Zubak com d.o.o.

Category: blog

  • Tko se ma?a la?a, od ma?a i pogiba


    ćivot mu?karaca u porno biznisu je mukotrpan i relativno slabo isplativ. U usporedbi s kolegicama:

    – direktna zarada je viđestruko manja
    – potencijal za spin-off gospodarsku djelatnost (proizvodi, reklame, pravi filmovi, etc) je viđestruko manji
    – zbog aktivne uloge je za obavljanje posla potreban puno veći tjelesni i mentalni napor, kao i zlouporaba lijekova

    I ?to da u takvom svijetu radi jedan ambiciozan mu?karac? Kako bi se mogao probiti? Odgovor je, jasno, attention whoringom i feminizmom. Kako smo ve? objasnili, feminizam ide dobro uz sve na svijetu, te jednostavno ne bi bilo racionalno ne upustiti se u malo parazitskog pona?anja u svrhu vlastitog probitka.

    Izlo?ak A: James Deen o feminizmu, svojim obo?avateljicama i za?to je toliko popularan

    “Morao sam ući u pornobiznis jer su svi drugi glumci bili stereotipni: nabildani mu?karci mu?kog izgleda.”

    Huh, sudeći po toj slici, meni se Deen ćini kao da ima prili?no mu?ki izgled, te zavidno nabildan. Ali nema veze, pogledajmo ćime se bavi dok ne snima porniđe:

    Na organiziranoj zabavi, Deen se priprema na spankanje svojih obo?avateljica, za po 20 $ po jednom udarcu. Cura koja đe primiti ?amar po guzi, obi?na crnka koju biste mogli upoznati bilo gdje, podigne svoj topi? i istakne svoju guzu. Deenova ruka je o?amari i cura otiđe kao zadovoljan kupac.

    Deenova popularnost kod đena također nagla?ava ne?to drugo: đene (oh ne!) gledaju pornografiju. “2015. godina je,” kađe Deen. “Mislim da bismo u dana?njem dru?tvu trebali priznati, sloćiti se i prihvatiti da đene imaju seksualnost.”

    Svi znamo da je dana?nje dru?tvo toliko patrijarhalno i primitivno da ne bismo nikako znali da đene imaju seksualnost da nam James Deen slu?ajno nije rekao. Sli?nu srcedrapaju?u propagandu je nastavio gurati u intervjuima sa cijelim nizom feministi?kih stranica.

    Ali, Deen je u svojem ulagivanju feminizmu zaboravio na slavnu izreku: “Tko se ma?a la?a, od ma?a i pogiba” A u ovom slu?aju, onaj tko se uplete u feminizam sam sebe ćini ogromnom metom za la?ne optu?be za silovanje od strane svojih kolegica pornoglumica:


    “Onaj trenutak kada se spoji? na Internet i vidi? da ljudi mu?karca koji te silovao idoliziraju kao feminista.
    James Deen me dr?ao nempomi?nom i jebao me dok sam govorila ne, stani, ponavljala na?u dogovorenu rije? za prekid. Ne mogu kimati glavom i smijećiti se kada ga ljudi spomenu.”

    “Pa ?to?”, pitate se? Neka tamo đena na Twitteru ćiri glasine o njemu? Gdje su dokazi? Koga briga?

    Na?alost, to nije kako stvari funkcioniraju u svijetu feminizma. Svijet feminizma je temeljen na emocijama, glasinama i apstrakciji, a ne na ćinjenicama i logici. Samo ta dva tweeta su u roku od jednog dana rezultirala ovim:

    Magazin Frisky viđe neđe objavljivati kolumnu sa seksualnim savjetima Jamesa Deena

    Saznala sam za Stoyine optu?be nekoliko sati nakon ?to ih je objavila, te sam odmah donijela odluku o ukidanju kolumne Jamesa Deena u nađem ?asopisu. Također đe biti uklonjeni svi oglasi koji upu?uju na njegovu web stranicu.

    James Deen mi se jako svi?ao i bilo mi je drago suraćivati s njim. Ponudila sam mu ulogu kolumnista jer mi se svi?ala njegova direktnost i samopouzdanje, ali ponajviđe njegov naglasak na komunikaciji i PRISTANKU. Sada viđe ne mogu suraćivati s njim. Nikakva pozitivna pro?lost me?u nama ne mođe nadići ćinjenicu da JA VJERUJEM ?ENAMA.

    Predosje?am da đe neki reći: “Ali ?to je s njegovom stranom priđe? ?to je s dokazima?” Kao i kod velike većine optu?bi za silovanje, Stoyina rije? je vjerojatno jedini dokaz, tako da se sve svodi na situaciju “on je rekao/ona je rekla”. JA VJERUJEM ?ENAMA.

    Ah dobro, ugasili su mu kolumnu…. ni?ta stra?no, zar ne? Ali u svijetu feminizma, osnovni obrazac pona?anja je pona?anje morskog psa – samo kap krvi u vodi je dovoljna da primami i razjari cijelo jato morskih pasa. Tako je bilo i ovaj put:

    Tori Lux: James Deen je napao i mene

    Zovem se Tori Lux i biv?a sam pornoglumica. U lipnju 2011. godine, dok sam snimala scenu u rećiji velike pornokuđe, napao me James Deen.

    Iako James nije toga dana imao scenu sa mnom, bio je prisutan na snimanju, te me ćim sam zavrćila svoj dio pođeo gnjaviti. Nisam imala vremena ni odjenuti se kada mi je rekao:
    “Tori Lux, đeli? li pomirisati moja jaja?”
    “Ne,” odgovorila sam mu neutralnim tonom.
    “Ponovit ?u: Tori Lux, bi li htjela pomirisati moja jaja?” upitao je, ovog puta agresivnije.
    “NE,” rekla sam odlu?no kako bih postavila granicu – koju je James odmah zanemario, zgrabio me za vrat i gurnuo na madrac na podu.
    Zatim je sjeo na moja prsa, podigao ruku i pljusnuo me. Ućinio je ovo pet ili đest puta – vrlo jako – prije nego se maknuo s mene.
    Dezorijentirana i bolne vilice, ustala sam ali me onda zgrabio za kosu i prisilio da kleknem, gurajući moje lice u njegovo me?uno?je prije nego me bacio na pod. Bila sam potpuno o?amuđena i nisam znala kako reagirati. Osje?ala sam pritisak pristojno pona?ati s obzirom na to da se ovo dogodilo na velikom snimanju, u sobi s drugim ljudima koji nisu uopđe intervenirali.

    Ovo je ko?talo Deena jo? viđe – njegov glavni poslodavac, pornoku?a Kink.com je raskinula sve veze s njime i otkazala sve oblike suradnje s Deenom, od glumca do rećisera. Također je dao ostavku na mjesto predsjednika sindikata pornoglumaca APAC.

    Od super-poznate pornozvijezde s kultnim pokloni?tvom do totalne sramote i besposlenosti unutar samo nekoliko sati – tko bi mogao zamisliti tako ne?to? No, oni koji upletu feminizam u svaku poru svog ćivota su izuzetno ranjivi upravo na njega, te je samo pitanje kada đe se bijesni psi koje svojim djelovanjem stvaraju okrenuti i na njih same.

    Naravno, jednom kada optu?be po?nu, koliko god one jasno bile bullshit, taj vlak je te?ko zaustaviti.

    Amber Rayne: namjerno me ozlijedio tijekom analnog seksa, do te mjere da su mi trebali ?avovi
    Kora Peters: odbila sam analni seks ali me udario i prisilio na njega
    Ashley Fires: poku?ao me silovati u svlaćionici pod tuđem

    Kona?ni rezultat: James Deen svrgnut sa svog trona, a đene na zalazu izgleda obasute pozorno??u, pozivima na talk-showove, intervjue, govore na sveućili?tima, uhljebni?ke pozicije u raznim feministi?kim organizacijama i sl.

    Izlo?ak B: Kanadski radio-voditelj i istaknuti feminist Jian Gnomeshi, koji je tweetao ovo…


    Sretan me?unarodni dan đena. I dalje vjerujem da bi svijet bio bolje mjesto kada bi njime vladale đene.

    …da bi malo nakon toga bio otpu?ten i uhiđen nakon ?to ga je osam đena optućilo da je “prije nekoliko godina tijekom seksa bio grub prema njima bez njihovog dopu?tenja”:

    Tako uvijek biva kod opasnih igara.

    Oznake: feminizam, Vijesti, pornografija, celebrity, silovanje, bijeli vitezovi

  • Nadigravanje 3: Mra?ni LOL


    Po mra?nim tunelima Interneta se trenutno provlaći ovaj opis jednog zavođenja koje je ispalo toliko spektakularno da bi bio zloćin protiv ?ovje?nosti ne prenijeti ga i mojim ćitateljima:

    Upoznao sam ovu curu na Tinderu i rekao joj manje-viđe sljedeđe:

    Ona: I, s koliko si cura spavao?
    Ja: Ja sam djevac
    Ona: Ma daj! Hajde, ozbiljno…
    Ja: Viđe nego ?to mogu pobrojati

    Sasvim ok pođetak – Tehnika P&P (pristani i poja?aj) na djelu, indiferentno vozanje cure uokolo za svoju zabavu… sve u redu, zar ne? Potrebno je jo? samo dogovoriti spoj:

    Ona: vidi? nikada ne bih pogodila…
    Ja: Pa da. Ja imam osobine mra?nog trojstva. To znaći da sam Makijavelisti?ki narcisoidni Psihopat! Kako se od toga osje?a?
    Ona: ne znam
    Ja: đene privlađe Alfa mu?karci s osobinama mra?nog trojstva koji ih tretiraju kao smeđe
    Ona: Zapravo sam mislila da si dobar de?ko

    Dame i gospodo, gore navedeni paragraf je ono ?to se doga?a kada potpuno dru?tveno neprilagođena osoba poku?a prakticirati igru. Kada netko s nula prija?njeg iskustva ne samo sa đenama, ve? i s dru?tvenim interakcijama opđenito proćita bilo koji savjet za zavođenje, bez prija?njih doćivljaja koji bi mogli poslućiti kao perspektiva, neminovno đe doći do previđe doslovnog shva?anja igre i zavođenja (u narodu poznatom kao “bivanje creepy tipom”).

