno, iako nije potpala pod destruktivni utjecaj feminizma trđeg vala, Rusija upravo izvr?ava vlastito samoubojstvo. Mo?da đe se jo? nekako izvući iz tog blata, ali bit đe to bolan i duga?ak put. Evo jo? jednog razloga za?to:

    Svi novinari vole pri?ati o ekonomskoj krizi, nezaposlenosti i kriviti korupciju za raćireni alkoholizam i bezakonje. Ja mislim da moramo uzeti u obzir jo? jedan razlog: neravnote?u seksualnog trći?ta.

    Ignissovo pravilo #14: Mu?karci đe za dolazak do seksa ućiniti samo onoliko koliko moraju.

    Kada mu?karci ne trebaju ućiniti apsolutno ni?ta da bi ućivali u seksu s lijepim đenama (ili iluziji istoga), upravo toliko đe i ućiniti. Kada mu?karac mođe biti pijanac, nasilnik i propalitet (bilo svojom bilo tu?om krivnjom) i svejedno ne ćivjeti u celibatu, upravo takav đe i biti (to je me?u ostalim razlog za?to đe sve viđe mu?karaca kod nas biti seksualno uspje?no unato? kriminalnoj pro?losti).

    Vjen?anje? Djeca? LOL. Civilizacija? Bolje da se civilizacija strpi, jer ruski mu?karci imaju pametnijeg posla. đemu raditi, ?rtvovati se i boriti za ne?to kada su ti pred nosom piđe i lijepe, lako dostupne đene?

    Bijeli vitezovi koji tvrde da su đene urođeno moralnije pa stoga civiliziraju mu?karce su u krivu, no samo napola. Nisu đene, ve? impresioniranje đena, to ?to civilizira mu?karce. Postoji zlatna ravnote?a koliko mu?karci moraju napraviti za dolazak do seksa. Ako je to previđe, kao kod nas, u SAD-u ili u Kini, to vodi do implozije sustava i ustanka izgladnjelih masa. Kada je za dolazak do seksa potrebno premalo, kao u Rusiji, mu?karci đe bez problema pustiti civilizaciju da se urući svugdje oko njih dok se utapaju u đenama. Civilizacija je odrćiva samo u određenoj to?ki ravnoteđe.

    Stoga su tvrdnje da đe Rusija (opet) ili Kina biti supersile pogre?ne jednako kao i tvrdnja da je na?a zapadna civilizacija viđe od prolazne to?ke u vremenu, poput Rimskog carstva. Nije moguđe napraviti trajno i vrlo razvijeno dru?tvo kada ti su ti svi mu?ki ?lanovi toliko ili seksualno zasiđeni ili beznadni da nemaju motivacije i?ta pobolj?ati.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, patrijarhija, kvalitetna đena

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 2 – Iracionalnost)


    U pro?lom dijelu sam objasnio da je, iako viđe ne ćivimo u patrijarhiji, svaka prednost nad mu?karcima kojom se đene, feministi i bijeli vitezovi vole hvaliti zapravo rezultat mu?kog napora i dozvole. Kada to spojimo s ćinjenicom da je mogu?nost seksualnog pristupa đenama iznimno sna?an motivator za mu?karce, a u matrijarhijama je u pravilu jaz izme?u alfa i beta mu?karaca ogroman, to gotovo implicira da svaka civilizacija mora biti barem utemeljena na patrijarhiji da bi imala ?ansu razviti se. Evo kako izgleda ta jednad?ba:

    Na?a zapadna civilizacija je na papiru zlatna sredina, no u stvarnosti đene imaju znatno ve?u mo? (jer je feminizam privremeno uvjerio mu?karce da đe tako biti bolje za sve i uspio uvesti razne privilegije za đene povrh njihove ve? zna?ajne moći u obliku vlasti nad seksualnim odabirom) i stoga se neminovno mora uskoro ili vratiti u patrijarhiju, ili se urućiti i biti zamijenjena nekom drugom patrijarhalnom civilizacijom. ?to đe se od toga dogoditi mođemo samo naga?ati.

