Zubak com d.o.o.

Category: blog

  • Vje?na impotencija nepopustljivog slobodarstva


    Naletio sam na ovu misao vezanu za pro?li ?lanak, gdje je opozicija ograni?avanju abortusa uobliđena kao apel na slobodu prije svega:

    Sve droge, gay brakovi i ostalo bi trebali biti u potpunosti legalizirani. U osnovi, osim ako ne ?teti? nekome drugome ili ih sprje?ava? u kori?tenju vlastitih sloboda, mora? imati slobodu raditi ?to god đeli? i vlada se ne smije mije?ati u to.

    ?alosti me ?to to moram reći, ali ova vrsta utopijskog libertarijanskog razmi?ljanja je besmislica. Gledati na slobodu kao na najzdravije sredstvo za ostvarenje dobrobiti je jedna stvar; gledati na slobodu kao na samu sebi svrhu je samopora?avajuđe. đelim ti puno sređe s tvojim slobodarskim rajem koji đe se neminovno pretvoriti u raspa?oj i kaos zato ?to si uporno odbijao imati barem nekakve norme pona?anja.

    Siguran sam da đe ti tvoj sin biti zahvalan kada ga u ?koli budu ućili da je bivanje jednim od milijun beta orbitera svakodnevna zabava koja ne ?kodi nikome, a tvoju kđer obogate idejom da viđestruki seksualni partneri i abortusi nisu ni?ta stra?no. Te stvari ne nanose ?tetu nikome, zar ne? Sve je super! Malo najosnovnijeg usporećivanja ishoda (bilo pojedina?nih bilo dru?tvenih) bi ti moglo ukazati na to da neograniđena slobodarnost nosi sa sobom i neke posljedice, ali tebi je zbog takvih stavova “?to bilo bilo” i “daj ?to da?” zabranjeno razmi?ljati o tome, a kamoli prosućivati na temelju toga.

    Iako on nije nu?no vezan za religiju ili odsustvo religije (jer je sposobnost kriti?kog razmatranja i prosućivanja okoline urođena svim ljudima), ovakav samo-pora?avajući naćin razmi?ljanja je ipak najđe?ći kod ateista, pogotovo fanati?nih ateista koji od toga prave skoro pa novu religiju. Bez ikakvog vlastitog uvjerenja osim đestoke opozicije Bogu, tipi?ni ateist-libertarijanac ne posjeduje nikakve temelje po kojima mođe odrediti svoje pona?anje, a kamoli utjecati na pona?anje drugih. Prisiljen je jednostavno slijegati ramenima i piskutati: “ćini ?to god hođe?! Bilo ?to! Samo mi nemoj na?tetiti!” ćivi po nerealnoj pretpostavci da je izoliran od djela i posljedica drugih ljudi, te da ?teta uvijek poprima visoko vidljiv, konkretan i lako obranjiv oblik, dok je u stvarnosti koncept ?tete najđe?đe indirektan, suptilan i nije oćit sve dok ne postane prekasno.


    Izvor slike

    Iz posljedica ovakvog uvjerenja uskoro postaje jasno da se u kona?nici radi o kukavi?koj filozofiji. Na? dragi libertarijanac, ako se uistinu misli dosljedno dr?ati slobode kao cilja samog po sebi, prisiljen je ili spustiti se na razinu dru?tva i slijediti njegovu degradaciju, ili se iz njega potpuno iskljućiti kako bi pobjegao od njegovog destruktivnog utjecaja. Utjecaj na to dru?tvo – jok! Ne mođe se boriti ni za ?to zato ?to on sam ne predstavlja i?ta.

    Slobodarstvo kao samo sebi svrha je privla?no ali u kona?nici na?alost besmisleno. Ne mođe? se temeljiti samo na đelji da te puste na miru dok se sve uru?ava oko tebe. Eliminirajući u svom umu mogu?nost postojanja univerzalnih nađela i naćina ćivota, kao ?to ti nalađe objektivizam, zapravo predaje? sav utjecaj koji bi mogao imati u tuđe ruke i postaje? u svakom dru?tvenom smislu bespomo?an – nesposoban za otpor bilo kojoj razornoj sili.

    Onaj tko sam sebe smatra intelektualno mo?nim samo zato ?to je pobio koncept apsolutne istine (bez obzira na to dolazi li ona od Boga ili od neđega drugoga), zapravo se samo ućinio moralno impotentnim.

    Oznake: ateizam, religija, politika, sociologija, filozofija, povijest, sloboda

  • Dr. Abortus ili: kako sam naućio prestati brinuti se i zavoljeti kiretu


    Jednom davno, u svijetu u kojemu je đena koja bi zatrudnjela izvan braka snosila te?ke ekonomske i socijalne posljedice zajedno sa svojim budućim djetetom, poba?aj je bio njen jedini izlaz iz tih neprilika. Od prastarih vremena kada je prakticirana metoda “najedi se otrova pa ?to bude bude”, pa do modernijih vremena kada je napredak medicine omogućio mehani?ki postupak prekida trudnođe kiretama i vakuumskim pumpama, uvijek je vrijedilo ovo pravilo: đene đe uvijek imati potrebu za abortusom. Koliko god neko dru?tvo poku?avalo istjerati abortus iz svojeg okru?ja, bilo to kroz kulturne tabue bilo to kroz o?tre kazne, on je uvijek bio i ostao povijesna stalnost.


    Izvor slike

    “Abortus u gradovima je poput kanalizacije u palaći; ukloni kanalizaciju, i pala?a đe se pretvoriti u nećisto i smrdljivo mjesto.”
    – Sv. Augustin, parafrazirano

    U teoriji dru?tvenog planiranja, moralni kompromisi poput gore navedenog su bili prihvađeni kao nu?nost. Ako đe se ne?to ?to doćivljavamo zlim i/ili ?tetnim doga?ati bez obzira na to ?to mi poduzimamo protiv toga, nije li onda zdravije razviti malo tolerancije prema toj pojavi i time ublaćiti njene negativne posljedice?

    Taj stav o “ubla?avanju” Sv. Augustina su razvila i ćiroko primijenila gotovo sva moderna dru?tva, te je abortus prihvađen kao nu?no zlo – ćin koji treba izbjegavati, ali ako ga neka đena ve? đeli jer su je na to ponukale te?ke okolnosti, onda je bolje da ga izvrći u ćistoj klinici s dobro obuđenim lije?nikom, nego kod nekog ?arlatana kod kojega đe iskrvariti do smrti. Ovo nije ućinjeno iz hira – ?ak 13% smrti vezanih za trudno?u i porod uzrokovano je neslu?benim abortusima i posljedi?nim komplikacijama.

    Također, budući da dobro znamo da odsustvo oca iz obitelji negativno utjeđe na razvoj i budu?nost djeteta, smatralo se da đe time biti izbjegnuta patnja i same djece i ostalih ljudi kada ta neđeljena djeca odrastu i po?nu uzrokovati drasti?no ve?u stopu kriminala.


    Izvor

    I tako je abortus napustio mra?ne ulićice s ofucanim nadrilije?nicima i iza?ao na jarko svjetlo modernih operacijskih sala. S njegovim izlaskom iz opskurnosti, stekli smo dobar uvid u to koliko je abortus kao pojava zapravo đest, kako se i za?to provodi, te tko mu najđe?đe pribjegava. Smrtni slu?ajevi izazvani provođenjem abortusa u nesigurnim uvjetima su prakti?ki eliminirani, te je cijeli dru?tveni eksperiment proglađen velikim uspjehom.

    Na?alost, dru?tvene promjene u mnogođemu su sli?ne automobilu koji vozi po cesti nakvađenoj motornim uljem. Jednom kada su ukorijenjene u dru?tvu i problem zbog ćijeg su rje?avanja prvotno uvedene je eliminiran, to ne vodi prestanku njihovog ćirenja. Organizacijski i financijski mehanizmi vezani za njih, umjesto da se stabiliziraju ili ugase i nestanu, nastavljaju nekontrolirano rasti “ćisto tako”, te postaju sami sebi svrha, s vremenom potpuno razvedeni od svoje originalne misije. Predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je ovaj problem u govoru o posljedicama tri velika rata za redom nazvao “vojno-industrijskim kompleksom”, no problem klizanja primjenjiv je na sva dru?tvena polja.

    1. OOOOPS: Konverzija abortusa iz nu?nog zla u temeljno ljudsko pravo


    Razvoj embrija u prvih 60 dana; izvor

    Rani sociolozi i politi?ari, drđeći se koncepta “svetosti ćivota”, dr?ali su se stava sli?nog onog Sv. Augustina: abortus je nu?no zlo, te stoga legalizacija abortusa predstavlja manje zlo, ali to ne ćini abortus manje loćim djelom (tj. kao ?to je jasno iz gore navedene slike, manje ćinom ubojstva). Bili oni lijevo ili desno orijentirani, kod tih ljudi je uvijek postojao konsenzus da s legalizacijom abortusa u paketu automatski mora stići i podizanje razine svijesti o njegovoj ekstremnosti i posljedicama, te da đe se raditi na njegovom smanjenju. Drugim rijećima, podrazumijevalo se da đe kao protu-ravnote?a dozvoljenom zlu dru?tvo uvesti mjere kojima đe abortus ućiniti krajnjim sredstvom, a ne nećim ?to se shva?a olako samo zato ?to je legalno i (prete?no) besplatno.

    Na?alost, kosina je povukla za sobom legalizaciju abortusa i pod utjecajem radikalnog feminizma odvukla je u sljedeći korak: shva?anje abortusa kao temeljnog ljudskog prava, kod kojega je sloboda za poduzimanje tog ćina primarni faktor, a ravnote?a dobrih i zlih djela je izbađena iz dvorane i samo njeno spominjanje se smatra atakom na “pravo đene da raspolađe svojim tijelom”, tj. negacijom temeljnih ljudskih prava.

    Ovaj princip osobne slobode kao prvog i jedinog faktora sli?an je licemjerju rasprave o obrezivanju djece, u kojemu cijela stvar biva sagledana iskljućivo s aspekta ljudskog prava, a ne ?tete i koristi koju uzrokuje. Budući da ?teta i korist mogu biti izmjereni i objektivno uspoređeni, a ljudska prava su samo teoretski koncept koji mođe biti intepretiran ovako i onako, jasno je da đe to dovesti do nepravdi i selektivne primjene po principu “svi smo mi jednaki, ali su neki jednakiji od drugih”.

    2. OOOOPS: Trivijalizacija abortusa i abortus kao statusni simbol

    Kombinacija ekstremne dostupnosti i ekstremne politiziranosti abortusa dovela je do shva?anja abortusa kao dijela odrastanja u zrelu đensku osobu koja zna raspolagati svojim tijelom ili, jo? puno gore, kao alata u slu?bi politi?kog ili umjetni?kog izra?aja kojim se ?alje nekakva poruka ili signaliziraju svoja samostalnost, upornost i ćivotno iskustvo.

    Klasi?an primjer je ova đena koja je, unato? svom izvrsnom poslu u dr?avnoj organizaciji, situiranosti i op?oj podr?ci za zadr?avanje djeteta odabrala abortirati ga kako bi privukla pozornost, pardon, proćirila svijest o abortusu. Je li ovo dijete kojemu je bio garantiran dobar ćivot sa svim preduvjetima ba? moralo biti ubijeno samo kako bi netko do?ao do svojih 5 minuta slave?

    3. OOOOPS: Isprepletenost abortusa i profitnih motiva

    Slijedeći princip po?tovanja prema svim ljudskim bićima, ?ovjek bi mislio da đe abortus biti i ostati striktno medicinska procedura, daleko od zakona trći?ta, ponude i potra?nje i niskih strasti. Promislite onda ponovno i ućivajte u nedavno otkrivenom videu u kojemu visoka predstavnica organizacija Planned Parenthood (glavni provoditelj abortusa u SAD-u):

    – cjenka se oko prodaje organa abortiranih fetusa
    – mijenja medicinski prihvađen naćin provedbe abortusa u “ciljano mrvljenje iznad i ispod” kako bi bilo moguđe ekstraktirati ?to viđe o?uvanih organa
    – nagla?ava da cijena po fetusu nije temeljena na pokrivanju stvarnih tro?kova Planned Parenthooda, ve? trći?nim zakonima i đelji “da ne propustimo potencijal ako netko drugi nudi vi?u cijenu”
    – spominje da bi bilo zgodno kad bi kao dio sporazuma dobila Lamborghini

    Naravno, tu je i kozmeti?ka tvrtka koja proizvodi kremu protiv bora iz kođe pobađenih beba, te toplana koja spaljuje abortirane fetuse i prodaje toplinsku i elektri?nu energiju.

