Tag: inteligencija

  • Bajka o pametnoj partnerici

    Htio bih znati gdje mogu naći pametne cure – ne samo lijepe i đenstvene, nego ba? pametne. U kojem gradu bi ih bilo najviđe? Ili na kojem faksu?
    – Anonimni ćitatelj

    Na?alost, moj odgovor đe biti negativan. Ne zato ?to pametne cure ne postoje – naprotiv, prosje?ni IQ za oba spola je jednak, iako mu?karci imaju ve?u varijabilnost i stoga ve?u ?ansu biti u kategoriji ili genija ili mentalno hendikepirane osobe. Ako je srednji IQ za đene 100, normalna distribucija nam kađe da 28% đena ima IQ 106-115, a jo? 9% đena IQ 116-125, te neznatan dio IQ vići od 125. Ovisno o tome ?to smatra? pametnom, to znaći da je svaka tre?a do svaka deseta đena “pametna”. To su vrlo dobri izgledi, ni?ta gori od potrage za vrlo lijepom, vrlo mladom ili vrlo ugodnom curom. No sa svakim dodatnim kriterijem, tvoje ?anse opadaju geometrijskim nizom (jer npr. ako je 75% đena lijepo, 50% đena đenstveno, i 25% pametno, upravo si smanjio svoje ?anse za viđe od 75%). Imaj to na umu.

    Po mom mi?ljenju, samo mu?karci s vrlo malo iskustva sa đenama su opsjednuti idejom pridobivanja “pametne cure”. Da se poslućimo opet ćivotinjskom analogijom, to je ekvivalent osobe koja nabavlja psa i glavni kriterij joj je da pas zna puno trikova. Ali koji je smisao toga? Bi li radije imao psa koji mođe izvoditi trikove ili psa koji te voli i stalno je zaigran i pazi na tebe? Naravno, bilo bi lijepo imati sve to zajedno, s najboljim osobinama iz svake kategorije ali vratimo se u realni svijet.

    Većina pametnih/nerdy mu?karaca (pogotovo onih nerdy mu?karaca koji misle da su nadprosje?no inteligentni ali zapravo nisu) ne razumije da đene nisu inteligentne na isti naćin kao i mu?karci. “Pamet”, jednom kada je izvadimo iz konteksta preslagivanja kvadrata na papiru, je ne?to slođenije od samog IQ-a i sastoji se jo? od edukacije, naćitanosti, kulture, emocionalne inteligencije, socijalne inteligencije, mudrosti, heuristi?nog razmi?ljanja, iskustva i uđenja na vlastitom iskustvu, uđenja na tuđem iskustvu, motivacije, sklonosti mehanizmima obrane, te jo? mnogo stvari. Kod đena i mu?karaca u tim komponentama postoje zna?ajne razlike (ni dobre ni lođe, ve? jednostavno razlike):

    1. đene u pravilu viđe zanima izgledanje pametnima nego bivanje pametnima. Vrlo je rijetko da đenu iskreno zanima znanje radi znanja, ili brainstorming i kreativnost radi samih sebe, ili da ima nekakvu vje?tinu ili pasionirani hobi namijenjen samo njoj. đene rijetko trođe vrijeme na takve stvari. Biti “pametna” za đene najđe?đe znaći sredstvo kojim se ostvaruje nekakav cilj, bez urođene vrijednosti kao kod mu?karaca. đene imaju ambicije biti pametne kako bi dobile dobre ocjene i dobre poslove, bile po?tovane u dru?tvu, i stjecale opipljivu korist. đene su jednostavno previđe prakti?ne da bi cijele ćivote iz hira sjedile nad apstrakcijom, povije??u i filozofijom od kojih nemaju direktnu korist. Ovo se vjerojatno najbolje ogleda u ćinjenici da đene ćine manje od 15% ?lanova Wikipedije i jedva 7% urednika. Urećivanje Wikipedije je primjer vrlo vrijednog i intelektualnog ali vrlo nezahvalnog zadatka koji odgovara prvenstveno mu?karcima. Ovo ne znaći da nema takvih đena, no one su itekako iznimke.

    Wikipedija je privukla na sebe bijes zbog imaginarnog “đenomrzstva” – ne samo da mu?karci rade taj nezahvalan posao, ve? ih se onda jo? i napada zbog toga ?to su đene odlućile da imaju pametnijeg posla!