    Treba napomenuti da “patrijarhija” i “matrijarhija” nisu moralni, ve? samo organizacijski pojmovi koji opisuju tko donosi viđe od 50% odluka / ima viđe od 50% utjecaja u nekom dru?tvu. Dru?tvo bi moglo biti potpuno patrijarhalno ili matrijarhalno, pa opet tako dobro donositi odluke i urediti odnose pojedinaca da svi budu zadovoljni i imaju osje?aj pravde.

    Why Men Rule: A Theory of Male Dominance

    Ipak, ne smijemo biti opijeni ovom jednad?bom i zaboraviti na postojanje ovog Vennovog dijagrama:

    Dio koji nas danas zanima je ovaj dio crvenog kruga koji ne spada u zlatni krug – dio koji slijedi pravilo da, iako je svaka (uspje?na i odrćiva) civilizacija nu?no patrijarhija, nije i svaka patrijarhija civilizacija. Evo za ilustraciju primjera iz Jemena, jedne od najekstremnijih dr?ava svijeta po tom pogledu (i na?alost samo jedne od niza primjera u Africi, Indiji i Bliskom istoku:

    Jemenska djevojćica umrla od unutarnjeg krvarenja prve noći svog prisilnog vjen?anja s mladođenjom pet puta starijim od nje

    8-godi?njakinja je umrla u Jemenu od unutarnjeg krvarenja ozljeda koje je zadobila prilikom prve bra?ne noći, nakon ?to se bila prisiljena udati za mu?karca pet puta starijeg od nje, tvrde aktivisti. Djevojćica koja je nazvana samo “Rawan” umrla je u plemenskom dijelu Hardh u sjeverozapadnom Yemenu, na granici sa Saudijskom Arabijom.

    Obi?aj udavanja pred-pubertetskih djevojćica je u Jemenu raćiren i privukao je pozornost me?unarodnih grupa za ljudska prava koje priti??u vladu da zabrani takve brakove.

    Jemenovo konstantno siroma?tvo ote?ava napore da se eliminira taj obi?aj jer siroma?ne obitelji đesto nisu u poziciji reći ‘ne’ otkupninama za mladenke koje mogu iznositi i nekoliko stotina dolara za svaku kđer. Viđe od đetvrtine đena u Jemenu udalo se prije 15.-e godine, ustvrdio je pregled Ministarstva socijalne skrbi 2010.

    Plemenski obi?aji također igraju ulogu, uklju?ujući i vjerovanje da se tako mladu đenu mođe oblikovati u pokornu đenu koja đe nositi viđe djece i biti za?tiđena od iskuđenja.

    U rujnu 2010. godine, 12-godi?njakinja djevojćica umrla je tijekom poro?aja koji je trajao tri dana, rekla je loikalna organizacija za ljudska prava. đene koje se pora?aju prije 15.-e godine imaju pet puta veći rizik od smrti tijekom poro?aja nego one poslije 20.-e.

    Jemen je jednom imao 15 godina kao minimalnu dob za brak, ali parlament je poni?tio zakon 90-ih s obrazlođenjem da bi roditelji trebali imati pravo odlućiti kada udati kđer.

    ?Itajući ovaj ?lanak, ?ovjek je prirodno zgrođen i prirodno osje?a poriv da sprijeći ovakve gadosti. No osim zgra?anja, ne mođe se ne zapitati: za?to? Koji je vrag tim ljudima? Koju korist imaju od toga? Ako bi ekstremna patrijarhija bila nekakav ultimativni izraz mu?ke dominacije nad đenama, naravno u korist mu?karaca, ovdje bi taj test zasigurno propao zato ?to ovdje ne vidim motiv. Iako je za mu?karce korisno i normalno biti privuđen đenama od 18 godina i ?ak mlaćim, to se odnosi na one koje pokazuju sve znakove plodnosti iako jo? nisu postale sposobne nositi djecu. Razlićite koristi od tog pristupa sam naveo ovdje. No vjen?ati se s djetetom, koje jo? nije vidjelo ni P od puberteta i neđe biti sposobno nositi djecu jo? 5-10 godina… to je ludilo. Ajde, mogao bih jo? i to razumjeti ako se time misli na nekakav odgoj o ku?anskim poslovima (sad se ve? hvatam za slamku), ali za spolne odnose s djevojćicom od 8 godina? Koliko ?ovjek mora biti ne samo brutalan, ve? i glup i kratkovidan, da bi radio tako ne?to?

