Zubak com d.o.o.

Tag: samopouzdanje

  • VitalyZD: igra? ili pozer?


    Jeste li ?uli za Vitalija, poznatijeg kao VitalyZD? VitalyZD je li?nost koja poput Ignissa izaziva vrlo polarizirana mi?ljenja. Volite ga ili mrzite, ali te?ko je ostati indiferentan prema njegovim uratcima. Jedina razlika je to ?to se on odlućio izra?avati prete?no kroz medij YouTube videa, dok sam ja odabrao literarno podru?je i moj je dodir s podru?jem videa za sada vrlo skroman.

    “Unesi svoj broj u moj mobitel” – “Put your number in my phone”

    Odabrao sam ovaj video za pođetak ?lanka o Vitaliju upravo zato ?to utjelovljuje ono ?to najviđe cijenim kod njega: originalnost, odva?nost i beskompromisnu odanost filozofiji crvene pilule u obliku razmijevanja da su đene nevjerojatno lake kada im se netko svi?a (dominantan tip s dobrom igrom). Dok prosje?an Beta tip i/ili bijeli vitez misli da mora mjesecima pri?ati sa đenom prije nego bi se ona uopđe mogla zainteresirati za njega, a ja znam da je uputno dodirivati đenu ćim po?ne razgovor i poljubiti je na prvom spoju, Vitaly zna svoju direktnu igru i dobiva brojeve i interes unutar prvih deset sekundi interakcije. Obo?avam njegovu agresivnost.

    Uoćite posebno genijalne interakcije na 00:14 i na 02:31:

    On: “Hej.”
    Ona: “Hej, kako si”
    On: “Doći ovamo. Unesi svoj broj u moj mobitel.”
    Ona: (smijeh) “Zabavan si” (smijeh) “ali uopđe te ne poznam”
    On: (tićina, kimanje glavom)
    Ona: (smijeh) “Ok”

    On: “Unesi svoj broj u moj mobitel”
    Ona: “Za?to?”
    On: “Zato ?to sam rekao.”

    Također uoćite non?alantno okretanje i trađenje drugih prilika ili zabavljanje samog sebe dok ona tipka po mobitelu rofl Valjda ne trebam napominjati da ovo svakako nisu tipovi koji đe se naljutiti ili biti povrijeđeni ako ih neka odbije? Budi opu?ten poput njih.

    E sad, mođete reći da je to zato ?to su Vitaly i njegov prijatelji zgodni: visoki, lijepih lica, dobro građeni i dobro odjeveni. Mođete reći da je na svaki uspjeh bio odbijen na desetke puta. Mođete i prigovoriti, prili?no osnovano, da se većina ovih cura neđe javiti ili odgovoriti na poruku ćim se malo “osvijeste”. Ali ne mođete poreći da ste upravo posvjedoćili vrsti dominantnosti i samopouzdanja koja je na djelu u svim uspje?nim mu?ko-đenskim odnosima, bez obzira na svoj intenzitet ili kontekst.

    Nakon ?to si vidio koliko je lako doći do broja, ima? li ikakav izgovor da barem ne kađe? ne?to?

    Dobili ste prili?no dobar dojam za?to mi je VitalyZD zakon. Evo sada i za?to ipak nije zakon:

    Da, dobro ste vidjeli: Vitaly je napravio video u kojemu prilazi curama, jednostavno ih pita mođe li ih poljubiti, i onda to ućini… nakon 20 sekundi. Kao prvo, ?ak i ako prihvatimo da je pri tome bio odbijen stotinama puta, na nekim stvarima jednostavno treba povući crtu. Teoretski je ovo moguđe… ali izvan teorije? Ne đelim sam biti igroskepti?ni troll, no ovo jednostavno prelazi granicu “rijetkog ali inspirirajuđeg” i kliđe se duboko u “ma daj” teritorij. Nadalje, primijeđeno je da je jedna od cura iz ovog videa zapravo porno glumica:

    Viđe dokaza o tome da se u njegovim videima stalno pojavljuju isti ljudi, ?to upu?uje na plađene glumce, mođete pronaći ovdje. Iako volim uratke kao ?to je njegov, ipak ne volim biti prevaren. Stoga moram s punom suzdr?ano??u reći da ljudi mogu od Vitalija naućiti dosta, ali i da ga moraju uzeti sa zrnom soli.

    Idemo vidjeti ?to se jo? mođe naućiti od njega:

    Zavođenje cura u Lamborghiniju bez rijeći! – Picking up girls in a Lamborghini without talking!

    Pouka ovog videa nije u Lamborghiniju i lakoći, ve? u takti?koj vrijednosti tićine. Kao ?to sam viđe puta istaknuo u knjizi, dominantna tićina je tvoj prijatelj i odmađe? si ako je nisi uvje?bao kao dio svog arsenala. Bonus bodovi za prekomi?an jezik tijela.

    ?ala sa sponzoru?om – Gold Digger Prank

    Umro sam od smijeha na ovaj video. Ovo je ćisto utjelovljenje slavnoga citata Siniđe Vuce. Ne znate na koji mislim? Dajte da vam pomognem:

    Ali ?ta je najgore, ona glumi nekom – recimo voditelju, uredniku, kamermanu, pjeva?u, sporta?u, ovo-ono, glumi – “nemoj me dirat”… on ode kući – ona ide s nekin haharon ?ta se snifa lipilon – “uuuiiii” – ma je**n ti mater smrdljivu!

