– Anonimni ćitatelj
Na?alost, moj odgovor đe biti negativan. Ne zato ?to pametne cure ne postoje – naprotiv, prosje?ni IQ za oba spola je jednak, iako mu?karci imaju ve?u varijabilnost i stoga ve?u ?ansu biti u kategoriji ili genija ili mentalno hendikepirane osobe. Ako je srednji IQ za đene 100, normalna distribucija nam kađe da 28% đena ima IQ 106-115, a jo? 9% đena IQ 116-125, te neznatan dio IQ vići od 125. Ovisno o tome ?to smatra? pametnom, to znaći da je svaka tre?a do svaka deseta đena “pametna”. To su vrlo dobri izgledi, ni?ta gori od potrage za vrlo lijepom, vrlo mladom ili vrlo ugodnom curom. No sa svakim dodatnim kriterijem, tvoje ?anse opadaju geometrijskim nizom (jer npr. ako je 75% đena lijepo, 50% đena đenstveno, i 25% pametno, upravo si smanjio svoje ?anse za viđe od 75%). Imaj to na umu.
Po mom mi?ljenju, samo mu?karci s vrlo malo iskustva sa đenama su opsjednuti idejom pridobivanja “pametne cure”. Da se poslućimo opet ćivotinjskom analogijom, to je ekvivalent osobe koja nabavlja psa i glavni kriterij joj je da pas zna puno trikova. Ali koji je smisao toga? Bi li radije imao psa koji mođe izvoditi trikove ili psa koji te voli i stalno je zaigran i pazi na tebe? Naravno, bilo bi lijepo imati sve to zajedno, s najboljim osobinama iz svake kategorije ali vratimo se u realni svijet.
Većina pametnih/nerdy mu?karaca (pogotovo onih nerdy mu?karaca koji misle da su nadprosje?no inteligentni ali zapravo nisu) ne razumije da đene nisu inteligentne na isti naćin kao i mu?karci. “Pamet”, jednom kada je izvadimo iz konteksta preslagivanja kvadrata na papiru, je ne?to slođenije od samog IQ-a i sastoji se jo? od edukacije, naćitanosti, kulture, emocionalne inteligencije, socijalne inteligencije, mudrosti, heuristi?nog razmi?ljanja, iskustva i uđenja na vlastitom iskustvu, uđenja na tuđem iskustvu, motivacije, sklonosti mehanizmima obrane, te jo? mnogo stvari. Kod đena i mu?karaca u tim komponentama postoje zna?ajne razlike (ni dobre ni lođe, ve? jednostavno razlike):
1. đene u pravilu viđe zanima izgledanje pametnima nego bivanje pametnima. Vrlo je rijetko da đenu iskreno zanima znanje radi znanja, ili brainstorming i kreativnost radi samih sebe, ili da ima nekakvu vje?tinu ili pasionirani hobi namijenjen samo njoj. đene rijetko trođe vrijeme na takve stvari. Biti “pametna” za đene najđe?đe znaći sredstvo kojim se ostvaruje nekakav cilj, bez urođene vrijednosti kao kod mu?karaca. đene imaju ambicije biti pametne kako bi dobile dobre ocjene i dobre poslove, bile po?tovane u dru?tvu, i stjecale opipljivu korist. đene su jednostavno previđe prakti?ne da bi cijele ćivote iz hira sjedile nad apstrakcijom, povije??u i filozofijom od kojih nemaju direktnu korist. Ovo se vjerojatno najbolje ogleda u ćinjenici da đene ćine manje od 15% ?lanova Wikipedije i jedva 7% urednika. Urećivanje Wikipedije je primjer vrlo vrijednog i intelektualnog ali vrlo nezahvalnog zadatka koji odgovara prvenstveno mu?karcima. Ovo ne znaći da nema takvih đena, no one su itekako iznimke.
Wikipedija je privukla na sebe bijes zbog imaginarnog “đenomrzstva” – ne samo da mu?karci rade taj nezahvalan posao, ve? ih se onda jo? i napada zbog toga ?to su đene odlućile da imaju pametnijeg posla!
2. Zbog velikog ulaganja koje zahtijeva ra?anje i odgajanje djece, đene su viđe orijentirane sada?njosti, i stvari koje nisu temeljene na sada?njosti ih manje zanimaju. Iz tog razloga su đene viđe sklone materijalizmu i dru?tveno su vje?tije: te stvari donose trenutnu korist, bilo to kroz osobno stjecanje, bilo to kroz manipulaciju mu?karcima da stje?u za njih. Mu?karci ne trebaju uloćiti puno kako bi napravili dijete, i nemaju zid koji im poslije nekog vremena nepovratno uni?tava budu?nost, i stoga si mogu priu?titi apstrakciju, zezanciju i gubljenje vremena na znanje radi znanja. đene nemaju taj luksuz. To nije stvar lijenosti, ve? prioriteta.