    Planned Parenthood je odvukao temeljni princip abortusa kao ljudskog prava do svojeg logi?nog zaklju?ka: ako nerođena beba ne zaslu?uje biti smatrana osobom i imati pravo na za?titu, za?to je onda ne bismo i reciklirali i maksimalno iskoristili kao da se nalazi u nekom industrijskom postrojenju?

    4. OOOOPS: Eugeni?ka pozadina abortusa

    Teoretski gledano, zna?ajan dio inicijalne legalizacije abortusa i utemeljenja pripadajućih organizacija kao ?to je Planned Parenthood stigao je iz eugeni?kih i rasnih motiva. Margaret Sanger, utjecajna aktivistica iz SAD-a, dr?ala je da su:

    – “Australski Aboridćini su ‘tek trunku iznad ćimpanzi bez ikakve seksualne samokontrole u odnosu na obi?nog mu?karaca i đenu’”
    – “Tre?a grupa koja saćinjava dru?tvo su neodgovorni i neoprezni ljudi koje ne zanimaju posljedice svojih djela, ili ćija ih religijska uvjerenja sprje?avaju u tome, te nemaju kontrolu nad svojom brojno??u. Mnogi ?lanovi te grupe su bolesni, maloumni i financijski ovise o normalnim i pristalim ?lanovima dru?tva, te nema nikakve dvojbe kod svakoga sa zrnom soli u glavi da njihovo razmno?avanje mora biti zaustavljeno.”
    – “Nije me briga za slobodu govora samu po sebi. Svi mi previđe hajemo za pisanu i verbalnu rije?.”
    – “Poznavanje kontracepcije je urođeno moralno. Njeno opđenito ali pa?ljivo prakticiranje mora rezultirati ćistijom rasom.”
    – “Kako đemo stvoriti rasu vrhunskih ljudi ako se ne drćimo plana? Moramo pretvoriti ovu zemlju u vrt djece, a ne u raspu?tenu ćikaru koju je prekrio ljudski korov.”
    – “Bra?ni krevet je najdegenerativniji utjecaj na dru?tveni red.”

    U praksi, besplatni i legalizirani abortus je (barem u SAD-u) postigao upravo ono za ?to je i zami?ljen: ogromna većina abortusa doga?a se unutar male populacije afri?kih amerikanaca, te njihova djeca imaju najmanju ?ansu biti rođena ćiva:

    5. OOOOPS: Razvlađenje i eskalacija pojma “abortus”

    Kada je abortus inicijalno uveden, podrazumijevalo se da ako ve? moramo kao manje zlo ubiti ljudsko biđe, to đemo ućiniti prije nego po?ne potpuno izgledati kao ljudsko biđe, te đemo se suzdr?ati od toga nakon ?to fetus navrći tri mjeseca. S vremenom je to ograniđenje pomalo relaksirano, pa tako danas imamo i ozbiljnu raspravu u akademskoj zajednici o tome ra?unaju li se upravo rođene bebe kao osobe, te ne bi li bilo prihvatljivo da i njih bude moguđe “naknadno” abortirati. Sama ideja “abortusa u đetvrtom trimestru” (kako lijep sterilan naziv, op.prev.) je nai?la na entuzijasti?no odobravanje kod trenutne generacije ameri?kih studenata.

    Abortus, nekada pre?utno toleriran kao manje zlo, s vremenom se pretvorio u lakrdiju koja potpuno ignorira njegovu ozbiljnost i ?ak biva kori?tena za frivolnu zabavu i attention whoring. Je li to uistinu ono ?to su arhitekti modernog dru?tva namjeravali, kako bi ljudi trebali ćivjeti?

    Vidjevći brzinu i nezaustavljivost te degradacije, pretpostavljam da nam stvarno nema druge nego prestati brinuti se i zavoljeti kiretu.

    Oznake: abortus, sociologija, feminizam, obitelj

  • Munjeviti uspon i pad Tindera kao online dating alata


    Prije ne?to viđe od godine dana, u newsletteru sam preporućio ćitateljima kori?tenje Tindera, smartphone aplikacije koja se pokazala kao vrlo jednostavan i plodonosan online dating alat. ?ak i ako je nekoga zanimalo samo trollanje i brz pregled kako stoji sa đenama (u bilo kojem dijelu svijeta), Tinder je opet bio vrlo koristan alat.

    Na?alost, kao i uvijek u svijetu online datinga, ono ?to je juđer bila najbolja opcija mođe se strmoglaviti u tren oka, te za jedva godinu dana postati jednako bezvrijedna kao i davanje cvije?a i dobrodu?nih komplimenata.

    1. Nagrizanje Tindera: Tinder Moments


    Izvor slike

    Uvođenje Tinder Momentsa, alata za dijeljenje slika na naćin sli?an Instagramu, isprva se ćinilo zgodnim alatom koji đe omogućiti provođenje dodatne igre. U stvarnosti, to je Tinder pretvorilo u beskona?an festival attention whoringa, u kojemu je naglo skrenuta pa?nja s aspekta zakljućivanja, te ga pretvorila u alat na kojemu se podrazumijeva dugoro?no natezanje i stjecanje pozornosti putem beskona?nog dijeljenja slika koje đe zatim likeati đedni tipovi.

    U takvom okruđenju, zakljućivanje postaje puno teđe, a ?ansa da se isprva plodonosan kontakt utopi u blatu attention whoringa i nikada ne rezultira stvarnim nalađenjem drasti?no raste.

    2. Zabijanje ?avla u lijes: Uvođenje dnevnog ograniđenja swipeova


    Izvor slike

    Svatko tko nije celebrity, izuzetno dobrog izgleda ili blagoslovljen pristupom profesionalnom fotografu dobro zna da za uspjeh u igri mora? napraviti puno upada – na primjer, kako bi stekao deset brojeva, mora? ostvariti kontakt s otprilike stotinom cura. U online datingu je to jo? o?trije, no zato online dating to kompenzira ekstremnom jednostavno??u upada, te mogu?no??u masovnog upadanja u vrlo kratkom vremenu.

    Na primjer, ako u online datingu tek svaka dvadeseta poruka rezultira brojem, to je izbalansirano ćinjenicom da je moguđe poslati dvadeset poruka u manje od sat vremena.

    S uvođenjem ograniđenja dnevnih swipeova (ekvivalenta upada ili poruka), Tinder je drasti?no unazadio ovaj aspekt. Ako mođe? swipeati samo deset cura na dan, to predstavlja ogromno ograniđenje i automatski naru?ava tvoj mentalitet obilja.

    Ali to nije sve. Najgora posljedica doga?a se na đenskoj strani online datinga. Cure, koje su prirodi ve? vrlo probirljive, znajući da sada postoji ograniđenje ne đele troćiti svoje ograniđene swipeove na tipove koji su im “onako” (tj. na granici privla?nosti), te đe ih radije otpisati nego im dati ?ansu. To znaći da je puno teđe ostvariti me?usobnu privla?nost, te đe samo vrh vrhova me?u mu?karcima uspjeti ne?to postići.

    3. Pokop Tindera: Uvođenje verificiranih celebrity profila


    Izvor slike

    Ako je pro?le dvije promjene jo? i bilo moguđe prećivjeti, tre?a je osigurala Tinderovu potpunu neupotrebljivost. Naime, Tinder je prije mjesec dana (+/- koji mjesec, ovisno o geografskoj regiji) uveo verificirane celebrity profile, ?to znaći da npr. profil “Leonardo DiCaprio” koji je stvarno Leonardo DiCaprio, a ne neki uljez, ima pored sebe plavu kvaćicu koja potvr?uje njegovu istinitost. U stvarnosti Leonardo naravno neđe koristiti Tinder, jer je ve? blagoslovljen beskona?nim priljevom uskog mladog mufa, ali za mnoge celebritye niđeg ranga (tzv. B i C list pjevaći, sportaći, glumci…), to je ućinilo Tinder rudnikom zlata. Jedina igra koja im je sada potrebna je registracija i “Daj mi svoj Whatsapp” kao prva poruka.

    A za đene, koje đe naravno samo krućiti uokolo dok ne nai?u na plavi znak viđenog koji ozna?uje poznatu osobu, to naravno znaći jo? manje pridavanja pozornosti obi?nim mu?karcima, ?ak i onima dobrog izgleda i s dobrom igrom.


    Dodatni apsurd: reklamiranje ove zna?ajke na primjeru đenskog celebritya, kao da bi neka poznata pjevaćica ikada do?la na Tinder spavati s nekim vulgaris nepoznatim tipom

    Zbog svega ovoga, preporu?am mu?karcima ne gubiti vrijeme na ovoj attention whoring platformi. Sve dobre stvari imaju svoj pođetak i kraj, a Tinder je na?alost zavrćio svoj ćivotni ciklus. Popijmo ?aćicu neđeg đestokog u njegovu ?ast, i okrenimo se plodnijim poljima.

    Oznake: online dating, rana igra, upad, tinder, attention whoring

  • Destruktivne posljedice prisilnog celibata po ljudsku psihu


    Glamurozno je pisati o problemima sa svr?avanjem i vlađenjem, (ne)mogu?nostima 100 poza za seks, trudno?ama, kontracepciji i abortusima, te đete tu temu pronaći posvuda, od ozbiljnih novina do trash ?asopisa i portala sitnog zuba. Nema institucije koja nema de?urnog “seksologa/inju” koji je spreman uskoćiti i pomoći seksualno frustriranim masama. Ipak, spomenite pojam prisilni celibat, i nastaje mrtva tićina. Za?to?

    Gore navedeni problemi spadaju u logistiku i zabavu. Ako vam kađem da se svaka tre?a cura brine o tome je li zaboravila uzeti pilulu, nitko ne pani?ari, jer je to sve dio plana. On pretpostavlja da su ljudi samo nai?li na male tehni?ke prepreke, koje (uistinu) mogu biti rijeđene jednim dobro podmazanim (igra rijeći slu?ajna) savjetom smje?tenim to?no kamo treba. Ali, ako se zanesem i u naletu iskrenosti spomenem da trećina mu?karaca ćivi u prisilnom celibatu, a jo? jedna trećina u su?nim uvjetima, nastaje zgra?anje! Uistinu ru?ni, mu?ni detalji ćivota nisu dio plana, i nisu namijenjeni glamuroznim kolumnama kojima dobro?udne tete psihologinje zara?uju za ćivot.

    Istu barijeru u percepciji i javnosti i stru?njaka vidimo i kod problema socijalizma: nejednakost prihoda? O tome đe sa ?arom pisati i raspravljati tisuđe ekonomista, analiti?ara, politi?ara, sindikalista, poduzetnika, studenata i tko zna kakvih ve? ljudi. A nejednakost seksa? Huh? To se jede?

    Istina je jedna jedina i vrlo neugodna: pristojni ljudi jednostavno ne bi trebali razmi?ljati o takvim stvarima. Razmi?ljanje o ovoj temi moglo bi inicirati i razmi?ljanje o mnogim drugim temama, mnoge od kojih imaju potencijala ispasti jo? neugodnijima.

    Prisilni celibat najlakđe je opisati kao juhu ćiji su glavni sastojci:

    1. Negativnost (O?aj)

    Negativnost u ovom kontekstu ne znaći samo poimanje svoje okoline na najgori mogući naćin, ve? i potonuđe mi?ljenja o samom sebi. Iz te dvije vrste negativnosti ra?a se o?aj, nekontrolirana ?udnja za bilo ćime za ?to se osobi ćini da bi moglo unaprijediti njenu nesretnu situaciju, te svakoj prilici koja imalo obe?ava odmah pripisuje nadnaravne kvalitete. Osoba u stanju o?aja nije sposobna razmi?ljati racionalno kao inađe, te svakodnevne ili male prilike doćivljava kao dobitke na lutriji, a male i bezna?ajne poraze kao katastrofalne potrese koji samo potvr?uju tezu da se nikada neđe izvući.