    Razumi? me? Ti? ode – sva?a? me? Fore prodaje? po?tenin ljudima, glumi? ka ovo-ono, onda ide? – ubija te neki smrdljivac ?ta nezna ?ta ti uvaljiva umisto k**ca – razumi? me? To me nervira brate!

    – Vuco, Nightmare Stage

    Udahnite ovu genijalnost punim plućima i dopustite Vitaliju da vas inspirira na nove podvige gdje god i?li. Samo se nemojte zanijeti i slijepo ga kopirati. Kao ?to uvijek kađem, dobra igra je ne?to ?to mođe doći samo iz vas.

    Oznake: igra, direktna igra, dnevna igra, internet, video, samopouzdanje, rana igra

  • Smartphone kao ubojica ljubavi


    Prosje?na djevojka u pro?losti nije upoznavala puno mu?karaca. Stala je kod kuđe i pomagala obitelji zatomiti nepresu?no vrelo ku?anskih poslova koji su obitelji omogu?avali ćivot. U onim prilikama kada bi i?la vani s ?lanom obitelji ili drugim pratiteljem, nije se ođekivalo da joj netko upada ili proćiruje svoj krug opcija preko nje, jer bi to bilo neprili?no. Mu?karci zainteresirani za nju većinom bi se najavili njenoj obitelji preko oca, majke, djeda ili bake (ovisno o kulturi) prije nego bi mogli svratiti u njen dom, a kamoli popri?ati s njom. Budući da je ona sama osje?ala da joj je u interesu odabrati solidnog mu?karca koji đe se brinuti za nju, neovisno o njegovom Alfa ili Beta karakteru, mu?karcima je bilo puno lakđe ispuniti njene kriterije, tako da je rijetko bilo potrebno da ih ona izmjeni velik broj prije nego se odlući za jednog (ili se netko drugi odlući u njeno ime, naravno).

    Za svrhu jednostavnosti, pretpostavit đemo da je u skladu s relativnim odnosom biolo?kih vrijednosti svaki mu?karac koji je imao kontakta s navedenom djevojkom barem jednom iskazao svoju zainteresiranost za nju. Pod “zainteresiranost” ne mislim da joj je kupio piđe, dar ili je zaprosio; mislim da je barem jednom stupio u bilo kakav verbalni kontakt s njom, makar to bilo i obi?no “zdravo”, otvoren za daljnju eskalaciju ako mu ona pokađe da joj nije odbojan. Većina iskazivanja interesa se nije makla dalje od tog pođetnog stadija (na kraju krajeva, ona je đena i kao takva je relativno probirljiva).

    Ukupno gledano, prije udaje (te zanemarivo kasnije tijekom ćivota) je ta djevojka upoznala 30-ak, ako je bila izbirljiva 60-ak, maksimalno 200-injak mu?karaca. Ako je djevojka bila relativno imu?na i odsustvo ku?nih poslova i resursi njene obitelji su joj dopu?tali stalne đetnje, jahanja i vozikanje koćijom, te ju ćinili popularnijom, njen broj upoznatih mu?karaca bio je ne?to veći: mo?da 500-injak. No svi ti brojevi imali su jednu zajedni?ku stvar: novi mu?karci su u đeninom ćivotu bili ekstremno rijetki, a jednom kada se udala gotovo nepostojeći. Prosje?na đena u pro?losti jednostavno nije imala prilike primati puno interesa od mu?karaca.

    Gore navedeno ne spominjem ni kao dobru ni lo?u stvar. Staro doba je također imalo i mnoge nedostatke. Ovaj podatak naveden je samo kako biste mogli pojmiti usporedbu s modernim dobom.

    Negdje pođetkom 20. stolje?a, kada se polako pođeo ođekivati veći anga?man đena na radnim mjestima koja nisu bila iskljućivo đenska (npr. tajni?tvo i administracija u poduzećima, druge intelektualne djelatnosti, uslu?ne djelatnosti), te kada su uvedene ?kole i zatim fakulteti sa predavanjima ne-segregiranim po spolu, ovaj broj je porastao. Na spomenuti broj upoznatih mu?karaca kroz većinu povijesti (cca 100) bilo je potrebno dodati sve kolege iz osnovne ?kole, srednje ?kole, fakulteta i posla, kao i po nekoliko ?lanova obitelji i prijatelja za svakoga (“dru?tveni krug”). Također, zbog opu?tenije dru?tvene klime, đenine potencijalne udvarađe sada moramo pobrojati kroz cijelo njeno razdoblje upotrebljive plodnosti (npr. do 35-40 godina), ne samo do vjen?anja. Sada je prosje?na djevojka do udaje i poslije udaje do?la u kontakt s, prora?unajmo ugrubo… dodatnih 1500 mu?karaca. Takvo je bilo doba naćih (pra)baka i (pra)djedova. Iako je broj mu?karaca s kojima je prosje?na đena do?la u dodir znatno porastao, on i dalje nije bio velik. đena bi par puta godi?nje dobila kompliment od po?tara, mljekara ili kolege, i to je bilo to. 1500 upoznatih mu?karaca zvući kao puno prilika, ali raspodijeljeno kroz 15-20 godina zapravo i nije toliko puno.