    Uzevći u obzir da đe onaj mu?karac koji se ođenio 16-godi?njom djevicom gotovo garantirano pođeti dobivati djecu odmah poslije vjen?anja i nastaviti tako jo? mnogo godina, takav bi se nu?no morao razmnoćiti znatno viđe nego ovaj lu?ak koji poku?ava imati djecu s 8-godi?njakinjom. Ovaj prvi ima (sa stajali?ta razmno?avanja) idealnu situaciju, dok ovaj drugi riskira smrt svoje đene (bilo to od silovanja bilo od poroda), riskira o?tetiti je tako da nikada viđe ne mođe imati djecu, i ?ak i ako sve prođe idealno za njega i ona prećivi sve te gadarije (a rijetko prođe, koliko sam informiran), opet mora đekati 5-10 godina! Tih 5-10 godina je 5-10 djece koje ova budala neđe imati zbog svoje kratkovidnosti (uz moralni teret tretiranja druge osobe poput stoke).

    Moram priznati da mi nije jasno kako evolucijski pritisak nije eliminirao takve stvari iz bilo kojeg dru?tva. Kulturne norme moraju biti izrazito jake kako bi se obi?aji koji sami sebe ubijaju mogli odr?ati. Vjerojatno je i Europa u svojoj povijesti imala raznih bizarnih obi?aja, ali obi?aja koji sami sebi uni?tavaju mogu?nost nastavka te civilizacije? Takvi se pojavljuju tek danas, a i za njih se ne mođe reći da stvaraju toliko jake evolucijske pritiske.

    To me vodi do sljedeđeg zaklju?ka: one ekstremne patrijarhije koje nisu civilizacije – koje nemaju ustaljene zakone, jedinstvo ili suradnju potrebnu za razvoj, osnovna nađela humanosti u obliku nekakve religije ili obi?aja – takve patrijarhije funkcioniraju potpuno iracionalno. Iako je nesumnjivo da su rezultirale potlađenim đenama, ne ćini mi se da im je glavni cilj bio sadizam. Umjesto toga, jednostavno se bacakaju bez ikakve logike, koristeći svoju mo? na iracionalan i auto-destruktivan naćin i jednostavno radeći ?to im padne na pamet u tom trenutku. Funkcioniraju samo po bestijalnom instinktu. Isto u ne?to manjoj mjeri vrijedi i za nađe dru?tvo koje je ve? odavno pre?lo Rubikon zlatne sredine i pođelo se opasno naginjati matrijarhiji. Bilo zbog ekstremne patrijarhije ili ekstremnog feminizma, dru?tvo poput Jemena je kao nekakav bijesni pas koji u ludilu grize i sebe i sve oko sebe.

    Mislim da bih mogao podnijeti bilo kakvu diktaturu dok god ona ne bila temeljena na iracionalnosti.

    Pogledajmo sada kako izgleda dru?tvo u kojemu mu?karci i đene i na papiru i u provedbi imaju jednaka prava (dakle, ne mođemo reći da je patrijarhija), ali gdje je seksualno trći?te zbog biolo?kih faktora nagnuto izrazito u mu?ku korist i za?to je to dobro ili lođe (i za koga).

    Oznake: patrijarhija, matrijarhija, teorija seksualnog trći?ta

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 1 – Kome trebaju mu?karci?)


    New York Times nam je nedavno donio ovaj predivan ?lanak gigantskog bijelog viteza…. pardon, “biologa i stru?njaka za krivi?no pravo” Grega Hampikiana:

    Rije? “Homo” odra?ava sklonost znanosti mu?karcima u znanosti 18. stolje?a.

    Tu sklonost postaje sve teđe odr?ati kako mu?karci postaju sve manje i manje relevantni za reprodukciju i roditeljstvo. đene ne postaju samo jednake mu?karcima. Prili?no je jasno da je mu?ki rod rijeći “?ovjek” pogre?an: neprekidna, intimna i nu?na majćinska povezanost definira na?u vrstu.

