Zubak com d.o.o.

Tag: narcizam

  • Za ?aku likeova


    U mojim prija?njim tekstovima o attention whoringu, najđe?đe sam obraćivao temu sa stajali?ta mu?karaca koji bi mogao grdno nastradati ako zavrći s pogre?nom đenom. Ipak, iz toga ne bi trebalo izvlaćiti zaklju?ak da je attention whoring nebitan za đene. Niska kvaliteta osobe kao partnerice se mođe vrlo lako i brzo preliti i u nisku kvalitetu osobe u opđenitom smislu.

    Dana?nji izlo?ak:

    18-godi?njakinja iz savezne dr?ave Ohio u SAD-u optuđena za prijenos ućivo silovanja svoje 17-godi?nje prijateljice

    Naslov obe?ava. Da vidimo…

    Tinejdđerica iz Ohia koja je optuđena za online prijenos ućivo silovanja svoje 17-godi?nje prijateljice je porekla viđestruke optu?be koje poti?u iz incidenta koji se dogodio u veljaći 2016. godine.

    Optuđenica Marina Lonina (18) i neimenovana ?rtva (17), koje su prijateljice i poha?aju istu srednju ?koli – upoznale su Raymonda Gatesa (29) u trgova?kom centru dok su bile u kupovini. On im je kupio bocu votke i nagovorio ih da se sutra na?u s njim, ?to je ?rtva također đeljela.

    27. veljađe su pili u Gatesovom domu u gradu Columbus, kada je on pođeo seksualni napad na 17-godi?nju ?rtvu. Lonina je tada pođela online prijenos napada ućivo koristeći aplikaciju Periscope, rekao je okru?ni tućitelj Ron O’Brien. Policijsko izvje?đe navodi da je Gates dr?ao ?rtvu ispod sebe tećinom svog tijela dok ju je silovao. Tinejdđericu se na snimci mođe ?uti kako viđe puta vri?ti “Ne, jako me boli”, “Molim te stani” i “Ne, molim te ne!”

    Odvjetnik obrane Sam Shamansky je na sudskoj raspravi pro?log petka ustvrdio da je “Marina poku?avala snimiti silovanje kao dokaz”. “Ona ima naviku snimati sve putem ove aplikacije zvane Periscope,” objasnio je Shamansky. “Ućinila je sve ?to je moguđe da ogranići to ?to se doga?alo, ?ak toliko da je svoje sljedbenike na Periscopeu pitala ‘?to ?u sada?’” “Moja klijentica nije kriva. Ona se tu na?la usput, tako reći,” dodao je Shamansky.

    Na svojoj stranici, Periscope (koji je inađe u vlasni?tvu Twittera) opisuje kako koristi pametne telefone za prijenos snimaka ućivo i kako “predstavlja najbliđe teleportaciji ?to trenutno mođete iskusiti”. “Slika mođe vrijediti tisu?u rijeći, no snimka vas mođe prenijeti nekamo i pokazati vam sve ?to se doga?a,” nastavlja opis.

    Novi slogan Periscopea: “Silovanje toliko realno da ga mođete osjetiti!”

    Par je optuđen za silovanje, otmicu, seksualni napad i dijeljenje dje?je pornografije. Ako budu osuđeni, oboje im prijeti po 40 godina zatvora. Lonina je također optuđena za ilegalnu uporabu maloljetne osobe u umjetni?koj predstavi koja sadrći golotinju, prenosi Associated Press. Oboje pori?u krivnju i određene su im jamđevine u iznosu od 125 000 i 300 000 $.

    Na sudskoj raspravi je okru?ni tućitelj O’Brien odbio ideju da je Lonina djelovala u najboljem interesu ?rtve kada je zapođela sa snimanjem napada. Ona je na pođetku rekla da je mislila da đe njeno snimanje sprijećiti napad. No nakon toga, kako je rekla, “malo se zanijela likeovima” dodaje. “Nikada nisam vidio ovakav slu?aj u kojemu bi zapravo prenosili silovanje ućivo. Sudeći po snimci koju sam vidio, nije mi se uopđe doimalo kao da poku?ava pomoći ?rtvi.” No? prije, O’Brien je također naveo, Lonina je ve? potajno slikala djevojku.

    Utrka prema dnu se nastavlja. Kada god netko kađe da “gore ne mođe biti” ili da smo “ve? do?li do dna”, pozivam ga da se sjeti ovog slu?aja koji dobro ilustrira koncept klizave padine u dru?tvenim odnosima:

    1996: SKANDALOZNO: Prolaznici samo pozvali policiju umjesto da pomognu ?rtvi silovanja.
    2006: SKANDALOZNO: Prolaznici gledali silovanje bez da i?ta poduzmu.
    2016: SKANDALOZNO: Prolaznici prenosili silovanje zbog likeova.
    2026: SKANDALOZNO: Prolaznici se kladili koliko đe trajati silovanje.
    2036: SKANDALOZNO: Prolaznici se pridrućili silovanju.

    Iste spirale vrijede za razvod, abortus, LGBT, ilegalnu imigraciju i jo? sijaset nekada “nezamislivih” ili “vrlo ograniđenih” pojava.

    O’Brien kađe da su vlasti kona?no postale svjesne incidenta kada je prijateljica ?rtve ugledala slike i potom obavijestila policiju.

    Shamansky je zakljućio obranu rekavći da je njegova klijentica obi?na tinejdđerica koju je iskoristio opasni odrasli mu?karac. “Ona je dobra djevojka. Pri kraju je srednje ?kole. Dolazi iz dobre obitelji i potpuna je suprotnost seksualnog napasnika… pravi silovatelj je pred sudom, a ne moja klijentica.”

    Nimalo ne sumnjam da đe optuđenica proći samo s malom packom. Tko zna, mo?da je đeka svijetla budu?nost kao kamermana u produkciji BDSM porni?a?

    U me?uvremenu, nema smisla brinuti se o mogu?nosti zombi apokalipse. Ve? je stigla, a razlika je samo jedna: zombiji ne ?ude za toplim mo?danim tkivom, ve? samo likeovima.


    Izvor slike

    Oznake: silovanje, nasilje, Smartphone, narcizam, Vijesti, priđe sa seksualnog trći?ta

  • Samopouzdanje vs. skromnost

    “Kada spojite [đensku] biolo?ku predodređenost osje?aju viđe vrijednosti s kulturom dizajniranom iskljućivo za poticanje osje?aja viđe vrijednosti [kod đena], ?to dobivate? Dobivate princezu napuhane glave.“

    “ćinjenica da kolićina i intenzitet igre koja je potrebna za zavođenje đene sna?no korelira s njenim samopouzdanjem zapravo znaći da potrebna kolićina igre za neku đenu ovisi najviđe o tome koliko se ta đena precjenjuje.”

    – Igniss, “Problem kod đena je vi?ak samopouzdanja”

    Nikada ne krijem da je narcisoidnost kod đena jedna od najdestruktivnijih mogućih osobina, te da mu?karac mora od takvih đena bje?ati svim silama (tj. pod svaku cijenu izbjegavati bilo kakvo vezivanje dublje od neobaveznog seksa). Ali, ?to je to narcisoidnost?

