47-godi?nji mu?karac iz Francuske i đena nepoznate dobi iz ?vicarske koju je upoznao na Tinderu su na drugom spoju (hvala ti Bođe na ovom malom tra?ku konzervativnosti, op.prev.) imali spolni odnos kada je mu?karac bez da je o tome obavijestio đenu skinuo svoj kondom – te je sada zbog toga osuđen za silovanje. Vrhovni sud ?vicarske je presudio da je đena, ćiji je odvjetnik presudu prokomentirao kao “prvijencem u ?vicarskoj”, ne bi bila pristala na seks s mu?karcem da je znala da ne nosi za?titu, prenosi portal The Local. Zbog incidenta koji se dogodio u lipnju 2015. godine je dobio uvjetnu kaznu zatvora od 12 mjeseci, objavljeno je u listu Independent.
“Evo me Tanja! Samo trenutak!” viknula je Lajla svojoj nestrpljivoj prijateljici. Gdje li je samo stavila svoju plavu torbicu s ruđem, dezodoransom i maskarom? Ah da, tamo je pored đetkice za zube – kvragu, ni to jo? nije spakirano! Trpajući je u torbu za ru?nu prtljagu, donekle ju je umirila ćinjenica da su joj barem laptop i papiri za doktorat ve? u glavnom kovđegu i sasvim sigurno neđe ostati bez njih.
“Lajlaaaaaa! Po?uri! Taksi je ve? tu!” Tanja se derala sa stubi?ta.
Projurila je pored svoje ma?ke Lily, zamalo je pregazivći kuferom na kotađe, zalupila blindo vrata i pojurila dolje. Avantura poćinje!
Lajla Alfinovi? bila je uspje?na mlada pripravnica na Institutu za rodna istraćivanja Sarajevo i prvo-diplomirana u svojoj generaciji na odsjeku Rodnih i seksualnih studija u sklopu susjednog Centra za internacionalne interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (CIIPS). Njen magistarski rad “Tradicija otkupa mlade u ruralnoj Bosni i Hercegovini kao oblik omalo?avanja i zlostavljanja đena”, proglađen najutjecajnijim znanstvenim radom 2013. godine, stekao je toliki publicitet da su o njemu pisale sve regionalne novine, od Avaza i Blica pa sve do Jutarnjeg i Dela. Mlada znanstvenica s ve? tako razvijenom karijerom mogla bi daleko dogurati, brujali su svi ?lanci, mo?da ?ak i do visoke pozicije u sklopu Ujedinjenih naroda.
Jednog dana, mo?da đe upravo njen rad biti zaslu?an za izumiranje zastarjelih, patrijarhalnih obi?aja koji prijeđe BiH i Balkan opđenito u pridrućivanju dru?tvu razvijenih dr?ava. Obi?aja koji sitnim ali preciznim detaljima podsje?aju na ćinjenicu da brak u oćima ?ovinisti?kog dru?tva predstavlja obi?nu trgovinu, a ne emocionalnu, seksualnu i prvenstveno ljudsku zajednicu dvoje pojedinaca bez obzira na njihov spol i seksualnu orijentaciju.
“Na aerodrom cure? Kamo letite?” pitao je voza? taksija, debelju?kasti srednjovje?an mu?karac s crnim brkovima, ukrcavajući kufere u prtlja?nik.
“Dubai!” odgovorile su jednoglasno i zahihotale se. “Ne mođemo dođekati!” dodala je Lajla smje?kajući se. “Sanjamo o tome ve? godinama.”
“Super đete se provesti,” voza? je kimao glavom. “Svi koji odu tamo se vra?aju s pri?ama kako se nikad nisu toliko zabavili i odmorili.”
“Pa da, iako se ne mogu previđe zabavljati… moram usput raditi na svom doktoratu,” napomenula je Lajla.
“O, ve? si na doktoratu! đestitam, đestitam. A ?to studira??”
“Rodne studije.”
“Hm, nisam ?uo za to. O đemu se tu radi?”
“Istra?ujemo utjecaj kulture na mu?karce i đene i kako osloboditi đene od patrijarhalnih tradicija i ostalih ?tetnih pojava u dru?tvu. Na primjer, moj doktorat ima temu ‘Tradicija miraza na podru?ju Hrvatske i Srbije kao oblik zlostavljanja đena.’ Istra?ujem povezanost izme?u kulturnih obi?aja vezanih za miraz i zlostavljanja i diskriminacije opđenito. Manje viđe kako je patrijarhalna kultura ispreplela novac kroz intimne odnose mu?karaca i đena kako bi ućinila đene manje vrijednima i ili ih ogranićila.“
“Ahhhhhh…. zvući zanimljivo,” rekao je voza? nakon poduđe stanke. Iz njegovog tona je dobila dojam da on tu temu ne shva?a ozbiljno. Takav ?ovjek ne zaslu?uje napojnicu! Voza? bi se trebao barem pretvarati da mu je stalo do toga, bilo zbog toga ?to su one njegovi korisnici bilo zbog toga ?to bi svatko normalan trebao biti zabrinut zbog raćirenog zlostavljanja đena.
“Nadam se da neđe? previđe raditi,” rekla joj je Tanja uz namigivanje, naglo prekinuvći tu nit razgovora. “Idemo se tamo prvenstveno zabaviti u toj predivnoj zemlji i upoznati njihovu kulturu!”
Lajla se nasmijećila, izvadila mobitel i krenula pisati post na Facebooku. Bit đe im super i cijeli svijet đe znati za to.
“Veđeras idemo u Club Diamond! Ne mogu dođekati!” uzbuđeno je ?avrljala Tanja, vrpoljivći se po ogromnom krevetu u hotelu s 4 zvjezdice. Kakav pogled! Kakva udobnost! Kakav ćivot sa stilom!
“Pa….” Lajla nije bila toliko entuzijasti?na. “Ja imam problem.”
“Pa kakav problem,” rekla je Tanja. “Put nam je za sada prekrasan, i ovaj disko đe sigurno biti slasan.”
“Nemam para,” skruđeno je rekla Lajla. “Mladen mi nije uplatio alimentaciju.”
“Gad.”
“Da.”
“Pa koliko ve? kasni?” pitala je Tanja. “To je nedopustivo. A tvoja mala, ?to je s njom?”
“Ostavila sam je mojoj mami,” rekla je Lajla. “Ali to naravno nije izgovor… ra?unala sam na te pare. Ne znam kako đemo ići vani kad nemam skoro ni?ta sa sobom. A ne mogu pla?ati svojom HamsterCard karticom jer sam ve? stavila karte i hotel na nju, ispeglana je do kraja.”
“Ma ne brini ni?ta, ja ?u ti posuditi,” velikodu?no je ponudila Tanja. Nakon trenutka tićine, sjetila se jo? neđega: “Uostalom, sigurno đe biti puno zgodnih de?kiju iz Dubaija koji đe nam pla?ati pi?a.” Misli su joj odlutale na onog zgodnog arapskog manekena kojeg je neki dan vidjela u Cosmu.
Lajla se nasmijala. “Ma da, brinem se bez razloga. Ovo đe biti super no?! Ali svejedno, moram prije nego odemo poslati e-mail i Mladenu i pravobraniteljici za djecu. Treba ga pritisnuti da me ne ostavlja na cjedilu s financijama kao sada.” Mo?da izme?u tućiranja i ?minkanja stigne sastaviti ne?to…
“Ovo je preludo!” derala se Lajla iz petinh ćila, drmajući svaki dijeli? tijela u ritmu “You’re Sexy And You Know It” na 110 dB. “Toooooooo!”Klub Diamond je u svakom pogledu ispunio njena ođekivanja. A mo?da je pomogao i dim marihuane koji je skupila s nekog pladnja koji su krućili po klubu. Posljednji put kada je probala travu je bilo jo? na preddiplomskom studiju, i sada joj je ba? dobro do?lo. Uostalom, tko đe saznati za to? “Tanja, ovo je super!” zavri?tala je. “Ne ?ujem te!” viknula je Tanja pored nje, ignorirajući besprijekorno odjevenog Indijca srednjih godina koji joj je ne?to govorio na drugo uho. “Haha vidi ovog debila! Ne odustaje!” “Da, ba? je uporan!” viknula je Lajla. “?to?” “Ba? je uporan?” “Ne ?ujem teeeeeee,” nastavila se derati Tanja, ve? pomalo pripita od svog drugog koktela no dovoljno svjesna da odgurne udvara?a od sebe i nastavi plesati sama.
Inađe bi Lajla, nenavikla na to da je netko ignorira makar i nenamjerno, nastavila poku?avati doći do Tanje, no njenu pa?nju je naglo privukao zgodan mladi Arapin u savrđenom odijelu. Uhvatila je njegov pogled i nasmijećila se.
“Da! Da! Er…. ja sam Lajla,” rekla je, osje?avći se pomalo o?amuđeno. Bođe, ?to to ona brblja? Ovaj tip je izgledao kao utjelovljenje svake njene fantazije i jedva se suspregnula da se ne oblizne od i?đekivanja. Povukla je dolje rub svoje minice kako se ne bi doimala previđe lakom i priđekala da on kađe jo? ?togod. “Ja sam Ali Ibn-Rashid,” rekao je zgodni stranac. “Prijatelji me zovu Alex.” “Drago mi je,” rekla je Lajla i odmahnula glavom. Njena svjeđe oprana i tretirana kosa je zavijorila zrakom poput zastave. “ćivi? li ovdje?”