    Za primjer samo pogledajte slu?aj ovog gospodina i sve đe vam biti jasno:

    2. Sivilo (Otupljenost na zadovoljstvo)

    Provođenje godina u stanju o?aja nu?no aktivira obrambene mehanizme ljudske psihe, a najviđe od njih “kiselo gro?đe”.


    “Ne zanima me ovo gro?đe [koje ne mogu dosegnuti], vjerojatno je ionako kiselo.”
    Izvor slike

    Najopasniji aspekt sivila nije gubitak motivacije i obustavljanje poku?aja spasa (pravdajući to mi?lju da zadovoljstvo ionako ne postoji, pa đemu se onda truditi), ve? to ?to osoba koja je u tom stanju provela puno vremena neminovno otupi na zadovoljstvo.

    Godine promatranja svijeta kao mra?nog, beznadnog i nevrijednog daljnjeg truda vode do toga da osoba postaje toliko naviknuta na kiselo gro?đe da ga poćinje primjenjivati svugdje kamo ono spada i ne spada, trujući bilo kakvo zadovoljstvo ili postignuđe koje ipak ostvari. Na sli?an naćin kao ?to pornografija mođe stvoriti hormonsku neravnote?u i otupiti seksualni nagon, tako dugotrajno sivilo mođe uni?titi kemijsku i mentalnu podlogu sposobnosti za bivanje sretnim.

    3. Frustriranost (Ljutnja)

    Kao ?to smo skicirali Maslowljevom hijerarhijom potreba, d?abe ti samo-aktualizacija, po?tovanje i ljudska prava ako nisi nikada osjetio seksualno zadovoljstvo. Gladan ?ovjek neđe biti presretan zato ?to ga je netko proglasio za super prijatelja ili mu omogućio posjet kinu, ve? zato ?to ga je netko nahranio.

    Kao reakcija na dugotrajan problem koji sabotira zadovoljavanje svih vićih potreba, osoba u dugotrajnom prisilnom celibatu poćinje osje?ati frustriranost nad svojom sudbinom, a zatim i bijes prema bilo kojem percipiranom uzroku takve sudbine. Bez obzira na to jesu li uzroci opravdani ili nisu i koliko osoba ima ili nema moći promijeniti ih, ljutnju je vrlo te?ko izbjeći. Ona se prelijeva s jedne to?ke na drugu, trujući i aspekte ćivota koji nemaju puno veze s celibatom.

    Nije nimalo slu?ajno da toliko slu?ajeva pokolja uklju?uje prisilni celibat. Iako ljudi ćine zlo sa svim mogućim brojevima partnera i seksualnim orijentacijama, gorka neravnote?a nezadovoljenog seksualnog nagona svakako pomađe pogurati u pogre?nom smjeru one koji se ve? nalaze na granici.

    4. Emocionalna nestabilnost

    Problemima izazvanim prisilnim celibatom tu nije kraj: on vodi do naglih promjena raspolođenja i dugoro?ne nekonzistentnosti stavova i mi?ljenja. Seksualno zadovoljstvo je katalizator koji opđenito pomađe jasnoći mi?ljenja, motivaciji, odlu?nosti i dugoro?nom planiranju (valja nam napomenuti da ovo nema veze s time je li seksualno zadovoljna osoba u ‘dugoro?noj vezi’ ili nije, op.a.).

    Osoba u stanju prisilnog celibata se vrlo đesto budi uznemirena, provodi dan uznemirena i odlazi u krevet uznemirena, izjedena svojim problemima i nikada u mogu?nosti ućivati u dugotrajnoj emociji. Stabilnost ugodnog raspolođenja i zadovoljstva ćivotom (koje Francuzi nazivaju joie de vivre) postaju poput dalekog sna, ugodnog stanja koje sada postoji samo u sje?anju.

    DISTRIBUCIJA PO SPOLU

    Zbog svojeg sna?nijeg seksualnog nagona i manje biolo?ke vrijednosti, mu?karci su prirodno podlo?niji zaglavljivanju u stanju seksualnog celibata, ?to temeljito potvr?uju sva imalo ozbiljna sociolo?ka istraćivanja. U modernim zapadnim zemljama, najmanje jedna trećina mu?karaca ćivi u stanju prisilnog celibata (bilo to trajno djevi?anstvo ili “samo” dugogodi?nje suđe).


    A ovaj mali kvadrant mu?karaca gore lijevo zgrabio je ?ak 78% seksa, ?to predstavlja nejednakost ve?u ?ak i od pećinskih vremena.

    Iako je za njih celibat najđe?đe stvar izbora pa samim time ne mođe biti ni prisilan ni toliko đest, on na đene ima donekle sli?an efekt. Kod njih neđe izazvati nemogu?nost pronalaska novog partnera, ali đe svakako (dodatno) pokvariti sposobnost odabira partnera, kao i sposobnost vezivanja. Temeljna osobina đene koja dugo/nikada nije okusila penis je pretjerani oprez, ?ak i viđe nego kod đene koja stalno biva napumpana i odbađena. Izgubivći intimni kontakt s mu?kim rodom i s time i umjerenost svojih ođekivanja, đena u stanju celibata razvija prema njemu nepovjerljivost, odbijajući dobre mu?karce jer im ne vjeruje i lijepeći se za lođe zato ?to su oni jedini u stanju proći sve te prepreke.

    UBLA?AVANJE POSLJEDICA

    1. Biljojedstvo

    Kako je ređeno u Igri prijestolja, “?to je mrtvo ne mođe umrijeti”. Seksualni nagon koji je zaguđen pornografijom ne mođe patiti.

    Unato? zadovoljstvu koje pru?a, najveći problem biljojedstva je ?to ono kemijski (i kroz osjetljivost ćivaca i kroz stvaranje duboko ukorijenjenih navika) o?te?uje seksualni nagon osobe koja ga prakticira, zauvijek je vezujući za put biljojeda. Osoba koja je provela godine kao biljojed đe vrlo te?ko povratiti iskonsku snagu i motivaciju svoje seksualnosti, te đe joj za to trebati iznimna snaga volje i odricanja.

    2. Dobrovoljni celibat

    Dobrovoljni celibat je slođena tema iz razloga ?to većina ljudi iz ove kategorije donosi odluku o celibatu prije nego se nađe u njemu i to, najđe?đe prije nego bi uopđe postojala prilika za nalađenje u tom stanju. Najđe?ći primjer dobrovoljnog celibata su sveđenici, ali naravno postoji malen broj svjetovnih ljudi koji stupaju u njega iz osobne filozofije, ili kao reakciju na prisilni celibat u kojemu su se zatekli.

    Gdje biljojedstvo uzima seksualni nagon i tovi ga stimulacijom sve dok ne postane debeo i mlitav, dobrovolji celibat trudi se preusmjeriti ga. Seksualna energija biva priznata, ali skrenuta u stranu i spremljena me?u manje va?ne dijelove ćivota, u kategoriju obi?ne zabave ni po đemu razlićite od alkohola, cigareta i bilo kakvih drugih sitnih razonoda. U mnogo đemu ovaj pristup nije puno razlićit od onoga za lijeđenje od ovisnosti o pornografiji, s tom iznimkom ?to je zauvijek, a ne samo privremena mjera.


    Ekscentri?ni izumitelj Nikola Tesla bio je poznat po svom dobrovoljnom celibatu

    Nisu svi stvoreni za dobrovoljni celibat. Osoba koja se obveđe na takav naćin ćivota bez da je uistinu u to uvjerena, ili koja je previđe duboko naviknuta na svakodnevni ćivot prepun hedonizma, te?ko đe se dr?ati te staze, te đe u svom posustajanju stalno krćiti obe?anja (dana bilo sebi bilo drugima) i gristi se zbog toga. Kroz taj unutarnji nemir, dobrovoljni celibat mođe na kraju uzrokovati ve?u ?tetu nego korist.

    3. Samopobolj?anje

    Osobno drćim da ne postoji ni?ta hvalevrijednije od pobjede nad vlastitim egom i kovanja novog sebe. Neprekidni napor i introspekcija potrebni za pobolj?anje svojih vje?tina i/ili promjenu ćivotne filozofije nisu za svakoga, no dugoro?no predstavljaju stazu odrćivog razvoja, bez negativnih nuspojava koje vi?amo kod prva dva pristupa.

    Bilo kako bilo, sa nezaustavljivim ćirenjem hipergamije i posljedi?no pove?anom uđestalo??u prisilnog celibata, neminovno je da đemo u budu?nosti vi?ati sve viđe i viđe njegovih negativnih posljedica.

    Oznake: sociologija, psihologija, celibat, biljojedi

  • Debeo struk, tu?an penis


    Prili?no je tu?no da ovakve ćinjenice uopđe moramo potkrepljivati studijama, ali nikada mi nije potreban izgovor za utrljavanje soli u rane ?kvadri rođenoj za zgra?anje, tj. ?kvadri koja se profesionalno bavi negiranjem realnosti:

    Vitkiji đenski struk povezan je s boljom erektilnom funkcijom kod mu?karaca, neovisno o dobi; Brody S, Weiss P.; Arch Sex Behav. 2013 Oct;42(7):1191-8. doi: 10.1007/s10508-012-0058-9. Epub 2012 Dec 22.

    Sađetak

    Pro?la istraćivanja indicirala su da mu?karci u pravilu ocjenjuju vitkije đene kao seksualno privla?nije, ?to je konzistentno s dodatnim rizicima morbiditeta (relativne ?anse za pojavu bolesti u populaciji) vezanim za ?ak i blagu abodimnalnu pretilost.

    Kako bismo utvrdili asocijaciju đenskog opsega struka sa seksualnom privla?no??u (kao i vrijednost nagrada kod oba spola), proućili smo povezanost đenskih dobi i opsega strukova s indeksom mu?kih erektilnih funkcija, uđestalost penilno-vaginalnog sno?aja, te seksualno zadovoljstvo u reprezentativnom uzorku đeha (699 mu?karaca i 715 đena) u dobi od 35-65 godina.

    Multivarijantna analiza ukazala je da su:

    – Bolje ocjene erekcije neovisno asocirane s ni?om dobi mu?karca i sa đeninim vitkijim strukom.
    – Uđestalost sno?aja neovisno asocirana sa đeninom ni?om dobi sa đeninim vitkijim strukom.
    – Seksualno zadovoljstvo neovisno asocirano s ni?om dobi mu?karca i vitkijim strukom kod oba spola.

    Bolja erektilna funkcija, ve?a uđestalost sno?aja i veđe seksualno zadovoljstvo bili su asocirani sa đeninim vitkijim strukom, neovisno o dobi oba spola.

    U nastavku rada raspravljamo o mogućim razlozima za utjecaj obujma struka, uklju?ujući i mogu?nost da abdominalna pretilost kod đena smanjuje njihovu seksualnu đelju putem neuro-hormonalnih mehanizama, te smanjuje seksualnu đelju njihovih partnera putem smanjene seksualne privla?nosti uzrokovane evolucijskim razlozima.

    Postoji nekoliko razina negacije problema ovog slona (heh) u sobi.

    1. razina negacije: za?to se toliko uzbu?ujem(o) oko toga?