    S razvojem reproduktivnih izvora, mođemo ođekivati da đe se sve viđe đena odlućiti na reprodukciju bez ikakvih mu?karaca. Na svu sre?u, podaci o djeci koju podi?u samo majke obe?ava. Kao ?to je pokazala sociologinja Sara S. McLanahan s Princetona, siroma?tvo je ono ?to ?teti djeci, ne broj ili spol roditelja.

    Kao prvo, ovo je neto?no. Velika studija iz ?vedske, provedena na uzorku od 986 322 djece (da, milijun djece) i objavljena u presti?nom ?asopisu Lancet pokazala je da kod samohranog roditeljstva i dalje postoje znatni negativni efekti na djecu (npr. 200-300% ve?a ?ansa za psihi?ku bolest ili suicid i 400% ve?a ?ansa za alkoholizam i drogiranje) ?ak i kada se korigira za ekonomsko stanje, dru?tvo i ostale faktore. Budući da je Lancet ekvivalent Naturea za medicinu, da je istraćivanje iz ?vedske koja je do?la do podr?ke samohranom roditeljstvu viđe nego sve druge dr?ave svijeta (do te mjere da je siroma?tvo eliminirano kao faktor). te da postoji jo? stotinu sli?nih istraćivanja s konzistentno istim zaklju?cima suprotnim ovom, upu?uje na to da je Greg Hampikian budala koja ne zna tumaćiti kvalitetu znanstvenog istraćivanja.

    To je u redu, budući da su đene istodobno i nu?ne i dovoljne za reprodukciju, a mu?karci nisu ni jedno ni drugo.Od produkcije prve stanice (jajeta) do razvoja fetusa i podizanja djeteta, mu?karci ne moraju biti tu. Mogu biti na poslu, doma, u ratu, ćivi ili mrtvi.
    ….
    Ako đena đeli imati dijete bez mu?karca, treba samo osigurati spermu (svje?u ili zaleđenu) od donora (ćivog ili mrtvog). Jedina tehnologija koja joj treba je slamka, i osnovna tehnika je uvijek ista. Kada bi svi mu?karci na svijetu danas umrli, vrsta bi mogla nastaviti sa zaleđenom spermom. Da sve đene nestanu, izumrli bismo.

    Iako je istina da su mu?karci potro?na roba do te mjere da bi u slu?aju katastrofe jedan mu?karac mogao oploditi sve đene na svijetu, to ne znaći da se mođe bez barem tog jednog mu?karca. Sperma i dalje mora doći od nekamo. To ?to nije va?no odakle je do?la ne znaći da se mođe bez nje. Po autorovoj bolesnoj logici, mogli bismo uzgajati dje?ake do puberteta, zalediti im spermu i zatim ih ubiti, jer za nastavak vrste s mu?ke strane nije potrebno ni?ta viđe od kapljice sperme. No to onda znaći i da bi mu?karci mogli uzgajati đene do puberteta i zatim ih ubiti, zalediti im jajne stanice i kasnije ih oploditi i razviti u inkubatoru.

    Austrijski silovatelj Friedl, koji je desetljećima dr?ao đenu i kđeri zatvorene u podrumu i time dokazao da “jedan od spolova nije potreban za reprodukciju

    U oba slu?aja, nije moguđe eliminirati komponentu zađe?a. Opet je potreban barem jedan izvor sperme i barem jedna izvor jajnih stanica, bez obzira na to ?to se poslije doga?a s njima.

    Kona?no pitanje je, treba li “?ovje?anstvo” zapravo mu?karce? S tehnologijom za kloniranje ljudi odmah iza ugla i dovoljno zaleđene sperme na svijetu da stvori mnogo generacija, mo?da bismo trebali provesti cost-benefit analizu.

    New York Times je dao platformu za propovijed uistinu poremeđenom ?ovjeku. Usput, primijetite kako bi mu?karci uvijek trebali biti vezani moralno??u i ne koristiti svoj povla?teni polo?aj kada ga imaju, ali za đene treba samo hladno provesti cost-benefit analizu.

    Istina je da su mu?karci tradicionalno uzdr?avali obitelji. Ali đene ćine većinu diplomanata jo? od 80-ih, i ima ih sve viđe. Istina je da mu?karci u prosjeku imaju malo viđe mići?ne mase od đena. Ali u doba rasprostranjenog oru?ja, onaj s viđe vatrene moći (i znanja zakona) pobje?uje.