“Napola si pogodila,” odgovorio je Alex. “ćivim u Engleskoj ali moja obitelj je odavde. Trenutno sam doma samo zbog posla.” “ćime se bavi??” “Ja sam astronaut,” rekao je i namignuo joj. “Hahaha. Stvarno?” uprla je ona, sada jo? viđe znatiđeljna. “Naravno da ne! Radim kao konzultant.”
Sasvim ođekivano, pomislila je. Mora da je ne?to vezano za naftu ili arhitekturu. Wow, koji zanimljiv tip! Mora da se na tom poslu nagledao cijeloga svijeta. A kako je samo zgodan! “Dakle Lajla, ?to ti radi? veđeras?” “Pa… ni?ta posebno,” rekla je ona. “Tu sam s prijateljicom. Za?to?” “Imam stan u Burj Khalifi. Doći da vidi? pogled odatle.” “Wow!” ta ćinjenica ju je toliko osupnula da je sasvim zanemarila drski prijedlog na koji bi inađe opalila nekome ?amarćinu. “Pa….” “Ako si zauzeta, nema problema,” Alex se na trenutak okrenuo i pogledao na sat. “Ne ne, samo… inađe ne radim takve stvari.” “Stvari?” pogledao ju je svojim preslatkim oćima. “Pa zna?, ići u nećiji stan istu veđer.” Zacrvenila se, obe?avći si da neđe (opet) spavati s nekim koga je tek upoznala. Mođe on biti zgodan koliko hođe, ali i ona mora dr?ati do sebe. “Haha, bez brige. Nemam nikakve podmukle namjere. Samo pogled s balkona, ni?ta posebno,” rekao je on kao da se radi u neđemu najnormalnijem na svijetu. “Hajde. Moj auto je vani.”
Namignula je Tanji koja je bila previđe zauzeta razgovorom s nekim ameri?kim turistom da bi je uopđe primjetila te se upustila u istinsku avanturu. Objavila je selfie na Instagramu kako bi svi znali da se zabavlja kao nikada u ćivotu. Pa da krenemo!
“Wow! Nisi pretjerivao! Pogled je stvarno ?aroban,” uzdahnula je Lajla, udobno smje?tena u Alexov zagrljaj na balkonu na 121. katu. Pustinjska no? je bila neođekivano hladna i prirodno joj je do?la toplina njegove mići?ave ruke. Uzdignula je glavu prema njemu i nasmijećila mu se. “Hvala ti na ovome,” rekla je. U glavi je osje?ala tihi ?apat ?ampanjca koji joj je natoćio, koji ju je poticao na nesta?nost zajedno s jointom koji je popućila u klubu. A za?to se i ne prepustiti? Ovakva no? je jednom u ćivotu.
Alex je samo blago podigao obrve i zatim nagnuo glavu prema njoj. Usne su im se susrele, pune topline u hladnoj noći Dubaija. Pomilovala je njegovo lice i pođela ga sna?nije ljubiti, prepustivći se osje?aju. Osje?aj je bio ?aroban upravo kako je i znala da đe biti. Rastapala se pod njegovim usnama.
Ljubili su se i blago mazili nekoliko minuta kada je Alex polako odmaknuo svoju glavu i zna?ajno je pogledao. “?to je?” “Lajla, ti si predivna ali… bojim se da nisam bio sasvim iskren prema tebi.”
Kroz toplu izmaglicu je jedva shvatila da postoji nekakav problem. Zatresla je glavom kako bi se pribrala kada joj je odjednom do?lo do misli na ?to Alex cilja. “Znam. Ođenjen si,” rekla je snu?deno.
Alex se grohotom nasmijao. “Neeeeeeee! Zar izgledam tako? Naravno da nisam ođenjen!” pomilovao ju je po kosi. “Ali ?to je onda?”
Alex ju je opet poljubio. “Htio sam te dovesti ovamo jer mi se jako svi?a?,” rekao je. “Ali i zato ?to bih ti htio ne?to ponuditi. Posao.”
Lajla se zamislila, ili poku?ala priblićiti zami?ljenosti koliko su joj dopu?tali hormoni, ?ampanjac i trava. “Posao? Ovdje u Dubaiju? Ali ja ne ćivim tu. Moram se vratiti doma, u Bosnu.” “Ne, ne ne. Posao koji mođe? raditi od bilo kamo,” rekao je Alex, i dalje je dr?avći u zagrljaju kao da pri?aju o neđemu najsvakodnevnijem. “Vrlo jednostavan posao. Vidi?, ja sam konzultant za mnoge tvrtke, pa tako i jednu manekensku agenciju, Khalifa Crown, koja ima urede po cijelome svijetu. Nisam nikada upoznao nekoga poput tebe, Lajla. Mislim da ima? velikog potencijala. Mogla bi zaraditi milijune.”
Zacrvenila se ali osjetila i ponesenom pomisli na manekensku karijeru. “?to bi trebala raditi?” “Tvoj posao bi bio poziranje za najnovije odjevne stilove, magazine, filmove i sl.” objasnio je. “Naravno, morala bi prvo obaviti audiciju ovdje u Dubaiju.”
Unato? zamagljenosti, Lajli se pođela paliti nekakva lampica. “?to podrazumijeva ta audicija?” “Audicija traje samo nekoliko sati i bit đe ti plađena u gotovini. Trebala bi pozirati i pokazati da ima? u sebi tu senzualnost zbog koje sam ti veđeras pristupio. Samo se iskaći i posao je tvoj.” “Iskaći… misli?… trebala bi spavati s nekim,” rekla je povrijeđeno. “S tobom?” “I jo? nekoliko mojih prijatelja koji vode tvrtku. Ne brini, bit đe ti zabavno i nitko neđe raditi ni?ta ?to ti se ne svi?a.”
Lajla se poku?ala pribrati. “Ne znam… ne svi?a mi se ta ideja. Nisam nikada spavala s viđe mu?karaca odjednom. Ovo djeluje kao neka prijevara,” rekla je i izmaknula se iz njegovog zagrljaja. Zgrabila je svoju torbicu, premi?ljavći se bi li trebala otići. “Jesi li sigurna? Pla?a je trideset tisu?a dolara u gotovini,” rekao je Alex.
Lajla je zastala kao gromom oćinuta. “Jesi li rekao trideset tisu?a dolara. Godi?nje?” “Ne, naravno da ne. Pa to bi bilo premalo.” “Mjese?no?” “Ne, samo za audiciju. Poslije mođe? zaraditi daleko viđe.”
Od samog iznosa joj se zavrtjelo u glavi. Trideset tisu?a dolara! Pa to je preko pedeset tisu?a maraka! “Ne bih te htio prisiljavati ni na ?to,” nje?no je rekao Alex. “Samo zapamti da glavna nagrada ovog posla nije novac, nego veze i mogu?nosti koje ti otvara. Ali ako te to ne zanima, onda nemoj prihvatiti.”
U normalnim okolnostima, Lajla bi mo?da razmotrila za?to je taj posao toliko dobar i za?to vrijedi stotinu puta viđe nego u slu?aju neke dame noći bilo gdje u svijetu. Mo?da bi razmotrila je li njen dug na kreditnoj kartici u iznosu od tri tisuđe maraka vrijedan ?tednje i odricanja kako bi ga otplatila na neki drugi naćin. Ali ve? je bila opijena ?ampanjcem i travom, osje?ala se napaljeno i najva?nije od svega bila je na ?arobnom odmoru na nevjerojatnom mjestu. Gdje nitko nikada neđe saznati. Samo par sati u kojima đe ionako ućivati i njen ćivot je zauvijek uljep?an. To je prilika koju ne smije propustiti. Kroz misli joj je proletio i njen bivći mu? Mladen i njegovo odugovlađenje s pi?ljivih tristo maraka alimentacije mjese?no. Sad đe mu pokazati da ne treba ni njega ni njegove smrdljive pare koje mora izvlaćiti sudskim putem!
Pogledala je Alexa i prućila mu ruku. “Mođe.”
Potpisala je par papira s arapskim memorandumima i velikim naslovom “Khalifa Crown – International Talent Placement Corp. Dubai” i po Alexovim uputama se uputila u golemu kupaonicu istućirati. Nakon ?to se osućila, ostavila je odje?u na polici od ćiste ebanovine pored kupaonice i legla na luksuzni krevet, đekajući ?to đe se dogoditi. Osje?ala se stra?no nervozno, ali istodobno i kao u bajci. Trideset tisu?a dolara! ?ak i da je unaprijede u Centru, toliko opet ne bi zaradila za dvije godine. A to je samo pođetak… poku?ala je suspregnuti uzbuđenje i pođela zami?ljati kakvi đe biti ti mu?karci koji je toliko đele. Alex je nevjerojatno seksi i s njim đe biti lijepo. A ovi drugi? Nadala se da su njegovi prijatelji jednako zgodni. Nikada prije nije bila s viđe mu?karaca, samo je to gledala na određenim stranicama na mreći.
Vrata su se otvorila i u?ao je Alex. Sjeo je na krevet i pogledao je poput umjetnika koji se divi skulpturi. “Wow! Izgleda? fenomenalno,” rekao je i poljubio je. Nije se opirala. “Lajla, jesi li spremna?”