    Ovo je naivno ali ipak razumno pitanje – pa za?to mu?karci ne bi mogli skrenuti svoju pozornost na vitke cure koje im se svi?aju, a debeljuce ostaviti na miru? Obja?njenje je jednostavno:


    Slika 1: Poslije epidemije debljine nema dovoljno vitkih cura za sve mu?karce

    ?to se ovdje dogodilo? Preorijentacijom mu?karaca na vitke cure koje im se svi?aju, ne samo da đe neki mu?karci nu?no izvisiti, ve? đe i svima biti znatno teđe i znatno loćije ?ak i nakon ?to uspiju! Kako je to moguđe? Pa jednostavno:

    Vitka cura kojoj se prije udvarao samo jedan mu?karac sada odjednom doćivljava udvaranje trojice mu?karaca. Kao i svako normalno ljudsko biđe u uvjetima neograniđenog izbora, to ?to odabere đe cijeniti i birati s pa?njom znatno manje nego kada joj je to jedina opcija. Mo?da đe isprobati sva tri ili varati jednog s drugim. Mo?da joj neđe smetati ?to je jedan od njih droga? i “hahar ?ta snifa lipilo”, jer zna da đe je druga dvojica i dalje htjeti i boriti se za nju. Mo?da neđe odabrati niti jednoga, ve? đe joj viđe zadovoljstva donijeti sadisti?ki osje?aj moći koji stjeđe odbijanjem i crpljenjem pozornosti. Mogu?nosti da ne?to krene krivo ima neograniđeno. Prvotna mogu?nost – da se skrasi s ovim koji joj se udvara jer joj se on iskreno svidio, bude dobra prema njemu i ostane s njim – prakti?ki je izbađena iz jednad?be.

    Napominjem da ovo nije neka osuda đena ili đenskog karaktera opđenito; i mu?karci se jednako pona?aju kada su u takvom polo?aju. Podlo?nost bivanju razmađenim je univerzalna ljudska osobina.

    Bilo kako bilo, rezultat je jasan: ova trojica morati đe se dobrano viđe truditi oko te iste đene, jo? upornije radeći na svom izgledu, bogatstvu i/ili dru?tvenim vje?tinama i samopouzdanju (tj. igri). Kao ?to mođete vidjeti, epidemija debljine je zapravo jedan od glavnih faktora koji je ućinio igru toliko nu?nom u tako kratkom razdoblju.


    Postotak morbidno pretilih ljudi (BMI > 30) u SAD-u po saveznim dr?avama u posljednjih 30 godina

    2. razina negacije: za?to se mu?karci jednostavno ne prilagode i po?nu se udvarati debelim đenama?

    Ovo pitanje je naizgled nevino, ali u stvarnosti je vrlo uvredljivo i tretira mu?karce kao nekakve robote koji postoje samo da bi slućili drugima. Kao ?to sam napisao kod principa homoseksualaemulatornosti, gay populaciji svi potpuno priznajemo da su rođeni gay i da ne mogu birati koji đe im se spol svi?ati. Uskratiti to pravo heteroseksualnim mu?karcima i ispitivati ih za?to im se ne bi pođeo dizati na lelujave naslage masti je u najboljem slu?aju bizarno, a u najgorem zlonamjerno.

    Nadalje, ?ak i kada bi mu?ka preferencija vitkosti bila uvjetovana kulturom, a ne genetikom (?to je temeljito pobijeno), opet bi ostala ćinjenica da su mu?karci diljem svijeta desecima tisu?a godina imali potpuno iste preferencije. Ono ?to usre?uje mu?karce je konzistentno ve? milenijima, i mu?karci su oko toga uvijek jasni i iskreni, za razliku od đena kod kojih je saznavanje njihovih pravih preferencija sli?nije vađenju zubi.


    Ipak, ona mu je vjerojatno zahvalna ?to joj se prilagodio i pravi je anđeo prema njemu

    Na?alost, to ba? i nije istina, jer…

    3. razina negacije: ok mu?karcima se ne svi?a debljina, ali debele cure su zato ugodnije karakterom, pametnije i manje razmađene pa time nadokna?uju svoj manjak ljepote

    Kao prvo, ?ak i kada bi on mogao nadoknaditi bolno odsustvo kriti?no va?ne đenske osobine, taj anđeoski karakter je vrlo rijedak, bez obzira na izgled. Nadalje, on je tek neznatno zastupljeniji kod debelih cura nego kod vitkih. Iako postoji zrno istine u onoj izreci “Za?to je debela cura tako dobra u krevetu? Zato ?to mora biti.”, korpulentnije đene su ipak i dalje samo đene, podlo?ne svim napastima inflacije ega, narcisoidnosti, feminizmu i drugim problemima.

    A to nas vodi do…

    4. razina negacije: debele cure su skromne i ne trađe puno od mu?karaca


    “Samo atletski građeni mu?karci molim”

    Nekada je karakterna osobina zvana “skromnost” uistinu bila uobi?ajena i sastavni dio dobrog karaktera. Ali doba se promijenilo, i danas protiv toga rade dva va?na faktora. Prvi je epidemija Facebooka, Instagrama i sli?nih mre?a za attention whoring na kojima se đene natje?u u broju likeova, pa tako i hvaljenjem svojim (bila to istina ili ne) super krasnim divnim nabildanim de?kima koji ih tretiraju poput princeza, vode na veđere, putovanja i zasipaju cvijeđem i drugim darovima. Drugi je rast online datinga i paklenih naprava zvanih “pametni telefoni”, koji u tandemu omogu?avaju bilo kojoj đeni prikupljanje opojne pozornosti od đednih tipova 24 sata na dan, 7 dana u tjednu.

    Svi ovi faktori zajedno, potencirani zlonamjernom kampanjom svih velikih medijskih ku?a zapadnog svijeta, vode do najgore i najdeluzionalnije od svih tvrdnji…

    5. razina negacije: debljina je privla?na!

    Izoliranoj od stvarnih posljedica debljine koliko je god to moguđe biti, debeloj đeni je preostalo jo? samo jedno podru?je, kamo nije jo? oti?la niti jedna jedina đena u povijesti: ona đe uvjeriti svijet da je debljina zapravo privla?na! Dokazat đe svima ne samo da to nije takav minus da bi ona zbog njega trebala biti ljubaznija, skromnija ili zahvalnija, ve? i da je to veliki plus!

    Ova apsurdna tvrdnja je u tolikom nesuglasju s realno??u da je te?ko vjerovati da bi ikada mogla postati imalo raćirena, ali ona ne samo da je raćirena, ve? je postala toliko utjecajna da ljudi bivaju otpu?teni, a tvrtke poljuljane, samo zbog toga ?to se nisu priklonili toj suludoj mantri. Najviđe u mla?oj generaciji, izrazito je rijetko ?uti debelu curu kako priznaje da je to minus. Umjesto toga, puno đe đe?đe ponavljati neke od sljedećih tvrdnji kojima smo zapljusnuti sa svih strana, pogotovo na internetu i dru?tvenim mre?ama:

    – Debela cura posramila Instagram
    – De?ki koji su u srednjoj odbili debeljucu su kreteni
    – Slavna glumica je također debela i ponosna na to
    – Poznata pjevaćica se udebljala i nije dopustila glazbenim producentima da utje?u na nju
    – Pjevaćica s ponosom pokazuje svoj celulit
    – Feministica bez straha pokazuje svoje debelo tijelo
    – ?ovinisti?ki ministar izvrije?ao debelu kolegicu
    – Slavna pjevaćica je debela i ponosna ?to predstavlja većinu đena
    – Bogu hvala da ova debela đena istiđe sve ?to ima

    Drugim rijećima, umjesto da kao cjelokupno dru?tvo debelim đenama iskreno kađemo da bi trebale raditi na sebi i smr?avjeti ako je ikako moguđe, mi ih uvjeravamo da je vi?ak kilograma sexy, da je sve ?to posti?u pobjedom nad zlim mu?karcima koji ih poku?avaju ugnjetavati i dr?ati na dijetama, da je biti debela isto kao i bivanje celebrityem, te da je anoreksija smrtna opasnost koja vreba iza svakog ugla.

    Ja na sve ovo kađem: dosta!

    Mu?karci nisu nisu du?ni mijenjati se zbog masovne balonizacije đena, niti hraniti njihova napuhana ega (svaka igra rijeći je slu?ajna, op.a.). Mu?karac treba biti svjestan svoje okoline i snaći se u(nato?) njoj kako god mođe, ali to ne znaći da je treba podr?avati ili prihva?ati kao normalnu. Sama ćinjenica da imamo potrebu davati dokaze za?to je debljina neprivla?na je apsurdna.

    Ako pederi ne duguju nikome opravdanje za?to su pederi, onda ni mi ne dugujemo nikome opravdanje za?to nam se svi?aju vitke đene.

    Oznake: debljina, percepcija tijela, teorija seksualnog trći?ta, odabir partnera

  • Tresla se lo?a igra, rodila se panika


    ćitatelj Drip piđe:

    Po?tovani,

    slu?ajno sam pregledavajući facebook naletio na ovaj link koji po meni opisuje muskarce koji koriste neke od PUA metoda upoznavanja djevojki i mozda bi vam moglo poslućiti kao dobar primjer ljudima za?to ne valja upotrebljavati stalno nekoliko nauđenih upada, nego treba tećiti nekakvoj improvizaciji.

    Postoji mogu?nst i da grijećim, ali nekako mi vuđe na neke upade koje sam ve? vidio na rooshv forumu…

    Lijep pozdrav, Drip.

    Pogledajmo ?to se dogodilo:


    Izvor slike

    Opreza nikad dosta, a pogotovo u dana?nje vrijeme. Tome svjedođe mnogi nestanci mladih,

    Ahem. Ne mogu a priori reći je li ovo istina ili nije, ali kada ?lanak otvara tako eksplozivnom tvrdnjom kako bi pobudio simpatije javnosti, valja nam temeljito je preispitati:

    Broj nestanaka prijavljenih na podru?ju RH po godini, od 2007. do 2014.: 1771, 1753, 1733, 1704, 1774, 1928, 2192, 2653.

    Uzimajući u obzir mogu?nost da se mo?da jednostavno pove?ala a?urnost prijavljivanja nestanaka, a ne sam broj nestanaka, mođemo reći da stanje uistinu zaslu?uje oprez. Svejedno, moramo napomenuti i da je, koliko je poznato po distribuciji ishoda, većina nestanaka A) uspje?no rijeđena, tj. privremene prirode i B) uzrokovana slobodnim odlukama nestale osobe, a ne kidnapiranjem.

    …prilazak sumnjivih osoba maloljetnicima, ali i nedavni neugodni susreti stanarki Studentskog doma Stjepan Radi? kada je nepoznata starija mu?ka osoba u veđernjim satima pratila djevojke te uvukla strah pod ko?u s obzirom na nastrane namjere. Slu?ajni upit, potraga za novim prijateljima ili pak nastrane namjere, o tome se dvoji i u na?oj Facebook grupi Studentski dom Stjepan Radi? ?Sava? gdje je Lea podijelila svoje nedavne susrete s neobi?nom osobom:

    Osim ako ne mislimo na silovanje ili sli?ne kriminalne radnje, ne mislim da je ovdje opravdano ?pekulirati o “nastranim namjerama”. Naime, mu?karci đele spavati sa đenama. Ako su privla?ni i vje?ti u tome, onda kađemo da su zabavni, ?armantni, zgodni i stvari izme?u njih i đena se “jednostavno doga?aju”. Ali ako su neprivla?ni i nevje?ti u tome, onda kađemo da su creepy, opasni, i “imaju nastrane namjere”. Namjera je u oba slu?aja ista, i pretvarati se da postoji nekakva zna?ajna razlika ne koristi ni đenama koje doćivljavaju te upade ni dru?tvu opđenito.

    Analizirajmo sada ?to se zapravo dogodilo sa stajali?ta igre, tj. je li to ne?to ?to bi ti kao mu?karac trebao ili ne trebao raditi:

    ?Cure,htjela bih vas upozoriti na dvije ?udne situacije koje su se dogodile kolegici i meni u zadnjih par dana oko FFZG-a. Kolegicu je na putu do Filozofskog (kod Konzuma na Vrbiku) presreo ?ovjek od 30-ak godina, koji se predstavio kao Emilio i pitao gdje je Filozofski

    Najnormalnije otvaranje iz dnevne igre. Idemo dalje…

    nakon đega su uslijedila intimnija pitanja kao npr. ide li ona na Filozofski i gdje ćivi

    Lo? potez! Ignissova knjiga “Umijeđe Igre” nas upu?uje brbljati o temi kojom smo otvorili opđenito, ne o đeni kojoj si pri?ao, a pogotovo ne joj postavljati pitanja, a najmanje od svega joj jo? upućivati intimna pitanja tipa “gdje ćivi??”!