    Skoćimo sada na pođetak 21. stolje?a. ?to se promijenilo? Za?udo, broj kontakata ostvarenih preko ?kole, posla i obitelji/prijatelja nije toliko puno porastao, ?ak ni kada se uzme u obzir puno dulje vrijeme boravka na seksualnom trći?tu (do 50-ak godina). Ako je broj kontakata preko dru?tvenog kruga prije jednog stolje?a bio 1500, sada je mo?da 2500, ?to nije ni izbliza toliko velik skok kao prije sa 100 na 1500. To je zato ?to su dru?tveni krugovi trajno ograniđeni manjkom vremena i prostora i mogu se samo ćiriti linearno. ?to jo? ima novoga?

    1) Mogu?nost upada na hladno. đena se mođe lijepo srediti, otići u disko i tamo u jednoj veđeri iskusiti pozornost desetak mu?karaca. Pod pretpostavkom da đena izlazi svakog tjedna, svake godine đe iskusiti udvaranje otprilike 500 novih mu?karaca, ?to nam daje ukupno 7 500 novih udvaranja doćivljenih kroz njeno glavno razdoblje pođeljnosti (zbog jednostavnosti sam uzeo da godina ima 50 tjedana, te pretpostavio da pođevći od 16. rođendana izlazi tijekom sljedećih 15 godina, na pođetku viđe, a kasnije manje). Kada to dodamo na ve? izra?unat broj od prije (2500), dobivamo ukupno 10 000 udvaranja. To jest puno, ali moramo imati na umu nekoliko faktora:

    1A) Skok sa 1500 na 10 000 i dalje nije toliko ?okantno pove?anje. Iako se radi o skoku od 6 puta nakon prethodnog skoka od 15 puta, ni kod jednog ni kod drugog skoka nije jo? prijeđena granica u kojoj bi primljena kolićina udvaranja sama po sebi trajno na?tetila đeninoj sposobnosti vezivanja i osje?anja leptiri?a. Pođele su se javljati neke negativne posljedice, no nisu se toliko razmahale.

    1B) Ne izlaze sve đene toliko. Mnoge đene izlaze rjeđe, ili izlaze uvijek s istim dru?tvom i vise na zidi?u (opet dru?tveni krug) umjesto u disku. Postoje znatne razlike. Većina djece rođena od II svj. rata do 70-ih, dakle roditelja manje viđe svih onih koji se danas natje?u na seksualnom trći?tu, spada u ovu kategoriju. Ta generacija roditelja je ve? imala maksimalan dru?tveni krug, povremeno su i?li na plesnjake, ali oni su bili tek u povojima i partijanje je u to doba jo? bilo prili?no pitomo. Danas u ovu kategoriju spada samo malen (ali ne bezna?ajan) dio njihove djece.

    1C) Kako bi đena iskusila navedenu kolićinu upada na hladno, mora se barem malo potruditi. Mora se lijepo srediti, izaći iz ugodnosti svoga doma, dogovoriti se s prijateljima, doći do lokacije (ponekad po loćim atmosferskim prilikama) i ne dr?ati se potpuno zatvoreno. Mu?kim ćitateljima je mo?da smije?an opis ovoga kao “zna?ajnog napora”, no zna?ajan napor to ipak jest.

    Nadalje, budući da je dnevna igra koju sam opisao u knjizi i dalje prili?no rijetka, ne doga?a se đesto da đeni upadaju nepoznati ljudi dok se bavi svojim svakodnevnim ćivotom na danjem svjetlu bez alkohola. đena koja ne ide đesto vani na dru?tvena doga?anja neđe iskusiti ni blizu navedenog broja iskazanih interesa. Ako ne izlazi iz kuđe, nema novih prilika.

    Dakle, sada imamo 10 000 udvaranja, i to samo ako je đena party tip koji voli izlaziti. Ako je srame?ljiva i većinom stoji doma, njen broj mu?karaca koji đe joj se poku?ati nabacivati tijekom cijelog ćivota đe biti daleko manji, opet ne viđe od nekoliko tisu?a. To jest stra?no i ima poprili?an efekt na seksualni ćivot bilo kojeg pojedinca, ali opet i nije tako stra?no. No, priđekajte trenutak – ne?to smo zaboravili…

    Dru?tvene mređe i online dating stranice (granica je tanka) omogu?avaju đeni primanje nezamislive, kolosalne kolićine pozornosti. Koliko je velika ta pozornost? Pa, ako bismo onih 100 udvara?a s pođetka zamislili kao obi?nu kućicu s dva kata, pozornost s online dating stranica i dru?tvenih mre?a bila bi velika poput Burj Khalife (aka Burj Dubai), najviđe zgrade na svijetu.


    Broj poruka primljenih na dating stranici OkCupid tijekom 7 dana.


    Broj poruka primljenih na dating stranici OkCupid tijekom 120 dana.