    Kod poimanja narcisoidnosti đesto dolazi do zabluda. Jedna skupina ljudi kod pojma narcisoidnosti ima pogre?an dojam da se radi iskljućivo o vanjski iskazanom visokom mi?ljenju o sebi, dakle da se narcizam svodi samo na hvalisavost i pokazivanje pretjeranog samopouzdanja. Druga skupina ljudi negira narcisoidnost isticanjem ćinjenice da hvalisavci duboko u sebi imaju lođe mi?ljenje o sebi i ne cijene se, pa stoga automatski ne mogu biti smatrani pretjerano samopouzdanima.

    Klju?na pogre?ka ova dva poimanja proizlazi iz vezivanja pojma “narcizam” za pojam “pretjerano samopouzdanje”. Mođemo do besvijesti analizirati uzroke i naćine pokazivanja tog pretjeranog samopouzdanja, ali zato ?to smo promaćili osnovu narcizma automatski smo promaćili i sposobnost njegovog prepoznavanja.

    Narcizam u su?tini nije imanje pretjerano dobrog mi?ljenja o sebi, ve? pretjerano razmi?ljanje o sebi (tj. egocentrizam).


    Narcis nije zaljubljen u sebe zato ?to mu se svidjelo ono ?to vidi u jezeru; Narcis gleda u jezero zato ?to je zaljubljen u sebe.

    Istovremeno, skromnost, pojam koji zbog njegovih povijesnih konotacija o predaji Bogu tipi?no smatramo ekvivalentom “niskog samopouzdanja”, je zapravo samo “razmi?ljanje koje nije centrirano na sebi”, tj. suprotnost egocentrizma. Skromnost ne bi trebala biti “imanje niskog mi?ljenja o sebi”, ve? jednostavno “ne-razmi?ljanje o sebi”

    Jednostavan primjer koji ilustrira ovu razliku je “sindrom flagelanta”, nazvan po kr??anskom kultu Flagelanata iz 13. stolje?a, ćiji su se pripadnici biđevali kako bi pokazali svoju pokornost. Flagelanti su time umjetno reducirali mi?ljenje o sebi kako bi mogli za sebe tvrditi da su “skromni”, ali u stvarnosti je to bila potpuna suprotnost. Njihovo iskazivanje negativnosti o sebi je bio samo izgovor za samo-obo?avanje, besramni attention whoring i ucjenjivanje drugih ljudi optu?bama da ih je opsjeo Sotona inađe bi se i oni biđevali. Drugim rijećima, to je bila ćista narcisoidnost prozirno zamotana u religijski ukrasni papir.


    Pogledaj me kako sam skroman!!!

    E sad, vjerojatno se pitate kakve ovo veze ima sa đenama i odabirom partnera. Isto kao ?to je i nedavni ?lanak o djevicama objasnio da opasnost promiskuiteta ne znaći da je djevi?anstvo ne?to super i ?to postaje sve bolje ?to ga ima viđe, tako i ovaj ?lanak obja?njava da opasnost pretjeranog samopouzdanja ne znaći da je nisko samopouzdanje ne?to super i ?to postaje sve bolje ?to ga ima viđe.

    U stvarnom ćivotu đe vam trebati određeno vrijeme kako biste prepoznali ovu pojavu, ali u online datingu je vrlo lako prepoznati curu koja od svog “niskog samopouzdanja” stvara narcisoidni kult. U opisu na svom profilima đe sasvim sigurno spominjati svoje nisko samopouzdanje, anksioznost, srame?ljivost, OCPD, traume ili tko zna ?to, uvijek u kontekstu za?to je ne bi smio dirati ili ne?to poku?avati s njom. Naivni promatra? đe pomisliti da se uistinu radi o tome i da s njome treba biti dodatno nje?an i mekan. U stvarnosti, to je drama test kojim đe se zabaviti na tvoj ra?un.


    Gle kakve srame?ljive okice imam!

    Za primjer, evo ?to piđe ćitatelj Z:

    Upoznao sam ovu curu online. Malo smo se dopisivali. Poku?ao sam ne?to dogovoriti i rekla mi da je vrlo srame?ljiva. Mislio sam da to nije problem jer sam inađe vrlo dobar sa srame?ljivim i tihim curama. Na?li smo se i poku?ao sam pri?ati s njom ali bila je jednostavno tiha. ?to inađe za mene nije problem jer sam ok s takvima, ne smeta mi, i mogu baljezgati o bilo đemu.

    Ali ova cura je bila drugaćija, bilo je nevjerojatno te?ko uspostaviti bilo kakvu komunikaciju s njom. ?ak i jednostavna pitanja su nailazila na “ne” i “ne?u ti reći”. Izbjegavala je kontakt oćima cijelo vrijeme. Bilo koje pitanje koje bih postavio zavrćilo bi odgovorom od jedne rijeći. Bilo kakva otvorena tema na koju bi se ona mogla nadovezati bi nai?la na “?to god”, “mo?da”, “sve” ili “nemam pojma”. Odveo sam je u bar misleći da đe se mo?da tako opustiti. Pijuckala je jedno pivo. Provela je cijelo vrijeme gledajući ljude, televiziju, poku?avajući mi govoriti da je ne gledam ili izbjegavajući kontakt oćima sa mnom. Tek povremeno bi me pogledala i kada bi nam se pogledi susreli bi rekla “stooooop” ili “to je za?to mi se ne svi?a?”.

    Na kraju smo se poljubili ali nije me pustila i?ta viđe i nisam navaljivao ni bio agresivan jer se ćinila tako povuđenom i nisam je htio uplaćiti.

    Zatim smo oti?li na drugi spoj. Napisala mi je da đeli nekamo gdje je zabavno. Zatim je napisala da đeli otići u bu?ni, mra?ni, disko gdje mođe gledati ljude. U ?ali dodaje da tamo ne mora pri?ati i uspostavljati kontakt oćima.

    Z je ve? odavno trebao shvatiti s kime ima posla, ali ne mogu ga kriviti zbog upornosti. I ja sam u mlaćim danima bio sklon ignorirati alarme i iscrpljivati se do kraja poku?avajući bilo kakav znak naklonosti od cure. No ako netko ima razumnu kolićinu iskustva, trebao bi biti sposoban prepoznati patolo?ke slu?ajeve narcisoidnosti.

    Na?li smo se i poku?ao sam je zagrliti, ali nije pristala. Oti?li smo u mirni kafi? koji bi bio dobro mjesto za spoj i razgovor, poku?ao sam je nagovoriti da igramo biljar ali je odbijala. Popili smo piđe i rekla je da joj se tu ne svi?a jer nije dovoljno gu?va. Zatim je bila ljubomorna zato ?to me neka cura za drugim stolom stalno gledala. Na?alila se da bismo se trebali maziti kako bismo je ućinili jo? ljubomornijom i napućila usne, ali se udaljila od mene.

    Cijelo vrijeme dok smo đetali do druge lokacije se ćinila nabruđenom. Pitao sam je je li sve u redu i rekla mi je da mrzi kada je ljudi pitaju tako ne?to jer ona i inađe izgleda tako.

    Do?li smo u bu?ni, mra?ni disko, koji je inađe katastrofa za igru na spoju. Narućio sam nam pi?a i pitao je za ples. Rekla mi je da ne pleđe osim ako nije totalno pijana i da neđe plesati. Nije htjela popiti i?ta viđe od piva.

    Dakle, nalazili smo se usred diska, ja pored nje, a ona je samo zvjerala uokolo. U nekim trenucima se slu?ajnom promatra?u uopđe ne bi ućinilo da smo zajedno, ili bi pomislili da me mrzi. Bilo je neugodno. Poku?ao sam je neobavezno dodirivati, npr. po sredini le?a, ali odmah bi mi rekla da prestanem ili da je ne diram. Bilo kakav poku?aj da uspostavim bilo kakvu komunikaciju s njom je jednostavno automatski propadao.