    (a ona je samo hodala i prakti?ki ignorirala)

    Ovo je ve? samo po sebi signal za katapultiranje iz interakcije. Ako si doćivio takvu reakciju (da se ona vidljivo trudi pobjeći od tebe), bolje ti je odmah pozdraviti i otići. Oćito, ljudima koji su dru?tveno neprilagođeni takvi detalji nisu jasni, te stoga njihova igra i ispada creepy na ovaj naćin.

    pri đemu je on dosta napadno pri?ao o sebi (da je do?ao iz Amerike, da misli ići na FFZG upisivati doktorski, spominjao je kolika mu je bila pla?a u Americi i to viđe puta).

    Jo? lođe igre. Koncept mamaca nas upu?uje suptilno natuknuti par detalja o sebi koji bi mogli pogurati razgovor, ne kao slon u staklariji se razbacivati ćivotopisom poku?avajući pokazati koliko si super/cool/popularan/bogat.

    Za usporedbu, solidan mamac u ovoj situaciji bi bio:

    “Ovaj kampus je malo zbunjujući. Kad sam studirao u Michiganu, sve zgrade su imale velike oznake. Mislim da me razmazilo ćivjeti tamo.”

    Uoćite u mom primjeru odsustvo komentara ili pitanja o njoj i uoćite odsustvo hvaljenja samog sebe. Samo suptilno bađen mamac zbog kojega bi ona mogla grickati mamac (komentirajući ne?to o kampusu, oznakama, SAD-u…) ili zagristi (pitati te kako si dospio tamo i kako ti je bilo).

    Najgore ?to se iz mog primjera mođe dogoditi je da ona ne reagira na bađen mamac pa da mora? baciti jo? jedan, ili da mora? otići zato ?to ti ih je ponestalo. Potencijal za neugodnost kod bilo koje strane, ako se drći? pravila iznesenih u knjizi, ravan je nuli.

    Ona nije ba? reagirala i onda ju je pođeo ispitivati o tome jel iz Zagreba, gdje ćivi, gdje izlazi, ?to misli o Zagrebu, jel joj dosadno i jo? uvijek je na sve minimalno reagirala, a ?to je brđe hodala, on je isto tako po?urivao.

    Za ovo nema apsolutno nikakvog izgovora. Ako nisi te?ko neprilagođen ili o?ajan, kada netko ubrza korak kako bi se udaljio od tebe treba ti biti jasno da je vrijeme za odlazak iz interakcije.

    Na kraju ju je zvao na kavu i kad je rekla da ne đeli, traćio je broj, pa nije htjela dat? pa je nudio svoj broj (jako napadno, jako umjetno i vidjelo se da to?no zna ?to i kako đe pitati) i na kraju kad mu je odbrusila da ne đeli imat posla s nepoznatim ?ovjekom, samo je ne?to promumljao i naglo skrenuo.

    Nedovoljan, sjedi. Napisat ?u u imenik “plus jedan” samo zbog toga ?to si zapravo ne?to poduzeo, ali to je sve.

    Ovo na?alost nije jedini tip s lo?om igrom:

    To ne bi bilo ?udno da danas, evo prije pola sata, nismo ranije spomenuta kolegica i ja doćivjele ne?to vrlo sli?no. Naime, kod stepenica kod FF-a nam je pri?ao ?ovjek od 40-ak godina i rekao: đee di je tu FSB?? Na ?to sam mu odgovorila: ?Prva zgrada lijevo, druga desno od FF-a.? Pa me pitao koji su tu sve faksevi, na ?to smo mu odgovorile ?FER, FSB i FF?, da bi nas on pitao ?Kaj je FSB?? (????) Nakon toga je pođeo hodati pokraj nas (hodale smo prema sveućili?noj) i koristiti ista ?ablonska pitanja (prvo je pitao gluposti poput jesmo li ikad skidale glazbu na faksu, a onda isto kao onaj pro?li: kako nam je u Zagrebu, pri đemu je ubacio kako je on ba? do?ao iz Be?a, nije bio u Zagrebu 6 godina, zatim otkud smo (nismo htjele odgovoriti pa je inzistirao i pitao kolegicu ?ti si sigurno iz Zg-a, jel??? na ?to je ona odgovorila ?ne?, da bi on rekao ?aha, iz nekog manjeg mjesta?, jo? neka pitanja kao je li nam u Zagrebu zabavno i sve je bilo isto tako jako napadno.

    Ovaj drugi tip je pođeo trunku bolje zato ?to se “iskreno” raspitivao o faksovima kao bilo koja zbunjena osoba, ?ak i trunku pretjerao, ali svejedno se pokopao time ?to je odmah skoćio na intimna pitanja i time se upropastio. Takvi upadi ne bi bili neprikladni u no?noj igri, u duhanskoj maglici i alkoholnim isparavnjima diska kada je va?no to jesi li hrabar i energi?an, a ne ?to si to?no rekao. Ali ovo nije no?na igra, i zaboraviti tu ćinjenicu predstavlja ogromnu pogre?ku.

    Kad je ve? postalo pre?udno i presumnjivo, rekle smo mu da nemamo posla s nepoznatim ljudima i doviđenja, pa je rekao ?poznatima mođete samo kimati glavom, a od nepoznatih ne?to naućit? kao da se nudi da se odemo drućit s njim ili ne?to. Onda smo samo pođele ignorirat i ubrzale pa je skrenuo prema cesti koja vodi do Hotela International. Budući da je kolegicu zaustavio i onaj pro?li mu?karac i ovaj, kađe da je naćin razgovora i propitkivanja skoro pa identi?an. I molim vas bez komentara kao: radi? od muhe slona, ne drami bezveze, lik je idiot, mogla si ga samo ignorirati i obići i ne pisati tu glupost, jer samo sam vas htjela upozoriti, ako se nađete u sli?noj situaciji da znate da nije prva. I ako se kojoj curi desilo ne?to sli?no, neka ostavi komentar.?

    ?to god vađe mi?ljenje bilo, ne mođe se pobjeći od ćinjenice da su ovakvi slu?ajevi danas realnost te vas pozivamo na dodatni oprez i prijavljivanje bilo kakvih sumnjivih situacija.

    Iako uopđe ne smatram da ovakve slu?ajeve treba prijavljivati jer predstavljaju samo lo?u (i to sramotno lo?u) igru, a ne opasnost, moram se sloćiti s curama: naćini razgovora i propitkivanja kada dru?tveno neprilagođen ?ovjek poku?ava raditi upade su zapanjujuđe sli?ni! Sve je manji udio mu?karaca koji uspijeva odrasti s normalnim karakternim osobinama, pa tako i solidnom igrom. S jedne strane feministi?ka propaganda, a s druge strane dugogodi?nji celibat, guraju ih u ili jedan ili drugi esktrem, prvo sprje?avajući njihov razvoj u zdrave i uravnoteđene pojedince, a zatim nagrizajući ono ?to je ostalo sve dok od njih ne ostanu samo lju?ture. Izvući se iz takvog stanja je vrlo te?ko.

    Kona?ni rezultat: masa tipova koja iskreno ne vidi ni?ta zabrinjavajuđe u tome ?to đena kojoj su pri?li osje?a potrebu ubrzati korak i pobjeći.

    Zapamtite, đene su vrlo pronicljive ?to se tiđe prepoznavanja lođe igre. Nije va?no koliko ti zapravo ima? doktorata, novaca u banci i svega ostaloga, ako ne zna? preponati osnovne dru?tvene signale lođe ti se piđe i biti đe? ili ignoriran ili iskori?ten (iskreno, ne znam ?to je od toga gore). Gdje si si nekada jo? i mogao priu?titi određenu dozu srame?ljivosti, tikova ili pogre?aka u igri, danas seksualno trći?te ne pra?ta i nema gotovo nikakve ?anse da cure kojima si pri?ao tvoje neobi?no pona?anje otpi?u kao obi?nu zbunjenost ili zatelebanost, ve? đe ti istog trena pripisati “nastrane namjere”.

    Ono gdje je ćitatelj pogrijećio je ocjena situacije:

    mozda bi vam moglo poslućiti kao dobar primjer ljudima za?to ne valja upotrebljavati stalno nekoliko nauđenih upada, nego treba tećiti nekakvoj improvizaciji.

    Iako je dobro biti fleksibilan, nije problem u improvizaciji ili ne-improvizaciji, ve? u tome je li sama tehnika dobra ili nije, te odgovara li ?ovjeku ili ne odgovara. Recimo, ja ve? 5 godina u online datingu upotrebljavam jedan te isti upad i nikada mi se nije ni?ta lođe dogodilo. Moje osnovne teme razgovora su ?ablonske, bez pretjerane varijacije, pa ipak bivaju dobro primljene (disclaimer: nisam ih isprobavao u okru?ju ovog doma kiss). Problem opisanih mu?karaca je ogromnom većinom u tome ?to su se prezentirali na nespretan, neumje?an i odbojan naćin, a ne u tome ?to su prezentaciju naućili napamet.

    Postoji mogu?nst i da grijećim, ali nekako mi vuđe na neke upade koje sam ve? vidio na rooshv forumu…

    Kao prvo, Roosh forum ne spada u “PUA” zajednicu i većina ljudi tamo bi se uvrijedila da ih netko tako nazove. Nadalje, suprotno mi?ljenju kako PUA tehnike stvaraju ovakve slu?ajeve (dok su u stvarnosti debilni PUA tipovi koji mu?karcima preporu?aju ovakvu nekalibriranu agresivnost vrlo vrlo rijetki), ovakvi primjeri su klasi?an slu?aj koliko su tehnike (bez obzira na to kako ih mi nazvali i odakle do?le – mu?karci su upadali đenama i u pro?losti, znate) zapravo potrebne.

    Gdje drugi naivno vide mu?karce koji su prije bili sasvim u redu ali su onda proćitali neki savjet s roosh foruma i odjednom postali creepy tipovi nastranih namjera, ja vidim o?ajni?ki vapaj za pomo? tisu?a i tisu?a obespravljenih, ogorđenih ljudi koji su najđe?đe bez svoje krivnje ostali zaglavljeni u ?rvnju seksualnog trći?ta i zdrobljeni. Njihovi neprilagođeni poku?aji upada, bez obzira na to jesu li ih smislili sami ili proćitali na nekom lođem izvoru, predstavljaju ni viđe ni manje nego ruku utopljenika koji poseđe iz vode u nadi da đe ih netko spasiti.

    Stoga, ako netko sretne Emilia i ostalu ?kvadru, neka ih uputi na knjigu Umijeđe Igre, i uz koje uvijek mogu dobiti jo? konstruktivnih savjeta ako im to bude potrebno.

    Oznake: rana igra, upad, priđe sa seksualnog trći?ta, anti-igra, Vijesti

  • Maslowljeva hijerarhija potreba obja?njava za?to smo sve nesretniji


    1943. godine, prof. Abraham Maslow objavio je “Teoriju ljudske motivacije” u ?asopisu Psychological Review, te je to do dan danas jedan od najpoznatijih radova svijeta. Upe?atljivom infografikom prikazao je i sistematizirao urođene ljudske potrebe, kao i neosporan niz u kojemu one moraju biti ispunjene kako bi bilo postignuto zadovoljstvo ljudskog bi?a. Na ne?to sli?no je ve? 1873. aludirao Lav Nikolajevi? Tolstoj kada je u poznatom uvodu Ane Karenjine napisao da su “sve sretne obitelji iste, a svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj naćin”. Isti princip uveden je i mnoga druga podru?ja, kao npr. u teoriju organizacije, isti?ući kako za uspjeh neke organizacije moraju biti ispunjeni svi preduvjeti; samo jedna neispunjena stavka dovoljna je za sprje?avanje napretka. Sam koncept holisti?kog promatranja sustava seđe jo? daleko dublje u pro?lost, te ga se popularno povezuje s Hinduizmom.

    ?to je Maslowljeva hijerarhija potreba?

    Po prikazanoj piramidi, potrebe moraju biti ispunjene ovim i niti jednim drugim redom – ako red bude zaobiđen, dolazi do uru?avanja cijelog sustava:

    (5) – dno piramide: osnovne fiziolo?ke potrebe, tj. hranu, vodu, zrak i za?titu od atmosferskih (ne)prilika.

    (4) – vići temelj: sigurnost, pouzdanost, i za?tita od stresa iz okoline.