Vođenje ljubavi s Alexom je bilo vođenje ljubavi u punom smislu rijeći. Neizmjerna strast prelila se preko nje, prijeteći da đe je ugućiti slatkim zadovoljstvom. Planirala mu se ponuditi koliko god mođe, potpuno predati njegovom mići?avom tijelu. Oh, i netko je jo? pla?a za ovo! Dok ju je on oralno zadovoljavao, Lajla je je?ala i od tjelesnog ućitka i od sređe ?to ju je dopao ovaj posao.
Alex je stao i nadvio se nad nju. Uskoro đe biti u njoj. Oh, po?uri! Po?uri! Iznutra je ?udila za njegovom tvrdom alatkom. Zaje?ala je i senzualno se istegnula, đekajući na njega. Gorila je od i?đekivanja. Jo? samo trenutak…
Iznenada su se vrata se otvorila i u?li su njegovi prijatelji. Bilo ih je đetvero, odjevenih samo u ogrtađe za tućiranje. Jedan je bio ru?an mu?karac Alexove dobi, dok su trojica bila starija, mo?da oko pedeset godina. Ipak, nisu izgledali odvratno. Jedan od te trojice je imao trbu?ći?, no nije bio jako debeo. Drugi je bio u vrlo dobroj formi unato? starosti, gotovo đelav s prosijedim ?uperkom na glavi. Treći je slićio trunku manje zgodnoj verziji Alexa, ne jako puno stariji no s ogromnom alatkom koja se isticala ispod njegovog ogrta?a. Nadala se da đe svi biti zadovoljni, a i njoj đe biti ugodno da je ispuni takav ogroman primjerak. Ovo đe biti zabavno!
“Lajla, ljubavi, ovo su moji prijatelji,” rekao je Alex i poljubio je. “Igraj se s njima, prepusti im se, zadovolji ih u potpunosti. Ja ?u samo gledati sa strane i snimiti pokoju sliku. Kada oni zavrđe, ja ?u biti posljednji s kojim đe? ućivati. Ne mogu dođekati da napokon budemo zajedno,” rekao je kao najveći romanti?ar na svijetu, a ne kao da opisuje jedan poslovni proces. Njen napaljeni mozak radio je dvjesto na sat, đeljno i?đekujući svu đetvoricu njegovih prijatelja.
Ovaj s ogromnom alatkom se popeo na nju i stao. ćinilo joj se da hođe da ga Lajla oralno zadovolji. Nasmijećila mu se i podigla glavu otvorenih usta, i?đekujući da đe je primaknuti. Umjesto toga, osjetila je kako je prekriva vru?a tekućina i shvatila je da mu?karac urinira po njoj. ?okirana, prekasno je zatvorila svoja usta i zbunjeno pogledala u Alexa no on se samo nasmijećio i kimnuo joj. Kada je mu?karac zavrćio, tako namođena njegovom mokra?om je obavila s njime cjelokupni odnos u trajanju od samo jedne minute i pomislila kako su ovi ljudi ?udni, no ipak nije ni?ta stra?no. Mođe ovo prećivjeti. Trideset tisu?a dolara. Trideset tisu?a. Izdr?at đe.
Trideset tisu?a. Trideset tisu?a. Trideset tisu?a. Trideset tisu?a. Trideset tisu?a. ponavljala je u sebi dok se nije uvjerila da to ?to se doga?a nije ni?ta stra?no.
Zatim se sljedeći mu?karac popeo na krevet i stao u ?u?anj iznad njenih grudi. Kada je shvatila ?to namjerava, Lajla je vrisnula. Ne, molim te ne! Deset sekundi kasnije, njeno uzbuđenje se pretvorilo u ?okirani pla? koji đe trajati sve do jutra…
“Bila si super,” rekao je Alex na ispra?aju u automobilu u ulićici pored njenog hotela. “Nadam se da đemo te vidjeti opet.”
Lajla je kimnula, grđevito drđeći torbicu u kojoj se nalazila njena kuverta. Otrije?njena i svjeđe istućirana i izribana od tragova pro?le noći (iako joj se i dalje privi?ao osje?aj vruđe stolice razmazane po grudima, kao ?to đe joj se privi?ati u godinama koje dolaze), bila je svejedno ispunjena ?udnim nemirom, nekakvom mje?avinom gađenja prema samoj sebi i ponosa ?to se ovako sna?la.
U svom zbunjenom stanju je ve? objavila jutarnji selfie na Facebooku s tekstom “Upornost i marljivost se isplate!” i dobila preko 60 likeova. Naposljetku, nije li to istina? Bila je jako marljiva i to joj nitko ne mođe oduzeti. Sada đe si kona?no pokriti dug na HamsterCard kartici, kupiti novu odje?u, naći ljepći i udobniji stan, kupiti auto…
“Ako se bude? htjela opet drućiti ili bude? imala neku prijateljicu koju đeli? preporućiti za audiciju, zna? kamo se javiti.” Alex se nagnuo i nje?no je poljubio u obraz. Unato? doga?ajima pro?le noći, osjetila je kako je preplavljuje vrućina. Za?to? Ta misao ju je ubijala. Sve ?to joj se dogodilo je bilo grozno i poni?avajuđe, no unato? tome nekako… ispunjavajuđe? Zadovoljavajuđe? Mo?da mu se opet javi? Ne! O đemu to samo razmi?lja…
“Isuse i Marijo, brinula sam se jesi ćiva,” rekla je Tanja grleći je. “Ve? sam se mislila bi li zvala policiju, ali ćinilo mi se da mo?da ovdje policija ne bi ba? blagonaklono gledala na na? provod.”
“Ne brini ni?ta, sve je ok,” rekla je Lajla. “Nadam se da te nisam uplaćila. ?to si ti radila nakon ?to sam oti?la?” “Na kraju sam zavrćila s onim Indijcem,” pohvalila se Tanja. “Kada mu da? ?ansu, stvarno je ?armantan i ugodan.” Zastala je kao da se premi?lja o neđemu. “I dobar u krevetu,” zahihotala se. “Ma daj!” “Daj! Bilo je super,” rekla je Tanja. “Mo?da malo i previđe super, morat ?u pogledati gdje se ovdje mođe nabaviti pilula za dan poslije,” prekrila je oći rukama od mje?avine smijeha i nelagode. “?to? Malo smo se zanijeli.” Na njenoj desnoj ruci se zasjajila biserna narukvica koju pro?le noći nije imala. “Wow, ćini se da si se stvarno dobro zabavila,” nasmijala se Lajla, pitajući se je li Tanja do?la do te narukvice na naćin sli?an Lajli. “A ti? Kako ti je bilo s onim tipom?” bila je znatiđeljna Tanja.
Lajla je dugo ?utjela. “Nije uopđe bilo. Nije mu se mogao dići pa nismo ni?ta radili. Ali ima lijep stan i bilo je… zanimljivo.” “Aaaaaaaahhhhhhhh. ?teta.” “?teta.”
Odlućivći da joj se viđe ne ide van, Lajla se uhvatila posla. Otvorila je laptop i prona?la mail od Mladena: “Uplatio sam dugovanje. Sorry! Molim te nemoj prijaviti da sam kasnio. Pusa, Mladen.” Tih tristo maraka joj je sada predstavljalo sitni?, no svejedno je osjetila zadovoljstvo ?to je pravda ispunjena. Ne mođe on samo tako ćivjeti kao da nema nikoga i pla?ati kad mu se prohtije! Njena pobjeda bila je mala ali simboli?na.
Ućitala je svoj doktorat i pregledala sadr?aj, prona?avći da je stigla tek do 6. strane. Zapođevći novi paragraf, njene ruke su poletjele po tipkovnici, stvarajući sadr?aj koji đe joj donijeti promaknuđe i nagradu za izuzetno promicanje ljudskih prava na podru?ju Balkanskog poluotoka:
“Kao i tradicija otkupa mlade, trgovine ljudima i prostitucije, [Alfinovi? L., CIIPS, 2013. [8]], tradicija miraza i kulturni obi?aji vezani za imitaciju ili popratne sadr?aje miraza predstavljaju te?ak oblik seksizma koji kod đena dovodi do manjka samopouzdanja, psiholo?kih problema, umanjenih prilika u poslovnom ćivotu te tolerancije prema zlostavljanju.
Svaki ćitatelj ovog bloga je ve? dobro upoznat s konceptom koji sam nazvao “vrhunac feminizma”:
Vrhunac feminizma je u mnogođemu sli?an vrhuncu proizvodnje nafte. Svi ve? desetljećima tvrde ili da smo upravo dosegli vrhunac ili da đemo ga doseći svakog trena, ali onda netko otkrije novo nalazi?te, izumi novu metodu buđenja, i ispada da vrhunac jo? nije ni blizu.
Po istom modelu, nakon ?to smo nakon godina i godina gnjavljenja ?kvadre rođene za zgra?anje rijećili 42 851 751 razlićitih slu?ajeva socijalne nepravde ispada da ne samo da jo? nismo ni blizu nirvane u kojoj je sve u redu i viđe se nitko ne buni, ve? i da smo zapravo tek nađeli ledeni brijeg u ćijim se dubinama krije jo? najmanje 931 525 887 nepravdi koje đekaju na na? anga?man.
U suđenju za silovanje mu?karcu 40-ih godina, osloba?aju?a presuda donesena je 2015. godine.