    U ovom slu?aju, ?ovjek je proćitao ne?to o “osobinama mra?nog trojstva koje privlađe đene” i umjesto pa?ljivog razmatranja i suptilne primjene uzeo tu ćinjenicu i pođeo njome lupati curu po glavi kao toljagom.

    Prvo pravilo ne samo igre, ve? i svih komunikacijskih odnosa, je “pokazuj, ne pri?aj”. A ako se ?ovjek ne drći tog pravila, neminovno nastaje sljedeći slu?aj:

    Ali ovo je tek pođetak sage. ćitajte dalje:

    Kasnije sam na spoju (unato? svojoj katastrofalnoj igri je uspio izvući spoj – neki ljudi stvarno imaju sređe, op.a.) mogao osjetiti kako joj se pica vlaći. Kasnije kada sam je odvezao do njene kuđe nisam mogao dobiti ni najmanji poljubac na usne. Umjesto toga samo sam zakljućio zagrljajem.

    Zakljućio zagrljajem

    Zakljućio zagrljajem

    Zagrljaj kao nekakav uspjeh? Gdje sam ovo ve? vidio? Ah da, kod tipa koji je provalio curi u kupaonicu dok je ona obavljala nu?du, na silu je poljubio i kasnije fantazirao kako “sada ako mu se ona javi on ima nadmo?nu poziciju”.

    Ali đekajte, postaje jo? bolje:

    Mislite li da sam bio previđe Alfa? Ako da, koja bi bila bolja sredina izme?u Alfe i Bete?

    Pojam “Alfa” tradicionalno znaći “mu?karac s kojim đene đele spavati” tako da ne, ne mislim da je tvoj problem ?to si “bio previđe Alfa”.

    Unato? podsmijehu u mom ?lanku, potpuno neiskusni i/ili dru?tveno neprilagođeni ljudi nisu nu?no osuđeni na propast (bilo nasilnu kao kod Elliota Rodgera bilo tihu izolaciju kao kod nekih biljojeda). Sve je u ćivotu moguđe naućiti, koliko god bio hendikepiran prija?njim iskustvima. Ali za to je potrebno nalaziti se u zdravoj dru?tvenoj klimi koja:

    A) takve mu?karce potiđe da smrskaju svoj ego
    B) potiđe njihov rad na sebi umjesto sveprisutnog demoniziranja mu?kosti, te
    C) pru?a obilje mu?kih uzora i izvora stabilnosti koji bi mogli biti mentori mladima i izvesti ih iz pakla u kojemu su zaglavljeni (ova to?ka je danas definitivno u najgorem stanju).

    Koliko god se ja osobno ugodno osje?ao ?to pru?am neke resurse ljudima koji đele raditi na samopobolj?anju, ćitanje ovakvih pri?a me ipak vra?a u grubu realnost: u svijet u kojemu je kriza seksualnog trći?ta toliko duboka i razorna da je sve ?to radim u najbolju ruku kap u moru.

    A za one koji su voljni napredovati, pouka ovog posta je ova i samo ova:

    Ignissovo pravilo #4: Alfa nema potrebe hvalisati se svojom vrijedno??u. Ona je oćita iz njegovog pona?anja.

    Odoh sada “zakljućiti pridr?avanjem torbice”:

    Oznake: priđe sa seksualnog trći?ta, upad, spoj, nadigravanje, beta, igra opđenito

  • Hvala #RefugeesWelcome!


    Moja iskrena su?ut obiteljima ?rtava teroristi?kih napada u Parizu 13. studenoga 2015.

    O ovoj temi sam ve? rekao sve ?to se moglo reći, tamo da mogu samo ponoviti:

    GLAVA DVANAESTA (XII.) – KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

    Veleizdaja, ?lanak 135.
    (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga ?lanka kaznit đe se tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile na dijelu dr?avnog podru?ja Republike Hrvatske poku?a sprijećiti uspostavu ustavnog ustrojstva ili dr?avne vlasti, ili uvesti strani sustav djelovanja vlasti.

    Ugro?avanje dr?avne neovisnosti, ?lanak 137.
    Gra?anin Republike Hrvatske koji poku?a Republiku Hrvatsku dovesti u polo?aj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj dr?avi, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Protudr?avni terorizam, ?lanak 141.
    Tko s ciljem ugro?avanja ustavnog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske prouzroći eksploziju ili po?ar, ili kakvom opđeopasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za ćivote ljudi ili imovinu, ili izvrći otmicu neke osobe ili poćini neko drugo nasilje na podru?ju Republike Hrvatske ili prema njezinu gra?aninu, i time prouzroći osje?aj osobne nesigurnosti kod gra?ana, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Do?lo je vrijeme da se narodi Europe probude.

    Oznake: terorizam, migrantska kriza, EU, politika, Vijesti, mediji

  • Znanost potvr?uje igru 5: Attention whoring na dru?tvenim mre?ama kao znak upozorenja


    Ako postoji iti jedno univerzalno pravilo odabira partnerice, to je definitivno “nemoj biti s curom koja attention whorea (po dru?tvenim mre?ama)”. Attention whoring je primarna manifestacija narcisoidnosti, koja uzrokuje patolo?ku nesposobnost osje?anja privla?nosti. Nemoj imati ni?ta ozbiljno s takvom curom i bam, ve? si rijećio pola problema u ćivotu! To znaju ve? i ptice na grani.

    S obzirom na to da je akademska sfera zarađena ?kvadrom rođenom za zgra?anje, pogotovo ?to se tiđe dru?tvenih znanost, njoj uvijek treba jo? malo vremena kako bi se uhvatila u korak s realno??u. No “neumoljivi mar? napretka” je jaći ?ak i od te ?kvadre, te je stoga ova studija napokon ugledala svjetlo dana:

    ?uvajte se ljudi koji stalno postaju selfieje po Facebooku


    Izvor slike: Wikipedia

    Kod ljudi koji stalno dijele slike samih sebe online postoji tamna strana, sugerira rastući skup istraćivanja. Ljudi koji objavljuju selfieje na dru?tvenim mre?ama imaju ve?u ?ansu iskazivanja onoga ?to psiholozi nazivaju “mra?nim trojstvom” karakternih osobina, kako su utvrdile dvije studije gotovo 1200 mu?karaca i đena koji su ispunili upitnike osobnosti i upitnike o svojem online pona?anju. Mra?no trojstvo se sastoji od ovih osobina:

    – Narcizam (ekstremna usmjerenost na sebe)
    – Makijavelizam (manipulacija drugima)
    – Psihopatstvo (impulzivno djelovanje bez empatije za osje?aje drugih ljudi).

    Kod svakog spominjanja osobina mra?nog trojstva (u narodu poznatih kao “kretenizam”), potrebno je naglasiti da postoji zna?ajna razlika izme?u spolova. Naime, iako iste stvari line mu?karce i đene kretenima, i jednako destruktivnima po svoje partnere, neoboriva ćinjenica je da je kretenizam iznimno koristan za seksualni ćivot mu?karaca. Mu?karca koji je kreten đe kao prvu opciju odabrati mnoge đene, iako ve? od pođetka dobro znaju da je to lođe za njih. Obrnuto se mođe dogoditi samo iz te?kog neznanja ili o?aja.

    No, vratimo se studijama:

    Narcizam (narcisoidnost) i psihopatstvo su predvidjeli stvarni broj selfija objavljenih na stranicama poput Facebooka i Instagrama, kao i to koliko su đesto ljudi urećivali fotografije koje đe biti objavljene na stranicama dru?tvenih mre?a.

    Ova saznanja su dodatno podr?ana studijom na uzorku od 400 mu?karaca i đena objavljenoj pro?le godine u Social Networking, recenziranom kvartalnom akademskom ?asopisu koji objavljuje studije o dru?tvenim odnosima. Iako su dru?tveni mediji primarno alat za povezivanje, a ne samopromociju, postojala je jedna zna?ajna razlika: ?to su ljudi đe?đe mijenjali svoju profilnu sliku, to su imali ve?u vjerojatnost iskazati osobine narcisoidnosti (studija je također uzela u obzir i vrijeme provedeno na Facebooku i rijeći kojima su opisivali svoje profilne slike).

    Objavljivanje, ozna?avanje i komentiranje na slikama na Facebooku je također bilo povezano s razinom narcisoidnosti kod i mu?karaca i đena, zakljućilo je istraćivanje s nazivom “Je li Facebook vezan za sebi?nost?”. đesta objava statusa i podjela linkova su posebno bili povezani s narcisoidnim tendencijama kod đena. Sudionici su odgovarali na pitanja i o svojim navikama na dru?tvenim medijima i na upitnik “Indeks narcisoidne osobnosti”, standardni psiholo?ki test.


    “Smijem li damama preporućiti sladoled umjesto torte – on uvijek donosi viđe likeova”

    Kao ?to smo rekli u starim klasicima, Bontonu attention whoringa i 15 osobina nekvalitetne đene, jedna od osobina koja najjasnije pokazuje da đena ima karakterni problem i neđe biti dobra partnerica je opsjednutost smartphoneom i dru?tvenim mre?ama.

    Ali dijeljenje slika na dru?tvenim mre?ama mođe imati i pozitivne ućinke na sudionike. To izlađe ljude tućim ćivotima, uklju?ujući i dobra i lo?a vremena, kađe Tracy Packiam Alloway, profesorica na Sveućili?tu sjeverne Floride u Jacksonvilleu i autorica studije. Sposobnost samopromocije slikama hrani narcisoidne tendencije kod onih koji su ve? vrlo zaokupljeni sobom, a ne pretvara nesebi?ne ljude u ljude opsjednute selfiejima. Također, korelacija ne znaći automatski i uzrok: ove studije pokazuju povezanost, ali ne sugeriraju da dru?tvene mređe ćine ljude viđe narcisoidnim ili manipulativnim.