    (3) – sredina: ljubav, pripadanje, obitelj

    (2) – toranj: samopo?tovanje, samopouzdanost, cijenjenost, nezavisnost i sloboda

    (1) – vrh: samo-aktualizacija, maksimizacija svojih potencijala kao ljudskog bi?a

    Dakle, ako je netko uvijek gladan, đedan ili smrznut, neđe biti pretjerano zainteresiran za to je li njegova situacija dobro utemeljena i predvidljiva ili nije. Onaj tko nema stalne prihode i sigurnost đe se slabo brinuti o tome uklapa li se u okolinu i slađe s prijateljima. Onaj tko je seksualno frustriran đe imati probleme sa samopouzdanjem i shva?anjem samog sebe. Onaj tko nije psiholo?ki stabilan i uravnoteđen kao osoba neđe ispuniti svoje snove.

    Pojednostavljeno? Da. Bezvezno? Ne. Uzmite u obzir kako izgleda stanje piramide nađeg dana?njeg dru?tva, kao i većine zapadnih:

    Hrane skoro svi imamo napretek, i unato? rastu?oj dru?tvenoj nejednakosti i recesiji i dalje se nalazimo u dobu kada nitko ne umire od gladi. Dapađe, nađe fiziolo?ke potrebe su trenutno viđe ugrođene time ?to smo u prosjeku enormno debeli i nepokretni, do te mjere da ođekivani ćivotni vijek pada po prvi put u povijesti.

    Stanje u svijetu je mo?da nestabilno i prepuno mini-ratova i terorizma, zakoni su nepravedni, policija je militarizirana i postoje masovni programi ?pijuniranja, ali vrlo smo daleko od masovnih klanja koja su bila svjetski standard ve? nekoliko tisu?lje?a. Prosje?an ?ovjek ne ćivi u strahu i nepouzdanosti. Mogao bih reći da su ove dvije kategorije trenutno u fazi nazadovanja, ali ni?ta viđe od toga.

    Ono u đemu dana?nje dru?tvo ima najveći deficit je tre?a kategorija. Obitelj je temeljito devastirana i kao realnost i kao koncept. Nevjerojatan postotak mu?ke populacije ćivi u beskona?nom ili dugotrajnom seksualnom celibatu , a da ne govorimo o tome koliko oba spola oskudijevaju intimno??u i ljubavlju.

    Ekstreman vi?ak imamo pri vrhu piramide, gdje je balon narcisoidnosti napuhan do krajnjih granica, te uporno tlaći temelje ispod sebe.

    Isto tako, nikada nije bilo bolje doba za ispunavanje svojih snova, samoaktualizaciju i hobisti?ko ili profesionalno bavljenje svojom stra??u, kakva god ona bila. Ali koga briga za snove ako si sam, frustriran, nezdrav i (odaberi) nema? djece ili su ti djeca oduzeta?

    Dana?nje stanje mođemo najbolje opisati opskurnom engleskom frazom “Sorry doesn’t feed the bulldog”, ili drugim rijećima, “Ne mođe? jesti snove”. Snovi ti neđe reći da te vole, i snovi se neđe smijati s tobom.

    Mođe li dru?tvo dugoro?no egzistirati s ovakvim oblikom piramide?

    https://www.deliveryrank.com/blog/how-to-stop-overfishing

    Oznake: psihologija, znanost, povijest, ljubav, politika

  • Kako napokon izgubiti nevinost


    ćitatelj K piđe:

    Bok Ignisse,

    ćitam te evo ve? preko godinu dana, blog ti je odli?an. Vidim da si stru?an u ovom polju, pa ti se obra?am za savjet. U đemu je problem – pa, u tridesetim sam, djevac sam, nikad se nisam seksao ni poljubio, i volio bih to promijeniti.

    Dakle krenimo od pođetka – odgojila me samohrana majka, oca nikad nisam upoznao. Odrastao sam uz majku i njenu obitelj i izrastao u karakterno, em, ‘manjkavo’ dijete ? samopouzdanje nula bodova, ekstremna srame?ljivost, govorni problemi, pretilost, da sad ne nabrajam dalje. Socijalne vje?tine dovoljan (2), bio sam tipi?an geek koji sjedi doma i igra kompjuterske igrice. Izvana se mo?da nije uvijek primijetilo, no zbog manjka samopo?tovanja uvijek sam se osje?ao tu?no i bezvrijedno.

    Uglavnom, sve ovo je uznapredovalo do te mjere da sam u puberteru i nadalje bio ruđevina od ?ovjeka. Naravno, svi savjeti iz okoline su bili kontraproduktivni (nevezano za ovo, fascinantno mi je kako si svima super kad si na podu i u knock-downu, ali kad ustane?, po?ne? raditi na sebi i polako postane? bolji od drugih u nekim podru?jima, e onda se stvari mijenjaju). Malo nakon toga saznao sam da mi je otac umro, i ne znam ?to se to?no dogodilo u tom trenutku, ali to me valjda trgnulo i potaknulo na promjene. Polako sam pođeo mr?aviti, pođeo izlaziti, upoznavati ljude, te opđenito sazrijevati kao osoba. Kroz idućih 5 godina dosta se promijenilo, no unato? tome ostao je problem s pođetka ? nisam na?ao curu niti i?ta prasnuo. Mislio sam da đe se to promijeniti s obzirom da sad kona?no imam socijalni ćivot, no ni?ta.

    Hvala Bogu pa imamo Internet i Google, i onda sam otkrio mu?kosferu i paf! Cijeli novi svijet mi se otvorio pred oćima. Heartiste, Rational Male, Dalrock itd. Pođeo sam sve to gutati kao dijete slatkiđe i osjetio olak?anje ?to sam kona?no ‘na?ao sebe’ ? tj., naletio na zajednicu mu?karaca s kojima dijelim svjetonazor. Prije oko godinu dana naletio sam na tvoj blog, pro?vakao ga od A do ?, kupio i proćitao knjigu i upravo tu zapinjem i trebam pomo? ? kako uspje?no primijeniti tu silnu teoriju u stvarnosti s obzirom da poćinjem od nule.

    Hvala puno na javljanju. Drago mi je da si ima? zdrav pristup cijeloj ovoj stvari – mogao si od sve te samođe poludjeti i potpuno potonuti, ili se pak uhvatiti u ljepljivu mre?u samoispunjavajuđe sudbine. Izvrsno je ?to si na zdrav naćin probavio svoju pro?lost i okrenuo se budu?nosti. Zbog svega toga mogu reći da si na dobrom putu.

    ?to se knjige i uđenja igre tiđe, obradovat đe te ?to mogu potvrditi da se nalazi? u prili?no uobi?ajenoj situaciji.

    Pa da krenemo!

    Eto nas u sada?njosti, pa evo kratki opis samog sebe po podru?jima:

    1) Fizi?ki izgled ? nadprosje?no visok (prosje?na visina hrvatskog mu?karca je 176 cm, op.a.) i prevelike tećine za tu visinu (BMI 26.5. Ve? skoro pola godine vje?bam u teretani 4x tjedno, sredio sam prehranu i napredak se polako vidi. Mićići se polako razvijaju, ima tu jo? malo sala za skinuti ali i to đe doći s vremenom. Sam bih sebi dao ocjenu 5.5-6/10 ? malo iznad prosjeka, ali jo? uvijek ni?ta posebno. Ocjena đe u idućim godinama sigurno ići na gore, ozbiljan sam oko tih stvari.
    2) Materijalno ? hvala Bogu imam odli?an i dobro plađen posao u struci. Ako se uzme u obzir moja dob i dr?ava u kojoj ćivimo, ćista desetka.
    3) Dru?tveno ? imam par dobrih prijatelja s kojima se redovno drućim. Iako su jo? uvijek blue-pill geekovi, ne smeta mi to. Osim toga, imam i dru?tvo iz plesne ?kole s kojima se povremeno muvam okolo. Usput, u potpunosti potpisujem ono iz tvoje knjige ‘ako misli? i?ta, naući plesati’. U svakom pogledu odli?na aktivnost 🙂


    U?tedit đe?, obitelj đe? sa?uvat, ZDRAVLJE đe? sa?uvat…!
    Izvor slike

    4) đene ? u posljednjih cca 2 godine ispalio sam mo?da 10-ak uleta (sve putem dru?tvenih krugova) sa ili nikakvom ili vrlo pođetni?kom igrom, rezultati ? jedan neuspjeli spoj sa curom koja ba? i nije bila sasvim normalna 😀 Hm. No dobro, idemo dalje.
    5) Karakterno ? introvert, INTJ tip li?nosti. Stalno zami?ljen, uvijek ne?to kombiniram. Totalni pragmatik, ne pri?am puno ali znam biti direktan, izra?avam se jasno i sađeto bez previđe okoli?anja. Emocionalno vrlo zatvoren, ono malo ?to ima drćim za sebe.

    Trenutna situacija: preko dru?tvenih krugova povremeno upoznam neku novu curu, mogu normalno komunicirati sa đenama (znam, zvući smije?no ali s obzirom da sam krenuo od totalnog mutavca i to je napredak), znam ih zezati, polako eksperimentiram sa seksualnim aluzijama, pristani&poja?aj tehnikom itd. Stvari polako idu na bolje, izgled mi se pobolj?ava, dr?anje i govor tijela isto, đene me viđe primje?uju i ozbiljnije shva?aju, ali nekako mi napredak ćini previđe sporim. Ne traćim pre?ace, ali opet, ne bih volio skinuti junf sa 40 godina 😀

    Jo? jednom nagla?avam da je to za nekoga tko poćinje od nule sasvim normalno i ne bi te trebalo uznemiravati. Kao ?to kađem u knjizi, ?ovjek treba u kratkom roku biti opu?ten, a u dugom kriti?an. Ovo prvo osigurava da đe ?ovjek konzistentno primjenjivati savjete i napredovati bez da po?ne ?arati uokolo i mijenjati smjer kod prvog (ne)uspjeha, dok ovo drugo osigurava da se neđe? uljuljati u pla?t “pa ja se trudim” i racionalizirati sve dok ne dođe? do 40.-e.

    U ovom postu đe? se jasno prepoznati negdje na prvoj polovici crte. Evo recimo kako je taj proces tekao kod mene:

    1) Donijevći odluku da moram ne?to promijeniti, pođeo sam se prisiljavati da budem otvoreniji i manje srame?ljiv, ali to u dru?tvenom krugu nije rezultiralo apsolutno nikakvom đenskom pa?njom. Pođeo sam mijenjati svoj izgled. Ovo je trajalo otprilike jednu godinu.

    2) Zatim sam pođeo raditi na svojem umije?u baljezganja i svom umije?u slu?anja, ?to mi je omogućilo odr?avanje kontakata sa đenama. Ipak, brbljanje i slu?anje nisu eskalacija. Niti jedna đena iz mog drasti?no proćirenog dru?tvenog kruga nije pokazala ni najmanji interes za mene. Ovo je trajalo otprilike jednu godinu.

    Tijekom te dvije godine, mogao sam napredovati puno brđe da sam se fokusirano bavio time, ali s obzirom na svoje skromne pođetke bio sam oduđevljen i ovim malim koracima.

    3) Pođeo sam na YouTubeu pratiti jedan od kanala o zavođenju koji je dr?ao neki ruski imigrant u SAD, a zatim i njegov mali forum. To nije bila igra u smislu u kojemu govorim ovdje, ali savjeti su bili iskreni i korisni, puno bolji nego na prosje?nom portalu i prili?no su mi pomogli. Okurađen stalnim napretkom, pođeo sam poku?avati eskalirati. Ali jao!
    Kod poku?aja eskalacije otkrio sam da je dobivanje broja lakđe nego ?to sam mislio, ali pri poku?aju dogovaranja spoja bih neminovno zaglavio u prijateljskoj zoni. Pazi ovo: unato? desecima brojeva i poku?aja, uklju?ujući i opse?no upu?tanje u online dating, u cijelih godinu dana nisam uspio otići na niti jedan spoj.

    Sada sam ve? poćinjao biti ozbiljno frustriran, jer mi se ćinilo da sam zaglavljen. Zapravo sam se nalazio u otprilike istom stadiju u kojemu se nalazi? i ti.