Ipak, sudsko vijeđe je nakon presude za jo? đetiri mjeseca produćilo “Prijelaznu odredbu o seksualnom riziku” koja je na teret mu?karca posljednji put donesena krajem 2015. godine. Odredba mu?karcu nalađe prijaviti bilo kakvu planiranu seksualnu aktivnost policiji pod prijetnjom od pet godina zatvora. Tekst odredbe je kako slijedi:
“Obvezni ste prijaviti đenine podatke koji uklju?uju njeno ime, adresu i datum rođenja. Morate obaviti prijavu najmanje 24 h prije zapoćinjanja bilo kakve seksualne aktivnosti sa đenom.”
Odredba također sadrći ograniđenja vezana za kori?tenje interneta i mobilnih ure?aja, te obvezu javljanja policiji ako dođe do promjene ku?ne adrese.
Na sljede?oj sudskoj raspravi tijekom 2016. godine đe biti odluđeno hođe li prijelazna odredba biti pretvorena u Punu odredbu, koja traje minimalno dvije godine i mođe biti produđena neograniđen broj puta.
Odredbe o seksualnom riziku su na podru?ju Engleske i Walesa uvedene u o?ujku 2015. godine i mogu biti primijenjene na bilo kojem pojedincu za kojeg policija procijeni da predstavlja rizik poćinjenja seksualnog zloćina, ?ak i ako nikada nisu bili osuđeni za ijedan zloćin.
Odredbe spadaju u gra?anske naloge koje suci izdaju na nalog policije.
Vjerojatno to nikada ne biste pogodili, ali nađelnik policije Sjevernog Yorkshirea koji je izdao nalog sudu je zapravo debela feministica s klasi?nim psihopatskim pogledom:
Jedini detalj koji me osobno iznenadio je to ?to njena kosa ipak nije kra?a od uha. Eh. Ne mođe? ba? uvijek biti u pravu.
Iako sam ja iznimno umjeren ?to se tiđe razina optimizma, đesto od ćitatelja ?ujem da mo?da malo pretjerujem, stvari uopđe nisu tako crne. ?ansa da đe te sustav obiteljskog prava pretvoriti u feudalnog kmeta je i dalje manja od 50%. La?ne optu?be za silovanje su razorne, ali vjerojatno se neđe dogoditi ba? tebi nego nekom tamo Julianu Assangeu.
Moguđe je da ste posljednjih dana ?uli ne?to o sastancima ćitatelja Return of Kingsa, velikog Rooshevog portala o igri, zdravlju i politici. Trebalo se raditi o ukupno 163 sastanka u 46 zemalja svijeta u sklopu kojih bi se grupa mu?karaca u subotu 06.02. sastala na nekom javnom mjestu i privatno oti?la popiti piđe, popri?ati i upoznati se. Nama najbliđe lokacije su se nalazile u Ljubljani i Beogradu. Na?alost, ROK sastanak je zbog iznimne razine opasnosti i prijetnji otkazan.
?to se dogodilo?
U nekim od lokacijama sastanaka (prete?no u Australiji, Kanadi i Engleskoj, sve zemljama anglosfere s potpunom tiranijom femisti?kih i LGBT pokreta, aktivisti koje vrije?a ideja da bi se nekolicina mu?karaca mogla mirno i privatno naći i popiti piđe su odmah pođeli organizirati “proteste”. Pri tome ne mislim na nekakve mirne proteste u kojima netko drći transparent i obavje?tava javnost o svojoj poruci, ve? na organizirani lin? prepun opasnih i naoru?anih fanatika.
Samo nekolicina od tisu?a poziva da se Roosha i svakoga tko ima veze s njim siluje, pretuđe, kastrira, upuca i sl.
Umjesto da ili ?ute ili napi?u ne?to o osudi vala nasilja prema ljudima koji nisu prekrćili nijedan zakon i koji se samo đele privatno naći i porazgovarati, mediji su poveli juri? naslovima poput:
Izvor bizarne tvrdnje da Roosh podr?ava silovanje je njegov davni satiri?ni ?lanak u stilu slavnog “Skromnog prijedloga” Jonathana Swifta pod naslovom “Kako zaustaviti silovanje” u kojemu se ironi?no predlađe “legalizacija silovanja u privatnom prostoru kako bismo osnaćili đene i omogućili im donođenje odraslih odluka o svojim tijelima“. Svakome s imalo mozga je ve? od prve ređenice jasno da se radi o satiri i svaki novinar koji to predstavlja kao nekakav dokaz da Roosh ide uokolo i siluje đene je jednostavno mentalno mrtav. Radi se o najobi?nijoj kleveti i ?utilu.
A dr?ave i njihovi slu?beni organi? Svi mogući izabrani predstavnici, od gradonađelnika do britanskih parlamentaraca (u britanskom donjem domu su zbijali ?ale o Rooshevoj velićini penisa) su se kukavi?ki poveli za ovom ruljom fanatika i umjesto da osude nasilje pođeli lobirati da se Rooshu zabrani ulazak u zemlju, a sve njegove pobornike uhiti i “naući ih lekciju”. Ironi?no, jedini koji su prete?no ostali suzdr?ani su bili pravi predstavnici policije koji se svakog dana suo?avaju s puno gorim stvarima od satiri?nih ?lanaka i stoga rijetko imaju volje upu?tati se u takav lov na vje?tice.
Naravno, nitko od njih se nije niti potrudio kontaktirati Roosha za njegov komentar, jer kvragu đemu uopđe postoji javna rasprava i za?to bi se nekome dalo ?ansu da kađe ne?to u svoju obranu? đemu gubiti vrijeme na takve stvari? Bolje je samo osnaćiti mentalno bolesne feministe i pozvati ih na klanje nevinih ljudi diljem svijeta.
Na?alost, prava tragedija ovog slu?aja ne leći samo u tome da tisuđe ljudi otvoreno pozivaju na ubojstvo slu?ajnih prolaznika na temelju svoje totalitarne ideologije – lu?aka đe se uvijek naći posvuda – ve? u samoj medijskoj manipulaciji koja je vrlo prora?unata i zlonamjerna.
U me?uvremenu, razina prijetnji je jo? narasla i sada ovi bolesnici otvoreno pozivaju na to da netko ubije Roosheve roditelje:
Dok rulja diljem svijeta ispoljava svoj faćistoidni bijes na zlikovcu kojeg im je naznaćila vlada, nitko se ne buni na to ?to ih ta ista vlada gura u robovlasni?tvo prihva?anjem sporazuma TPP i TTIP.
Simboli?no, na isti ovaj dan je Facebook bannao moju sliku za pozadinu, a prijetnje ostavio potpuno nedirnutima:
ćivot mu?karaca u porno biznisu je mukotrpan i relativno slabo isplativ. U usporedbi s kolegicama:
– direktna zarada je viđestruko manja
– potencijal za spin-off gospodarsku djelatnost (proizvodi, reklame, pravi filmovi, etc) je viđestruko manji
– zbog aktivne uloge je za obavljanje posla potreban puno veći tjelesni i mentalni napor, kao i zlouporaba lijekova
I ?to da u takvom svijetu radi jedan ambiciozan mu?karac? Kako bi se mogao probiti? Odgovor je, jasno, attention whoringom i feminizmom. Kako smo ve? objasnili, feminizam ide dobro uz sve na svijetu, te jednostavno ne bi bilo racionalno ne upustiti se u malo parazitskog pona?anja u svrhu vlastitog probitka.
“Morao sam ući u pornobiznis jer su svi drugi glumci bili stereotipni: nabildani mu?karci mu?kog izgleda.”
Huh, sudeći po toj slici, meni se Deen ćini kao da ima prili?no mu?ki izgled, te zavidno nabildan. Ali nema veze, pogledajmo ćime se bavi dok ne snima porniđe:
Na organiziranoj zabavi, Deen se priprema na spankanje svojih obo?avateljica, za po 20 $ po jednom udarcu. Cura koja đe primiti ?amar po guzi, obi?na crnka koju biste mogli upoznati bilo gdje, podigne svoj topi? i istakne svoju guzu. Deenova ruka je o?amari i cura otiđe kao zadovoljan kupac.
Deenova popularnost kod đena također nagla?ava ne?to drugo: đene (oh ne!) gledaju pornografiju. “2015. godina je,” kađe Deen. “Mislim da bismo u dana?njem dru?tvu trebali priznati, sloćiti se i prihvatiti da đene imaju seksualnost.”
Svi znamo da je dana?nje dru?tvo toliko patrijarhalno i primitivno da ne bismo nikako znali da đene imaju seksualnost da nam James Deen slu?ajno nije rekao. Sli?nu srcedrapaju?u propagandu je nastavio gurati u intervjuima sa cijelim nizom feministi?kih stranica.
Ali, Deen je u svojem ulagivanju feminizmu zaboravio na slavnu izreku: “Tko se ma?a la?a, od ma?a i pogiba” A u ovom slu?aju, onaj tko se uplete u feminizam sam sebe ćini ogromnom metom za la?ne optu?be za silovanje od strane svojih kolegica pornoglumica:
“Onaj trenutak kada se spoji? na Internet i vidi? da ljudi mu?karca koji te silovao idoliziraju kao feminista.