    A) Fakultetska diploma !=! ve?a zarada
    B) Diploma iz bullshit podru?ja poput đenskih studija, komparativne umjetnosti japanske literature, sociologije i ljudskih resursa = bullshit
    C) Snaga i sposobnost ratovanja su malo ćiri pojam od mići?ne mase. Bojim se i pomisliti ?to bi se u ratu dogodilo vojsci sastavljenoj 100% od đena. Uostalom, nije mi jasno za?to bi iti jedna đena htjela doćivjeti tako ne?to.

    U me?uvremenu, đene ćive dulje, zdravije su i manje je vjerojatno da đe poćiniti nasilan zloćin. Da su mu?karci auti, tko bi kupio model koji ne traje toliko, sklon je smrtonosnim incidentima i đe?đe ga odnese pauk?

    A) đene mo?da ćive dulje zato ?to su po?teđene opasnih i riskantnih poslova, zato ?to izazivaju viđe simpatija kada su u lo?oj poziciji, zato ?to se ne moraju agresivno??u natjecati za naklonost suprotnog spola, i mo?da jo? neke stvari?
    B) Broj mu?karaca koji ikada u ćivotu poćini nasilan zloćin je toliko zanemariv da ne vidim kako ovo mođe biti faktor

    Kada sam sve ovo pojanio kolegici i pitao je smatra li da kod mu?karaca postoji i?ta nezamjenjivo, rekla je: “Zabavni su.”

    Gospodo, nadajmo se da je to dovoljno.

    Greg Hampikian, u pohodu za koji se nada da đe jednog dana uroditi spolnim odnosom s iskusnim i magneti?nim feministicama

    Ponos je uvijek najveći pred kona?ni pad. U ovom ?lanku vidimo rezultat pola stolje?a ulagivanja feministi?koj misli. Ekstremni bijeli vitez je postao toliko hrabar da izađe u javnost – u najpoznatije novine na svijetu – i tu iznese svoje mizandri?ne stavove. No koliko god njegovi stavovi bili bolesni, uvijek se treba prisjetiti toga da je stvarnost protiv njih. Ne samo da su mu?karci i dalje potrebni, ve? je i patrijarhija koju toliko mrzi jedini uspje?an oblik civilizacije koji je ovaj svijet ikada poznavao (iako nije svaka patrijarhija dobra, o đemu đe biti viđe rijeći poslije). Evo nekoliko razloga za?to:

    1. Tko je sagradio napredno zapadno dru?tvo u kojemu ćivimo? Kada kađem “sagradio”, mislim na i dru?tveno uređenje sa svim zakonima i slobodama koje uzimamo zdravo za gotovo, i na fizi?ki oblik?Tko stoji izme?u feministi?kog pokreta i nasilnog svijeta u razvoju koji gledamo na televiziji, gdje đene ne mogu voziti auta, a kultura silovanja i nasilja prema đenama je vrlo realna? To?no tako. Ovakvu dru?tvenu organizaciju utemeljili su mu?karci.

    2. Tko odr?ava i podmazuje kotađe dru?tva u kojemu ćivimo? Tko gradi i odr?ava zgrade u kojima boravimo, ekolo?ke kuđe u predgraćima o kojima fantaziramo, i ceste na kojima vozimo? Tko osigurava da uvijek ima struje i da iz slavine teđe (ćista) voda? Tko je odgovoran za donođenje hrane na police trgovina i opskrbu restorana u kojima ovakvi pseudo-intelektualci rado ru?aju?

    A odje?a koju nosimo (i na koju đene trođe enormne iznose novca) – tko je donosi ovamo? Tko je uopđe razvio tekstilnu industriju i materijale koje ona koristi? Opet je odgovor mu?karci.

    3. Tko je donio i oblikovao zakone koji omogu?avaju zapadnim đenama prava i slobode koje su uskrađene većini đena na svijetu? Tko je donio posebne zakone o pozitivnoj diskriminaciji kako bi se pod svaku cijenu podiglo đene na razinu koju đele? Naravno, patrijarhalno dru?tvo.