    4) Dalje sam radio na razbijanju straha od dodira, uvođenju dodira u svakodnevnu interakciju, te rad na suptilnijim dijelovima igre poput P&P ili mra?nih vje?tina. Ovo je trajalo jo? godinu dana i napokon je urodilo uspjehom.

    Cilj mi je jednostavan ? za pođetak, naći curu. Da mogu s nekim izaći van, u muzej/kazali?te/ne?to, otići na neko putovanje itd. I seks naravno, ustvari to je prvi razlog :p Nemam namjeru postati neki stra?an igra? i vrtiti cure kao na pladnju. Iako iskreno, ne bih se ?alio da to mogu – a koji mu?karac bi? Volio bih se ođeniti jednog dana i imati djecu, no trenutno me ta ideja ba? i ne privlaći jer sam jo? premlad za to, a i nije ba? da su dana?nje zapadne đene pogodne za brak.

    Biti đe ti zanimljivo znati da “nemam namjeru” nikad ne zavr?ava na “nemam namjeru” – seksualno trći?te postaje sve okrutnije i prisilit đe te na to da se nastavi? razvijati. Tamo vani leći sve okrutniji svijet u kojemu svatko jede svakoga, i od toga nema bijega.

    Negdje tu u toj situaciji u kojoj se nalazi? i ti dogodio i uvod iz knjige i moj prvi uspjeh – s curom iz dru?tvenog kruga. Naravno, kako sam unato? svom ogromnom napretku bio i ostao dobro?udni Beta tip uvjeren u urođenu dobrotu i nje?nost nje?nijeg spola, ta cura me pojela za doru?ak.

    Ono ?to đe ti biti zanimljivo je ovo:

    5) Oporavivći se od traume, bio sam uvjeren da đe sada sve teći glatko. Ostvario sam ogroman napredak, imao sam solidnu igru i sve povezane osobine, izgubio sam djevi?anstvo i viđe nisam ni u kojem pogledu bio neiskusan. Sad ?u poharati seksualno trći?te! Do?lo je vrijeme!

    Poharao sam k***c! U sljedećih godinu dana sam uspio izaći na ukupno dva spoja, od kojih je jedan odmah zavrćio u prijateljskoj zoni, a drugi nakon prvog poljupca. Eskalacija mi je i dalje predstavljala ogromnu prepreku. S druge strane, pođeo sam se ozbiljnije baviti no?nom i dnevnom igrom, uklju?ujući i upade na hladno u svim mogućim situacijama. Iako i dalje nisam bio vje?t u pretvaranju prilika u ne?to viđe, postao sam umje?an u njihovom otkrivanju.

    6) Bilo je tu jo? dosta zavrzlama ali da skratimo pri?u, da bih od te to?ke (ok igra, prva iskustva) postao “umje?nim igrađem” trebalo je jo? nekoliko godina, tijekom kojih sam morao usavrćiti svoju eskalaciju, online dating, izgled, stil, logistiku, igru u vezama i jo? nebrojen broj stavki za koje sam nekada mislio da đe “same od sebe pasti na svoje mjesto”. To se nikada ne doga?a.

    Dakle, nemoj se zanijeti misleći da si blizu kraja napretka. đega te jo? dosta napora i razo?aranja. S druge strane, usrećit đe te saznanje da si blizu faze u kojoj igra postaje vrlo zabavna, te ti napredak poćinje dolaziti puno lakđe nego prije.

    No dobro, dosta priđe. Ono ?to bih volio da mi razjasni? je:

    1) Interna igra ? kako razviti ‘fake it till you make it’ samopouzdanje kad ima? 29 godina i nisi nikad poljubio curu, dakle kad si zaostao u tim stvarima? Koliko vidim, većina ekipe u mu?kosferi (dakle ajmo reći ?lanstvo na roosh-ovom forumu, autori na returnofkings itd) su mu?karci koji su stjecajem okolnosti u mladosti nekako do?li do jedne, dvije, tri veze, bivali prevareni ili razo?arani i onda otkrili crvenu pilulu. Dakle, imali su bar nekakvo iskustvo u tim stvarima. Nisam siguran mogu li i ja razvijati igru na isti naćin s obzirom da kređem od nule ? da se slikovito izrazim, kako đe ?ovjek sa artrozom koljena, 30 kila vi?ka i kroni?nim alergijama i koji se nikada nije bavio sportom doći do razine da se amaterski bavi borila?kim sportovima?

    Odgovor je da, da i apsolutno da! Igra, koliko god ona nesretnim stjecajem okolnosti postajala sve gora i gora, nije i nikada neđe biti neka svemirska znanost. Uvijek imaj na umu da ne postoji nikakav problem u tebi kao osobi, samo u okolnostima koje su te zadesile.

    Zapamti: tvoji problemi svi spadaju u probleme treninga, ne probleme psihijatrije (kod đena je većinom obrnuto). Po tome tvoja situacija nije znatno razlićita od one u kojoj sam se ja nekada nalazio. U nekim stvarima ti je teđe, ali ima? i neke stvari koje su meni nedostajale.

    Preporu?am ti ne misliti o sebi na naćin “ja sam povuđeni INTJ, meni to ne ide”. Uz pravilnu metodu izra?avanja, taj paket osobina mođe znaćiti stabilnost i misterioznost neodoljivu đenama, a slabije strane (npr. to ?to ti se ne visi po diskoima, koje vjerojatno smatra? gubitkom vremena) mogu biti nadomje?tene dnevnom i online igrom.

    2) Upadi na hladno ? volio bih poku?ati ovo na redovnoj osnovi, ali jo? nemam hrabrosti, jebiga. A ni dovoljno iskustva, da se nadoveđem na ovo gore. Problem mi predstavlja nekomunikativnost ? introvert sam po karakteru i komunikacija mi nije ja?a strana. Izra?avam se kratko, direktno i jasno, pa mi je ?avrljanje i odr?avanje te?nog razgovora s curama te?ko. Primjer ? jednom sam đekajući u redu na jednom javnom mjestu zapođeo razgovor s zgodnom mladom curom koja je do?la iza mene. Pođeo sam sa smje?kom te onim penzionerskim banalnostima, tipa kako se uvijek đeka u redovima i sli?nim glupostima. Ona mi se smje?kala i imao sam neku ?ansu, ali na moje komentare odgovarala je srame?ljivo i vrlo kratko. Umjesto da razgovor odvedem na vi?u razinu, tu sam zablokirao, stao i ostatak đekanja u redu smo proveli zujeći okolo 😀 Dakle, kako rijećiti problem introvertiranosti i prilisiti se da budem komunikativniji?

    Zna? onu ?alu u kojoj glazbenik s violinom đeđe po New Yorku? Negdje na Manhattanu ga ga zaustavi prolaznik i pita: “Gospodine, mođete li mi reći kako se dolazi do Carnegie Halla?” Glazbenik ga pogleda i kađe: “Vje?bom.”

    Drago mi je da primjenjuje? “samo reci ne?to”, makar i jednom godi?nje. Ipak, moram ti se suprostaviti i reći ti da ako đeli? napredovati definitivno mora? iz svog naćina razmi?ljanja izbaciti fraze tipa “introvert sam po karakteru” i “izra?avam se direktno i jasno”. Tko kađe? Ti? Bi li isto rekla neka cura koju si pitao kada dolazi tramvaj? Je li ti netko zalijepio pe?at u rodili?tu pa si zauvijek obiljeđen? Ne, naravno da nije. Ne postoji niti jedna trajna osobina koja te sprje?ava upoznavati đene.

    Nadalje, mora? se prestati gristi oko toga “imao sam ?ansu”. Samo u Hrvatskoj ima otprilike 400 000 đena tvoje dobi ili ne?to mlađe. Za perspektivu, kada bi opis posla s punim radnom vremenom bio “upadanje Hrvaticama, po 5 minuta svakoj”, pretpostavljajući da se njihova populacija stalno ne obnavlja, trebalo bi ti otprilike 11 godina. A u svijetu đena tih dobnih skupina ima oko pola milijarde

    Nadalje, prestani misliti o stvarima kao “banalnostima” ili suprotno tome “ozbiljnostima”. Mo?da zvući ?udno, ali i jedno i drugo imaju svoju ulogu. ćivot bez banalnosti bi ti dosadio jednakom brzinom kao i ovaj. Ako o obi?nom svakodnevnom razgovoru razmi?lja? kao o nekoj muci ili neđemu ?to je ispod tebe, to đe se osjetiti.

    ?to se tiđe “vje?be”, mislim da bi ti bila dobra ideja istodobno pođeti s nećim sli?nim “paketu povratka na seksualno trći?te”, sa sljedećim napomenama:

    – ?to se online datinga tiđe obavezno instaliraj Tinder – Tinder je lagan i brz naćin za progoriti kroz stotine prilika odjednom, pa kud puklo da puklo. ?to se slika tiđe, mođe? upotrijebiti bilo koje ali preporu?am povesti se za ovim ako je moguđe.
    – upade s obzirom na svoje apsolutno pođetni?tvo (svaka rima s mrskom nam rije?ju je slu?ajna :D) mođe? pođeti kao “kvazi upade”, ili da jednostavno pita? gdje se nalazi ne?to, ?to se doga?a negdje, ili bilo koje drugo banalno pitanje. Znam da ti djeluje glupo, ali nakon ?to to napravi? đe? se pitati ?to je toliko stra?no u obra?anju strancima.

    3) S obzirom na svoju situaciju, ponekad se osje?am kao invalid. Nije ?ala, nekad kad razmi?ljam o svemu ba? imam takav osje?aj, kao da sa mnom ne?to nije u redu jer se mućim sa stvarima koje su drugi pro?li kad su bili 10-15 godina mlaći. Znam da to moram pothitno izbaciti iz glave jer mi sigurno nagriza samopouzdanje, no ne znam kako. Jo? mi je ?udnije kad oko sebe gledam svoje poznanike i prijatelje kako tu i tamo dolaze do cura i ne?to ulove (a svjetonazor im je ćisti blue-pill, igra nula bodova), a ja ostajem na suhom. Moj zaklju?ak je da ili: a) stvaaarno nemam sređe, b) ne?to ozbiljno ne ?tima s mojom igrom. Ili nedostatkom iste, da budemo precizniji. A s obzirom da dana?nja đenska potreba za igrom strelovito raste, tu nema puno prostora za okoli?anje.

    Isto je i mene ?udilo dugo vremena, ali zapravo to i nije takva misterija. Opet, sve je stvar vje?be. Netko tko je u neđemu ve? stekao bilo kakvo iskustvo je dio stvari vezanih za to iskustvo prebacio u automatizam. Mo?da to nije Bog zna kakav automatizam, kao ?to i sam primje?uje?, ali bolje i to nego ni?ta. Kod tebe je svaka akcija svjesna. Svaka rije? je rije? na koju si se prisilio, a svaki poku?aj eskalacije ti predstavlja ne?to dramati?no. To znatno umanjuje broj situacija u kojima ti mođe? provesti igru, koliko god ona teoretski bila bolja.

    Preporu?am se ne tjećiti ćinjenicom da đe blue-pill prijateljima ta “sre?a” jednom doći na naplatu jer se to lako mođe pretvoriti u mu?kog hr?ka u kojemu svaku vezu progla?ava? lo?om pa je u odnosu na to bolje biti sam, a svaku đenu opisuje? kao “2/10 ne bih prasnuo”.

    Umjesto toga, prisjeti se da si mo?da invalid, ali prije si bio kvadriplegi?ar, a sada samo jo? hoda? na ?takama. Put izme?u te dvije stvari je teći i opasniji nego put od ?taka do tr?anja. Jednog dana đe i to proći.

    Iza?ao si iz ponora. Nikad se ne vra?a? u njega.