James Deen me dr?ao nempomi?nom i jebao me dok sam govorila ne, stani, ponavljala na?u dogovorenu rije? za prekid. Ne mogu kimati glavom i smijećiti se kada ga ljudi spomenu.”
“Pa ?to?”, pitate se? Neka tamo đena na Twitteru ćiri glasine o njemu? Gdje su dokazi? Koga briga?
Na?alost, to nije kako stvari funkcioniraju u svijetu feminizma. Svijet feminizma je temeljen na emocijama, glasinama i apstrakciji, a ne na ćinjenicama i logici. Samo ta dva tweeta su u roku od jednog dana rezultirala ovim:
Saznala sam za Stoyine optu?be nekoliko sati nakon ?to ih je objavila, te sam odmah donijela odluku o ukidanju kolumne Jamesa Deena u nađem ?asopisu. Također đe biti uklonjeni svi oglasi koji upu?uju na njegovu web stranicu.
James Deen mi se jako svi?ao i bilo mi je drago suraćivati s njim. Ponudila sam mu ulogu kolumnista jer mi se svi?ala njegova direktnost i samopouzdanje, ali ponajviđe njegov naglasak na komunikaciji i PRISTANKU. Sada viđe ne mogu suraćivati s njim. Nikakva pozitivna pro?lost me?u nama ne mođe nadići ćinjenicu da JA VJERUJEM ?ENAMA.
Predosje?am da đe neki reći: “Ali ?to je s njegovom stranom priđe? ?to je s dokazima?” Kao i kod velike većine optu?bi za silovanje, Stoyina rije? je vjerojatno jedini dokaz, tako da se sve svodi na situaciju “on je rekao/ona je rekla”. JA VJERUJEM ?ENAMA.
Ah dobro, ugasili su mu kolumnu…. ni?ta stra?no, zar ne? Ali u svijetu feminizma, osnovni obrazac pona?anja je pona?anje morskog psa – samo kap krvi u vodi je dovoljna da primami i razjari cijelo jato morskih pasa. Tako je bilo i ovaj put:
Zovem se Tori Lux i biv?a sam pornoglumica. U lipnju 2011. godine, dok sam snimala scenu u rećiji velike pornokuđe, napao me James Deen.
Iako James nije toga dana imao scenu sa mnom, bio je prisutan na snimanju, te me ćim sam zavrćila svoj dio pođeo gnjaviti. Nisam imala vremena ni odjenuti se kada mi je rekao:
“Tori Lux, đeli? li pomirisati moja jaja?”
“Ne,” odgovorila sam mu neutralnim tonom.
“Ponovit ?u: Tori Lux, bi li htjela pomirisati moja jaja?” upitao je, ovog puta agresivnije.
“NE,” rekla sam odlu?no kako bih postavila granicu – koju je James odmah zanemario, zgrabio me za vrat i gurnuo na madrac na podu.
Zatim je sjeo na moja prsa, podigao ruku i pljusnuo me. Ućinio je ovo pet ili đest puta – vrlo jako – prije nego se maknuo s mene.
Dezorijentirana i bolne vilice, ustala sam ali me onda zgrabio za kosu i prisilio da kleknem, gurajući moje lice u njegovo me?uno?je prije nego me bacio na pod. Bila sam potpuno o?amuđena i nisam znala kako reagirati. Osje?ala sam pritisak pristojno pona?ati s obzirom na to da se ovo dogodilo na velikom snimanju, u sobi s drugim ljudima koji nisu uopđe intervenirali.
Od super-poznate pornozvijezde s kultnim pokloni?tvom do totalne sramote i besposlenosti unutar samo nekoliko sati – tko bi mogao zamisliti tako ne?to? No, oni koji upletu feminizam u svaku poru svog ćivota su izuzetno ranjivi upravo na njega, te je samo pitanje kada đe se bijesni psi koje svojim djelovanjem stvaraju okrenuti i na njih same.
Kona?ni rezultat: James Deen svrgnut sa svog trona, a đene na zalazu izgleda obasute pozorno??u, pozivima na talk-showove, intervjue, govore na sveućili?tima, uhljebni?ke pozicije u raznim feministi?kim organizacijama i sl.
Izlo?ak B: Kanadski radio-voditelj i istaknuti feminist Jian Gnomeshi, koji je tweetao ovo…
Sretan me?unarodni dan đena. I dalje vjerujem da bi svijet bio bolje mjesto kada bi njime vladale đene.
Jednom davno, u nekim tamo civiliziranim dru?tvima, silovanjem se smatrao onaj seksualni ćin koji je izvrđen unato? tome ?to je đena rekla “Ne”. Teret dokazivanja da je ona rekla “Ne” bio je na đeni te, iako joj je s vremenom to malo olak?ano kroz ukidanje apsolutne potrebe za materijalnim dokazima, pojam silovanja je ipak bio i ostao određen prisustvom rijeći “Ne”.
?ovjek bi pomislio, ?to se dalje od toga mođe napraviti? Na mu?karcu je sav teret dokazivanja da seksualni ćin nije silovanje, a na đeni ne leći viđe nikakva odgovornost; on je taj koji mora prikupiti i zabiljećiti “Da” ako ne đeli snositi posljedice. Dosegli smo vrh civlizacije i ostvareni su svi feministi?ki ideali… to je to?
Zar ne? Hej, ljudi? Je li to sve? Mođemo li sada zavrćiti s ovom pri?om?
Eh ?to ste budalasti. Naravno da nismo gotovi. Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim….
Pođelo je s “pristanak je sexy”. Ali naravno, to nije imalo smisla – to je bilo kao da kađemo da je silovanje lo? seks, a ne zloćin. Onda smo pre?li na “pristanak je nu?an”. To je bilo puno bolje jer nas podsje?a da je seks sporazuman, a sve ostalo je silovanje. Ali onda sam tu jo? ja, nakon zabave, u mu?karđevoj sobi u studentskom domu. I tu je pitanje “je li ovo u redu”? Ako gledamo na to s pravnog stajali?ta, rekla sam ‘da’ – nije bilo prisile, prijetnje nasiljem ili pijanstva (barem ne puno). Ali ono o đemu đelim govoriti je ono ?to se dogodilo prije nego sam rekla ‘da’, te za?to sam uistinu mislila ‘ne’.
Vrhunac idiotizma feminizma je u mnogođemu sli?an vrhuncu proizvodnje nafte. Svi ve? desetljećima govore da smo ili dosegli vrhunac ili da đemo ga doseći svakog trena, ali onda netko otkrije novo nalazi?te, izumi novu metodu buđenja, i ispada da vrhunac jo? nije ni blizu. Isto tako i nakon ?to smo nakon godina i godina gnjavljenja ?kvadre rođene za zgra?anje rijećili 42 851 751 razlićitih slu?ajeva socijalne nepravde ispada da ne samo da jo? nismo ni blizu nirvane u kojoj je sve u redu i viđe se nitko ne buni, ve? i da smo zapravo tek nađeli ledeni brijeg u ćijim se dubinama krije jo? najmanje 931 525 887 nepravdi koje đekaju na na? anga?man.
Za geekove me?u nama, feminizam je ne?to kao koncept limesa u matematici – imamo funkciju feminizma koja teći beskona?noj jednakosti, ali je nikada ne doseđe. Gdje je granica? Kada đe biti postignuta jednakost i prestati potreba za feminizmom? Mođemo samo naga?ati.
Vrstu feminizma o kojoj ?u govoriti nije lako progutati – neđe biti uvr?tena u sljedeđe Vaginine monologe, a Jezebel neđe pisati ?lanke o njoj. Ali, ako feminizam znaći i?ta, za mene on predstavlja ne-bivanje samom kada sam povrijeđena. U mojim razgovorima s kolegama feministicama, obojenim đenama, queerovima i ?lanovima drugih organiziranih zajednica, evo nekih zaklju?aka o tome ?to se dogodilo te noći kada sam rekla ‘da’, a mislila ‘ne’…
Ovisno o tome tko ste, moglo bi vam zvu?ati ludo: za?to bi itko ikada rekao da ako misle ne? Iskrenost je va?an dio bilo koje veze – i seksualne i bilo koje druge. Osim toga, definicija silovanja Savezne dr?ave Kalifornije kađe ‘silovanje je ćin spolnog opđenja kada je osoba nesposobna za…’
Iskreno, u tome za mene ima puno viđe znađenja. Kada mi je bilo pet godina, rodbina me ljubila u obraz unato? tome ?to sam radila grimase i okretala se. U dobi od dvanaest godina, naućili su me da trebam u ?kolski pritvor zbog pokazivanja grudnjaka i bedara. Sa đesnaest godina me moj de?ko uvjerio da se skoro svim curama svi?a ovo – samo se trebam opustiti. I tako kad sam stigla do 20 u nećijoj sobi poslije zabave, ‘ne’ mi je zvu?alo zastra?ujuđe i nepoznato.
Ovakvi incidenti, na?alost, nisu ne?to unikatno meni. Pri?ajući s prijateljima (izgleda da je mentalna bolest poznata kao ‘feminizam’ zarazna, op.prev.) zajedno smo izmislili izraz “silovala nas je kultura silovanja” kako bismo opisali osje?aj govorenja ‘da’ zato ?to nas je na to prisilila kultura koja nas je podigla. Ponekad, barem za mene, tu je bio i osje?aj obveze jer sam ve? oti?la u nećiju sobu, bojazan od uni?tavanja prijateljstva, usamljenost, bojazan da nitko drugi nikada neđe biti zainteresiran, strah da neđe stari ako kađem ne, utjecaj alkohola, i uvjerenje da bi neobavezni seks trebao biti zabavan.