    Biti đemo konzervativni i reći da prosje?na đena skromnog (!!!) izgleda online dobiva 25 poruka tjedno (3,5 poruka na dan), ?to je cca 1250 tijekom jedne godine. Iz samo jednog online izvora.

    Sve druge dating stranice – Iskrica, MeetMe, Po?uda, Twoo, Badoo, Tinder, Instagram i sl. – sve one slijede sli?nu dinamiku u brojnosti poruka i odnosu poruka po spolu (u prosjeku – Iskrica je najaktivnija, znatno ve?a (kod nas) i od OkCupida i od Tindera, dok je Po?uda mala i slabo aktivna stranica, a Facebook donosi manje poruka od nepoznatih mu?karaca, no zato osigurava kontinuiran pritok izraza interesa od poznatih, ?to je vrlo sli?no). đena registrirana na viđe od jedne takve stranice dobiva toliko viđestruko viđe pozornosti. No zbog jednostavnosti, pretpostavit đemo da đena boravi na samo jednoj stranici i doćivljava spomenutih 1250 novih udvaranja godi?nje. Tijekom istog vremenskog razdoblja kao i za izlaske, zaokru?ujemo to na ukupno 20 000 udvaranja.

    20 000. Za usporedbu, to je kao da đena svaku veđer svog ćivota provodi u disku prepunom kobasica. Izrazi interesa nikada ne prestaju. Mođe? li zamisliti posljedice na njen ego? Kako bi ti kao mu?karac reagirao da tijekom tvog ćivota 20 000 đena izrazi interes za tebe, i to samim time ?to si im se pojavio u vidokrugu? A ovo je konzervativna procjena; đena koja je na viđe dru?tvenih mre?a istodobno ili koja aktivno provodi attention whoring (npr. seksi slikama na Instagramu) mođe iskusiti jo? na desetke i desetke, pa ?ak i stotine tisu?a izraza interesa. Nebo je granica.

    No pri?a jo? nije gotova. Problem s tom gigantskom kolićinom pa?nje koju đena dobiva nije samo u njenom obujmu. Drugi problem je to ?to pametni telefoni omogu?avaju đeni primanje navedene kolićine pozornosti 24 sata na dan, non-stop. Dobiva je dok leći u krevetu i gricka ćips. Dobiva je dok razgleda odje?u u trgovini. Dobiva je ?ak i u trenutku dok istodobno prima pozornost od drugog mu?karca (npr. poruka od novog udvara?a joj stigne dok je na spoju), ?to u slu?aju diska nije moguđe; rijetko je da se đeni viđe mu?karaca udvara u istom trenutku.

    Nadalje, priljev pozornosti se ne gasi time ?to je ona ugasila telefon ili joj se istroćila baterija. Dok kod mu?karca prestanak napora ulođenog u online igru znaći trenuta?an prestanak priljeva prilika iz online igre, kod đene se poruke i prilike samo nastavljaju gomilati. Ako zbog o?trog ispitnog roka ona deaktivira sve svoje ure?aje na tjedan dana, svejedno đe je kada se opet pojavi dođekati deseci i deseci poruka. ?to se ve? ostvarenih kontakata tiđe, mu?karcu đe vrlo rijetko neka đena poslati poruku i pitati za?to se ne javlja, no obrnuto ne vrijedi. Jednom kada je postavljen, priljev novih i novih udvaranja mu?karaca za đenu nikada se ne zaustavlja.

    Online dating + smartphone = DROGA ZA ?ENE

    Znam ?to sada moji đenski ćitatelji misle: “Mu?karci isto imaju smartphoneove! I oni su jednako opijeni pozorno??u kao i ja!” Ta misao je, na?alost ili nasre?u, potpuno pogre?na. Evo za?to:

    – prosje?an mu?karac od samog pođetka dobiva oko 50 puta manje pozornosti od prosje?ne đene
    – prosje?an mu?karac vrlo brzo prestaje dobivati pozornost ako prestane ulagati trud
    – prosje?an mu?karac pozornost dobiva samo u obliku potencijalnih prilika koje mogu i ne moraju prerasti u i?ta viđe. Psiholo?ki efekt “mo?da, ako se sve posloći“ nije ni izbliza isti kao psiholo?ki efekt koji nosi “garantirana stvar, trebam samo izabrati i reći da”.

    Ukratko, đenski priljev pozornosti iz online datinga je potpuno pasivan, dok je mu?ki rulet koji traći ogroman napor za moguđe pretvaranje u ne?to konkretno. Zaviri u mobitel prosje?ne đene koja trenutno ne poduzima ba? ni?ta i vidjet đe? pomahnitali jukebox s blje?tećim svjetlima i indikatorima na sve strane; zaviri u mobitel prosje?nog mu?karca koji trenutno ne poduzima ba? ni?ta i vidjet đe? poruku od njegovog mobilnog operatera s ponudom za povoljniju tarifu.

    đena koja je vlasnica smartphonea polako gubi sposobnost osje?anja ljubavi.

    Nije nimalo slu?ajno da siroma?nije zemlje gdje pametni telefoni jo? nisu postali sveprisutni u pravilu imaju kvalitetnije đene i/ili đene koje trađe manje igre. Kako ovi novi mobiteli ostvaruju sve ve?u penetraciju (heh) trći?ta u nekoj zemlji, đene postaju sve viđe amerikanizirane: sposobnost koncentracije im opada, kriteriji im rastu, postaju neugodnije i nestabilnije, te doćivljavaju sve simptome rastapanja reaktora koji pogoni njihovu sposobnost vezivanja.