    Autori su se pametno ogradili kako svojim iznođenjem istine ne bi dirnuli u osinje gnijezdo. Naravno da isto kao i kod broja partnera ne postoji apsolutan indikator. đene jesu prirodno ekstrovertiranije i sklonije dijeljenju svojih misli, tako da “ona ima Face” ne znaći ni?ta samo po sebi. Jer kako ređe Shakespeare u svojoj komediji “As you like it”:

    Zar ne zna? da sam ja đena? Kada mislim, moram govoriti.

    U kona?nici se ovo ipak svodi na iskustvo. Ne postoji to?an broj X Facebook objava po tjednu koji znaći “da, ova osoba je narcisoidna, a ova osoba nije”. Ali imajući na umu temeljni princip i uđeći na svojim uspjesima i pogre?kama, ?ovjek mođe s vremenom razviti dobar radar (sposobnost procjene).

    Kako onda u praksi prepoznati narcisoidnu osobu? Kako sve to izgleda?

    Evo ?to nam o tome ima reći ćitatelj A:

    Evo ?to sam nedavno doćivjeo. Te?ko mi je detaljno prepri?ati stvar bez riskiranja svog identiteta, tako da oprosti na opđenitosti.

    Posljednjih nekoliko tjedana sam se redovito vi?ao s curom u 20-im. Bilo je prili?no ugodno, tipi?ni prvi dani veze.

    Recimo samo da mi se ukazala jedna od onih prilika kakve se ukazuju samo jednom u ćivotu, te sam pomislio da bi bilo lijepo podijeliti tu priliku s njom. Pozvao sam tu curu da dođe sa mnom, misleći da đe biti dobro dru?tvo i da đe sigurno ućivati u vrlo luksuznom provodu. Zamislite hotel s pet zvjezdica i limuzinu u Dubaiju ili tako ne?to.

    Evolucijsko-psiholo?ka teorija nam sugerira da đe ona biti sretna ?to se njen mu?karac vezao za nju i đeli podijeliti jedan poseban doćivljaj. Ali, sada ćivimo u svijetu feminizma tređeg vala, te ju je moj poziv zapravo uvrijedio.

    Vidi?, to se trebalo odvijati otprilike u doba njenog rođendana, ?to je za nju bilo duboko uvredljivo, kao da sam namjerno tako isplanirao. Prije 20 godina bi to iskustvo predstavljalo vrh svih romanti?nih fantazija – luksuzni provod na drugom kraju svijeta sa svojim ljubljenim de?kom, ali sada stvari funkcioniraju drukćije.

    Evo ?to mi je rekla, potvr?ujući svaku teoriju o tome ?to dru?tvene mređe i pametni telefoni ćine đenama:

    “Ti samo đeli? skrenuti pozornost s mene na moj poseban dan.”


    Izvor slike: Wikipedia

    Odlućila je da đe te veđeri partijati s prijateljicama i poslala mi poruku “da bi ostao s njom da je stvarno volim”.

    Odgovorio sam joj “ćini se da te ne volim. Ućivaj u zabavi.” Mobitel mi od tada eksplodira od poruka. Ne?u se niti truditi ćitati ih jer mi je jasno da nismo jedno za drugo.

    Iako sam ve? odavno imao nagovje?taj da je kod modernih đena prisutna podivljala narcisoidnost, ?uti to tako direktno i besramno me svejedno ?okiralo. To je kao da đena odbije potpuno plađeno ljetovanje na Havajima zato ?to je tih dana planirala posjetiti Konzum i kupiti toaletni papir.

    Iz ove priđe mođete vidjeti sve tipi?ne osobine narcisoidnosti:

    A) Narcisoidna osoba doćivljava ćivot poput filma u kojemu je ona u glavnoj ulozi
    B) Narcisoidnoj osobi je va?nije kakav dojam ostavlja nego kakva je zapravo
    C) Narcisoidna osoba sve ?to umanjuje pozornost usmjerenu na nju (i samo nju) doćivljava kao osobni napad
    D) Narcisoidna osoba na druge ljude gleda kao na alate za stjecanje pozornosti, a ne ljude s osje?ajima i ćivotima
    E) Narcisoidna osoba viđe reagira na osje?aj sramote nego krivnje

    Ali Ignisse, pa to nije toliko stra?no. ?to je najgore ?to ti se mođe dogoditi?

    Puno toga, zapravo. Mo?da sada mislite, “ja sam Alfa tip koji nikada ne bi pristao biti s takvom curom”. Ali većina mu?karca ćivi u mraku ?to se tiđe ovih spoznaja, te su oni koji bi reagirali poput ćitatelja zapravo prili?na manjina.

    Evo vam jednog malo tipi?nijeg scenarija ?to se dogodi kada se dobro?udni Beta tip spoji s narcisoidnom modernom đenom:

    17-godi?njakinja iz gradi?a Little Falls u Minnesoti optuđena za izazivanje tragi?ne prometne nesređe u kojoj su ovog srpnja izgubili ćivote mu?karac i njegova mala kđer

    Carlee Rose Bollig je sjedila za volanom kamioneta 21. srpnja 2015-.e godine kada je pro?ao kroz crveno svjetlo na kri?anju autoceste 10 i okru?ne ceste Sherbourne 11.

    Charles Mauer i njegova 10-godi?nja kđer Cassy vra?ali su se kući iz knji?nice kada se Bollig zabila u njihov automobil. Sada kriđevi uz cestu stoje kao podsjetnici na tu?ne posljedice vo?nje u ometenom stanju.

    Policija savezne dr?ave Minniesota kađe da ima jasnu sliku ?to je dovelo do fatalnog sudara. U posjedu su dokaza da se Bollig dopisivala na svom mobitelu tijekom vo?nje i projurila kroz crveno svjetlo, ignorirajući ?ak i dodatno upozorenje na kri?anju. Optuđena je za nenamjerno usmrćivanje motornim vozilom, kori?tenje mobitela tijekom vo?nje, te vo?nju bez ispravne voza?ke dozvole.

    Njeni suputnici su joj 8 ili 9 puta rekli da prestane koristiti mobitel ali je odbila. Prije samog udara su vikali “crveno svjetlo, crveno svjetlo!”

    Na pođetku istrage je bio optuđen Bolligin de?ko koji je rekao da je on vozio, poku?avajući za?tititi svoju djevojku bez ispravne voza?ke dozvole. Suputnici su kasnije pobili njegov iskaz i potvrdili da je Bollig bila na mjestu voza?a.

    Forenzi?ka analiza njenog mobitela je otkrila da je objavila sliku na Facebooku samo par sekundi prije fatalnog sudara.

    Suđenje poćinje 23. studenoga ove godine.

    Lagati policiji kako bi za?titio svoju narcisoidnu curu (s kojom vjerojatno niti ne spava?!!!) – tipi?an dan u svijetu Beta mu?karaca.

    Oznake: attention whoring, narcisoidnost, odabir partnera, beta, priđe sa seksualnog trći?ta, teorija seksualnog trći?ta

  • Rođeni za zgra?anje 5: Tko upravlja hrvatskim medijima?


    Moji redovni ćitatelji su ve? dobro upoznati s konceptom “?kvadre rođene za zgra?anje”, mređe velikih i malih organizacija koju đesto prozivam zbog medijske manipulacije i guranja u javnost “odobrenih pri?a” koje ili sluđe viđem idolo?kom cilju, ili su namijenjene ćistoj histeriji zbog podizanja posjeđenosti i prihoda od ogla?avanja, ili oboje istodobno.

    Ali bilo bi naivno samo zato ?to su do sada izneseni primjeri iz podru?ja feminizma pomisliti da je korupcija medija ne?to ograniđeno na to podru?je. U koje god polje uđete imalo dublje i pronju?kate, od biznisa i politike pa do zdravlja i zabave, postat đe vam jasno da je “ne?to trulo u dr?avi Danskoj Hrvatskoj”. U svakom od ovih podru?ja mediji funkcioniraju kao dobro podmazana propagandna maćinerija, izvje?tavajući selektivno o ćinjenicama koje odgovaraju “odobrenoj prići”, cenzurirajući suprostavljena mi?ljenja i agilno mijenjajući teme kako bi bila skrenuta pozornost s neugodnih rupa koje imaju potencijal uni?titi kredibilitet do tada posijanih stajali?ta.

    Ali Ignisse, reći đete, kako je to moguđe? Imamo toliki broj velikih medijskih organizacija i jo? veći broj manjih. Kada bi neke od njih izvje?tavale selektivno, sigurno bi propale i bile zamijenjene onima koje su uistinu u slu?bi objektivnosti?

    Na?alost, ne. Tako ?to je te?ko moguđe iz jednostavne ćinjenice ?to je vlast nad ogromnom većinom medija u svijetu koncentrirana u rukama nekolicine mo?nika. Isto tako je i u Hrvatskoj:

    Jutarnji list i Slobodna Dalmacija su suprostavljeni samo naizgled: jedan glasi kao “lijeviji” medij, a drugi kao “desniji”, no njihove odredbe dolaze od istih đefova i njihove menadđere smjenjuju i biraju isti ljudi. Mnogo smo toga ?uli o EuropaPress Holdingu, tvrtci poznatog odvjetnika Marijana Hanđekovi?a. Ali jeste li znali da je taj “dinami?an duo” samo prikladan ?tit za austrijski konglomerat Ost Holding, iza kojega stoji njema?ka medijska ku?a WAZ (Westdeutsche Allgemeine Zeitung)?

    Prava pri?a tu tek poćinje. Naime, WAZ je nekada bio korporacija kojom su vladale dvije osniva?ke obitelji, Funke i Brost. Poslije smrti suosniva?a Jakoba Funkea 1975. godine, zamijenio ga je obiteljski odvjetnik Gunther Grotkamp, koji se ođenio najmla?om od triju Jakobovih kđeri, Petrom Grotkamp (ro?. Funke). Pod njihovim vodstvom je WAZ narastao u jedan od najvećih medijskih konglomerata svijeta.