Preuzimanje odgovornosti za sebe? Jel’ se to jede?
Meni i mnogima poput mene pristanak nije lagan. ‘Da’ ne znaći uvijek ‘da’, i zametnuli smo ‘ne’ prije nekoliko godina. Ovo iskustvo nije slu?ajno raspoređeno, ve? neproporcionalno utjeđe na potlađene zajednice. Pristanak je privilegija, i to privilegija sagrađena za imu?nu, heteroseksualnu, cis, bijelu, zapadnu, tjelesno sposobnu mu?kost. Kada dru?tvo neke od nas ući da zauzimamo ?to manje prostora, shva?amo svu pozornost kao kompliment, te budemo zahvalni da bi itko ikada mogao htjeti na?a tijela ili ljubav, nije uvijek na? izbor reći ‘da’.
Znaći, koncept izra?avanja svog mi?ljenja jednoslo?nom rije?ju ‘da’ ili ‘ne’ je opaka zavjera koju su izmislili bijeli heteroseksualci i skoro-(cis)-heteroseksualci (ali ipak samo oni bijeli heteroseksualci koji imaju para i k tome nisu invalidi).
Pristanak kao privilegija nije samo stvar seksa. To se doga?a i onima od nas koji previđe daju u prijateljstvima bez da trađe ne?to zauzvrat, koji dopu?taju lije?nicima dirati nas na naćine koji izazivaju napade trauma jer ne đelimo izazivati nevolje, koji pleđemo sa strancima kojima ruke idu posvuda jer su naći prijatelji ve? napustili zabavu, koji ostaju u toksi?nim vezama jer ne znamo je li nam dopu?teno ođekivati bolje. Kada si siroma?an, invalid, queer, ne-bijel, trans ili đenstven, ‘ne’ nije za tebe. Ne inzistiram da svaka osoba potlađena u ovim sustavima moći nije sposobna za osna?uju?a sporazumna iskustva, te poznajem mnoge koje jesu. Ono ?to đelim reći je da je za mene ‘ne’ proces, te je moj pristanak neuhvatljiv i ljudi me đesto povrijede, ?ak i bez da to namjeravaju.
Koji su to traumati?ni naćini na koje nas diraju lije?nici?!?! Zvući kao neki lo? porni?…
Dakle ako je pristanak viđe od sexy, zaraznih slogana na topićima i kolaćima, ?to onda slijedi? Prvo moramo shvatiti da je sva potlađenost me?usobno povezana, te da je svo silovanje rasisti?ko, klasisti?ko, sposobnisti?ko, patrijarhalno, hetero i cisseksisti?no.
Stvarno? Dakle ako invalid siluje zdravu đenu, ako besku?nik siluje bogataćicu, ako homoseksualac siluje mu?karca, ako azijat siluje azijatkinju… to sve nisu silovanja?
Dru?tvo koje se nalazi na tra?nicama propasti je dru?tvo u kojemu se mladi ljudi zadu?uju za otprilike 250 000 $ kako bi ućili definicije bizarnih koncepata kao ?to su “klasizam”, “cis”, “sposobnja?tvo”, “rodna binarnost” i “transmizoginija” (ili se ne zadu?uju sami nego se umjesto njih zadu?uje dr?ava, ?to je jo? gore). Ali, vratimo se temi…
Sljedeđe, moramo prestati gurati raznolike doćivljaje prisile u jedan jedini zakon o “Potvrdnoj suglasnosti”. Ne mođemo se pouzdati u dr?avu da đe ona braniti pristanak i tjelesni integritet – ne u Baltimoreu, Fergusonu, Los Angelesu ili Claremontu. U ovom trenutku, moramo potpuno zaboraviti na zakone kako bismo shvatili da pravda za nađe zajednice nikada nije ni bila ugrađena u te sustave.
Ako ti i dalje pada na pamet “ali ona nije rekla ne”, vjeruje? da se silovanje doga?a samo u mra?nim ulicama, ili ?ak da je silovanje jedini naćin kojim je moguđe povrijediti pristanak, jo? nisi ovdje. ‘Ovdje’ je gdje je pristanak upleten u tkanje naćih ćivota. ‘Ovdje’ je gdje, pođevći od djetinjstva, imamo pravo odlućivati ?to đe se doga?ati s naćim tijelima (osim ako se radi o stotinama milijuna beba obrezanih odmah nakon rođenja, op.prev.); gdje aktivno slu?amo ?to naći partneri govore – i ?to jo? nisu sposobni reći.
Ovaj telepat u kolicima bi bio savrđen mu?karac za autoricu, ali na?alost je bijelac i nije siroma?an.
… to je gdje nitko nikada ne propitkuje naćine na koje izra?avamo spol na naćim tijelima; gdje tjelesni integritet, osobni prostor i emocionalno blagostanje imaju prioritet nad posjedom. Ovo nije potpun popis, tako da je ‘ovdje’ bilo gdje gdje mođemo zamisliti radikalne prostore odlućivanja i samoupravljanja za pojedince i zajednice kojima pripadaju.
Pa ako pripada? zajednici, odakle ti onda radikalan prostor odlućivanja i samoupravljanja? Ova generacija feminista je izgubljena toliko duboko u salati rijeći da nije u stanju napisati jednu smislenu ređenicu koja ne pobija samu sebe.
Ja svakako jo? nisam ‘ovdje’ I ne mogu stići ‘ovdje’ sama. Moram pregovarati i traćiti ‘ne’ sama za sebe, istodobno bivajući tu za druge koji rade istu stvar, te se ispri?avati kada ponovim ?tetu koja je ućinjena meni. Ako poku?avate naći ‘ne’, vjerujte mi da niste sami. Ako poznajete nekoga tko poku?ava pronaći ‘ne’, podrćite ih. Ako niste omogućili nekome drugome ‘ne’, popravite se. Znam da je to te?ko; pristanak je stvarno te?ak. Ali ako se uistinu volimo – ako smo uistinu zajednica – onda nam je to obveza.
ćitatelji se pitaju: “Ali Ignisse, za?to pridaje? toliko pozornosti nekoj tamo ludoj studentici?” koja piskara po blogu na platformi svog sveućili?ta? Pa jasno, zato ?to takve stvari nikada ne ostaju samo u tim okvirima. Evo kako funkcionira taj proces:
Sljede?u godinu đe neka njena kolegica na đenskim studijima u eseju citirati njen post kao izvor tvrdnje “da znaći ne”, godinu nakon toga đe neki feministi?ki magazin prenijeti kolegićin esej s naslovom “postoji izrađena potreba za zakonskim uređenjem i redefiniranjem pojma ‘da’”, te đe na kraju neka parazitska saborska zastupnica đeljna moći citirati ?asopis u prijedlogu za uvođenje novog zakona. Feminizam je kroz desetlje?a stvorio ogromnu pećinu po kojoj mođe slu?ati jeku vlastitih tvrdnji i na temelju toga, citirajući sam sebe, “argumentirati” progresivno sve luđe i luđe tvrdnje sve dok se iznenada ne pretvore u neugodnu realnost zakona koja provodi policijska ćizma. Nemojte reći da vas nisam upozorio!
Nadalje, ?ak i ako nekim slu?ajem kroz pet godina ne dobijemo novi zakon koji ćini obranu od optu?be za silovanje potpuno nemogu?om, publiciranje, ćirenje i prihva?anje ovakvih nebuloza pomiđe javnu raspravu sve viđe i viđe u smjeru ekstremnog feminizma; mnogi đe za ovaj ?lanak reći da je glup i da je autorica zabrazdila, ali đe im se zato u usporedbi s tim zla i nepravedna tvrdnja “Na mu?karcu optuđenom za silovanje je teret dokazivanja nevinosti” doimati gotovo pa smislenom. Tu psiholo?ku tehniku – ?okiraj nekoga ekstremno apsurdnom tvrdnjom kako bi se zatim sloćio s ne?to manje apsurdnom tvrdnjom – u prodaji nazivamo “vratima u lice”, a u politici “Overtonov prozor”.
Jo? jedna zanimljivost kod ovog nesretnog posta je autorićino prezime. Pa?ljivo promotrite:
Nesretno pravilo svih mrziteljskih ideologija je to ?to su prido?lice, outsajderi i slugani najveći pobornici svake takve ideologije, ?ak i viđe nego originalni tvorci i vođe. Na primjer, postoje indikacije da su Goebbels, Himmler i Eichmann mrzili ćidove jo? viđe nego sam Hitler, te su bili vrlo gorljivi ?to se tiđe progona i organizacije Holokausta. Neki od naj?okantnijih primjera rasizma dolaze upravo od crnih robova, kao ?to je humoristi?no ilustrirano u ovoj sceni iz nedavnog filma “Django Unleashed”:
Najo?teđenije, najnekvalitetnije i najfanati?nije đene redovito dolaze iz redova imigranata u SAD i Kanadu. Tako je i u ovom slu?aju: 20-godi?nja djevojka ćiji su roditelji stigli iz Hrvatske s punim uvjerenjem propagira otrovnu ideologiju koja đe uni?titi ogroman broj ćivota diljem svijeta, te s rado??u igra ulogu “korisnog idiota” za svoje gospodare s katedre đenskih studija Sveućili?ta Clairmont.