    2. Zbog velikog ulaganja koje zahtijeva ra?anje i odgajanje djece, đene su viđe orijentirane sada?njosti, i stvari koje nisu temeljene na sada?njosti ih manje zanimaju. Iz tog razloga su đene viđe sklone materijalizmu i dru?tveno su vje?tije: te stvari donose trenutnu korist, bilo to kroz osobno stjecanje, bilo to kroz manipulaciju mu?karcima da stje?u za njih. Mu?karci ne trebaju uloćiti puno kako bi napravili dijete, i nemaju zid koji im poslije nekog vremena nepovratno uni?tava budu?nost, i stoga si mogu priu?titi apstrakciju, zezanciju i gubljenje vremena na znanje radi znanja. đene nemaju taj luksuz. To nije stvar lijenosti, ve? prioriteta.

    3. Iznimno je rijetko zapravo dobiti intelektualnu stimulaciju od đene. Zapanjujuđe je koliko đesto mu?karci projiciraju osje?aj intelektualne stimulacije na đenu samo zato ?to imaju Jednoitis prema njoj. Podru?ja koja su prete?no sastavljena od đednih masa Beta mu?karaca, poput MMO igara, doćivljavaju erupciju obo?avanja đenske pameti, promu?urnosti i vje?tine ćim se u njima pojavi neka đena. Nitko mi ne mođe dokazati da to nema seksualnu komponentu. Isto vrijedi i za mu?karce koji su u stanju oduđeviti se zato ?to im je đena na spoju spomenula da je proćitala ne?to od Gogolja, dok bi na isto od drugog mu?karca samo slegnuli ramenima. Mo? ljepote i seksualnosti se prelijeva u dojam intelekta (i to intelekt temeljen na citiranju neđega ?to je u većini slu?ajeva napravio mu?karac), ne stvarni intelekt.

    Hođe? li od svoje cure dobivati isto intelektualno zadovoljstvo kada opadne njena seksualna privla?nost? Ne?to mi govori da neđe?, no s vladavinom koncepta “srodne duđe” su ljudi pođeli ođekivati da partner/ica mora zadovoljavati ba? sve njihove potrebe u svakom pogledu. E, pa to u stvarnom ćivotu tako ne ide. Ođekuj intelektualne razgovore od prijatelja, ne od cure.

    4. Postoje iznimke od broja 3, ali đesto dolaze s nedostacima. Iako postoji genetska korelacija inteligencije i ljepote, jo? je ja?a suprotna korelacija koja kađe da su iznimno inteligentne đene đesto ru?ne ili mu?kaste (makar to bilo i zbog stila i vlastitih odabira, a ne genetike), i đesto imaju nekakav oblik asocijalnosti ili ćiv?anosti. Zgodne, ?armantne i đenstvene đene najđe?đe nisu pametne iz jednostavnog razloga ?to ne moraju biti pametne. Nikada nisu ni morale biti. Mogu sve probleme u ćivotu rijećiti drugim metodama. đena mođe imati toliki manjak inteligencije da je samo korak iznad hendikepirane (ala Forrest Gump) i svejedno spektakularno uspjeti u ćivotu, biti po?tovana i ućivati plodove svojih drugih atributa. Da ti mođe? rijećiti u ćivotu stvari na takav naćin, ne vjerujem da bi se trudio biti “pametan”.

    Ayn Rand – pametna da, đenstvena mo?da, lijepa ne

    Natalie Portman – pametna da, đenstvena mo?da, lijepa da. Ali ne mogu sve đene biti Natalie Portman.

    5. ?to je đena pametnija, to viđe treba igru (uklju?ujući i kretensku igru). Kao prvo, negdje vani uvijek postoji netko s viđe igre od tebe. Kao drugo, ?ast iznimkama, đene s visokim IQ-om su (barem u dana?njoj okolini) đesto neproporcionalno dramati?ne, zahtjevne i potrebni su im ekstremni izrazi dominacije za odr?avanje dugoro?ne veze. Većini mu?karaca tako ne?to ne dolazi prirodno i nikada neđe dolaziti bez jako puno vje?be i promjene osobnosti.

    6. Ne mora? se bojati da ti djeca neđe biti pametna ako ti đena nije pametna. DNA dolazi sa svih strana obiteljskog stabla, ne samo od vas dvoje. ?ak i kada bi se htio upu?tati u tako neobi?an genetski inđenjering, bilo bi previđe pojednostavljeno tvrditi da pametne đene imaju pametnu djecu, a glupe đene glupu. Osim toga, inteligencija kao genetska sposobnost ne vrijedi toliko koliko ti se ćini na prvi pogled, pogotovo kod đena. Ironi?no je da đe? imati puno ve?u ?ansu nastaviti svoju lozu ako ima? pet kđeri s prosje?nim IQ-om koje su lijepe, ?armantne i trađe normalnog mu?karca, nego ako ima? pet kđeri koje su izrasle u agresivne, naprasne, promiskuitetne feministice s kratkom crvenom kosom.