    Uskoro đe svaka đena na svijetu imati smartphone (ili njegove jo? naprednije varijante poput Google Glass-a) i sama ideja vezanosti i ljubavi đe izblijediti sve dok ne postane relikvija koju vi?amo samo u starinskim filmovima. Do tada, svaki put kada upoznam curu koja nema Facebook ili barem nikada ne posta na njemu i nema smartphone, moje lice se ozari. Znam da đe biti toplija, jednostavnija, pouzdanija, i da ?u doćivjeti iskustvo koje đe me viđe dotaknuti nego ono s prosje?nom đenom.

    S tim ređenim, bilo bi glupo zanositi se i fantazirati da je posebna i odmah vrijedna ekstra pa?nje samo zato ?to nema smartphone (ili zato ?to ne ide u disko ili si je upoznao u knji?nici). Da su se negativne promjene na seksualnom trći?tu pođele doga?ati tek s online datingom i mobitelima, sasvim sam siguran da ne bih imao o đemu pisati jer bi se svi potencijalni ćitatelji uspje?no dr?ali “pravog puta do njenog srca”.

    Oznake: sociologija, Smartphone, mobitel, interes, đene, teorija seksualnog trći?ta, online dating, narcizam, samopouzdanje, attention whoring

  • FC Barcelona (2. dio)


    (1. dio)

    Audicija je protekla izvrsno, barem se Damiru tako ćinilo. Dobro se slagao s drugim kandidatima i postojećim igraćima. Jezi?na barijera nije ispala problem kao ?to se isprva bojao. Tamno?nji izbornik, brkati striko zvan Luis Garcia Fernandes de Cavallos, pohvalio je njegovu nadarenost i rekao da u njemu vidi veliku budu?nost.

    Postojala je samo jo? jedna kvaka: mođe li Damir prvo sudjelovati na njihovoj prijateljskoj utakmici s FC Navarezom, besplatno kao zalog svoje dobre volje? Poslije te utakmice đe Damir za FC Tenerife potpisati ugovor na dvije godine i pođeti svoju nogometnu karijeru u velikom stilu. Nakon kratkog razmi?ljanja, Damir je objeru?ke prihvatio. Uostalom, Luis mu je platio nekoliko Sangria i bio je prepun zabavnih pri?a iz svijeta nogometa; nije mu se ćinilo lijepo odbiti takvog ?ovjeka. To je ionako samo jedna prijateljska utakmica.

    Do?ao je i taj dan: na stadionu kapaciteta 15 000 ljudi i dupkom punim zbog raznih dobrotvornih akcija koje su bile vezane za ovaj susret, Damir je iza?ao na teren kao ?lan amaterskog tima FC Tenerife. Jo? samo ova utakmica i to je to! Uspio je nadoknaditi sve svoje pogre?ke iz pro?losti! A oni nisu vjerovali u njega? podmukle svinje.

    Damir je bio pun poleta. Driblao je i zaustavljao, tr?ao i dodavao, napravivći uistinu vrhunski show u kojemu bi ućivao svaki nogometni znalac. Dao je gol nevjerojatnim lobom sa skoro sredine igrali?ta. Sve oći bile su uprte u njega. Publika je skandirala ?Damario! Damario!?, na?avći se u najsli?nijem imenu koje je bila sposobna lako izgovoriti. Da je imao sa sobom svoj Samsung Galaxy smartphone (ovaj put ne model I nego V), Damir bi dobio i obavijest da je njegova obitelj upravo na Facebooku napisala: ‘Na? sin upravo razvaljuje veliku ?panjolsku ligu! Bravo sine! Uvijek smo vjerovali u tebe! Svi za @Damir ?Ronaldinho? Pavisanovi?! #nogomet #FC Tenerife’ i dobila preko 250 likeova.

    Katastrofa je udarila iznenada i nepredviđeno, kao ?to se većinom i doga?a kod takvih stvari. U 82. minuti utakmice, kada je FC Tenerife vodio 3:1, Damir se na?ao pred iznenadnom prilikom da zasprinta i bez ofsajda prođe protivni?ku obranu. Aktivirao je svoje posljednje rezerve energije, pro?ao zbunjenog Rumunja koji je igrao ulogu beka za FC Navarez i utr?ao u đesnaesterac nebranjen, spremajući se opaliti? kada mu je odjednom uklizao golman koji se pojavio ispred njega poput munje. Damir se spotaknuo, osjetio ?aru?u bol kako se ćiri iz njegovog gle?nja prema gore i posrnuo, o?amuđen plimom koja je sprćila sve njegove receptore za bol odjednom.

    Postati đe toga svjestan tek dvije minute poslije, ali njegova noga je sada zavr?avala negdje ispod koljena; dalje od toga nalazila se samo otvorena kost i ispod nje ostatak kako visi na par izlođenih tetiva. Bol je bila neizdrćiva, a pogled na njen izvor jo? gori od same boli. Nesvijest ga je milostivo uzela pod svoje okrilje.