    2012. godine, Petra Grotkamp je napokon otkupila osniva?ki udio Ericha Brosta i time postala glavna osoba u tvrtci, s dvije trećine ukupnog vlasni?tva i ekskluzivnim ?lanstvom u nadzornom odboru. Tvrtka je preimenovana u Funke Mediengruppe

    Ova stara đena kontrolirala je velik dio medijskog prostora u Hrvatskoj od 2001. do 2015. godine.

    ćini se da ledeni brijeg ipak ne zavr?ava s Petrom Grotkamp:

    Tijekom preuzimanja većinskog udjela u WAZ Media Groupu, Petra Grotkamp je zadr?ala banke UniCredit (vlasnike Zagreba?ke banke, op.prev.) i Rothschild. Rotschildi su vodili akreditivne poslove i pregovore s kreditorima. UniCredit je prućio pomo? u financijskom strukturiranju.

    Rothschild

    Rothschild

    Ok, mislim da je o ovoj temi dovoljno ređeno.

    Inađe, za?to sam prije napisao “do 2015.-e”? Zato ?to je upravo u tijeku zanimljiva ro?ada. Naime, pođetkom 2015. godine je Funke MedienGruppe prodao svoj udio u EuropaPress Holdingu Hypo banci, a ona ga je zatim prodala Marijanu Hanđekovi?u osobno. On je tako sa svojom tvrtkom Euro Poticaji (kasnije preimenovanom u “Hanza Press”, a zatim zatvorenom) uknjiđen kao glavni vlasnik Europapress Holdinga i svih podćinjenih mu medija.

    S obzirom na iznimni utjecaj Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, te glasinama o padu prodaje i nezadovoljstvu, izgledno je da su svi ovi manevri provedeni viđe kao “?uvanje u fri?deru” ovih utjecajnih medija dok se ne pojavi sljedeći kupac iz inozemstva.

    Govoreći o đemu, posrnuli portal Index (jedan od vodećih ?lanova ?kvadre rođene za zgra?anje) nije u stranom vlasni?tvu, no s obzirom na svoj ste?aj, izgledno je da đe ga ubrzo kupiti jedna od velikih medijskih ku?a spomenutih u ovom ?lanku.

    Eh da, kad smo ve? spomenuli portale, ne zaboravimo na:

    T-Portal, u vlasni?tvu HT-a, koji je u vlasni?vu Deutsche Telekoma, kojemu je najveći dioni?ar dr?ava Njema?ka. Sukob interesa? Ma gdje?

    Ali, nismo jo? pokrili medije puno so?nije od Jutarnjeg. Pazite ovaj ulov:

    Nova TV i svi njeni portali (dnevnik, zadovoljna, punkufer, blog.hr – da, ako Igniss jednog dana nestane, znate kome je zasmetao belj) su u vlasni?tvu korporacije Central European Media Enterprises sa sjedi?tem na Bermudi. Iza nje stoji nitko drugi nego Time Warner Inc., sve do nedavno najveći medijski konglomerat na svijetu (3. po razini ostvarenih prihoda).

    No, piramidi tu jo? nije kraj. Ako prokopate malo dublje, doći đete do podatka o vlasnicima Time Warnera:

    Najveđe dioni?are s ovog popisa (investicijske fondove State Street Corporation, Vanguard Group i BlackRock, i mega-banke kao ?to su Goldman Sachs, JP Morgan i Citigroup) đete u istoj ulozi pronaći i skoro svakoj ameri?koj korporaciji.

    S obzirom na to da je Time Warner izuzetno velik donator i demokratskih i republikanskih kandidata, mo?da je bolje da stanemo ovdje, prije nego stignemo povući neugodna pitanja o tome kome je to?no u ameri?koj vladi stalo do kontroliranja hrvatskih medija, te kako ameri?ka vlada mođe hrvatske politi?are nagovoriti da prijateljskoj korporaciji malo pomognu u proboju na balkansko trći?te.

    đeka nas zatim RTL, koji je relativno oćit slu?aj: u vlasni?tvu je njema?ke korporacije Bertelsmann AG, a nju dalje kroz zakladu Bertelsmann Foundation kontrolira istoimena obitelj.

    Inađe, kod prve analize sam spomenuo banku UniCredit Group koja zajedno s bankom Rothschild Group ima zna?ajan utjecaj na medije kroz korporaciju Funke MedienGruppe. Ali jeste li znali da UniCredit Group kroz Zagreba?ku banku ima pod kontrolom i rije?ki Novi list?

    “Peti ortak” u ovoj prići vas istodobno i hođe i neđe iznenaditi:

    Drugim rijećima, Veđernji list i 24sata su pod kontrolom Rimokatoli?ke biskupije Graz-Seckau, koja je nadalje pod kontrolom Vatikana.

    Ako mislite da to znaći da đe ova dva medija biti nekakvi nezavisni ili ?ak konzervativni bastioni, grdno se varate. Osim toga ?to i sam Papa Franjo sudjeluje u ponavljanju iste retorike kao i ?kvadra rođena za zgra?anje, mislim da je tvrdnju o “katoli?kim idealima Styrie AG” najlakđe pobiti ovim izvatkom iz 24sata (napomena: nije sigurno za posao!).

    Stoga, sljedeći put kada proćitate bilo ?to iz mainstream medija u Hrvatskoj, zapitajte se:

    Rade li oni u va?u korist ili u korist nekog stranog bogata?a?

    Oznake: mediji, politika, rođeni za zgra?anje, Vijesti, sociologija

  • Ne treba? imati penis da bi bio Alfa


    Iz Velike Britanije (odakle drugdje?) nam stiđe ova zabavna pri?a mogu?a jedino u unikatnom kaosu modernog seksualnog trći?ta:

    đena je pred porotom prepri?ala svoju nevjericu kada je otkrila da je njen “de?ko” s kojim je bila u vezi ve? dvije godine zapravo ispao njena prijateljica.

    Tućiteljica je rekla da je bila u seksualnom odnosu s mu?karcem po imenu Kye Fortune, koji se oporavljao od tumora mozga i nije htio da ona vidi njegove oćiljke.

    Ali, nastavila je, kona?no je otkrila da se radi o njenoj 25-godi?njoj prijateljici Gayle Newland, koja ju je nagovorila da nosi povez na oćima tijekom njihovih seksualnih susreta u kojima je Gayle koristila prosteti?ko pomagalo

    Moram priznati, nakon ?to sam prije pola godine opisao slu?aj đene koja je ostavila otklju?ana vrata i zatim zatvorenih oćiju le?ala na krevetu i đekala da je dođe od straga obraditi njen zgodni visoki plavi Alfa (a taj Alfa je posljedi?no prokazan kao mali crni Indijac), mislio sam da nikada ne?u vidjeti bizarniji slu?aj od toga. Ali, kako ređe jedan poznati lik iz filma, “ćivot je poput kutije ?okolade. Nikada ne zna? ?to đe? dobiti.”

    Upravo takvo je i moderno seksualno trći?te. Mođete vidjeti jednu bizarnost i pomisliti “ok, luđe od ovoga ne mođe”, ali realnost je takva da je sljedeđe iznenađenje uvijek iza ugla. A u ovom slu?aju, iznenađenje ima oblik strap-on dilda i poveza za oći.


    Hvala bogu na “50 nijansi sive” ?to su nam omogućile ovakve doćivljaje

    Gayle Newland iz Willastona u Cheshireu je pred sudom Chester Crowna porekla 5 optu?bi za seksualne napade poćinjene izme?u veljađe i lipnja 2013.-e godine.

    Na sudskom saslu?anju je izneseno da je ?rtva 2011. godine dobila Facebook zahtjev za prijateljstvom od takozvanog Kyea Fortunea, koji se predstavljao kao polu-filipinac-polu-latino mladi mu?karac.

    Komunicirali su online i “Kye” joj je kasnije rekao da je doćivio prometnu nesre?u prije nego su lije?nici otkrili da boluje od tumora na mozgu. Lijećio se u bolnici i nije bio u dovoljno dobrom stanju da se vide, tućiteljica je prepri?ala policiji. Ali par se đesto ?uo telefonskim putem, gdje je tućiteljica opisala Kyeov glas kao “visok”.

    Pozorni ćitatelji đe uoćiti da je tućiteljica pala na Kyea nakon ?to joj je poslao Facebook zahtjev za prijateljstvom, ?to Igniss nikako ne preporu?a jer to smatra strahovitim gubitkom vremena i neisplativom opcijom naspram raznih online dating stranica ili upada ućivo. Ali to je samo potvrda vje?nog pravila igre: da ti mora? sam izgraditi svoju unikatnu igru.

    Ni Igniss ni Roosh ni bilo tko na svijetu te ne mogu uzeti za ruku i savrđeno detaljno te uputiti da treba? napraviti ba? XYZ i dogodit đe se ABC. Ono ?to ti Igniss i Roosh mogu napraviti je iznijeti ti pluseve i minuse razlićitih pristupa u razlićitim okolnostima i primjere koji to potkrepljuju, te upozoriti te na univerzalne pogre?ke.

    Tućiteljica je policiji u izvje??u opisala: “Pri?ao je kako sam mu jako pomogla pobijediti svoju bolest. Rekao je da je to znak i da bismo se trebali vjen?ati, imati djecu i ućiniti jo? sva?ta.

    Neki trođe milijune na isluđenu 40-godi?nju pi**u kojoj se toliko gade da đe ih ostaviti ?ak i prije vjen?anja. Neki samo spomenu rije? “vjen?anje” i mlada đena se zalijepi za njih. Ah, koji svijet!

    Tijekom tog vremena, tućiteljica je upoznala optuđenicu Gayle Newland – koja joj je postala “vrlo dobra prijateljica” i rekla da poznaje Kyea. Malo nakon toga, tućiteljica i Kye su se napokon odlućili osobno naći u hotelu u Chesteru, ispri?ano je poroti

    Ahhhhh, ta predivna đenska prijateljstva koja nastanu u par mjeseci…

    Jedini uvjet koji je Kye postavio je bio to da ona mora nositi povez na oćima jer je on “bio nervozan zbog toga kako izgleda” i “nije mogao hodati kako treba” zbog o?teđenja ćivaca i mići?a.

