– Igniss
Naravno, ja ne mislim ni?ta takvo niti sam ikada rekao ne?to takvo, ali kada uklonimo prvi omota? parafraziranja, ponekad mo?da se ponekad ćini da dolazim blizu toga. Barem me za to optu?uju. Skandalozno, ne? Ba? sam kreten svinja ?to se usu?ujem tako ne?to napisati kao ?alu, a kamoli pomisliti i?ta sli?no toj grozoti!
Upravo ovo je na?alost mi?ljenje koje većina đena danas ima o mu?karcima opđenito: dosadni su, misle samo donjom glavom, nasilni su, zanima ih samo sport i pivo, i iz njih je potpuno odsutno “ono ne?to”. Kada god netko izrazi takvo mi?ljenje, slijedi val odobravanja.
A to je samo ?lag na torti onoga ?to prosje?na đena msli o sebi. Naime, bila bi gre?ka fokusirati se na ono ?to jedan spol lođe misli o drugome, ma koliko god nam bilo privla?no nabacivanje blatom. Klju? zapravo leći u samopouzdanju. Koliko god mi slu?ali o đenama kojima “nedostaje samopouzdanja”, ćinjenica je da prosje?na đena ima nevjerojatno dobro mi?ljenje i o sebi i o vlastitom spolu. đene su, naime:
– va?nije kao roditelji
– osje?ajnije
– bolje podnose bol
– odva?nije
– samostalnije
– nje?nije
– bolji vođe
– sposobnije (sve ?to postignu je naspram te?ke diskriminacije)
– bolje prosu?uju karakter
– manje sklone riziku
– moralnije
– privla?ne bez obzira na godine
– privla?ne bez obzira na tećinu i oblik tijela
– privla?ne bez obzira na izgled i genetiku
– privla?ne bez obzira na broj partnera
– viđe se brinu o sebi
– suo?avaju se s puno problema u ćivotu
– ljepći spol
– bolje polovice
– posveđenije obitelji
– muzikalnije
– bolji vozaći
– stare poput vina
– nu?ne za ćivot
– kompleksne
– itd. itd. itd.
Kod gornjeg popisa nije toliko va?no ?to je od toga istinito, a ?to nije. Kada spojite biolo?ku predodređenost osje?aju viđe vrijednosti s kulturom dizajniranom iskljućivo za poticanje osje?aja viđe vrijednosti, ?to dobivate? Dobivate princezu napuhane glave. Ovo bi jo? i imalo nekog smisla u slu?aju mladih, lijepih, netaknutih djevojaka, ali danas je to toliko raćiren fenomen da gotovo svaka đena u zapadnom svijetu ima isto mi?ljenje o sebi: vrlo pozitivno.
Na prvi pogled se ne ćini lođe da đene imaju vi?ak samopouzdanja. Pa ?to onda? Biti đe uspje?nije, zadovoljnije i sli?no. No na?alost…
A) đene imaju biolo?ku potrebu za ?to dominantnijim partnerom (hipergamija, prag dominacije)
+
B) đene su ve? biolo?ki vrijedniji spol
+
C) đensko samopouzdanje se danas poja?ava i potiđe viđe nego ikada u povijesti
=
Ili drugim rijećima, velik (i rastući) broj đena je izgubio sposobnost doćivljavanja ljubavi i privla?nosti prema partnerima objektivno jednakima sebi. Stavite se na trenutak u đensku ko?u. ?to jedan prosje?an mu?karac ima ponuditi prosje?noj đeni sa svim (barem u njenim mislima) navedenim atributima? Slađem se – ba? ni?ta!
Mu?ko rjeđenje za taj problem je jednostavno (i jedino moguđe): povisi svoju vrijednost igrom, teretanom, novcem, plasti?nom operacijom, bilo ćime ?to ti je dostupno. No koliko god mu?karci radili na svojoj vrijednosti, klju? se krije u đenskoj seksualnosti. Kako njen prag dominacije ne bi odletio u stratosferu, đena mora prestati traćiti mu?karce na krivim mjestima, kontrolirati se, biti đenstvena koliko god je moguđe i poticati partnera na vodstvo.. Iako to sve pomađe, tu?na istina je da su to sve sitnice koje ne mogu zna?ajno promijeniti stvar. Isto tako ne radi ni prisiljavanje – smanjivanje kriterija je umjetan pojam koji daje samo privremene rezultate. Biologija na kraju gotovo uvijek pobje?uje.
Evo jedine stvari kojom đena mođe vratiti svoju sposobnost osje?anja “leptiri?a” prema normalnim mu?karcima:
Deflacija vlastitog ega.
Ako je đena izgubila sposobnost osje?anja “leptiri?a”, problem je samo u tome ?to ima vi?ak samopouzdanja, odnosno previđe visoko mi?ljenje o sebi. Nije toliko stvar u tome da mu?karci nisu dobri, ve? da ne mogu nikada biti iznad nje – ona je za samu sebe iznad ogromne većine mu?karaca. ćinjenica da kolićina i intenzitet igre koja je potrebna za zavođenje đene sna?no korelira s njenim samopouzdanjem zapravo znaći da potrebna kolićina igre za neku đenu ovisi najviđe o tome koliko se ta đena precjenjuje.