    Na primjer, rekla mi je da se sutra mora rano probuditi kako bi i?la negdje sa svojom sestrom. Ja je pitam “?to đete raditi”, a ona mi ne đeli reći. Na bilo kakvo pitanje odgovara s “ne znam” ili “ne”. Kao da pri?am sa zidom. Posjetili smo jo? jedan disko gdje je ona nastavila samo stajati i gledati ljude, a ja izgubljen pored nje. Pona?ala se kao da je izme?u nas sve u redu, ?to me zbunjivalo jo? viđe.

    Do kraja veđeri je moja interna igra bila totalno uni?tena i osje?ao sam se shrvano i o?ajno. Bila je nemoguđe te?ka, ali svejedno sam joj se svi?ao… nije mi bilo jasno. Rekao sam joj da bismo trebali ići. Oti?li smo do parkinga gdje je bio njen auto i pozdravili se. Bio sam siguran da se mođemo opet poljubiti, ali bio sam toliko lođe volje da nisam ni poku?ao. Nije mi bila jasna. To me nastavilo uznemiravati i nakon ?to smo se rastali, zato ?to mi se stvarno svi?ala.

    Evo ?to se ovdje dogodilo:

    Na igru gospodina Z se ne mođe ni?ta prigovoriti jer je ućinio sve ?to je mogao osim neandertalske igre. Cura s kojom je bio na spoju je tipi?an primjerak narcisoidnosti koju sam opisao u ovom postu: ekstremno o?teđena i puna sebe unato? svojoj povuđenosti. Umjesto da njena srame?ljivost bude normalna karakterna osobina koja se manifestira kroz stidljivo smijuljenje i smje?kanje, od nje je napravila sveobuhvatni kult kojemu se svi moraju klanjati kako ne bi povrijedili njene delikatne osje?aje.


    Nemoj me dirat’!
    Izvor slike

    Mu?karac koji bi se tako pona?ao bi istoga trena bio proglađen za “psiha?a” i izgnan iz dru?tva, no budući da je ona u posjedu vagine, mnogi mu?karci đe poku?avati preskakati prepreke koje im postavi i ulagivati se njenoj bedastoći. Drugim rijećima, njena srame?ljivost je alat za besramno crpljenje pozornosti i ni?ta drugo. Stoga kod odabira i procjenjivanja uvijek imajte na umu:

    Zdravo ljudsko pona?anje nije imanje posebno dobrog ili lođeg mi?ljenja o sebi, ve? ne-imanje posebnog mi?ljenja o sebi.

    Oznake: spoj, srednja igra, odabir partnera, narcizam, psihologija, savjeti, savjeti za đene

  • Hr?ak mjeseca: rujan 2014.


    Britanska glumica Emma Watson je prije nekoliko dana u sklopu svoje uloge UN Ambasadora dobre volje odr?ala govor o feminizmu i đenskim pravima u kojemu je, po obi?aju, za sve okrivila mu?karce i patrijarhiju. Puni govor mođete pronaći ovdje.

    Me?u ostalim je pozvala na eliminaciju stereotipnih mu?kih uloga i pona?anja, s ciljem pobolj?anja ćivota đena diljem svijeta:

    “Ako mu?karci ne moraju biti agresivni kako bi bili prihvađeni, onda đene neđe biti prisiljene biti submisivne. Ako mu?karci ne moraju kontrolirati, đene neđe trebati biti kontrolirane.”

    Evo ?to je ista ta glumica izjavila u intervjuu prije to?no dvije godine:

    “Engleski de?ki su vrlo suzdr?ani”: Emma Watson sumnja da đe ikada viđe biti u vezi s Englezom

    Emma Watson kađe da sumnja da đe ikada viđe biti u vezi s britanskim mu?karcem – jer su previđe srame?ljivi.

    Zvijezda serijala “Harry Potter” rekla je da, iako se britanski mu?karci lijepo odijevaju i imaju dobre manire, treba im dva mjeseca kako bi je pozvali na spoj.

    Umjesto toga, Amerikanac đe joj odmah prići i direktno predloćiti spoj – ?to je odva?nost koja joj je vrlo privla?na.

    Procjenjujem ?ansu da đena obdarena ovakvim licemjerjem i racionalizacijskim hr?kom ima kratku kosu na skromnih 85%.

    Jesam li prorok ili nisam?

    Uoćite narcisoidni samozadovoljni polu-smje?ak na njenom licu, ?to je inađe karakteristika Alfa mu?karaca koju đene nalaze vrlo privla?nom. No, dok je na mu?karcu takav izraz lica seksi, kod đene jednostavno djeluje uznemirujuđe. Kada bih joj na spoju spomenuo da sam umoran i boli me glava, vjerojatno bi se obrecnula na mene nećim tipa “nije me briga”.

    Zaklju?ak: 2/10, ne bih prasnuo, ne bih dao platformu za dr?anje govora

    Oznake: feminizam, racionalizacijski hr?ak, hr?ak mjeseca, narcizam, politika, kratka kosa

  • Zloćin bez kazne

    “Junak ne pokazuje strah. Budala ne poznaje strah.”
    – Igniss

    Kada bismo modernog seksualno trći?te morali opisati samo jednim aksiomom, to bi definitivno bio ovaj: za đene nema negativnih posljedica.

    E sad, oćito malo pretjerujem. Negativnih posljedica ima i uvijek đe ih biti, jer ?ak ni feminizam ne mođe krćiti temeljne zakone prirode. Ali u odnosu na mu?karce, te u odnosu na stanje u pro?losti, đene u nađem zapadnom svijetu uistinu ćive vrlo za?tiđene i bezbri?ne ćivote. Ono malo posljedica kojima su jo? podlo?ne također je izblijedilo, zamaskirano fanati?nom propagandom, odobravanjem (od strane oba spola) i moralnom podr?kom za svrhu racionalizacije i otupljivanja boli, ako ne ve? nećim opipljivim.

    Drugim rijećima, glavno obilje?je moderne đene je potpuno nepoznavanje osje?aja straha.


    “On je ba? sexy, nema veze ako djeluje malo mutno.”

    Ne vjerujete? Dopustite ovu ilustraciju kroz ćivotni put jedne đene. Ovo je naravno satiri?an prikaz: nije đesta pojava da jedna đena doćivi sve ove situacije, no za svrhu ilustracije kako jedna situacija vodi drugoj, pretpostavit đemo da se radi o samo jednoj:

    đena: U pubertetu sam i osje?am neodoljivu privla?nost prema loćim de?kima. Ali ?to ako moj lo? de?ko stvarno ispadne lo? de?ko i bude me varao, ne po?tovao, ili tretirao kao seksualni objekt?
    Feministice i bijeli vitezovi: Ti samo slijedi? svoje srce, a on je kreten. Kritizirat đemo ga zbog toga svim silama.
    đena: Dok sam se ja zanimala za ovog kretena, odbijala sam desetke i desetke drugih de?kiju koji su htjeli biti dobri prema meni. Jesam li ućinila ne?to lođe?
    Feministice i bijeli vitezovi: Naravno da nisi. Ti drugi de?ki se ćine dobrima samo na prvi pogled; oni su zapravo manipulatori koji se samo nadaju da đe? ti spavati s njima ako budu dobri prema tebi. Zapravo su jo? gori od ovog kretena.
    đena: Nakon ?to od svog prvog kretena i jo? nekoliko njih nisam uspjela dobiti monogamnu vezu i tretman bolji od seksualne igra?ke koju povremeno upotrijebe, shvatila sam da ljubav ne postoji i odlućila sam se prepustiti neobaveznom seksu. Ali sada me nazivaju “droljom”. To nije u redu.
    Feministice i bijeli vitezovi: U pravu si, to nije u redu. Dvostruki standard je odvratan alat kojim patrijarhija tlaći đene i đeli kontrolirati njihovu seksualnost. Izopćit đemo iz dru?tva svakoga tko te nazove droljom ili krene obja?njavati za?to je dvostruki standard u redu. Svi znaju da su jedini mu?karci koji osu?uju đene djevci koji ćive u podrumima svojih roditelja.
    đena: Nemam problema s novcima, no nedostaje mi uzbuđenja u ćivotu pa sam tijekom faksa odlućila snimati porniđe. Na?alost, moji kolege su otkrili tko sam i sada me osu?uju.
    Feministice i bijeli vitezovi: Ti si vrlo hrabra mlada đena koja se svojom seksualno??u bori protiv patrijarhije. Nema? se đega sramiti. Ako te itko poku?a osućivati, pozvat đemo na njihov javni lin?.
    đena: Napokon sam upoznala pravog mu?karca i udala se za njega. Na?alost, on je ispao nasilan. Nema nikakve ?anse da sam to mogla uoćiti prije vjen?anja. ?to da sada radim?
    Feministice i bijeli vitezovi: Na tvojoj smo strani i dobro znamo da su svi mu?karci nasilnici, tako da smo poduzeli odgovarajuđe mjere. Ako te udari, otići, zovi policiju, i strpat đemo ga u zatvor, a tebi osigurati smje?taj i za?titu.
    đena: Ali ja bih radije ostala s njim, iako me tuđe. Drama me napaljuje.
    Feministice i bijeli vitezovi: U tom slu?aju đemo ga svejedno strpati u zatvor kada god te udari, a za tebe đemo reći da je neki mu?karac u tvom ćivotu (najvjerojatnije tvoj otac, bilo zato ?to nije bio tu ili zato ?to je bio ali ti nije odgojem dao dovoljno samopouzdanja) skrivio to ?to đeli? ostati sa svojim zlostavljađem, tako da te nitko ne mođe osućivati zbog tvog izbora.
    đena: A ?to ako me nije udario?
    Feministice i bijeli vitezovi: Poviđeni glas, dodir koji nisi prethodno dozvolila i bilo kakav osje?aj ugroze koji on izaziva kod tebe smatraju se emocionalnim zlostavljanjem. Od toga ?ak mođe? dobiti i PTSP.
    đena: Razvela sam se od ovog mu?karca ali imam problem: moji prihodi i imovina od kada smo u?li u brak vrijede puno viđe nego njegova. Moram li mu dati pola?
    Feministice i bijeli vitezovi: Ne mora?. Dokazat đemo da ti je on govorio kako da troći? svoj ili zajedni?ki novac i da bi zapravo on trebao nadoknaditi ?tetu tebi.

    đena: U vezi sam s novim mu?karcem koji mi se ba? ne svi?a i neplanirano sam zatrudnila. On ne đeli da pobacim i htio bi da rodim nađe dijete. Koje su moje opcije?
    Feministice i bijeli vitezovi: Neka ti nitko ne govori ?to smije? i ne smije? raditi sa tvojim tijelom. Ako đeli? otići na poba?aj, to je tvoje neosporivo pravo i on se tu nema ?to mije?ati.
    đena: U vezi sam s mu?karcem s kojim bi htjela biti za stalno, ali on ne đeli djecu.
    Feministice i bijeli vitezovi: Ima? nađe dopu?tenje da upotrijebi? prijetnju ili tjelesnu prisilu kako bi ga navela da te oplodi, da probući? kondom ili ukrade? spermu iz njegovog upotrijebljenog kondoma ili da jednostavno “zaboravi?” uzeti anti-baby pilulu.
    đena: Ali ako dobijemo dijete zbog moje prisile ili prijevare, kako ?u onda sama uzdr?avati to dijete?
    Feministice i bijeli vitezovi: On nema pravo odlućivati o tome. Ne dopusti da ti njegova neodlu?nost oduzme sredstva na koja ti i dijete imate pravo.
    đena: Napokon sam se udala za novog mu?karca koji me dobro tretira i sada imam dijete s njim. Ali đelim spavati i s drugima.
    Feministice i bijeli vitezovi: Reći đemo da te on ne slu?a, ne mari za ispunjavanje tvojih potreba, ima mali penis, ili vjerojatno i on tebe vara. Također, ako netko sugerira da nisi sposobna voljeti svog mu?a zato ?to si imala previđe partnera prije njega, izgnat đemo ga iz dru?tva.
    đena: Mu? je saznao za moju nevjeru i odlućio se razvesti od mene. Htjela bih zadr?ati nađe malo dijete. Mođete li mi pomoći?
    Feministice i bijeli vitezovi: Ni?ta ne brini! Dokle god nisi narkomanka ili ne?to sli?no, garantiramo ti da đe? dobiti potpuno ili većinsko skrbni?tvo. Također, ako tvoj mu? bude prigovarao o tome da ga premalo vi?a, samo reci da se osje?a? ugrođeno i strpat đemo ga u zatvor.
    đena: Mu? bi mi trebao pla?ati alimentaciju, ali izgubio je posao i kađe da nema novca.
    Feministice i bijeli vitezovi: Oćito lađe kako bi izbjegao svoje roditeljske obveze. Odredit đemo mu koliko bi trebao zaraćivati i naloćiti mu da svejedno plati postotak toga.


    Izvor slike

    đena: To je sve lijepo, ali ja alimentaciju i dalje ne dobivam. ćini se da on stvarno nema novca. ?to da radim?
    Feministice i bijeli vitezovi: Nema veze. Mi đemo ti platiti umjesto njega, a on đe morati platiti nama. Ako ne plati, poslat đemo ga prvo u zatvor, a zatim na kopanje kanala.
    đena: Malo me sram ovo spomenuti, ali postoji ?ansa da on zapravo nije otac. Kako da se onda svejedno domognem svoje alimentacije?
    Feministice i bijeli vitezovi: Kao prvo, zabranit đemo mu pristup testovima za utvrćivanje oćinstva jer on nema pravo znati takve stvari. Ali ionako nije va?no. Dokle god je bio toliko naivan da ti je vjerovao i nije unutar godine dana osporio rodni list na kojemu se potpisao kao otac, sam je kriv ?ak i ako poslije dokađe da to nije njegovo dijete. Ako bude imao obraza podići privatnu tu?bu, reći đemo da je pretjeruje i da to nije toliko stra?no. Nabijanje rogova je samo jedna zabavna avantura u ćivotu i ne bi je trebao shva?ati toliko ozbiljno. Ako to ćini, oćito je ?ovinist.
    đena: Nakon svog drugog razvoda imam ispunjen seksualan ćivot i idem vani svako malo. Uzbu?uje me upoznavati nepoznate mu?karce i odlaziti s njima na skrovita mjesta gdje nas nitko ne mođe ni ?uti ni vidjeti. Ali ?to ako se u zadnji ?as predomislim?
    Feministice i bijeli vitezovi: Promijenit đemo zakonski tretman silovanja tako da ne mora? dokazati da si se opirala ili da nisi pristala; dovoljno je da u bilo kojem trenutku nakon toga (makar to bilo i godinama poslije) kađe? da nisi to htjela.
    đena: Ali ?to ako postoje viđestruki svjedoci i pisani ili video dokazi da me on nije silovao, ve? sam stvarno svojom voljom spavala s njim viđe puta, i nakon toga bila sva radosna i hvalila se drugima o tome?
    Feministice i bijeli vitezovi: Promijenit đemo defniciju silovanja tako da uklju?uje i bilo kakvo dodirivanje, nepo?tovanje ili akciju koju ti nisi izrićito odobrila. U bilo kojem trenutku se mođe? sjetiti novog detalja i promijeniti svoj iskaz.
    đena: Ostarila sam, debela sam, imala sam puno partnera, imam jedno ili viđe djece, i mu?karci viđe nisu zainteresirani za mene. ?to da radim?
    Feministice i bijeli vitezovi: Educirat đemo mu?karce o tvojim drugim kvalitetama ili im objasniti da tvoje negativne osobine nisu zapravo negativne; ako se netko usudi proturjećiti, izopćit đemo ga iz dru?tva kao “papka” i “primitivca”.