    Zaklju?ak: mu?karcu su koristi i mane od pametne partnerice toliko izmije?ane da ne vidim za?to bi itko to postavio kao prvi kriterij odabira. U najboljem slu?aju, nisi ostvario zna?ajnu korist, a hendikepirao si svoje ?anse jer si dodao jo? jedan kriterij na popis koji je ve? ne sadrći puno kandidata, time smanjivći broj potencijalnih prilika. U najgorem, direktno si na?tetio sebi kroz idoliziranje, bijelo vitezovanje i tr?anje za đenama koje imaju ve?u ?ansu uni?titi ti ćivot na naćine mnogo bolnije od imanja prosje?no inteligentne djece ili odsustva razgovora o Baudelaireu. Ovo se mo?da ne odnosi na sam IQ – visok IQ blago smanjuje ?ansu za razvod (iako ni blizu toliko kao recimo djevi?anstvo) – ali dobro znamo da ćitatelj nije imao namjeru dati svakoj curi koju upozna IQ test, ve? se ravna po nekoj svojoj definiciji pametnog, ?to mođe znaćiti jako puno stvari.

    Ako naleti? na đenu koja je savrđena po va?nim osobinama i uz to je pametna, uzmi je (i sam poznajem pone?to takvih đena). Ali nemoj se nikada odricati va?nih osobina zbog pameti.

    Oznake: đene, inteligencija, odabir partnera

  • Treba li biti pametan za igru?

    “Ali Ignisse, kako ?u ja naućiti napamet sve ove stvari? Meni to nikada ne bi palo na pamet reći!”

    – reakcija na “To nikada ne bi radilo na meni!”

    Kada sam napisao prvi post u povijesti ovog bloga, podigla se prili?na praćina oko toga ?to sam ustvrdio da je igra mnogo ćiri pojam i od smisla za humor i same inteligencije. Nadalje, napisao sam, stoga seksualne karakteristike po kojima danas đene (uglavnom) biraju svoje partnere zapravo ne odra?avaju klasi?no pođeljne atribute poput stabilnosti, inteligencije ili bri?nosti – recimo, onaj sexy tip koji zna svirati jednu ili dvije pjesme na gitari ne mora zapravo biti talentirani glazbenik da bi bio privla?an. Tko bi rekao?

    (Uzgred, agresivne reakcije na sasvim nevine postove poput toga su razlog za?to jednostavno ne mogu ozbiljno shva?ati razne neutemeljene primjedbe koje su mi upuđene – ako se tako ne?to mođe dogoditi ve? zbog jednostavnih, bespogovornih i neutralnih sitnica, kako onda shva?ati ozbiljno one koji poku?avaju negirati sasvim pouzdane studije? Ali to je ve? tema za drugi put…)

    Pitanje: koliko inteligencije je potrebno za provođenje dobre igre?

    Kratak odgovor: umjereno, ali manje nego ?to misli?

    Dulji odgovor: ovaj problem potrebno je razmotriti s viđe stajali?ta. Kao prvo, koji su faktori seksualne privla?nosti? Ne nekim posebnim redom, za mu?karce su to novac, izgled, tjelesna gra?a, status, dominantnost, igra, inteligencija, humor, iskustvo i sl.

    Oćito je da su igra i inteligencija sasvim odvojene karakteristike. Iako inteligencija mo?da ima utjecaj na igru kao i na bilo koju vje?tinu koja je (dijelom) temeljena na razgovoru i dru?tvenosti, svaka od njih ima svoj zasebni utjecaj. Kao najbolji primjer, mođemo pogledati sve pametne geekove i nerdove svijeta kojima IQ 140+ nimalo ne pomađe u izlasku iz prisilnog celibata. Jednostavno ređeno, pamet nije dovoljno sna?an faktor privla?nosti da uspje?no nadoknadi deficit u drugim podru?jima.