    U bolnici su mu rekli da je doćivio vrlo te?ku frakturu i da đe vjerojatno uspjeti opet hodati nakon ?to sve zaraste i provede 1-2 godine intenzivne fizioterapije. Takve stvari se u nogometu jednostavno doga?aju, rekao je lije?nik, i to ?ak i zdravim nogometaćima sa savrđenim kostima. Govoreći o đemu, to nije morao biti uzrok nesređe, ali kod Damira su prona?li pođetke osteoporoze. Ima li netko u njegovoj obitelji tu bolest? Konzumira li Damir mo?da puno alkohola ili uzima nekakve lijekove s opasnim nuspojavama? Damir je slu?ao dijagnozu kroz maglu suza, neposoban ?ak i reći im da prestanu kriviti njega za nesre?u koja se mođe dogoditi svakome. Njegova karijera bila je gotova.

    Luis je svratio u bolnicu da mu urući polu-srda?nu ispriku i uzaludne dobre đelje. ?Golman je ka?njen crvenim kartonom i iskljuđenjem sa sljedeđe tri utakmice,? rekao je. To naravno ne mođe poni?titi tragediju koja se dogodila. A onda je do?ao hladan tu?.

    Nakon trenutka tićine, izbornik je dodao da se nada da Damir razumije da je sada bilo kakav ugovor s FC Tenerife izvan svake mogu?nosti. Klub se ne mođe izloćiti i potroćiti sve te silne novce na igra?a koji sigurno neđe moći igrati jo? barem 4-5 godina i postati konkurentan prije 28.-e godine (ma koliko god se on pokazao privla?nim kao igrađem na ovoj utakmici i donio im velik publicitet). ?ali ali ne mođe ni?ta ućiniti. Isto tako ga je Damir na to krenuo ga?ati ?alicom s bolni?kog ormari?a, ali ni to nije ni?ta moglo promijeniti. Luis se povukao, mrmljajući isprike, i ostavio ga samoga.

    Njegovi roditelji također nisu mogli popraviti situaciju, ali osigurali su da Damir zna da su uvijek uz njega. ?To se svakome mođe dogoditi,? rekli su mu. ?Tako nam je ?ao. Zaslu?uje? bolje od toga. Ali mora? znati da đemo te uvijek podr?avati, ?to god radio.? Tata đe prodati vikendicu za koju su cijeli ćivot ?tedjeli kako bi pokrio tro?kove fizioterapije koji nadilaze maksimum premije zdravstvenog osiguranja; to je najmanje ?to mogu ućiniti za svoga sina.

    Pro?le su 3 godine i Damir je kona?no stao na svoje noge. ?ak je i nastavio pomalo igrati nogomet, iako samo amaterski. Poslije jo? nekoliko odbijenih prijava u razne nogometne klubove, najđe?đe na temelju njegove sada ve? pozama?ne dobi i pro?losti, zakljućio je da mu to ne treba. Viđe neđe biti nogometa?, iako đe mo?da povremeno odigrati koju rundu CageBalla kada se osjeti posebno neićivljeno. Svejedno, to podru?je ga je svejedno zanimalo, tako da se pođeo baviti sportskim komentarom i s vremenom je stekao mjesto tjednog kolumnista u jednom malom sportskom magazinu.

    Njegov popis ?lanaka koje đe objaviti tijekom sljedećih nekoliko mjeseci izgledao je ovako:

    – Uspje?na nogometna karijera: za?to je emocionalna podr?ka va?nija od treninga
    – Krivljenje ?rtve: moja osteoporoza bila je izgovor da me se ozlijedi
    – Je li crveni karton dovoljan? Crni karton kao metoda prevencije nasilja
    – Diskriminiraju li europski klubovi igrađe starije od 25 godina?
    – Bezuvjetna roditeljska ljubav je gorivo koje pogoni uspje?ne nogometađe
    – Krv, znoj i suze: kako na?a opsjednutost nogometom uni?tava mlade ćivote
    – Kako biti vrhunski nogometa? s bilo kakvim ćivotnim navikama
    – Sposobnoizam i diskriminacija u nogometnom svijetu

    I njegov jubilarni ?lanak na dvije stranice, koji se pozabavio najva?nijim pitanjem do sada:

    – Kome trebaju treneri?

    Oznake: nogomet, price, samopouzdanje, filozofija, parodija

  • Problem kod đena je vi?ak samopouzdanja

    “Većina đena su glupe droljice koje ne zanima ni?ta osim mode i izlazaka.”
    – Igniss

    Naravno, ja ne mislim ni?ta takvo niti sam ikada rekao ne?to takvo, ali kada uklonimo prvi omota? parafraziranja, ponekad mo?da se ponekad ćini da dolazim blizu toga. Barem me za to optu?uju. Skandalozno, ne? Ba? sam kreten svinja ?to se usu?ujem tako ne?to napisati kao ?alu, a kamoli pomisliti i?ta sli?no toj grozoti!

    Upravo ovo je na?alost mi?ljenje koje većina đena danas ima o mu?karcima opđenito: dosadni su, misle samo donjom glavom, nasilni su, zanima ih samo sport i pivo, i iz njih je potpuno odsutno “ono ne?to”. Kada god netko izrazi takvo mi?ljenje, slijedi val odobravanja.