3. Iznimno je rijetko zapravo dobiti intelektualnu stimulaciju od đene. Zapanjujuđe je koliko đesto mu?karci projiciraju osje?aj intelektualne stimulacije na đenu samo zato ?to imaju Jednoitis prema njoj. Podru?ja koja su prete?no sastavljena od đednih masa Beta mu?karaca, poput MMO igara, doćivljavaju erupciju obo?avanja đenske pameti, promu?urnosti i vje?tine ćim se u njima pojavi neka đena. Nitko mi ne mođe dokazati da to nema seksualnu komponentu. Isto vrijedi i za mu?karce koji su u stanju oduđeviti se zato ?to im je đena na spoju spomenula da je proćitala ne?to od Gogolja, dok bi na isto od drugog mu?karca samo slegnuli ramenima. Mo? ljepote i seksualnosti se prelijeva u dojam intelekta (i to intelekt temeljen na citiranju neđega ?to je u većini slu?ajeva napravio mu?karac), ne stvarni intelekt.
Hođe? li od svoje cure dobivati isto intelektualno zadovoljstvo kada opadne njena seksualna privla?nost? Ne?to mi govori da neđe?, no s vladavinom koncepta “srodne duđe” su ljudi pođeli ođekivati da partner/ica mora zadovoljavati ba? sve njihove potrebe u svakom pogledu. E, pa to u stvarnom ćivotu tako ne ide. Ođekuj intelektualne razgovore od prijatelja, ne od cure.
4. Postoje iznimke od broja 3, ali đesto dolaze s nedostacima. Iako postoji genetska korelacija inteligencije i ljepote, jo? je ja?a suprotna korelacija koja kađe da su iznimno inteligentne đene đesto ru?ne ili mu?kaste (makar to bilo i zbog stila i vlastitih odabira, a ne genetike), i đesto imaju nekakav oblik asocijalnosti ili ćiv?anosti. Zgodne, ?armantne i đenstvene đene najđe?đe nisu pametne iz jednostavnog razloga ?to ne moraju biti pametne. Nikada nisu ni morale biti. Mogu sve probleme u ćivotu rijećiti drugim metodama. đena mođe imati toliki manjak inteligencije da je samo korak iznad hendikepirane (ala Forrest Gump) i svejedno spektakularno uspjeti u ćivotu, biti po?tovana i ućivati plodove svojih drugih atributa. Da ti mođe? rijećiti u ćivotu stvari na takav naćin, ne vjerujem da bi se trudio biti “pametan”.
Ayn Rand – pametna da, đenstvena mo?da, lijepa ne
Natalie Portman – pametna da, đenstvena mo?da, lijepa da. Ali ne mogu sve đene biti Natalie Portman.
5. ?to je đena pametnija, to viđe treba igru (uklju?ujući i kretensku igru). Kao prvo, negdje vani uvijek postoji netko s viđe igre od tebe. Kao drugo, ?ast iznimkama, đene s visokim IQ-om su (barem u dana?njoj okolini) đesto neproporcionalno dramati?ne, zahtjevne i potrebni su im ekstremni izrazi dominacije za odr?avanje dugoro?ne veze. Većini mu?karaca tako ne?to ne dolazi prirodno i nikada neđe dolaziti bez jako puno vje?be i promjene osobnosti.
6. Ne mora? se bojati da ti djeca neđe biti pametna ako ti đena nije pametna. DNA dolazi sa svih strana obiteljskog stabla, ne samo od vas dvoje. ?ak i kada bi se htio upu?tati u tako neobi?an genetski inđenjering, bilo bi previđe pojednostavljeno tvrditi da pametne đene imaju pametnu djecu, a glupe đene glupu. Osim toga, inteligencija kao genetska sposobnost ne vrijedi toliko koliko ti se ćini na prvi pogled, pogotovo kod đena. Ironi?no je da đe? imati puno ve?u ?ansu nastaviti svoju lozu ako ima? pet kđeri s prosje?nim IQ-om koje su lijepe, ?armantne i trađe normalnog mu?karca, nego ako ima? pet kđeri koje su izrasle u agresivne, naprasne, promiskuitetne feministice s kratkom crvenom kosom.
Zaklju?ak: mu?karcu su koristi i mane od pametne partnerice toliko izmije?ane da ne vidim za?to bi itko to postavio kao prvi kriterij odabira. U najboljem slu?aju, nisi ostvario zna?ajnu korist, a hendikepirao si svoje ?anse jer si dodao jo? jedan kriterij na popis koji je ve? ne sadrći puno kandidata, time smanjivći broj potencijalnih prilika. U najgorem, direktno si na?tetio sebi kroz idoliziranje, bijelo vitezovanje i tr?anje za đenama koje imaju ve?u ?ansu uni?titi ti ćivot na naćine mnogo bolnije od imanja prosje?no inteligentne djece ili odsustva razgovora o Baudelaireu. Ovo se mo?da ne odnosi na sam IQ – visok IQ blago smanjuje ?ansu za razvod (iako ni blizu toliko kao recimo djevi?anstvo) – ali dobro znamo da ćitatelj nije imao namjeru dati svakoj curi koju upozna IQ test, ve? se ravna po nekoj svojoj definiciji pametnog, ?to mođe znaćiti jako puno stvari.
Ako naleti? na đenu koja je savrđena po va?nim osobinama i uz to je pametna, uzmi je (i sam poznajem pone?to takvih đena). Ali nemoj se nikada odricati va?nih osobina zbog pameti.
Oznake: đene, inteligencija, odabir partnera
Leave a Reply