    đena: To je lijepo od vas, ali unato? ovome ja i dalje nemam uspjeha s mu?karcima. Uopđe me ne primje?uju.
    Feministice i bijeli vitezovi: Na?alost, ne mođemo ti pomoći. Ali znaj da smo na tvojoj strani i da podr?avamo to ?to si ti cijeli ćivot bila vjerna sebi i sljedila svoje srce. Budi uvjerena da ti je bolje ovako nego onim đenama u “normalnim” obiteljima.
    đena: Sranje. Mislim da ?u onda iz đelje za pozorno??u pomalo trovati svoje dijete sve do njegove smrti i skupljati likeove na Facebooku dok snimam selfieje pored njegovog bolesni?kog kreveta.
    Feministice i bijeli vitezovi: Nisi ti kriva; patrijarhija te prisilila da to ućini?.

    Ovaj realan prikaz odsustva straha kod đena naravno ne treba shvatiti kao nekakvu kritiku đenskog spola opđenito ili optu?bu da ne?to s njim ne valja. Ovdje se radi iskljućivo o za?tiđenosti od posljedica, ne o spolu. Jer, iskreno, kada bi apsolutno sve ?to ja ućinim bilo poprađeno gromoglasnim odobravanjem, mislim da bih se i ja prili?no probarabio.

    Oznake: feminizam, bijeli vitezovi, socilogija, dvostruki standardi, đene, narcizam, teorija seksualnog trći?ta

  • Smartphone kao ubojica ljubavi


    Prosje?na djevojka u pro?losti nije upoznavala puno mu?karaca. Stala je kod kuđe i pomagala obitelji zatomiti nepresu?no vrelo ku?anskih poslova koji su obitelji omogu?avali ćivot. U onim prilikama kada bi i?la vani s ?lanom obitelji ili drugim pratiteljem, nije se ođekivalo da joj netko upada ili proćiruje svoj krug opcija preko nje, jer bi to bilo neprili?no. Mu?karci zainteresirani za nju većinom bi se najavili njenoj obitelji preko oca, majke, djeda ili bake (ovisno o kulturi) prije nego bi mogli svratiti u njen dom, a kamoli popri?ati s njom. Budući da je ona sama osje?ala da joj je u interesu odabrati solidnog mu?karca koji đe se brinuti za nju, neovisno o njegovom Alfa ili Beta karakteru, mu?karcima je bilo puno lakđe ispuniti njene kriterije, tako da je rijetko bilo potrebno da ih ona izmjeni velik broj prije nego se odlući za jednog (ili se netko drugi odlući u njeno ime, naravno).

    Za svrhu jednostavnosti, pretpostavit đemo da je u skladu s relativnim odnosom biolo?kih vrijednosti svaki mu?karac koji je imao kontakta s navedenom djevojkom barem jednom iskazao svoju zainteresiranost za nju. Pod “zainteresiranost” ne mislim da joj je kupio piđe, dar ili je zaprosio; mislim da je barem jednom stupio u bilo kakav verbalni kontakt s njom, makar to bilo i obi?no “zdravo”, otvoren za daljnju eskalaciju ako mu ona pokađe da joj nije odbojan. Većina iskazivanja interesa se nije makla dalje od tog pođetnog stadija (na kraju krajeva, ona je đena i kao takva je relativno probirljiva).

    Ukupno gledano, prije udaje (te zanemarivo kasnije tijekom ćivota) je ta djevojka upoznala 30-ak, ako je bila izbirljiva 60-ak, maksimalno 200-injak mu?karaca. Ako je djevojka bila relativno imu?na i odsustvo ku?nih poslova i resursi njene obitelji su joj dopu?tali stalne đetnje, jahanja i vozikanje koćijom, te ju ćinili popularnijom, njen broj upoznatih mu?karaca bio je ne?to veći: mo?da 500-injak. No svi ti brojevi imali su jednu zajedni?ku stvar: novi mu?karci su u đeninom ćivotu bili ekstremno rijetki, a jednom kada se udala gotovo nepostojeći. Prosje?na đena u pro?losti jednostavno nije imala prilike primati puno interesa od mu?karaca.

    Gore navedeno ne spominjem ni kao dobru ni lo?u stvar. Staro doba je također imalo i mnoge nedostatke. Ovaj podatak naveden je samo kako biste mogli pojmiti usporedbu s modernim dobom.

    Negdje pođetkom 20. stolje?a, kada se polako pođeo ođekivati veći anga?man đena na radnim mjestima koja nisu bila iskljućivo đenska (npr. tajni?tvo i administracija u poduzećima, druge intelektualne djelatnosti, uslu?ne djelatnosti), te kada su uvedene ?kole i zatim fakulteti sa predavanjima ne-segregiranim po spolu, ovaj broj je porastao. Na spomenuti broj upoznatih mu?karaca kroz većinu povijesti (cca 100) bilo je potrebno dodati sve kolege iz osnovne ?kole, srednje ?kole, fakulteta i posla, kao i po nekoliko ?lanova obitelji i prijatelja za svakoga (“dru?tveni krug”). Također, zbog opu?tenije dru?tvene klime, đenine potencijalne udvarađe sada moramo pobrojati kroz cijelo njeno razdoblje upotrebljive plodnosti (npr. do 35-40 godina), ne samo do vjen?anja. Sada je prosje?na djevojka do udaje i poslije udaje do?la u kontakt s, prora?unajmo ugrubo… dodatnih 1500 mu?karaca. Takvo je bilo doba naćih (pra)baka i (pra)djedova. Iako je broj mu?karaca s kojima je prosje?na đena do?la u dodir znatno porastao, on i dalje nije bio velik. đena bi par puta godi?nje dobila kompliment od po?tara, mljekara ili kolege, i to je bilo to. 1500 upoznatih mu?karaca zvući kao puno prilika, ali raspodijeljeno kroz 15-20 godina zapravo i nije toliko puno.

    Skoćimo sada na pođetak 21. stolje?a. ?to se promijenilo? Za?udo, broj kontakata ostvarenih preko ?kole, posla i obitelji/prijatelja nije toliko puno porastao, ?ak ni kada se uzme u obzir puno dulje vrijeme boravka na seksualnom trći?tu (do 50-ak godina). Ako je broj kontakata preko dru?tvenog kruga prije jednog stolje?a bio 1500, sada je mo?da 2500, ?to nije ni izbliza toliko velik skok kao prije sa 100 na 1500. To je zato ?to su dru?tveni krugovi trajno ograniđeni manjkom vremena i prostora i mogu se samo ćiriti linearno. ?to jo? ima novoga?