    A to je samo ?lag na torti onoga ?to prosje?na đena msli o sebi. Naime, bila bi gre?ka fokusirati se na ono ?to jedan spol lođe misli o drugome, ma koliko god nam bilo privla?no nabacivanje blatom. Klju? zapravo leći u samopouzdanju. Koliko god mi slu?ali o đenama kojima “nedostaje samopouzdanja”, ćinjenica je da prosje?na đena ima nevjerojatno dobro mi?ljenje i o sebi i o vlastitom spolu. đene su, naime:

    – va?nije kao roditelji
    – osje?ajnije
    – bolje podnose bol
    – odva?nije
    – samostalnije
    – nje?nije
    – bolji vođe
    – sposobnije (sve ?to postignu je naspram te?ke diskriminacije)
    – bolje prosu?uju karakter
    – manje sklone riziku
    – moralnije
    – privla?ne bez obzira na godine
    – privla?ne bez obzira na tećinu i oblik tijela
    – privla?ne bez obzira na izgled i genetiku
    – privla?ne bez obzira na broj partnera
    – viđe se brinu o sebi
    – suo?avaju se s puno problema u ćivotu
    – ljepći spol
    – bolje polovice
    – posveđenije obitelji
    – muzikalnije
    – bolji vozaći
    – stare poput vina
    – nu?ne za ćivot
    – kompleksne
    – itd. itd. itd.

    Kod gornjeg popisa nije toliko va?no ?to je od toga istinito, a ?to nije. Kada spojite biolo?ku predodređenost osje?aju viđe vrijednosti s kulturom dizajniranom iskljućivo za poticanje osje?aja viđe vrijednosti, ?to dobivate? Dobivate princezu napuhane glave. Ovo bi jo? i imalo nekog smisla u slu?aju mladih, lijepih, netaknutih djevojaka, ali danas je to toliko raćiren fenomen da gotovo svaka đena u zapadnom svijetu ima isto mi?ljenje o sebi: vrlo pozitivno.

    Na prvi pogled se ne ćini lođe da đene imaju vi?ak samopouzdanja. Pa ?to onda? Biti đe uspje?nije, zadovoljnije i sli?no. No na?alost…

    A) đene imaju biolo?ku potrebu za ?to dominantnijim partnerom (hipergamija, prag dominacije)
    +
    B) đene su ve? biolo?ki vrijedniji spol
    +
    C) đensko samopouzdanje se danas poja?ava i potiđe viđe nego ikada u povijesti
    =

    Ili drugim rijećima, velik (i rastući) broj đena je izgubio sposobnost doćivljavanja ljubavi i privla?nosti prema partnerima objektivno jednakima sebi. Stavite se na trenutak u đensku ko?u. ?to jedan prosje?an mu?karac ima ponuditi prosje?noj đeni sa svim (barem u njenim mislima) navedenim atributima? Slađem se – ba? ni?ta!

    Mu?ko rjeđenje za taj problem je jednostavno (i jedino moguđe): povisi svoju vrijednost igrom, teretanom, novcem, plasti?nom operacijom, bilo ćime ?to ti je dostupno. No koliko god mu?karci radili na svojoj vrijednosti, klju? se krije u đenskoj seksualnosti. Kako njen prag dominacije ne bi odletio u stratosferu, đena mora prestati traćiti mu?karce na krivim mjestima, kontrolirati se, biti đenstvena koliko god je moguđe i poticati partnera na vodstvo.. Iako to sve pomađe, tu?na istina je da su to sve sitnice koje ne mogu zna?ajno promijeniti stvar. Isto tako ne radi ni prisiljavanje – smanjivanje kriterija je umjetan pojam koji daje samo privremene rezultate. Biologija na kraju gotovo uvijek pobje?uje.

    Evo jedine stvari kojom đena mođe vratiti svoju sposobnost osje?anja “leptiri?a” prema normalnim mu?karcima:

    Deflacija vlastitog ega.

    Ako je đena izgubila sposobnost osje?anja “leptiri?a”, problem je samo u tome ?to ima vi?ak samopouzdanja, odnosno previđe visoko mi?ljenje o sebi. Nije toliko stvar u tome da mu?karci nisu dobri, ve? da ne mogu nikada biti iznad nje – ona je za samu sebe iznad ogromne većine mu?karaca. ćinjenica da kolićina i intenzitet igre koja je potrebna za zavođenje đene sna?no korelira s njenim samopouzdanjem zapravo znaći da potrebna kolićina igre za neku đenu ovisi najviđe o tome koliko se ta đena precjenjuje.

    Kao ?to ste i sami primijetili, đene prirodno uđe prestati se precjenjivati kako stare i stje?u ćivotno iskustvo. S time opada i razina igre koja im je potrebna da bi mogle osje?ati “leptiriđe”. Problem je ?to je ovaj proces sli?an eroziji stijena – spor je i mukotrpan, i dok obavi svoje đena je ve? debelo izvan svojih najboljih i najplodnijih godina. Za usporedbu, velika većina mu?karaca ovaj proces zapoćinje ve? od pođetka puberteta, kada je njihova vrijednost na trći?tu vrlo malena. Taj proces dodatno koći ionako niđe bazno samopouzdanje, prisiljavajući ih na barem donekle realnu ocjenu svoje uloge u ćivotu.