    đena je opisala da je “Kye” bio u kupaonici kada je u?la u hotelsku sobu, te da je krevet bio pokriven rućinim laticama i Hello Kitty medvjedićima.

    Pa?nja, mu?karci koji ste zbunjeni oko toga ?to đene smatraju romanti?nim: romanti?ne geste tijekom udvaranja su urođeno Beta. Za?to? Zato ?to je udvaranje faza u kojoj je glavni cilj gradnja privla?nosti. Kako nju privlađe mu?karci s opcijama, a to da ima? opcije pokazuje? svojom indiferencijom prema njoj, jasno je da đe ćinjenica da si posuo krevet rućinim laticama biti golem indikator interesa, daleko prevelik za uobi?ajeno zavođenje.

    Ali, ako je tvoja vrijednost puno ve?a od njene i/ili si super odigrao igru i njena privla?nost je ve? toliko zapaljena da je ona bez da ste se ikada upoznali spremna doći do tebe na rundu neobaveznog seksa s povezom na oćima, onda đe romantika samo jo? raspiriti njenu privla?nost.

    Izlo?ak za primjer: đena koja za Alfu koji ju je prasnuo u prolazu (u prolazu = nakon 10 minuta razgovora) tvrdi da je fenomenalno osje?ajan, romanti?an i izaziva đe?nju u njoj samo zato ?to ju je “tijekom seksa gledao u oći”

    Tućiteljica je rekla da je stavila povez u obliku maske za spavanje i smotane marame preko toga, te da je zatim “Kye koji se tresao” u?ao u sobu i rekao da se odjavio iz privatne bolnice u Manchesteru.

    Par je zatim imao spolni odnos tijekom kojega je, tućiteljica navodi, Newland koristila prosteti?ni penis. Nakon toga je “Kye” rekao da se mora vratiti u bolnicu i oti?ao.

    Slijedilo je jo? susreta u hotelu gdje su se opet seksali, prije nego je “Kye” posjetio njen stan i tamo je kona?no otkrila istinu, ređeno je pred sudom.

    Iako sam u postu o osjetljivosti đenske vagine na nagovor raznih ćitateljica i/ili cura s kojima sam spavao napisao da vagina ipak mođe osjetiti razliku izme?u kondoma i golog penisa, daljnje iskustvo i ovakve priđe me ipak neminovno navode na obrnuti zaklju?ak: osjetilo za vrstu objekta koji ulazi u vaginu nalazi se prvenstveno u mozgu i ovisi ponajviđe o napaljenosti i dojmu, a ne o stvarnom taktilnom osje?aju.

    Kako inađe objasniti ćinjenicu da je moguđe đenu 5-6 puta obraditi prosteti?kim penisom (prosteti?ki penis = strap-on dildo oblikovan kao imitacija penisa, op.a.) bez da ona ikada primjeti razliku? rolleyes

    Opisujući njihov posljednji seksualni susret prije nego je sve prijavila policiji, rekla je: “Tijekom seksa sam posegla za njegovom glavom kako bih ga obgrlila, i ruka mi je dotakla ne?to. Nije se doimalo u redu.

    Sjedila sam na krevetu, a on je stajao. Ne?to u mojem umu mie reklo ‘skini povez, skini ga’ i skinula sam ga. Gayle je stajala ispred mene…. jednostavno nisam mogla vjerovati, nisam mogla vjerovati. Odmah je prekrila lice rukama i pođela govoriti ‘nije ono ?to misli?’.

    Suđenje se nastavlja.

    Pouka ove priđe nije u đenskoj lakoći. Pouka ove priđe nije u taktilnoj osjetljivosti vagine. Pouka ove priđe ?ak nije ni u isticanju licemjerja koje smatra da bi ova pri?a super-najcool da je Kye stvarno bio Kye.

    Ne, pouka ove priđe je sađet i ilustrativan pregled snage dobre igre, u ovom slu?aju tekstualne igre koja se vrhunski prilagodila meti. Ogromna većina mu?karaca, pa ?ak ni Alfa mu?karaca, nije sposobna izvesti ovo ?to je izvela optuđenica. Vrhunska tekstualna igra s vrhunskim timingom i repertoarom od kojega se đena u roku od par sati osje?a kao da te poznaje cijeli ćivot nije ne?to ?to pada s neba ili ?to je lako naućiti. To jednostavno ne mođe svatko.

    Ako ne vjerujete, ako tvrdite da “to svatko mođe”, otićite na Tinder, kreirajte la?ni profil sa slikom mići?avog manekena, te mi javite koliko ste đena uspjeli nagovoriti da vas zavezanih oćiju gole đekaju u hotelskoj sobi.

    Gayle, ti luda kujo, svaka ?ast na vrhunskoj igri i sretno s obranom.

    Oznake: UK, priđe sa seksualnog trći?ta, Vijesti, alfa, lako?a, seks

  • 7 najđe?ćih laći koje mediji ćire o izbjegli?koj krizi


    Oznake: migrantska kriza, politika, mediji, Vijesti, sociologija

  • Stvarno? “Hrvatska treba primiti migrante”


    S jutarnjim vijestima da su hrvatske mogu?nosti prihvata bespomo?ne pred (do jutra 17.09.2015.) 6 000 migranata koji su do sada u?li u RH putem grani?nih prijelaza s registracijom, plus nepoznatim brojem imigranata koji su u?li kroz razne dijelove porozne dr?avne granice, Hrvatska se probudila u dubokoj krizi.

    Kako bismo mogli odlućiti kako rijećiti situaciju, potrebno je imati sve informacije. Pa da krenemo!

    Q: Tko su migranti?

    A: Migranti su bivći stanovnici razlićitih zemalja na Bliskom istoku, u Africi i u Aziji, a najvećim dijelom su iz Sirije. Sljedeđe najveđe skupine dolaze iz Afganistana i Eritreje.

    Q: Za?to je većina migranata iz Sirije?

    A: Zato ?to u Siriji bjesni veliki gra?anski rat i ljudi bjeđe usred velikih razaranja i raznih zloćina.

    Imajte na umu da, kako bivanje iz Sirije podiđe ?ansu za dobivanje azila i raznih vrsta pomoći, a vlasti nekolicine zemalja (Njema?ka, Austrija, ?vedska) smatraju bilo kakav proces identifikacije “rasisti?kim”, me?u migrantima postoji zna?ajna motivacija za la?no izja?njavanje da su iz Sirije, te je stoga broj migranata odatle mo?da prenaglađen.

    To nam je potvrdio i Nizar Shoukry, sirijski zubar koji je jo? 1984. legalno preselio u Hrvatsku i sada slući kao prevoditelj:

    Smeta mi ?to svi koriste nesre?u naroda Sirije i poku?avaju se dokopati zemalja zapadne Europe. Tu je najmanje Sirijaca. Vidio sam da ima i mnogo ljudi iz Iraka, Afganistana, Pakistana, Afrike… neki i ne znaju arapski pa mislim da su s Kosova ili iz Albanije ? kađe Shoukry.

    Apsurdna politika a priori prihva?anja da su svi prido?lice ‘izbjeglice iz Sirije’ i ne smije ih se ni?ta pitati vodi do jednako apsurdnih rezultata, poput ovog u ?vedskoj:


    Ovaj “najbrći 14-godi?njak u ?vedskoj” iz Afganistana je smje?ten u ?vedsko siroti?te s 12-godi?njim djevojćicama jer ?vedska vlada misli da bi bilo “ksenofobi?no” provesti datiranje zubiju. ?to bi ikako moglo krenuti lođe?

    Q: Za?to je pođeo rat u Siriji i kako đe zavrćiti?

    Q: Sirijski gra?anski rat je jedna od “obojenih revolucija” koje su u pro?lih nekoliko godina zapljusnule arapski svijet, u kojima tinjajuđe nezadovoljstvo naroda prerasta u demonstracije i zatim oru?ani sukob. U ovom slu?aju je to sukob izme?u diktatora Bashara Al-Assada i pobunjenika kao ?to su ISIS, Kurdi, Vojska slobodne Sirije (FSA), Al-Qaeda i jo? mnogi drugi.

    Rat podr?avanjem obojenih revolucija, slanjem oru?ja i novca pobunjenicima potpiruju razne svjetske sile, najviđe SAD, ali isto tako i Hrvatska. Također, Rusija je sada pođela opskrbljivati i pomagati Bashara Al-Assada.

    Ishod je neizvjestan, no jasno je da đe rat jo? dugo trajati i stvoriti jo? puno izbjeglica. Ukupno stanovni?tvo Sirije je oko 24 milijuna ljudi, tako da mođete zamisliti potencijal.

    U me?uvremenu, Hrvatska mora hitno napustiti NATO pakt kako bi prestala pridonositi razaranjima u Siriji.

    Q: Jesu li migranti prete?no đene i djeca?

    A: Većina migranata su mladi mu?karci bez obitelji. Za razliku od medija, koji svoje ?lanke o migrantskoj krizi uvijek naslovljavaju ovakvim slikama:

    Statistika nam kađe da u stvarnosti mu?karci bez obitelji ćine ogromnu većinu imigranata – ukupno oko 65%.

    Od otprilike 1170 do sada popisanih izbjeglica, me?u njima je 818 mu?karaca, 182 đena i 170 djece.
    – Dnevnik.hr 16.09.2015. u veđernjim satima

    Q: Za?to koristi? izraz ‘migranti’, a ne ‘izbjeglice’?

    A: Zato ?to većina migranata nisu ratne izbjeglice, ve? obi?ni ekonomski imigranti.

    Q: Ali maloprije je navedeno da je u Siriji gra?anski rat?