    4) Fenomen ‘imam de?ka’ ? na temelju sad ve? nemalog uzorka đena koje sam upoznao, ispada da je u Hrvatskoj svaka đena koja ne?to valja zauzeta, tj. da de?ka nemaju samo one koje su ili ru?ne ili mentalno poremeđene 😀 Recimo, u onaj uzorak od 10-ak odbijanja koje sam gore spomenuo ulaze i dvije koje su bile zainteresirane za mene, a imaju de?ka. Znam da se polako pribli?avamo stanju da đe 20% mu?karaca obavljati 80% seksa u dru?tvu, ali zaboga, zar je ba? takva situacija? Sje?am se da je Roosh u svojem osvrtu na Hrvatsku spomenuo neku teoriju da se Hrvatice srame biti solo, pa đesto ulaze u veze s tipovima koji ih ne privlađe i onda sa strane ?kicaju bolju priliku. Ako je to doista tako, to bi onda objasnilo one dvije gorespomenute. Tek sam nedavno upoznao jednu curu koja je relativno zgodna a slobodna i kod koje bih mo?da imao neke ?anse, ali to mi je naravno nova kolegica na poslu pa ni?ta od toga. Ne serem tamo gdje jedem, da oprosti? na izrazu xD

    Kao ?to sam napisao u knjizi u savjetu #30, imanje de?ka ne znaći samo po sebi da je cura nedostupna, te nadalje, nema velike razlike izme?u cure koja trenutno ima i cure koja je nekada imala de?ka. Emocionalni vrtuljak bivanja s Alfa tipovima (koji privlađe najveći broj đena) ostavlja trajne emocionalne posljedice u njihovim mislima ?ak i godinama nakon ?to je prekinut svaki kontakt. Uvijek đe postojati netko.

    E sad, mo?da to djeluje deprimirajuđe, ali s tom sveprisutno??u imanja nekoga istodobno i taj netko postaje razvodnjen. Prebacivanje s grane na granu je curama puno lakđe nego prije nekoliko godina. Tiha patnja za Alfama koji im nikada nisu posvetili đeljenu pa?nju postala je toliko ođekivana i banalna da ne predstavlja nikakvu emocionalnu prepreku kod skakanja na novog tipa s “onim nećim”.

    Logi?an zaklju?ak je da te samo spominjanje de?ka nikada ne bi trebalo zaustaviti u poku?aju eskalacije. O toj temi ?u pisati u budu?nosti, ali ukratko ređeno, ogroman broj cura đe izvaditi “imam de?ka” kao ni?ta viđe nego drama test. Moj omiljeni komentar je “super, ja imam psa”.

    Eto, nadam se da te nisam previđe zagnjavio ali kao ?to vidi? u pitanju su ozbiljne stvari. Zapravo, ne znam jesam li ikada nekome napisao dulji mail 🙂 Ako bi mi mogao pomoći savjetom kad nađe? vremena, super.

    Unaprijed hvala i svako dobro,
    K

    Nadam se da đe ovo pomoći, unato? vađenju opđeg pravila igre.

    Oznake: savjet, igra opđenito, priđe sa seksualnog trći?ta, upad

  • Koliko dugo poku?avati ne?to s curom prije odustajanja?


    Jedno od najđe?ćih pitanja koje dobivam je od ljudi kojima se svi?a određena cura, poku?ali su ne?to s njom i nisu ba? ni uspjeli ni ne uspjeli, te se sada pitaju koliko dugo trebaju nastaviti poku?avati i do kada se sve to isplati. Podru?je je to do srći prođeto Jednoitisom i deluzijama o vlastitoj vrijednosti na seksualnom trći?tu. Podru?je la?nih nada i glađenja svog ega. Podru?je je to koje predstavlja Skilu i Haribdu igre: koliko dugo se isplati truditi oko cure?

    Za svrhu ovog posta rije? “poku?avanje” NE ZNA?I bivanje nepomi?nim objektom u njenoj blizini u nadi da đe ona odjednom shvatiti kakav si ti super tip i skinuti se gola pred tobom. Isto tako ne znaći odga?anje, prijateljsko druđenje i đekanje u nedogled bez ikakvih poku?aja eskalacije.


    Samo je pitanje vremena…!

    Također, za svrhu ovog posta rije? “odustajanje” ZNA?I iskljućivo prekid komunikacije i nastavak sa svojim ćivotom kao da ona uopđe ne postoji. Ne prijateljstvo, ne druđenje, ne dopisivanje na Faceu. Prekid komunikacije. To?ka.

    Unato? ovim rigidnim odredbama na samom pođetku, usu?ujem se reći da je ovo relativno sivo podru?je koje đe u barem nekoj mjeri ovisiti o tvojoj osobnosti, stilu igre, razini igre i ćivotnim okolnostima (dobi, mjestu prebivali?ta i sl.). Poredat ?u stoga opcije bez nekog posebnog reda sa njihovim plusevima i minusima, pa neka svatko sam sebi odabere koji mu stil najviđe odgovara:

    A) “Pro?la baba s kolaćima”

    S curama si relativno izravan i poku?ava? eskalirati umjereno do brzo. Ako te u bilo kojem trenutku odbiju (bilo to kod davanja broja bilo kod ugovaranja spoja bilo kod poljupca), prekida? kontakt s njima i smjesta prestaje? poku?avati i?ta viđe. Kod nekih đe to proći sasvim neprimijeđeno i bez rezultata, dok đe kod malog broja to izazvati nuklearni udar na hr?ka i ponukati ih da po?nu tr?ati za sobom.

    +: Vremenski efikasno, brzo obra?uje i crpi steđene opcije
    +: (pretpostavljajući odgovaraju?u disciplinu da ti cure ne nedostaju nakon ?to ih se rijeći?) dobro za ćivce.
    +: Daje zadovoljavajuđe dobre rezultate uz minimalno ulaganje vremena.
    -: Izvedeno na pogre?an naćin lako se mođe pretvoriti u ogorđene ispade kalibra “najgora telefonska poruka ikada”.
    -: Ako ćivi? u relativno malom mjestu lako je potroćiti potencijalne prilike i ostati na suhom.
    -: Potencijal za ponovni kontakt ako se predomisli? vrlo slab, potpuno se prepu?ta? njenoj reakciji.
    -: Zbog brđeg osipanja potrebno brđe prikupljanje opcija nego kod drugih pristupa.

    B) “Za odjavu s mailing liste molimo upićite kod ’52/)(%&)/%&”/)GFSUHGFIS&#/&)/$&)/”&)%&W)&W’”

    Jednom kada je cura dospjela u kontakt s tobom, pojam “odustajanje” ne postoji. Dodavanje na popis blokiranih brojeva je izgledan naćin bijega od tebe. Tvoj pristup je bezumno neumoljiv. Nastavit đe? joj se javljati u nedogled sve dok te izrićito ne odbije.

    +: Maksimalno iskori?tavanje prilika. Nikada neđe? propustiti curu koja je bila zainteresirana zato ?to si prerano odustao.
    +: Prili?no efikasno; pod pretpostavkom da ima? uhodan pristup jednak za sve (i, jo? bolje, naćin za maslovno slanje poruka), mođe? ponovno obraditi ogroman broj prilika u vrlo malo vremena.
    -: Ako ćivi? u malom mjestu s ograniđenim brojem prilika, mođe? doći na (lo?) glas.
    -: Potrebna određena psihopatska crta za potpunu nebrigu o tome ?to dosa?uje? ljudima i ukopava? se sve dublje kod onih cura koje uistinu nisu zainteresirane.
    -: Te?ko je pratiti ?to komunicira? s kim i tko je ta cura koja ti nije odgovorila na niti jednu poruku u dvije godine, ali sad odjednom jest; igra postaje previđe automatizirana

    C) Procjena od slu?aja do slu?aja

    Kada ?ovjek usporedi A (efikasno – brzo i đesto odustajanje) i B (efektivno – nema odustajanja), vjerojatno đe mu se ućiniti da je C kao hibridna opcija super. “Bolje odi dvajst nego tamo stodvajst”, zar ne? Ba? i ne. Iako procjena od slu?aja do slu?aja rezultira optimalnom i (jo? va?nije) odrćivom stopom uspjeha, ona ima i neke prili?ne slabosti. Pogledajmo:

    +: Individualni i prilagođeni pristup u prosjeku daje najbolje rezultate.
    +: Mođe? vra?ati cure iz kategorije B u A ako dođe vrijeme za to; rje?ava? ih se na A naćin samo ako su beznadne
    +: Iznimno odrćivo iskori?tavanje prilika, bez obzira na broj stanovnika tvog mjesta
    +: S curama ostaje? u dobrim odnosima ?ak i nakon ?to se prestanete ?uti i ostavlja? potencijal za budu?nost puno viđe nego kod pro?lih pristupa. Ovo je vrlo korisno ako tvoja igra uklju?uje dru?tveni krug.
    -: Mogu?nost pogre?ne procjene zbog koje đe? se kasnije gristi
    -: Drasti?no pove?ana ?ansa za Jednoitis kada se za neku curu opet i opet bude? uvjeravao kako “njoj treba samo jo? malo” i jurio za njom u nedogled

    Oznake: srednja igra, komunikacija, SMS, online igra

  • Knjiga “Umijeđe Farme”


    Dragi ćitatelji, ako se sje?ate, prije nekih pola godine sam najavio da radim na novoj knjizi. Neki su vjerojatno pomislili da se radi o knjizi sa savjetima za đene, no to je bila samo kamufla?a za pravi projekt koji đe biti proglađen revolucionarnim i spektakularnim. Knjiga je to koju sam spremao ve? godinama, te u ćije sam istraćivanje ulagao toliko truda da je zbog nje kasnilo i samo “Umijeđe igre”. No, đekanju je napokon do?ao kraj.

    Dame i gospodo, predstavljam vam…

    “Umijeđe farme” je dugo ođekivani Ignissov uradak: potpuni vodi? kroz ućitke koje pru?aju naći đetverono?ni prijatelji. Knjiga je podijeljena u 7 glavnih dijelova:

    – Interna igra: samopouzdanje i odlu?nost potrebni za uspjeh, s opisima 4 najveđe zablude o farmama
    – Pasivna igra: neverbalne osobine koje se svi?aju ćivotinjama, savjeti o postavljanju prioriteta
    – Rana igra: prelasci ograde, upoznavanje i stjecanje povjerenja, podijeljeno na no?nu, dnevnu i tranzitnu igru. 10 jasno definiranih i isprobanih izgovora za bivanje unutar granica poljoprivrednog imanja, 20 poslastica koje ćivotinje najviđe vole, prosje?an tok jednog posjeta farmi, studije slu?aja
    – Srednja igra: komunikacija sa ćivotinjama. Savjeti za uvjerljivo mukanje, blejanje, njakanje, lajanje i kokodakanje. 6 tehnika koje izazivaju po?udu u ćivotinji. Izbjegavanje ozljeda.
    – Kasna igra: poslije uspje?nog posjeta, kako ga prevesti na intimniju razinu, savjeti za ubla?avanje opiranja. Savjeti za uspje?an bijeg u slu?aju naprasnog prekida posjete farmi.
    – Zavr?na igra: prestani posjećivati tuđe farme i osnuj svoju! Tipi?ne pojave i zakonitosti uzgoja ćivotinja. Tehnike za brz i zdrav rast, pravilan odgoj ćivotinja, i jo? puno, puno toga.
    – Post-mortem igra: ?to poduzeti u slu?aju ugibanja ćivotinje i za?to jo? nije sve izgubljeno


    ćivot prepun uzbuđenja i ućitaka đeka na tebe!

    Knjiga teđe poput jedne velike priđe koju je vrlo lako slijediti od pođetka do kraja. Modularna struktura s preko 40 uokvirenih dodataka omogu?ava brz i jasan pregled stvari na koje treba paziti, iznimki i neobi?nih slu?ajeva, te izvlađenje korisnih stvari bez obzira na prija?nju razinu iskustva i karakterne osobine odabrane ćivotinje.

    “Umijeđe farme” je knjiga jednako primjenjiva i za đene, te predstavlja i prigodan dar prijateljima i ?lanovima obitelji oba spola.

    ?ta reći? Kliknite ovdje kako biste narućili knjigu!

    p.s. također, ova knjiga oćito ima podr?ku portala blog.hr, s obzirom na nevjerojatno prikladno pitanje koje su mi postavili prilikom zakljućivanja ovog posta!

    I kao Grand Slam, ovo prilikom objave… kiss

    Oznake: parodija, zabava, knjiga, seks, humor, 1. april