    1) Mogu?nost upada na hladno. đena se mođe lijepo srediti, otići u disko i tamo u jednoj veđeri iskusiti pozornost desetak mu?karaca. Pod pretpostavkom da đena izlazi svakog tjedna, svake godine đe iskusiti udvaranje otprilike 500 novih mu?karaca, ?to nam daje ukupno 7 500 novih udvaranja doćivljenih kroz njeno glavno razdoblje pođeljnosti (zbog jednostavnosti sam uzeo da godina ima 50 tjedana, te pretpostavio da pođevći od 16. rođendana izlazi tijekom sljedećih 15 godina, na pođetku viđe, a kasnije manje). Kada to dodamo na ve? izra?unat broj od prije (2500), dobivamo ukupno 10 000 udvaranja. To jest puno, ali moramo imati na umu nekoliko faktora:

    1A) Skok sa 1500 na 10 000 i dalje nije toliko ?okantno pove?anje. Iako se radi o skoku od 6 puta nakon prethodnog skoka od 15 puta, ni kod jednog ni kod drugog skoka nije jo? prijeđena granica u kojoj bi primljena kolićina udvaranja sama po sebi trajno na?tetila đeninoj sposobnosti vezivanja i osje?anja leptiri?a. Pođele su se javljati neke negativne posljedice, no nisu se toliko razmahale.

    1B) Ne izlaze sve đene toliko. Mnoge đene izlaze rjeđe, ili izlaze uvijek s istim dru?tvom i vise na zidi?u (opet dru?tveni krug) umjesto u disku. Postoje znatne razlike. Većina djece rođena od II svj. rata do 70-ih, dakle roditelja manje viđe svih onih koji se danas natje?u na seksualnom trći?tu, spada u ovu kategoriju. Ta generacija roditelja je ve? imala maksimalan dru?tveni krug, povremeno su i?li na plesnjake, ali oni su bili tek u povojima i partijanje je u to doba jo? bilo prili?no pitomo. Danas u ovu kategoriju spada samo malen (ali ne bezna?ajan) dio njihove djece.

    1C) Kako bi đena iskusila navedenu kolićinu upada na hladno, mora se barem malo potruditi. Mora se lijepo srediti, izaći iz ugodnosti svoga doma, dogovoriti se s prijateljima, doći do lokacije (ponekad po loćim atmosferskim prilikama) i ne dr?ati se potpuno zatvoreno. Mu?kim ćitateljima je mo?da smije?an opis ovoga kao “zna?ajnog napora”, no zna?ajan napor to ipak jest.

    Nadalje, budući da je dnevna igra koju sam opisao u knjizi i dalje prili?no rijetka, ne doga?a se đesto da đeni upadaju nepoznati ljudi dok se bavi svojim svakodnevnim ćivotom na danjem svjetlu bez alkohola. đena koja ne ide đesto vani na dru?tvena doga?anja neđe iskusiti ni blizu navedenog broja iskazanih interesa. Ako ne izlazi iz kuđe, nema novih prilika.

    Dakle, sada imamo 10 000 udvaranja, i to samo ako je đena party tip koji voli izlaziti. Ako je srame?ljiva i većinom stoji doma, njen broj mu?karaca koji đe joj se poku?ati nabacivati tijekom cijelog ćivota đe biti daleko manji, opet ne viđe od nekoliko tisu?a. To jest stra?no i ima poprili?an efekt na seksualni ćivot bilo kojeg pojedinca, ali opet i nije tako stra?no. No, priđekajte trenutak – ne?to smo zaboravili…

    Dru?tvene mređe i online dating stranice (granica je tanka) omogu?avaju đeni primanje nezamislive, kolosalne kolićine pozornosti. Koliko je velika ta pozornost? Pa, ako bismo onih 100 udvara?a s pođetka zamislili kao obi?nu kućicu s dva kata, pozornost s online dating stranica i dru?tvenih mre?a bila bi velika poput Burj Khalife (aka Burj Dubai), najviđe zgrade na svijetu.


    Broj poruka primljenih na dating stranici OkCupid tijekom 7 dana.


    Broj poruka primljenih na dating stranici OkCupid tijekom 120 dana.

    Biti đemo konzervativni i reći da prosje?na đena skromnog (!!!) izgleda online dobiva 25 poruka tjedno (3,5 poruka na dan), ?to je cca 1250 tijekom jedne godine. Iz samo jednog online izvora.

    Sve druge dating stranice – Iskrica, MeetMe, Po?uda, Twoo, Badoo, Tinder, Instagram i sl. – sve one slijede sli?nu dinamiku u brojnosti poruka i odnosu poruka po spolu (u prosjeku – Iskrica je najaktivnija, znatno ve?a (kod nas) i od OkCupida i od Tindera, dok je Po?uda mala i slabo aktivna stranica, a Facebook donosi manje poruka od nepoznatih mu?karaca, no zato osigurava kontinuiran pritok izraza interesa od poznatih, ?to je vrlo sli?no). đena registrirana na viđe od jedne takve stranice dobiva toliko viđestruko viđe pozornosti. No zbog jednostavnosti, pretpostavit đemo da đena boravi na samo jednoj stranici i doćivljava spomenutih 1250 novih udvaranja godi?nje. Tijekom istog vremenskog razdoblja kao i za izlaske, zaokru?ujemo to na ukupno 20 000 udvaranja.

    20 000. Za usporedbu, to je kao da đena svaku veđer svog ćivota provodi u disku prepunom kobasica. Izrazi interesa nikada ne prestaju. Mođe? li zamisliti posljedice na njen ego? Kako bi ti kao mu?karac reagirao da tijekom tvog ćivota 20 000 đena izrazi interes za tebe, i to samim time ?to si im se pojavio u vidokrugu? A ovo je konzervativna procjena; đena koja je na viđe dru?tvenih mre?a istodobno ili koja aktivno provodi attention whoring (npr. seksi slikama na Instagramu) mođe iskusiti jo? na desetke i desetke, pa ?ak i stotine tisu?a izraza interesa. Nebo je granica.

    No pri?a jo? nije gotova. Problem s tom gigantskom kolićinom pa?nje koju đena dobiva nije samo u njenom obujmu. Drugi problem je to ?to pametni telefoni omogu?avaju đeni primanje navedene kolićine pozornosti 24 sata na dan, non-stop. Dobiva je dok leći u krevetu i gricka ćips. Dobiva je dok razgleda odje?u u trgovini. Dobiva je ?ak i u trenutku dok istodobno prima pozornost od drugog mu?karca (npr. poruka od novog udvara?a joj stigne dok je na spoju), ?to u slu?aju diska nije moguđe; rijetko je da se đeni viđe mu?karaca udvara u istom trenutku.

    Nadalje, priljev pozornosti se ne gasi time ?to je ona ugasila telefon ili joj se istroćila baterija. Dok kod mu?karca prestanak napora ulođenog u online igru znaći trenuta?an prestanak priljeva prilika iz online igre, kod đene se poruke i prilike samo nastavljaju gomilati. Ako zbog o?trog ispitnog roka ona deaktivira sve svoje ure?aje na tjedan dana, svejedno đe je kada se opet pojavi dođekati deseci i deseci poruka. ?to se ve? ostvarenih kontakata tiđe, mu?karcu đe vrlo rijetko neka đena poslati poruku i pitati za?to se ne javlja, no obrnuto ne vrijedi. Jednom kada je postavljen, priljev novih i novih udvaranja mu?karaca za đenu nikada se ne zaustavlja.