Kao ?to ste i sami primijetili, đene prirodno uđe prestati se precjenjivati kako stare i stje?u ćivotno iskustvo. S time opada i razina igre koja im je potrebna da bi mogle osje?ati “leptiriđe”. Problem je ?to je ovaj proces sli?an eroziji stijena – spor je i mukotrpan, i dok obavi svoje đena je ve? debelo izvan svojih najboljih i najplodnijih godina. Za usporedbu, velika većina mu?karaca ovaj proces zapoćinje ve? od pođetka puberteta, kada je njihova vrijednost na trći?tu vrlo malena. Taj proces dodatno koći ionako niđe bazno samopouzdanje, prisiljavajući ih na barem donekle realnu ocjenu svoje uloge u ćivotu.
Razumijem da je rjeđenje ne samo vrlo bolno, ve? i u suprotnosti sa svime đemu se đene podu?ava od rođenja pa nadalje. Priznajem da ni sam ne znam kako doći do tog rjeđenja, iako mogu preporućiti ovaj video kao terapiju:
Komentatorica “Regularno đensko” na ovu temu kađe:
Cure koje vole kretene = ćista autodestrukcija na svim nivoima.
Cure koje vole kretene = cure koje ne vole sebe.
Psihologija objasnila odavno kako taj (đesto pod tepih pometeni) osje?aj vlastite (ne)vrijednosti upravlja većinom naćih djela i postupaka.
I nimalo lako nije to promijeniti kod sebe ?ak ni ljudima koji su osvijestili tu svoju manjkavost, a kamoli onima koji to na svjesnoj razini ne percipiraju.
Uglavnom, te?ko da im ima pomoći.
Evo mog odgovora:
Istodobno si i u pravu i u krivu. To je vrlo slođena rasprava, ali dat ?u ovdje sađetu procjenu. Po?nimo od toga da ja opservacijski i po studijama o seksualnoj privla?nosti drćim da je psihologija tu u zabludi. đene koje najviđe vole kretene su one koje imaju najbolje mi?ljenje o sebi i s velikim uvjerenjem đe se busati u prsa kako su krasne, moralnije, ćivot im je teći, diskriminirane su, etc.
E sad evo mogu?nosti da sam ipak pogrijećio: mođemo reći da je to busanje zapravo znak manjka samopouzdanja, a ne vi?ka, tako da je psihologija ipak u pravu. To je u redu. Glasni ljudi đesto prikrivaju osje?aj manje vlastite vrijednosti tako ?to galame kako bi uvijek povr?no ispali najbolji. Dakle, svakako mođemo ?pekulirati da đena koja ima vi?ak samopouzdanja njega ima samo na povrćini, a zapravo se uopđe ne voli.
Ali kako onda to rijećiti? Kada god bude spomenuto đensko samopouzdanje i manjak istoga, rjeđenje (i stru?no i lai?ko) je uvijek isto: govorimo đenama jo? viđe kako su sposobnije, bolje, diskriminirane, mogu sve, imune su na starenje i fiziologiju, etc. To je ono ?to se u engleskom naziva “grrrrrlll-power”. Psiholozi su oni koji prednjađe u tome. Ali upravo uvjerenost u te “svi znaju” ćinjenice o đenskoj superiornosti i diskriminaciji je ono ?to vodi do simptoma koje sam naveo, tj. nekog oblika narcisoidnog poreme?aja li?nosti koji uni?tava njenu sposobnost vezivanja za normalne mu?karce.
Da, mo?da takva đena ispod svog oklopa stvarno ima nisko samopouzdanje kao ?to sam opisao u drugom paragrafu, ali stekla ga je upravog kroz bombardiranje porukama namijenjenim tome da joj ga “podignu” i napu?u joj osje?aj vlastite vrijednosti (jer svi znaju da ga imaju premalo, zar ne?). Narcis mo?da duboko u sebi ima manjak samopouzdanja, ali svi koji ga upoznaju đe ipak reći da sam sebe voli previđe, a ne premalo.
Iz toga logi?ki proizlazi pitanje: ako ono ?to se ćini visokim samopouzdanjem nije zapravo visoko samopouzdanje, i ako alati kojima dru?tvo đeli graditi samopouzdanje kod đena kojima ocijeni da to treba (dakle, svih đena) zapravo ne daju takav rezultat nego samo rezultiraju narcisoidno??u…. ?to je onda pravo samopouzdanje, i kako ga izgraditi?
Moja preporuđena metoda je biti realan prema đenama, ne idolizirati ih i ne puniti im glave la?nim ćinjenicama i ispraznim sloganima iz grrrrlll-powera. đena koja je svjesna svoje velike moći ali i velikih ograniđenja se svakako osje?a udobnije u svojoj koći, samopouzdanija je i donosi bolje izbore od one koja koristi narcisoidnost kao ?tit i time osigurava da đe podivljati ćim namiriđe malo kretenske igre. Mislim da to na ovom blogu takvu edukaciju i uspje?no provodim. No kada bih kao i 99.99% interneta stalno ponavljao da đene imaju premalo samopouzdanja umjesto previđe (priznat đe? da barem na povrćini imaju previđe, a ovo ?to imaju u dubini je podlo?no raspravi), utopio bih se u masi loćih savjeta.
Stoga drćim da je preciznije i edukativnije reći da đene danas u prosjeku imaju vi?ak samopouzdanja, a ne manjak.
Proćitajte viđe o narcisoidnosti, skromnosti, samopouzdanju i srame?ljivosti.
Oznake: đene, hipergamija, feminizam, seksualno trći?te, igra, prag dominacije, samopouzdanje, narcizam
Leave a Reply