    A: Ratne neprilike u Siriji su definitivno jedan od faktora koji pridonose migraciji, ali ni izbliza jedini. Iz pregleda nacionalnosti, jasno je da velik broj migranata dolazi iz zemalja u kojima nema ni ‘r’ or ‘ratnih prilika’.

    Nadalje, ‘izbjeglice’ se ne pona?aju na naćin kako bi se ođekivalo od ljudi koji uistinu bjeđe od ratnih razaranja. Evo nekih naćina pona?anja koji su do sada zabiljeđeni me?u ‘izbjeglicama’:

    – bacanje i uni?tavanje donirane odjeđe, hrane i pi?a
    – inzistiranje da moraju biti udomljeni ba? u najbogatijoj i najdare?ljivijoj zemlji svijeta, Norve?koj, te nigdje drugdje


    Na putu do Austrije, Njema?ke i ?vedske se nalazi 10 zemalja u kojima vlada potpuni mir i u kojima bi se ‘izbjeglice’, da stvarno bjeđe od rata, lako mogli zaustaviti i naseliti.

    – oru?ana plja?ka supermarketa i nanođenje ozljeda mađetom
    – uni?tavanje prihvatili?ta koja su im osigurana    , ?ak i prihvatili?ta u hotelima koja daleko nadilaze neudobnost privremenog smje?taja


    Hotel ‘Porin’ u Dugavama u Zagrebu koji migranti trenutno uni?tavaju

    – odbijanje identifikacije

    Ne znam za vas, ali da ja bjećim od klanja, silovanja i razaranja, bio bih zahvalan bilo kome tko bi me udomio, te mi ne bi palo na pamet napadati svoje domaćine, uni?tavati njihove darove i traćiti da me smjeste to?no gdje ja đelim.

    Ako đemo iz svoje dobre volje primiti nekoga, neka barem to po?tuje i ne tretira nas kao luksuzni hotel u kojemu mođe ućivati i zatim kod check-ina porazbijati cijelu sobu. Moramo razlikovati ljude koji stvarno bjeđe od rata i cijene na?u pomo? od nezahvalnih i agresivnih ekonomskih migranata.

    Q: Ali ?ujem da su Hrvati isto poznati po emigraciji?

    A: Ne. Izme?u ova dva slu?aja nema nikakve sli?nosti. Hrvati u doba Jugoslavije nisu preskakali ograde kako bi u?li u Njema?ku ili Nizozemsku, a u doba Domovinskog rata nisu vrije?ali, napadali i potkradali svoje domaćine diljem Europe. Medijski poku?aji apela na ‘hrvatsku povijest izbjegli?tva’ i ‘vra?anje duga’ su potpuno neosnovani i neprimjenjivi na ovaj slu?aj.

    Da su se Hrvati u pro?lih 70 godina emigracije pona?ali kao ?to se sada pona?aju Sirijci, nai?li bi na univerzalnu osudu i svi bi se sloćili da ne zaslu?uju gostoprimstvo.


    Svi znamo da su se vukovarski izbjeglice ovako pona?ali… zar ne? Zar ne???

    Primio sam neke primjedbe da je moja slika “pretjerana”. Ne samo da nije pretjerana, ve? je i daleko ublađena. Ne vjerujete?

    “Po novim pravilima, koja stupaju na snagu od rujna, traćitelji azila bez djece đe primati 5,945 kruna (797 eura, 882 dolara) mjese?no socijalne pomoći, skoro pola od iznosa od 10,849 kroner (1434 eura) kojeg trenutno primaju.

    Kao reakciju na to, migranti masovno zaobilaze Dansku u korist ?vedske, bilo da ne prelaze preko njenog teritorija, bilo da odbijaju izaći iz vlaka bilo gdje u Danskoj, kako ne bi slu?ajno bili registrirani u zemlji s manje od 1000 ? socijalne pomoći:

    Ne znam za vas, ali ja bih dao sve da mogu ćivjeti u Danskoj, bez obzira na to je li iznos socijalne pomoći ogroman ili ne?to manje ogroman!

    Q: Za?to su migranti nagrnuli ba? u Hrvatsku?

    A: Zato ?to je Ma?arska odlućila strogo nadzirati ulazak u zemlju i inzistirati na redu i po?tovanju sebe kao domaćina. Ma?arsku vodi Viktor Orban, samostalni politi?ar koji nije slugan vanjskih sila i kojemu je stalo do svog naroda.

    U suprotnosti s tim, hrvatski premijer Zoran Milanovi? je marioneta Europske unije i otvorio je zemlju nekontroliranoj najezdi migranata, obrazla?ući to niskim apelima na emocije tipa “to su ljudi, a ne vređe kupusa”.

    Na isti naćin su i njema?ka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otvorili vrata Europske unije migrantima, potpuno ignorirajući đelje naroda koji tu uniju saćinjavaju.

    Q: Izvje?tavaju li mediji objektivno o migrantskoj krizi?

    A: Ne. Mediji se pona?aju poput propagandne maćinerije u SSSR-u, cenzurirajući komentare, prenoseći samo pa?ljivo izdvojene vijesti, te otvoreno uklju?ujući osobna politi?ka stajali?ta u svoje izvje?taje. Evo nekoliko primjera:

    Nezadovoljni situacijom u kojoj su se na?li skupina imigranata odlućila je pjećice krenuti prugom u smjeru Zagreba. Policija je ipak uspjela blokirati izbjeglice i vratiti ih nazad u smjeru kolodvora, no oni su i dalje nervozni i veliko je pitanje koliko đe dugo situacija biti pod kontrolom.

    Nije problem to ?to su migranti necivilizirani, nezahvalni i razmađeni, ne, problem je sigurno to ?to su ‘nervozni’. Dobar posao, Jutarnji liste.

    ‘Bilo je nekih incidentnih situacija gdje su ih policajci mogli i privesti, ali to je sve sigurno bilo zbog premorenosti‘, izvijestio je Andrija Jarak.

    Da, policajci nisu napadnuti zato ?to migranti nemaju nikakvo po?tovanje prema redu i zakonu, ve? samo zato zbog ‘premorenosti’. Super objektivno izvje?đe, Nova TV.

    U drugim zemljama, mediji karakteriziraju Ma?arsku, đe?ku i Slova?ku (sve zemlje koje su se odlućile za?tititi razumnim mjerama) kao neonacisti?ka upori?ta i primitivne barbare. Naći mediji su također pođeli napadati Ma?arsku ‘koja je zaboravila na Ma?are koji su 1956. prebjegli u Austriju’, kao da to ima ikakve sli?nosti s ovom situacijom. Kao ?to je ve? navedeno u slu?aju Hrvatske, Ma?ari su se prema svojim domaćinima odnosili s po?tovanjem, te ih nisu tretirali kao otvorenu slavinu luksuza ćije zakone mogu u potpunosti ignorirati. Da to nije bio slu?aj, Austrija bi imala svako pravo izbaciti ih iz svoje zemlje, te bi se svatko razuman sloćio s time.

    Dakle, svaka Europska zemlja mođe primiti koliko hođe imigranata, ali iskljućivo svojom slobodnom voljom, te mora inzistirati na tome da migranti po?tuju njene zakone i gostoprimstvo. Trenutno su te pretpostavke pogađene i to hitno mora biti promijenjeno.

    Q: Koje su posljedice migrantske krize u Hrvatskoj?

    A: U zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti 17,5%, a 21% stanovni?tva ćivi ispod granice siroma?tva, pozivanje nekontroliranog broja imigranata u zemlju predstavlja te?ak zloćin prema lokalnom stanovni?tvu. Zoran Milanovi?, kao i svaki sljedeći politi?ar koji ponovi ove katastrofalne odluke, bi morao odmah odstupiti sa svog polo?aja i zatim doći na sud kako bi im se sudilo zbog veleizdaje i o?tećivanja hrvatskog naroda, isto kao ?to se trenutno sudi i Sanaderu.

    Q: Veleizdaje? Zar nije to previđe o?tro?

    A: ?l. 135 Kaznenog zakona jasno potvr?uje da se radi o veleizdaji:

    GLAVA DVANAESTA (XII.) – KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

    Veleizdaja, ?lanak 135.
    (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga ?lanka kaznit đe se tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile na dijelu dr?avnog podru?ja Republike Hrvatske poku?a sprijećiti uspostavu ustavnog ustrojstva ili dr?avne vlasti, ili uvesti strani sustav djelovanja vlasti.

    Ugro?avanje dr?avne neovisnosti, ?lanak 137.
    Gra?anin Republike Hrvatske koji poku?a Republiku Hrvatsku dovesti u polo?aj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj dr?avi, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Protudr?avni terorizam, ?lanak 141.
    Tko s ciljem ugro?avanja ustavnog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske prouzroći eksploziju ili po?ar, ili kakvom opđeopasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za ćivote ljudi ili imovinu, ili izvrći otmicu neke osobe ili poćini neko drugo nasilje na podru?ju Republike Hrvatske ili prema njezinu gra?aninu, i time prouzroći osje?aj osobne nesigurnosti kod gra?ana, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Za one kojima se nije dalo ćitati cijeli ?lanak i sve njegove izvore, evo PRDIM (Previđe-dugo-i-misaono) verzije:

    1. Trenutna najezda migranata od pola milijuna ljudi na podru?je EU je samo vrh ledenog brijega, te đe uskoro iznositi viđe milijuna
    2. Moralna je obveza Hrvatske izaći iz NATO pakta kako bi prestala pridonositi razaranju u Siriji
    3. Ogromna većina migranata, suprotno tvrdnjama medija, nisu đene i djeca ve? pojedina?ni mu?karci
    4. Naziv ‘izbjeglice’ nije prikladan za migrante jer su na svom putu odbili zaustaviti se u preko deset mirnih zemalja koje su im bile voljne pomoći
    5. Nisu opravdane paralele s hrvatskim izbjegli?tvom jer su Hrvati po?tovali svoje domaćine i njihove zakone, te nisu od njih traćili poseban tretman
    6. Pozvavći neograniđen broj migranata na svoja podru?ja, Zoran Milanovi?, Angela Merkel i Jean-Claude Juncker poćinili su veleizdaju, te trebaju dati ostavke i pristupiti suđenju za to kazneno djelo
    7. Svako buduđe primanje izbjeglica mora biti iskljućivo dobrovoljno, ne rezultat pritiska EU, te mora biti prađeno strogim kontrolama po?tovanja lokalnih zakona i trenutnom deportacijom u slu?aju krđenja.