    Online dating + smartphone = DROGA ZA ?ENE

    Znam ?to sada moji đenski ćitatelji misle: “Mu?karci isto imaju smartphoneove! I oni su jednako opijeni pozorno??u kao i ja!” Ta misao je, na?alost ili nasre?u, potpuno pogre?na. Evo za?to:

    – prosje?an mu?karac od samog pođetka dobiva oko 50 puta manje pozornosti od prosje?ne đene
    – prosje?an mu?karac vrlo brzo prestaje dobivati pozornost ako prestane ulagati trud
    – prosje?an mu?karac pozornost dobiva samo u obliku potencijalnih prilika koje mogu i ne moraju prerasti u i?ta viđe. Psiholo?ki efekt “mo?da, ako se sve posloći“ nije ni izbliza isti kao psiholo?ki efekt koji nosi “garantirana stvar, trebam samo izabrati i reći da”.

    Ukratko, đenski priljev pozornosti iz online datinga je potpuno pasivan, dok je mu?ki rulet koji traći ogroman napor za moguđe pretvaranje u ne?to konkretno. Zaviri u mobitel prosje?ne đene koja trenutno ne poduzima ba? ni?ta i vidjet đe? pomahnitali jukebox s blje?tećim svjetlima i indikatorima na sve strane; zaviri u mobitel prosje?nog mu?karca koji trenutno ne poduzima ba? ni?ta i vidjet đe? poruku od njegovog mobilnog operatera s ponudom za povoljniju tarifu.

    đena koja je vlasnica smartphonea polako gubi sposobnost osje?anja ljubavi.

    Nije nimalo slu?ajno da siroma?nije zemlje gdje pametni telefoni jo? nisu postali sveprisutni u pravilu imaju kvalitetnije đene i/ili đene koje trađe manje igre. Kako ovi novi mobiteli ostvaruju sve ve?u penetraciju (heh) trći?ta u nekoj zemlji, đene postaju sve viđe amerikanizirane: sposobnost koncentracije im opada, kriteriji im rastu, postaju neugodnije i nestabilnije, te doćivljavaju sve simptome rastapanja reaktora koji pogoni njihovu sposobnost vezivanja.

    Uskoro đe svaka đena na svijetu imati smartphone (ili njegove jo? naprednije varijante poput Google Glass-a) i sama ideja vezanosti i ljubavi đe izblijediti sve dok ne postane relikvija koju vi?amo samo u starinskim filmovima. Do tada, svaki put kada upoznam curu koja nema Facebook ili barem nikada ne posta na njemu i nema smartphone, moje lice se ozari. Znam da đe biti toplija, jednostavnija, pouzdanija, i da ?u doćivjeti iskustvo koje đe me viđe dotaknuti nego ono s prosje?nom đenom.

    S tim ređenim, bilo bi glupo zanositi se i fantazirati da je posebna i odmah vrijedna ekstra pa?nje samo zato ?to nema smartphone (ili zato ?to ne ide u disko ili si je upoznao u knji?nici). Da su se negativne promjene na seksualnom trći?tu pođele doga?ati tek s online datingom i mobitelima, sasvim sam siguran da ne bih imao o đemu pisati jer bi se svi potencijalni ćitatelji uspje?no dr?ali “pravog puta do njenog srca”.

    Oznake: sociologija, Smartphone, mobitel, interes, đene, teorija seksualnog trći?ta, online dating, narcizam, samopouzdanje, attention whoring

  • Problem kod đena je vi?ak samopouzdanja

    “Većina đena su glupe droljice koje ne zanima ni?ta osim mode i izlazaka.”
    – Igniss

    Naravno, ja ne mislim ni?ta takvo niti sam ikada rekao ne?to takvo, ali kada uklonimo prvi omota? parafraziranja, ponekad mo?da se ponekad ćini da dolazim blizu toga. Barem me za to optu?uju. Skandalozno, ne? Ba? sam kreten svinja ?to se usu?ujem tako ne?to napisati kao ?alu, a kamoli pomisliti i?ta sli?no toj grozoti!

    Upravo ovo je na?alost mi?ljenje koje većina đena danas ima o mu?karcima opđenito: dosadni su, misle samo donjom glavom, nasilni su, zanima ih samo sport i pivo, i iz njih je potpuno odsutno “ono ne?to”. Kada god netko izrazi takvo mi?ljenje, slijedi val odobravanja.

    A to je samo ?lag na torti onoga ?to prosje?na đena msli o sebi. Naime, bila bi gre?ka fokusirati se na ono ?to jedan spol lođe misli o drugome, ma koliko god nam bilo privla?no nabacivanje blatom. Klju? zapravo leći u samopouzdanju. Koliko god mi slu?ali o đenama kojima “nedostaje samopouzdanja”, ćinjenica je da prosje?na đena ima nevjerojatno dobro mi?ljenje i o sebi i o vlastitom spolu. đene su, naime:

    – va?nije kao roditelji
    – osje?ajnije
    – bolje podnose bol
    – odva?nije
    – samostalnije
    – nje?nije
    – bolji vođe
    – sposobnije (sve ?to postignu je naspram te?ke diskriminacije)
    – bolje prosu?uju karakter
    – manje sklone riziku
    – moralnije
    – privla?ne bez obzira na godine
    – privla?ne bez obzira na tećinu i oblik tijela
    – privla?ne bez obzira na izgled i genetiku
    – privla?ne bez obzira na broj partnera
    – viđe se brinu o sebi
    – suo?avaju se s puno problema u ćivotu
    – ljepći spol
    – bolje polovice
    – posveđenije obitelji
    – muzikalnije
    – bolji vozaći
    – stare poput vina
    – nu?ne za ćivot
    – kompleksne
    – itd. itd. itd.

    Kod gornjeg popisa nije toliko va?no ?to je od toga istinito, a ?to nije. Kada spojite biolo?ku predodređenost osje?aju viđe vrijednosti s kulturom dizajniranom iskljućivo za poticanje osje?aja viđe vrijednosti, ?to dobivate? Dobivate princezu napuhane glave. Ovo bi jo? i imalo nekog smisla u slu?aju mladih, lijepih, netaknutih djevojaka, ali danas je to toliko raćiren fenomen da gotovo svaka đena u zapadnom svijetu ima isto mi?ljenje o sebi: vrlo pozitivno.

    Na prvi pogled se ne ćini lođe da đene imaju vi?ak samopouzdanja. Pa ?to onda? Biti đe uspje?nije, zadovoljnije i sli?no. No na?alost…

    A) đene imaju biolo?ku potrebu za ?to dominantnijim partnerom (hipergamija, prag dominacije)
    +
    B) đene su ve? biolo?ki vrijedniji spol
    +
    C) đensko samopouzdanje se danas poja?ava i potiđe viđe nego ikada u povijesti
    =

    Ili drugim rijećima, velik (i rastući) broj đena je izgubio sposobnost doćivljavanja ljubavi i privla?nosti prema partnerima objektivno jednakima sebi. Stavite se na trenutak u đensku ko?u. ?to jedan prosje?an mu?karac ima ponuditi prosje?noj đeni sa svim (barem u njenim mislima) navedenim atributima? Slađem se – ba? ni?ta!