    4. Tko provodi ovakve zakone i osigurava da te slobode koje feminst?ki pokret uzima zdravo za gotovo nisu pregađene nasiljem? Mu?karci.

    5. Tko ?titi femistice i njihovu djecu? Ne samo u policiji, ve? i u obrani zemlje od onih koji bi je osvojili, spalili i silovali? Mu?karci ćine 99% vojske i većinu i vojnih i civilnih ?rtava u ratovima.

    6. Tko zapravo proizvodi sve oko nas, i opipljivo i neopipljivo? Tko je tiskao novine i magazine, podigao televizijske i radio tornjeve, poloćio kablove, lansirao satelite, kreirao pametne telefone, programirao Facebook, Instagram, Myspace i Twitter na kojemu neki cijelog dana pri?aju ovakve gluposti i progla?avaju mu?karce beskorisnima? Tko je izumio i proizveo sve ku?anske aparate i prijevozna sredstva, od rudarenja osnovnih materijala do kona?nog proizvoda? Tko ih doprema na mjesta kori?tenja?

    7. Postoje osnovani prigovori da je puno mu?kaca nasilno, agresivno i sklono rizi?nom pona?anju. Tko je ućinio te mu?karce toliko reproduktivno vrijednima? Koga mu?karci poku?avaju impresionirati grabljenjem jo? viđe bogatstva pod svaku cijenu, osvajajući druge mu?karce/narode, preuzimajući rizike i idući protiv ustaljenog mi?ljenja? Tko danas nagra?uje takve mu?karce drasti?no ve?om ?ansom za ljubav, seks i razmno?avanje?

    Pouka ovog posta nije da su mu?karci na neki naćin bolji ili viđe vrijedni, ve? kritika nevjerojatne arogancije feminizma koja nas je dovela do to?ke da je prihvatljivo u najpoznatijim novinama svijeta pozivati na genocid. Poput razmađene djece, ovi lu?aci vide samo malu sliku: đene pokre?u svijet. Sve se vrti oko đena. đene su bolje educirane od mu?karaca, ćive dulje, poćinju viđe zaraćivati i mogu se razmno?avati bez mu?karaca.

    Koji se problem tu pojavljuje? Kada raćirimo sliku kao s ovih sedam to?aka, shva?amo da đene ućivaju te privilegije samo zbog mu?karaca. Svaki korak naprijed u “emancipaciji” koji naprave dolazi jer su ga dopustili mu?karci koji donose feministi?ki orijentirane zakone, dovode ?to viđe đena u parlamente, i svim silama se bore kako nitko ne bi do?ao i vratio đene u “zatucano” doba odnosa izme?u spolova, gdje đene imaju barem nekakve obaveze i odgovornost i koje i dalje postoji u cijelom ne-zapadnom svijetu. Svaka sitnica kojom se đene mogu pohvaliti kao izrazom superiornosti – bila to sloboda samostalne reprodukcije, vići prihod, imunitet pred zakonom ili ne?to đetvrto – dolazi od mu?karaca koji su je izumili, proizveli, organizirali i odr?avaju je.

    Ne postoji niti jedna uspje?na civilizacija koja nije nastala kao rezultat patrijarhije (iako to ne znaći da je svaka patrijarhija automatski civilizacija i/ili uspje?na, kao ?to ?u pokazati poslije).

    Poput razmađene djece, feministice i bijeli vitezovi (mu?ki feministi) vide krajnji rezultat i pretpostavljaju da je to sve ?to postoji. Njihovi umovi su toliko opijeni moći da nisu sposobni pojmiti koliki su napor, krv , znoj i ćivoti ulođen u stvaranje tog rezultata, i u svojem bjesnilu napadaju one koji su odgovorni za taj rezultat. Upravo to posezanje preko svake granice đe jednog dana biti stvar koja đe izazvati imploziju pokreta. Previđe ponosne i kratkovidne osobe poput Grega Hampikiana mogu naućiti lekciju samo kroz tragediju, upravo kao ?to to ćine i razmađena djeca.

    Sljedeći ?lanak pozabavit đe se manama patrijarhalnih dru?tava i pokazati za?to patrijarhija nije sama po sebi ne?to pozitivno.

    Oznake: feminizam, bijeli vitezovi, teorija seksualnog trći?ta