    Oznake: EU, politika, Vijesti, migrantska kriza

  • Silovanje s pristankom


    Jednom davno, u nekim tamo civiliziranim dru?tvima, silovanjem se smatrao onaj seksualni ćin koji je izvrđen unato? tome ?to je đena rekla “Ne”. Teret dokazivanja da je ona rekla “Ne” bio je na đeni te, iako joj je s vremenom to malo olak?ano kroz ukidanje apsolutne potrebe za materijalnim dokazima, pojam silovanja je ipak bio i ostao određen prisustvom rijeći “Ne”.

    U novije vrijeme smo kao jedno civilizirano dru?to ostvarili znatan “napredak”, pa smo tako u posljednjih par godina doćivjeli poplavu zakona tipa “Da znaći da”, koji su ustvrdili da to ?to đena nije izrićito rekla “Ne” svejedno ne znaći da je dala pristanak na seks. Kako bi se smatralo da je pristala, morala je izrićito upotrijebiti rije? “Da”, te je na mu?karca pao teret dokazati da je uistinu rekla “Da” (puno sređe s dokazivanjem tako neđega, ali skređemo s teme, op.a.).

    ?ovjek bi pomislio, ?to se dalje od toga mođe napraviti? Na mu?karcu je sav teret dokazivanja da seksualni ćin nije silovanje, a na đeni ne leći viđe nikakva odgovornost; on je taj koji mora prikupiti i zabiljećiti “Da” ako ne đeli snositi posljedice. Dosegli smo vrh civlizacije i ostvareni su svi feministi?ki ideali… to je to?

    Zar ne? Hej, ljudi? Je li to sve? Mođemo li sada zavrćiti s ovom pri?om?

    Eh ?to ste budalasti. Naravno da nismo gotovi. Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim….

    “Da ponekad znaći Ne”
    – Jordan Bosiljevac, Sveućili?te Clairmont Kalifornija, SAD

    Pođelo je s “pristanak je sexy”. Ali naravno, to nije imalo smisla – to je bilo kao da kađemo da je silovanje lo? seks, a ne zloćin. Onda smo pre?li na “pristanak je nu?an”. To je bilo puno bolje jer nas podsje?a da je seks sporazuman, a sve ostalo je silovanje. Ali onda sam tu jo? ja, nakon zabave, u mu?karđevoj sobi u studentskom domu. I tu je pitanje “je li ovo u redu”? Ako gledamo na to s pravnog stajali?ta, rekla sam ‘da’ – nije bilo prisile, prijetnje nasiljem ili pijanstva (barem ne puno). Ali ono o đemu đelim govoriti je ono ?to se dogodilo prije nego sam rekla ‘da’, te za?to sam uistinu mislila ‘ne’.

    Vrhunac idiotizma feminizma je u mnogođemu sli?an vrhuncu proizvodnje nafte. Svi ve? desetljećima govore da smo ili dosegli vrhunac ili da đemo ga doseći svakog trena, ali onda netko otkrije novo nalazi?te, izumi novu metodu buđenja, i ispada da vrhunac jo? nije ni blizu. Isto tako i nakon ?to smo nakon godina i godina gnjavljenja ?kvadre rođene za zgra?anje rijećili 42 851 751 razlićitih slu?ajeva socijalne nepravde ispada da ne samo da jo? nismo ni blizu nirvane u kojoj je sve u redu i viđe se nitko ne buni, ve? i da smo zapravo tek nađeli ledeni brijeg u ćijim se dubinama krije jo? najmanje 931 525 887 nepravdi koje đekaju na na? anga?man.

    Za geekove me?u nama, feminizam je ne?to kao koncept limesa u matematici – imamo funkciju feminizma koja teći beskona?noj jednakosti, ali je nikada ne doseđe. Gdje je granica? Kada đe biti postignuta jednakost i prestati potreba za feminizmom? Mođemo samo naga?ati.

    Vrstu feminizma o kojoj ?u govoriti nije lako progutati – neđe biti uvr?tena u sljedeđe Vaginine monologe, a Jezebel neđe pisati ?lanke o njoj. Ali, ako feminizam znaći i?ta, za mene on predstavlja ne-bivanje samom kada sam povrijeđena. U mojim razgovorima s kolegama feministicama, obojenim đenama, queerovima i ?lanovima drugih organiziranih zajednica, evo nekih zaklju?aka o tome ?to se dogodilo te noći kada sam rekla ‘da’, a mislila ‘ne’…

    Ironi?no je da se autorica poziva na Vaginine monologe, s obzirom na to da Vaginini monolozi sadrđe scenu u kojoj 13-godi?njakinju napije i seksualno zlostavlja odrasla đena i zatim joj obja?njava: “ako je to bilo silovanje, ona je bilo dobro silovanje”. Toliko o idolima dru?tvene pravde, eh?

    Ovisno o tome tko ste, moglo bi vam zvu?ati ludo: za?to bi itko ikada rekao da ako misle ne? Iskrenost je va?an dio bilo koje veze – i seksualne i bilo koje druge. Osim toga, definicija silovanja Savezne dr?ave Kalifornije kađe ‘silovanje je ćin spolnog opđenja kada je osoba nesposobna za…’

    Iskreno, u tome za mene ima puno viđe znađenja. Kada mi je bilo pet godina, rodbina me ljubila u obraz unato? tome ?to sam radila grimase i okretala se. U dobi od dvanaest godina, naućili su me da trebam u ?kolski pritvor zbog pokazivanja grudnjaka i bedara. Sa đesnaest godina me moj de?ko uvjerio da se skoro svim curama svi?a ovo – samo se trebam opustiti. I tako kad sam stigla do 20 u nećijoj sobi poslije zabave, ‘ne’ mi je zvu?alo zastra?ujuđe i nepoznato.

    Ovakvi incidenti, na?alost, nisu ne?to unikatno meni. Pri?ajući s prijateljima (izgleda da je mentalna bolest poznata kao ‘feminizam’ zarazna, op.prev.) zajedno smo izmislili izraz “silovala nas je kultura silovanja” kako bismo opisali osje?aj govorenja ‘da’ zato ?to nas je na to prisilila kultura koja nas je podigla. Ponekad, barem za mene, tu je bio i osje?aj obveze jer sam ve? oti?la u nećiju sobu, bojazan od uni?tavanja prijateljstva, usamljenost, bojazan da nitko drugi nikada neđe biti zainteresiran, strah da neđe stari ako kađem ne, utjecaj alkohola, i uvjerenje da bi neobavezni seks trebao biti zabavan.

    Evo vam krajnjeg (nadajmo se!) rezultata ideologije koja istodobno tvrdi da su đene superiorne i da su potlađene, ideologije koja je temeljena na osloba?anju đena od posljedica svojih odluka. Dobili ste razmađeno, be??utno ?udovi?te koje ne zna ?to to?no đeli ali to đeli odmah, te koje baulja svijetom poput zombija i upire prstom u sve ?to bi moglo predstavljati prikladno opravdanje za svoje bezumno pona?anje: kulturu silovanja, prijateljstvo, usamljenost, naviku, alkohol, kulturu neobaveznog seksa, i tko zna ?to sve ve? ne.

    Preuzimanje odgovornosti za sebe? Jel’ se to jede?

    Meni i mnogima poput mene pristanak nije lagan. ‘Da’ ne znaći uvijek ‘da’, i zametnuli smo ‘ne’ prije nekoliko godina. Ovo iskustvo nije slu?ajno raspoređeno, ve? neproporcionalno utjeđe na potlađene zajednice. Pristanak je privilegija, i to privilegija sagrađena za imu?nu, heteroseksualnu, cis, bijelu, zapadnu, tjelesno sposobnu mu?kost. Kada dru?tvo neke od nas ući da zauzimamo ?to manje prostora, shva?amo svu pozornost kao kompliment, te budemo zahvalni da bi itko ikada mogao htjeti na?a tijela ili ljubav, nije uvijek na? izbor reći ‘da’.

    Znaći, koncept izra?avanja svog mi?ljenja jednoslo?nom rije?ju ‘da’ ili ‘ne’ je opaka zavjera koju su izmislili bijeli heteroseksualci i skoro-(cis)-heteroseksualci (ali ipak samo oni bijeli heteroseksualci koji imaju para i k tome nisu invalidi).

    Zvući dobro… gdje se prijavim za to?


    Mo?da ?ak i trunku predobro?

    Pristanak kao privilegija nije samo stvar seksa. To se doga?a i onima od nas koji previđe daju u prijateljstvima bez da trađe ne?to zauzvrat, koji dopu?taju lije?nicima dirati nas na naćine koji izazivaju napade trauma jer ne đelimo izazivati nevolje, koji pleđemo sa strancima kojima ruke idu posvuda jer su naći prijatelji ve? napustili zabavu, koji ostaju u toksi?nim vezama jer ne znamo je li nam dopu?teno ođekivati bolje. Kada si siroma?an, invalid, queer, ne-bijel, trans ili đenstven, ‘ne’ nije za tebe. Ne inzistiram da svaka osoba potlađena u ovim sustavima moći nije sposobna za osna?uju?a sporazumna iskustva, te poznajem mnoge koje jesu. Ono ?to đelim reći je da je za mene ‘ne’ proces, te je moj pristanak neuhvatljiv i ljudi me đesto povrijede, ?ak i bez da to namjeravaju.

    Koji su to traumati?ni naćini na koje nas diraju lije?nici?!?! Zvući kao neki lo? porni?…

    Dakle ako je pristanak viđe od sexy, zaraznih slogana na topićima i kolaćima, ?to onda slijedi? Prvo moramo shvatiti da je sva potlađenost me?usobno povezana, te da je svo silovanje rasisti?ko, klasisti?ko, sposobnisti?ko, patrijarhalno, hetero i cisseksisti?no.