    Mu?ko rjeđenje za taj problem je jednostavno (i jedino moguđe): povisi svoju vrijednost igrom, teretanom, novcem, plasti?nom operacijom, bilo ćime ?to ti je dostupno. No koliko god mu?karci radili na svojoj vrijednosti, klju? se krije u đenskoj seksualnosti. Kako njen prag dominacije ne bi odletio u stratosferu, đena mora prestati traćiti mu?karce na krivim mjestima, kontrolirati se, biti đenstvena koliko god je moguđe i poticati partnera na vodstvo.. Iako to sve pomađe, tu?na istina je da su to sve sitnice koje ne mogu zna?ajno promijeniti stvar. Isto tako ne radi ni prisiljavanje – smanjivanje kriterija je umjetan pojam koji daje samo privremene rezultate. Biologija na kraju gotovo uvijek pobje?uje.

    Evo jedine stvari kojom đena mođe vratiti svoju sposobnost osje?anja “leptiri?a” prema normalnim mu?karcima:

    Deflacija vlastitog ega.

    Ako je đena izgubila sposobnost osje?anja “leptiri?a”, problem je samo u tome ?to ima vi?ak samopouzdanja, odnosno previđe visoko mi?ljenje o sebi. Nije toliko stvar u tome da mu?karci nisu dobri, ve? da ne mogu nikada biti iznad nje – ona je za samu sebe iznad ogromne većine mu?karaca. ćinjenica da kolićina i intenzitet igre koja je potrebna za zavođenje đene sna?no korelira s njenim samopouzdanjem zapravo znaći da potrebna kolićina igre za neku đenu ovisi najviđe o tome koliko se ta đena precjenjuje.

    Kao ?to ste i sami primijetili, đene prirodno uđe prestati se precjenjivati kako stare i stje?u ćivotno iskustvo. S time opada i razina igre koja im je potrebna da bi mogle osje?ati “leptiriđe”. Problem je ?to je ovaj proces sli?an eroziji stijena – spor je i mukotrpan, i dok obavi svoje đena je ve? debelo izvan svojih najboljih i najplodnijih godina. Za usporedbu, velika većina mu?karaca ovaj proces zapoćinje ve? od pođetka puberteta, kada je njihova vrijednost na trći?tu vrlo malena. Taj proces dodatno koći ionako niđe bazno samopouzdanje, prisiljavajući ih na barem donekle realnu ocjenu svoje uloge u ćivotu.

    Razumijem da je rjeđenje ne samo vrlo bolno, ve? i u suprotnosti sa svime đemu se đene podu?ava od rođenja pa nadalje. Priznajem da ni sam ne znam kako doći do tog rjeđenja, iako mogu preporućiti ovaj video kao terapiju:


    Dr. Proti? – Prva Seansa

    Komentatorica “Regularno đensko” na ovu temu kađe:

    Cure koje vole kretene = ćista autodestrukcija na svim nivoima.
    Cure koje vole kretene = cure koje ne vole sebe.
    Psihologija objasnila odavno kako taj (đesto pod tepih pometeni) osje?aj vlastite (ne)vrijednosti upravlja većinom naćih djela i postupaka.

    I nimalo lako nije to promijeniti kod sebe ?ak ni ljudima koji su osvijestili tu svoju manjkavost, a kamoli onima koji to na svjesnoj razini ne percipiraju.

    Uglavnom, te?ko da im ima pomoći.

    Evo mog odgovora:

    Istodobno si i u pravu i u krivu. To je vrlo slođena rasprava, ali dat ?u ovdje sađetu procjenu. Po?nimo od toga da ja opservacijski i po studijama o seksualnoj privla?nosti drćim da je psihologija tu u zabludi. đene koje najviđe vole kretene su one koje imaju najbolje mi?ljenje o sebi i s velikim uvjerenjem đe se busati u prsa kako su krasne, moralnije, ćivot im je teći, diskriminirane su, etc.

    E sad evo mogu?nosti da sam ipak pogrijećio: mođemo reći da je to busanje zapravo znak manjka samopouzdanja, a ne vi?ka, tako da je psihologija ipak u pravu. To je u redu. Glasni ljudi đesto prikrivaju osje?aj manje vlastite vrijednosti tako ?to galame kako bi uvijek povr?no ispali najbolji. Dakle, svakako mođemo ?pekulirati da đena koja ima vi?ak samopouzdanja njega ima samo na povrćini, a zapravo se uopđe ne voli.

    Ali kako onda to rijećiti? Kada god bude spomenuto đensko samopouzdanje i manjak istoga, rjeđenje (i stru?no i lai?ko) je uvijek isto: govorimo đenama jo? viđe kako su sposobnije, bolje, diskriminirane, mogu sve, imune su na starenje i fiziologiju, etc. To je ono ?to se u engleskom naziva “grrrrrlll-power”. Psiholozi su oni koji prednjađe u tome. Ali upravo uvjerenost u te “svi znaju” ćinjenice o đenskoj superiornosti i diskriminaciji je ono ?to vodi do simptoma koje sam naveo, tj. nekog oblika narcisoidnog poreme?aja li?nosti koji uni?tava njenu sposobnost vezivanja za normalne mu?karce.

    Da, mo?da takva đena ispod svog oklopa stvarno ima nisko samopouzdanje kao ?to sam opisao u drugom paragrafu, ali stekla ga je upravog kroz bombardiranje porukama namijenjenim tome da joj ga “podignu” i napu?u joj osje?aj vlastite vrijednosti (jer svi znaju da ga imaju premalo, zar ne?). Narcis mo?da duboko u sebi ima manjak samopouzdanja, ali svi koji ga upoznaju đe ipak reći da sam sebe voli previđe, a ne premalo.

    Iz toga logi?ki proizlazi pitanje: ako ono ?to se ćini visokim samopouzdanjem nije zapravo visoko samopouzdanje, i ako alati kojima dru?tvo đeli graditi samopouzdanje kod đena kojima ocijeni da to treba (dakle, svih đena) zapravo ne daju takav rezultat nego samo rezultiraju narcisoidno??u…. ?to je onda pravo samopouzdanje, i kako ga izgraditi?

    Moja preporuđena metoda je biti realan prema đenama, ne idolizirati ih i ne puniti im glave la?nim ćinjenicama i ispraznim sloganima iz grrrrlll-powera. đena koja je svjesna svoje velike moći ali i velikih ograniđenja se svakako osje?a udobnije u svojoj koći, samopouzdanija je i donosi bolje izbore od one koja koristi narcisoidnost kao ?tit i time osigurava da đe podivljati ćim namiriđe malo kretenske igre. Mislim da to na ovom blogu takvu edukaciju i uspje?no provodim. No kada bih kao i 99.99% interneta stalno ponavljao da đene imaju premalo samopouzdanja umjesto previđe (priznat đe? da barem na povrćini imaju previđe, a ovo ?to imaju u dubini je podlo?no raspravi), utopio bih se u masi loćih savjeta.

    Stoga drćim da je preciznije i edukativnije reći da đene danas u prosjeku imaju vi?ak samopouzdanja, a ne manjak.

    Proćitajte viđe o narcisoidnosti, skromnosti, samopouzdanju i srame?ljivosti.

    Oznake: đene, hipergamija, feminizam, seksualno trći?te, igra, prag dominacije, samopouzdanje, narcizam