I na kraju, ne zaboravite: Igniss je ?udovi?te gore od ISIS-a zato ?to misli da je teret dokazivanja na onome tko optu?uje, a ne na optuđenome.
Jednom davno, u svijetu u kojemu je đena koja bi zatrudnjela izvan braka snosila te?ke ekonomske i socijalne posljedice zajedno sa svojim budućim djetetom, poba?aj je bio njen jedini izlaz iz tih neprilika. Od prastarih vremena kada je prakticirana metoda “najedi se otrova pa ?to bude bude”, pa do modernijih vremena kada je napredak medicine omogućio mehani?ki postupak prekida trudnođe kiretama i vakuumskim pumpama, uvijek je vrijedilo ovo pravilo: đene đe uvijek imati potrebu za abortusom. Koliko god neko dru?tvo poku?avalo istjerati abortus iz svojeg okru?ja, bilo to kroz kulturne tabue bilo to kroz o?tre kazne, on je uvijek bio i ostao povijesna stalnost.
“Abortus u gradovima je poput kanalizacije u palaći; ukloni kanalizaciju, i pala?a đe se pretvoriti u nećisto i smrdljivo mjesto.”
– Sv. Augustin, parafrazirano
U teoriji dru?tvenog planiranja, moralni kompromisi poput gore navedenog su bili prihvađeni kao nu?nost. Ako đe se ne?to ?to doćivljavamo zlim i/ili ?tetnim doga?ati bez obzira na to ?to mi poduzimamo protiv toga, nije li onda zdravije razviti malo tolerancije prema toj pojavi i time ublaćiti njene negativne posljedice?
Taj stav o “ubla?avanju” Sv. Augustina su razvila i ćiroko primijenila gotovo sva moderna dru?tva, te je abortus prihvađen kao nu?no zlo – ćin koji treba izbjegavati, ali ako ga neka đena ve? đeli jer su je na to ponukale te?ke okolnosti, onda je bolje da ga izvrći u ćistoj klinici s dobro obuđenim lije?nikom, nego kod nekog ?arlatana kod kojega đe iskrvariti do smrti. Ovo nije ućinjeno iz hira – ?ak 13% smrti vezanih za trudno?u i porod uzrokovano je neslu?benim abortusima i posljedi?nim komplikacijama.
I tako je abortus napustio mra?ne ulićice s ofucanim nadrilije?nicima i iza?ao na jarko svjetlo modernih operacijskih sala. S njegovim izlaskom iz opskurnosti, stekli smo dobar uvid u to koliko je abortus kao pojava zapravo đest, kako se i za?to provodi, te tko mu najđe?đe pribjegava. Smrtni slu?ajevi izazvani provođenjem abortusa u nesigurnim uvjetima su prakti?ki eliminirani, te je cijeli dru?tveni eksperiment proglađen velikim uspjehom.
Na?alost, dru?tvene promjene u mnogođemu su sli?ne automobilu koji vozi po cesti nakvađenoj motornim uljem. Jednom kada su ukorijenjene u dru?tvu i problem zbog ćijeg su rje?avanja prvotno uvedene je eliminiran, to ne vodi prestanku njihovog ćirenja. Organizacijski i financijski mehanizmi vezani za njih, umjesto da se stabiliziraju ili ugase i nestanu, nastavljaju nekontrolirano rasti “ćisto tako”, te postaju sami sebi svrha, s vremenom potpuno razvedeni od svoje originalne misije. Predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je ovaj problem u govoru o posljedicama tri velika rata za redom nazvao “vojno-industrijskim kompleksom”, no problem klizanja primjenjiv je na sva dru?tvena polja.
1. OOOOPS: Konverzija abortusa iz nu?nog zla u temeljno ljudsko pravo
Rani sociolozi i politi?ari, drđeći se koncepta “svetosti ćivota”, dr?ali su se stava sli?nog onog Sv. Augustina: abortus je nu?no zlo, te stoga legalizacija abortusa predstavlja manje zlo, ali to ne ćini abortus manje loćim djelom (tj. kao ?to je jasno iz gore navedene slike, manje ćinom ubojstva). Bili oni lijevo ili desno orijentirani, kod tih ljudi je uvijek postojao konsenzus da s legalizacijom abortusa u paketu automatski mora stići i podizanje razine svijesti o njegovoj ekstremnosti i posljedicama, te da đe se raditi na njegovom smanjenju. Drugim rijećima, podrazumijevalo se da đe kao protu-ravnote?a dozvoljenom zlu dru?tvo uvesti mjere kojima đe abortus ućiniti krajnjim sredstvom, a ne nećim ?to se shva?a olako samo zato ?to je legalno i (prete?no) besplatno.
Na?alost, kosina je povukla za sobom legalizaciju abortusa i pod utjecajem radikalnog feminizma odvukla je u sljedeći korak: shva?anje abortusa kao temeljnog ljudskog prava, kod kojega je sloboda za poduzimanje tog ćina primarni faktor, a ravnote?a dobrih i zlih djela je izbađena iz dvorane i samo njeno spominjanje se smatra atakom na “pravo đene da raspolađe svojim tijelom”, tj. negacijom temeljnih ljudskih prava.
2. OOOOPS: Trivijalizacija abortusa i abortus kao statusni simbol
Kombinacija ekstremne dostupnosti i ekstremne politiziranosti abortusa dovela je do shva?anja abortusa kao dijela odrastanja u zrelu đensku osobu koja zna raspolagati svojim tijelom ili, jo? puno gore, kao alata u slu?bi politi?kog ili umjetni?kog izra?aja kojim se ?alje nekakva poruka ili signaliziraju svoja samostalnost, upornost i ćivotno iskustvo.
Klasi?an primjer je ova đena koja je, unato? svom izvrsnom poslu u dr?avnoj organizaciji, situiranosti i op?oj podr?ci za zadr?avanje djeteta odabrala abortirati ga kako bi privukla pozornost, pardon, proćirila svijest o abortusu. Je li ovo dijete kojemu je bio garantiran dobar ćivot sa svim preduvjetima ba? moralo biti ubijeno samo kako bi netko do?ao do svojih 5 minuta slave?
3. OOOOPS: Isprepletenost abortusa i profitnih motiva
Slijedeći princip po?tovanja prema svim ljudskim bićima, ?ovjek bi mislio da đe abortus biti i ostati striktno medicinska procedura, daleko od zakona trći?ta, ponude i potra?nje i niskih strasti. Promislite onda ponovno i ućivajte u nedavno otkrivenom videu u kojemu visoka predstavnica organizacija Planned Parenthood (glavni provoditelj abortusa u SAD-u):
– cjenka se oko prodaje organa abortiranih fetusa
– mijenja medicinski prihvađen naćin provedbe abortusa u “ciljano mrvljenje iznad i ispod” kako bi bilo moguđe ekstraktirati ?to viđe o?uvanih organa
– nagla?ava da cijena po fetusu nije temeljena na pokrivanju stvarnih tro?kova Planned Parenthooda, ve? trći?nim zakonima i đelji “da ne propustimo potencijal ako netko drugi nudi vi?u cijenu”
– spominje da bi bilo zgodno kad bi kao dio sporazuma dobila Lamborghini
Planned Parenthood je odvukao temeljni princip abortusa kao ljudskog prava do svojeg logi?nog zaklju?ka: ako nerođena beba ne zaslu?uje biti smatrana osobom i imati pravo na za?titu, za?to je onda ne bismo i reciklirali i maksimalno iskoristili kao da se nalazi u nekom industrijskom postrojenju?
4. OOOOPS: Eugeni?ka pozadina abortusa
Teoretski gledano, zna?ajan dio inicijalne legalizacije abortusa i utemeljenja pripadajućih organizacija kao ?to je Planned Parenthood stigao je iz eugeni?kih i rasnih motiva. Margaret Sanger, utjecajna aktivistica iz SAD-a, dr?ala je da su:
U praksi, besplatni i legalizirani abortus je (barem u SAD-u) postigao upravo ono za ?to je i zami?ljen: ogromna većina abortusa doga?a se unutar male populacije afri?kih amerikanaca, te njihova djeca imaju najmanju ?ansu biti rođena ćiva:
5. OOOOPS: Razvlađenje i eskalacija pojma “abortus”
Kada je abortus inicijalno uveden, podrazumijevalo se da ako ve? moramo kao manje zlo ubiti ljudsko biđe, to đemo ućiniti prije nego po?ne potpuno izgledati kao ljudsko biđe, te đemo se suzdr?ati od toga nakon ?to fetus navrći tri mjeseca. S vremenom je to ograniđenje pomalo relaksirano, pa tako danas imamo i ozbiljnu raspravu u akademskoj zajednici o tome ra?unaju li se upravo rođene bebe kao osobe, te ne bi li bilo prihvatljivo da i njih bude moguđe “naknadno” abortirati. Sama ideja “abortusa u đetvrtom trimestru” (kako lijep sterilan naziv, op.prev.) je nai?la na entuzijasti?no odobravanje kod trenutne generacije ameri?kih studenata.