    A i kad izađe?, ne dobije? ni?ta posebno

    Ipak, to ne znaći da bismo trebali otpisati inteligenciju. Uzmimo u obzir postojanje hipergamije kod velike većine đena, koja je definirana ovako:

    Hipergamija: vrlo đesta i vjerojatno urođena đenska sklonost:
    a) ?to kvalitetnijem mu?karcu
    b) mu?karcu kvalitetnijem od sebe (u barem nekom pogledu).

    Na isti naćin kao ?to mnoge supruge gube seksualnu privla?nost prema muđevima koji su manje obrazovani od njih ili su izgubili posao i prestali biti hranitelji, hipergamija funkcionira i u svim drugim podru?jima. Dio je normalne đenske prirode da traći mu?karca superiornijeg u ?to je viđe moguđe podru?ja (osim mo?da izgleda – nije lijepo kada se drugi viđe dive tvom partneru nego tebi). Me?u ostalim je tu i inteligencija. Velika većina đena se jednostavno ne đeli osje?ati mentalno superiornom svom tupom mu?karcu (iako đe to prihvatiti ako je on dovoljno dobar u drugima podru?jima, kao ?to je “ono ne?to”).

    Stoga, mogli bismo reći da visoka inteligencija nije sama po sebi ne?to ?to napaljuje đene, ali je definitivno ne?to ?to ih otpaljuje ako postoji manjak. Recimo da na spoju vodite nekakav dubokouman razgovor o filozofiji i ona otkrije da ne zna? ?to znaći rije? “relativno”, ili tako ne?to najoćitije, prili?no sam siguran da đe istog trena pođeti pronalaziti mane kod tebe i u drugim podru?jima. Naravno, ne trebam ni reći da su razvijanje tvojeg obrazovanja, rije?nika, naćitanosti i brzog razmi?ljanja hvale-vrijedne stvari i same zbog sebe, a ne samo zbog đena.

    A igra? E, tu stvari ve? postaju zanimljivije. Odgovor đe ovisiti o tvom stilu igre (recimo, direktni vs. indirektni), o lokaciji i trenutku (no?na ili dnevna igra, ili dru?tveni krug), te o tvojim prirodnim sposobnostima. Na primjer, pogledajmo popis (po meni) najva?nijih komponenti igre na kojemu sam s po tri oznaćio zvjezdice one na koje inteligencija ima utjecaj.

    Interna igra: Alfa jezik tijela, hrabrost, ubila?ki instinkt (svijest o prilikama)***, suzdr?anost, tj. izbjegavanje Jednoitisa, prepakiravanje ***.
    .
    Rana igra: Nadja?avanje straha od prilaska, prepoznavanje odbijanja kao prihva?anja***, dvostruki komplimenti ***, dodir , la?no vremensko ograniđenje.

    Srednja igra: eskalacija dodira, tehnika P&P *** (napomena: P&P je univerzalan koncept, ali njegove primjene se, kako đe? uvidjeti s iskustvom, redovito ponavljaju), odabir lokacije, kvalificiranje ***, obrana od isparivanja.

    Kasna igra: Strastvenost.

    Niti jedna od ovih stvari ne zahtijeva sama po sebi visoku inteligenciju. Samo njih 6 od ukupno 17 (tj. 35%) zahtijeva barem prosje?nu inteligenciju, a ?ak i ako im inteligencija pomađe, opet nije presudna. Mentalni okvir – samopouzdanje i ?vrsto?a interne igre – jednako je va?an kao i pojedina?na tehnika, ako ne ?ak i viđe. To je razlog za?to mnogi ljudi koji nauđe napamet razne upade nemaju uspjeha jer je vidljivo da izgovaraju napamet nauđene linije, ili ih je lako urućiti ćim im cura zada prvi drama test.

    Dapađe, s iskustvom stvari kao “brzo razmi?ljanje” postaju mnogo manje va?ne, a dobre tehnike igre brzo prelaze u obi?nu naviku. To je opet stvar uvjetovanja refleksa i opu?tanja, a ne inteligencije – dapađe, previsoka inteligencija je đesto povezana s dru?tvenom anksiozno??u, ?to zasigurno umanjuje kvalitetu igre kod te previđe pametne osobe.

    I ono najbolje: nije ti potrebno vrhunsko poznavanje svih 17 navedenih tehnika da bi znatno napredovao. Recimo, prosje?an Beta tip vjerojatno nema utemeljeno viđe od jedne ili dvije.

    Zaklju?ak: Imati stav o?tar i hladan poput đelika ve? je pola dobivene bitke. Ako ne vjerujete, pogledajte samo gospodina “donesi filmove”.

    Oznake: igra, inteligencija, hipergamija, interna igra