    Razumijem da je rjeđenje ne samo vrlo bolno, ve? i u suprotnosti sa svime đemu se đene podu?ava od rođenja pa nadalje. Priznajem da ni sam ne znam kako doći do tog rjeđenja, iako mogu preporućiti ovaj video kao terapiju:


    Dr. Proti? – Prva Seansa

    Komentatorica “Regularno đensko” na ovu temu kađe:

    Cure koje vole kretene = ćista autodestrukcija na svim nivoima.
    Cure koje vole kretene = cure koje ne vole sebe.
    Psihologija objasnila odavno kako taj (đesto pod tepih pometeni) osje?aj vlastite (ne)vrijednosti upravlja većinom naćih djela i postupaka.

    I nimalo lako nije to promijeniti kod sebe ?ak ni ljudima koji su osvijestili tu svoju manjkavost, a kamoli onima koji to na svjesnoj razini ne percipiraju.

    Uglavnom, te?ko da im ima pomoći.

    Evo mog odgovora:

    Istodobno si i u pravu i u krivu. To je vrlo slođena rasprava, ali dat ?u ovdje sađetu procjenu. Po?nimo od toga da ja opservacijski i po studijama o seksualnoj privla?nosti drćim da je psihologija tu u zabludi. đene koje najviđe vole kretene su one koje imaju najbolje mi?ljenje o sebi i s velikim uvjerenjem đe se busati u prsa kako su krasne, moralnije, ćivot im je teći, diskriminirane su, etc.

    E sad evo mogu?nosti da sam ipak pogrijećio: mođemo reći da je to busanje zapravo znak manjka samopouzdanja, a ne vi?ka, tako da je psihologija ipak u pravu. To je u redu. Glasni ljudi đesto prikrivaju osje?aj manje vlastite vrijednosti tako ?to galame kako bi uvijek povr?no ispali najbolji. Dakle, svakako mođemo ?pekulirati da đena koja ima vi?ak samopouzdanja njega ima samo na povrćini, a zapravo se uopđe ne voli.

    Ali kako onda to rijećiti? Kada god bude spomenuto đensko samopouzdanje i manjak istoga, rjeđenje (i stru?no i lai?ko) je uvijek isto: govorimo đenama jo? viđe kako su sposobnije, bolje, diskriminirane, mogu sve, imune su na starenje i fiziologiju, etc. To je ono ?to se u engleskom naziva “grrrrrlll-power”. Psiholozi su oni koji prednjađe u tome. Ali upravo uvjerenost u te “svi znaju” ćinjenice o đenskoj superiornosti i diskriminaciji je ono ?to vodi do simptoma koje sam naveo, tj. nekog oblika narcisoidnog poreme?aja li?nosti koji uni?tava njenu sposobnost vezivanja za normalne mu?karce.

    Da, mo?da takva đena ispod svog oklopa stvarno ima nisko samopouzdanje kao ?to sam opisao u drugom paragrafu, ali stekla ga je upravog kroz bombardiranje porukama namijenjenim tome da joj ga “podignu” i napu?u joj osje?aj vlastite vrijednosti (jer svi znaju da ga imaju premalo, zar ne?). Narcis mo?da duboko u sebi ima manjak samopouzdanja, ali svi koji ga upoznaju đe ipak reći da sam sebe voli previđe, a ne premalo.

    Iz toga logi?ki proizlazi pitanje: ako ono ?to se ćini visokim samopouzdanjem nije zapravo visoko samopouzdanje, i ako alati kojima dru?tvo đeli graditi samopouzdanje kod đena kojima ocijeni da to treba (dakle, svih đena) zapravo ne daju takav rezultat nego samo rezultiraju narcisoidno??u…. ?to je onda pravo samopouzdanje, i kako ga izgraditi?

    Moja preporuđena metoda je biti realan prema đenama, ne idolizirati ih i ne puniti im glave la?nim ćinjenicama i ispraznim sloganima iz grrrrlll-powera. đena koja je svjesna svoje velike moći ali i velikih ograniđenja se svakako osje?a udobnije u svojoj koći, samopouzdanija je i donosi bolje izbore od one koja koristi narcisoidnost kao ?tit i time osigurava da đe podivljati ćim namiriđe malo kretenske igre. Mislim da to na ovom blogu takvu edukaciju i uspje?no provodim. No kada bih kao i 99.99% interneta stalno ponavljao da đene imaju premalo samopouzdanja umjesto previđe (priznat đe? da barem na povrćini imaju previđe, a ovo ?to imaju u dubini je podlo?no raspravi), utopio bih se u masi loćih savjeta.

    Stoga drćim da je preciznije i edukativnije reći da đene danas u prosjeku imaju vi?ak samopouzdanja, a ne manjak.

    Proćitajte viđe o narcisoidnosti, skromnosti, samopouzdanju i srame?ljivosti.

    Oznake: đene, hipergamija, feminizam, seksualno trći?te, igra, prag dominacije, samopouzdanje, narcizam