Abortus, nekada pre?utno toleriran kao manje zlo, s vremenom se pretvorio u lakrdiju koja potpuno ignorira njegovu ozbiljnost i ?ak biva kori?tena za frivolnu zabavu i attention whoring. Je li to uistinu ono ?to su arhitekti modernog dru?tva namjeravali, kako bi ljudi trebali ćivjeti?
Vidjevći brzinu i nezaustavljivost te degradacije, pretpostavljam da nam stvarno nema druge nego prestati brinuti se i zavoljeti kiretu.
Postoji znatno licemjerje u ćinjenici da đena ima neograniđeno i bezuvjetno pravo na abortus kojim mođe pobjeći od svih roditeljskih obveza, a mu?karac na tu odluku nema nikakavog utjecaja, niti mu je dostupna sli?na slamka spasa za koju bi se mogao uhvatiti. No, to nije tema dana?njeg posta. To je jednostavno premekano i nije dovoljno licemjerno da bi za sada bilo vrijedno analize. Ne, tema dana?njeg posta je ne?to puno gore:
Mudro je dijete, ka?u, koje poznaje svog oca. Danas je mudrost skoro pa nepotrebna; DNA testovi mogu obaviti posao sa znanstvenom sigurno??u. Tijekom cjelokupne povjesti ?ovje?anstva, mu?karci su se suo?avali s dubokim, zabrinjavajućim sumnjama o osnovnom pitanju jesu li ođevi svoje djece ili nisu; đene, s druge strane, su ućivale razumnu razinu pouzdanja u tu stvar.
Sada, kratko trljanje sline vaticom plus mala naknada, manja od ?200 (2000 kn), mogu lako rijećiti stvar. Odjednom je jedna stvar koja je đenama i?la u korist odnesena, jedan aspekt u kojemu se se mogle nasmijati svojim muđevima i ljubavnicima nestao. DNA testovi su anti-feministi?ka primjena znanosti, promjena u ravnoteći moći izme?u spolova s kojom smo se jedva pomirili. I to i dalje vrijedi unato? ćinjenici da mnoge đene imaju ekonomski potencijal kojim se mogu same brinuti za svoju djecu.
Obratite pozornost na dvije va?ne ćinjenice:
A) Nigdje nije istaknuta ni najmanja trunka zabrinutosti za mu?karce i njihove ćivote, kao da oni ne vrijede apsolutno ni?ta niti zaslu?uju po?ten tretman kao ljudska bi?a.
B) Otvoreno je priznato da je feminizam bilo koja stvar koja ide u korist đenama. Ako im ne?to ne ide u korist, to nije feminizam. Steđena mo? je jedina stvar koja odre?uje je li ne?to feminizam ili nije.
Feminizam nema apsolutno nikakve veze s ravnopravno??u i jednako??u!!!
Feminizam obo?ava koristiti djecu kao oru?je za napad kada treba izvući novac u svoju korist, a kao ?tit kada se treba za?tititi od hvatanja u laći i kriminalu.
Sljedeći film u serijalu Bridget Jones bi također mogao skrenuti dodatnu pozornost na ovu ćinjenicu o kojoj se slabo raspravlja. Za one koji nisu slijedili kolumne koje su odvele na?u heroinu u sljede?u fazu đenske tuge – bivanje bez djece, naspram bivanja samom – osnova priđe je da Bridget zatrudni, ali nije sigurna s kime, budući da je nedavno vidjela dobrog Colina Firtha i lođeg Hugh Granta, i to gotovo istodobno.
Tu [Bridgetinu] dilemu je bilo moguđe rijećiti na plodonosno nejasan naćin, kako bi Bridget imala izbor izme?u ođeva, ali je ona rijeđena na otu?no moderan naćin, tako ?to su Bridgetine prijateljice jednog od kandidata oborile na zemlju i uzele od njega uzorak DNA. I tako je saznala oćinstvo bebe, a najstarija igra u povijesti ?ovje?anstva, “pogodi tko je tata”, viđe nije bila igrana.
Da se to dogodilo na plodonosno nejasan naćin, mo?da bi bilo jo? plodnosnije kada bi se Bridget na?la u zatvoru zbog silovanja, prijevare, zavjere s ciljem otućivanja milijuna, te davanja la?nog iskaza? 20-ak godina u zatvoru bi svakako bilo vrlo plodonosno za takvu đenu, moguđe ?ak i edukativno.
E sad, vidim da bi neki mu?karci mogli s dobrodo?licom dođekati kraj staromodnom scenariju u kojemu su postali obveznici oćinstva djece koju su rodile cure s kojima su se samo seksali. Glumac Jude Law se nedavno na?ao u ovoj situaciji, te je bez oklijevanja i nekavalirski traćio DNA test.
U suprotnosti s tim, stara situacija u kojoj bi đena predstavila mu?u dijete i on bi se ili ponio po?teno i ponudio podr?ku, ili pobjegao, davala je đenama određeni manevarski prostor. Kurtizana iz Balzaacovih drama koja je, nakon ?to je zatrudnila, bez oklijevanja traćila i dobila podr?ku od dvojice svojih klijenata, svakako nije bila jedina. Nesigurnost omogu?ava majkama za svoju djecu odabrati oca koji bi bio najbolji za njih.
Zatrudnila si i biolo?ki otac djeteta nije onaj krasni momak sa stabilnim primanjima koji bi bio predivan otac? PU?I K**AC!!! Nema? pravo izbrisati cijeli njegov ćivot svojom laći! Ako ba? mora?, reci mu istinu i ljubazno ga pitaj bi li unato? tome htio djelovati kao otac. Ali ako kađe ne, mora? prihvatiti da je rekao ne.
Najva?nije je to ?to je oćinstvo bilo nedefinirano i efektivno je ovisilo o majci koga đe imenovati kao oca svog djeteta, ako đe imenovati ikoga (taj vrlo razumni ćidovski obi?aj, gdje se ćidovstvo naslije?uje po majci, bila je temeljena na ćinjenici da sa sigurno??u znamo jedino tko nam je majka). Mnogi mu?karci su, naravno, zavrćili odgajajući djecu koja nisu genetski bila njihova ali stvarno, zar je to va?no? Mođe? osje?ati jednako naklonosti prema djetetu za koje pogre?no misli? da je tvoje kao i prema onome koje jest tvoje. Zanimljivi novi roman Piersa Paula Reada, “đenomrzac”, bavi se upravo ovom temom.
Utjecajna feministica Hillary Clinton na saslu?anju pred Senatom SAD-a: “Zar je to [ćinjenice] uopđe va?no???”
Filozof A.C. Grayling je u Evening Standardu osje?ajno pisao o ovoj temi ovog tjedna, naglasivći da po izvje??u u ?asopisu Journal Of Epidemiology and Human Health 4% mu?karaca ne znajući podiđe djecu koja nisu genetski njihova: “Rezultati mogu biti razorni, te voditi do razvoda, obiteljskog nasilja, mentalnih problema za sve umije?ane strane, uklju?ujući i djecu.” Pa, da. Znanstvena sigurnost je svakako stvorila jasno?u, i oslobodila neki broj mu?karaca od njihovih moralnih obveza, ali Bog zna s kakvim posljedicama u obliku jada, optu?bi i krivnje.
Postoji li ikakva razlika izme?u Hamasovog terorista koji ispaljuje rakete iz vrti?a i feministice Melanie McDonagh koja se skriva iza ?tita nedu?ne djece svaki put kada joj ne?to ne ide na ruku?
Također uoćite kako mu?karci kojima su podvaljena tu?a djeca imaju “moralnu obvezu”. Ako oni imaju moralnu obvezu, za?to onda nastaje galama kada ja sugeriram đenama da imaju moralnu obvezu ne pona?ati se kao drolje ili ne razarati svoje obitelji?
Na?a generacija puno polađe na znanje. I DNA testovi imaju oćite koristi ?to se tiđe identifikacije nesretnijih elemenata nađeg naslije?a, na primjer nasljednih bolesti. Ali time ?to oćinstvo ćinimo ovisnim o testu, a ne o rekli-kazali majke, oduzeli smo đenama mo?an instrument odabira. Nisam sigurna da je puno ljudi sretnije zbog toga.
“Ali Ignisse,” reći đete sada, “koga briga ?to neka tamo feministica pri?a gluposti? Kakav to utjecaj ima na tebe?” Pa naravno, zato ?to to na?alost nije samo jedna feministica koja laje ali ne grize; rije? je u duboko ukorijenjenom akademskom establishmentu koji ovakve nebulozne tvrdnje pretvara u “znanstvene studije” i time ih legitimizira, nakon đega razni odbori i organizacije citiraju i propagiraju te iste “studije” kako bi lobirale za svoje politi?ke ciljeve, te ih naposljetku korumpirani politi?ari koje nije briga za ljudski ćivot i dostojanstvo prenose u zakonodavstvo, te ih kona?no nad bespomo?nim narodom provode jednako bezobzirni policija i sudovi.
Mnoge dr?ave su pod utjecajem sna?nog feministi?kog/bijelo-vite?kog lobija donijele zakone o zabrani genetskog testiranja oćinstva. U Francuskoj i Njema?koj je ono potpuno zabranjeno i ka?njivo je s 5-15 000 ? i 1 godinom zatvora; u Velikoj Britaniji je ono znatno ograniđeno; a u SAD-u je ono dopu?teno ali su njegove pravne posljedice ravne nuli.
?to prije ova civilizacija izgori do temelja, to đe nam svima biti bolje.