    Stvarno? Dakle ako invalid siluje zdravu đenu, ako besku?nik siluje bogataćicu, ako homoseksualac siluje mu?karca, ako azijat siluje azijatkinju… to sve nisu silovanja?

    Dru?tvo koje se nalazi na tra?nicama propasti je dru?tvo u kojemu se mladi ljudi zadu?uju za otprilike 250 000 $ kako bi ućili definicije bizarnih koncepata kao ?to su “klasizam”, “cis”, “sposobnja?tvo”, “rodna binarnost” i “transmizoginija” (ili se ne zadu?uju sami nego se umjesto njih zadu?uje dr?ava, ?to je jo? gore). Ali, vratimo se temi…

    Sljedeđe, moramo prestati gurati raznolike doćivljaje prisile u jedan jedini zakon o “Potvrdnoj suglasnosti”. Ne mođemo se pouzdati u dr?avu da đe ona braniti pristanak i tjelesni integritet – ne u Baltimoreu, Fergusonu, Los Angelesu ili Claremontu. U ovom trenutku, moramo potpuno zaboraviti na zakone kako bismo shvatili da pravda za nađe zajednice nikada nije ni bila ugrađena u te sustave.

    Bome lijepo… dr?ava je ućinila tvoju egzistenciju najpovla?tenijom i najprivilegiranijom na cijelom svijetu, i sad se ne mođe? pouzdati u nju? Kako ređe narodna izreka, ‘daj feminizmu prst i on bi odmah cijelu ruku’.

    Ako ti i dalje pada na pamet “ali ona nije rekla ne”, vjeruje? da se silovanje doga?a samo u mra?nim ulicama, ili ?ak da je silovanje jedini naćin kojim je moguđe povrijediti pristanak, jo? nisi ovdje. ‘Ovdje’ je gdje je pristanak upleten u tkanje naćih ćivota. ‘Ovdje’ je gdje, pođevći od djetinjstva, imamo pravo odlućivati ?to đe se doga?ati s naćim tijelima (osim ako se radi o stotinama milijuna beba obrezanih odmah nakon rođenja, op.prev.); gdje aktivno slu?amo ?to naći partneri govore – i ?to jo? nisu sposobni reći.


    Ovaj telepat u kolicima bi bio savrđen mu?karac za autoricu, ali na?alost je bijelac i nije siroma?an.

    … to je gdje nitko nikada ne propitkuje naćine na koje izra?avamo spol na naćim tijelima; gdje tjelesni integritet, osobni prostor i emocionalno blagostanje imaju prioritet nad posjedom. Ovo nije potpun popis, tako da je ‘ovdje’ bilo gdje gdje mođemo zamisliti radikalne prostore odlućivanja i samoupravljanja za pojedince i zajednice kojima pripadaju.

    Pa ako pripada? zajednici, odakle ti onda radikalan prostor odlućivanja i samoupravljanja? Ova generacija feminista je izgubljena toliko duboko u salati rijeći da nije u stanju napisati jednu smislenu ređenicu koja ne pobija samu sebe.

    Ja svakako jo? nisam ‘ovdje’ I ne mogu stići ‘ovdje’ sama. Moram pregovarati i traćiti ‘ne’ sama za sebe, istodobno bivajući tu za druge koji rade istu stvar, te se ispri?avati kada ponovim ?tetu koja je ućinjena meni. Ako poku?avate naći ‘ne’, vjerujte mi da niste sami. Ako poznajete nekoga tko poku?ava pronaći ‘ne’, podrćite ih. Ako niste omogućili nekome drugome ‘ne’, popravite se. Znam da je to te?ko; pristanak je stvarno te?ak. Ali ako se uistinu volimo – ako smo uistinu zajednica – onda nam je to obveza.

    ćitatelji se pitaju: “Ali Ignisse, za?to pridaje? toliko pozornosti nekoj tamo ludoj studentici?” koja piskara po blogu na platformi svog sveućili?ta? Pa jasno, zato ?to takve stvari nikada ne ostaju samo u tim okvirima. Evo kako funkcionira taj proces:

    Sljede?u godinu đe neka njena kolegica na đenskim studijima u eseju citirati njen post kao izvor tvrdnje “da znaći ne”, godinu nakon toga đe neki feministi?ki magazin prenijeti kolegićin esej s naslovom “postoji izrađena potreba za zakonskim uređenjem i redefiniranjem pojma ‘da’”, te đe na kraju neka parazitska saborska zastupnica đeljna moći citirati ?asopis u prijedlogu za uvođenje novog zakona. Feminizam je kroz desetlje?a stvorio ogromnu pećinu po kojoj mođe slu?ati jeku vlastitih tvrdnji i na temelju toga, citirajući sam sebe, “argumentirati” progresivno sve luđe i luđe tvrdnje sve dok se iznenada ne pretvore u neugodnu realnost zakona koja provodi policijska ćizma. Nemojte reći da vas nisam upozorio!

    Nadalje, ?ak i ako nekim slu?ajem kroz pet godina ne dobijemo novi zakon koji ćini obranu od optu?be za silovanje potpuno nemogu?om, publiciranje, ćirenje i prihva?anje ovakvih nebuloza pomiđe javnu raspravu sve viđe i viđe u smjeru ekstremnog feminizma; mnogi đe za ovaj ?lanak reći da je glup i da je autorica zabrazdila, ali đe im se zato u usporedbi s tim zla i nepravedna tvrdnja “Na mu?karcu optuđenom za silovanje je teret dokazivanja nevinosti” doimati gotovo pa smislenom. Tu psiholo?ku tehniku – ?okiraj nekoga ekstremno apsurdnom tvrdnjom kako bi se zatim sloćio s ne?to manje apsurdnom tvrdnjom – u prodaji nazivamo “vratima u lice”, a u politici “Overtonov prozor”.

    Jo? jedna zanimljivost kod ovog nesretnog posta je autorićino prezime. Pa?ljivo promotrite:

    Jordan Bosiljevac, jedno od relativno đestih prezimena iz okolice Karlovca

    Nesretno pravilo svih mrziteljskih ideologija je to ?to su prido?lice, outsajderi i slugani najveći pobornici svake takve ideologije, ?ak i viđe nego originalni tvorci i vođe. Na primjer, postoje indikacije da su Goebbels, Himmler i Eichmann mrzili ćidove jo? viđe nego sam Hitler, te su bili vrlo gorljivi ?to se tiđe progona i organizacije Holokausta. Neki od naj?okantnijih primjera rasizma dolaze upravo od crnih robova, kao ?to je humoristi?no ilustrirano u ovoj sceni iz nedavnog filma “Django Unleashed”:

    Najo?teđenije, najnekvalitetnije i najfanati?nije đene redovito dolaze iz redova imigranata u SAD i Kanadu. Tako je i u ovom slu?aju: 20-godi?nja djevojka ćiji su roditelji stigli iz Hrvatske s punim uvjerenjem propagira otrovnu ideologiju koja đe uni?titi ogroman broj ćivota diljem svijeta, te s rado??u igra ulogu “korisnog idiota” za svoje gospodare s katedre đenskih studija Sveućili?ta Clairmont.

    I na kraju, ne zaboravite: Igniss je ?udovi?te gore od ISIS-a zato ?to misli da je teret dokazivanja na onome tko optu?uje, a ne na optuđenome.

    Oznake: silovanje, feminizam, ?ovinizam, SAD, sociologija, Vijesti

  • Cure koje vole kretene 10: Jackpot potroćila na izvlađenje dilera iz zatvora


    Dragi ćitatelji, pro?lo je puno vremena od posljednjeg izdanja vađeg omiljenog serijala, “Cure koje vole kretene”. Jednim dijelom se to dogodilo zato ?to sam bio vrlo zaposlen i zato ?to je bilo puno drugih zanimljivih tema, no glavni razlog je bio to ?to sam za jubilarno deseto izdanje htio imati neku uistinu spektakularnu temu.

    Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim Marie Holmes iz Sjeverne Karoline, SAD-a.

    DOBITNICA SUPER-LOTA POTRO?ILA 9 MILIJUNA $ NA ZATVORSKU JAM?EVINU SVOG DE?KA… DVAPUT

    26-godi?nja Marie Holmes iz Sjeverne Karoline, SAD-a, odlućila je primiti dobitke iz jackpota na super-lotu u iznosu od 188 milijuna dolara u jednokratnoj isplati, ?to znaći da joj je isplađeno 127 milijuna. Nakon poreza, neto iznos bio je 88 milijuna $. I, iako je Holmes izjavila da planira pokriti dugove, dati dio svojoj crkvi i uspostaviti zaklade za edukaciju svoje djece, svoje bogatstvo je upotrijebila za ne?to sasvim drugo.

    Uskoro nakon osvajanja jackpota, Holmes je platila jamđevinu od 3 milijuna dolara svom de?ku, Lamarru McDowu. McDow je bio u zatvoru pod optu?bama za dilanje droge. McDow je optuđen nakon ?to je istraga u njegovom posjedu otkrila preko 8 000 vrećica heroina.

    Unato? tome, Holmes je također zavrćila iza ređetaka. Pro?log mjeseca, policija je posjetila njen dom kako bi uhitila McDowa koji je povrijedio uvjete svoje jamđevine nejavljanjem u policijsku postaju. Policajci koji su tom prilikom pretraćili ku?u su kod McDowa otkrili pi?tolj, a u kući manju kolićinu droge.

    Ona je zatim platila dodatnih 6 milijuna $ kako bi opet izvukla McDowa iz zatvora. Ovaj put je pu?ten s prikađenim ure?ajem za GPS prađenje.

    Mislim da smo upravo saznali monetarnu vrijednost dobre igre: 9,000,000.00 ameri?kih dolara. Zvući dobro, zar ne? Beta tipovi u zapadnim zemljama pla?aju veđere isluđenim, debelim samohranim majkama (ponavljam se, op.a.) kao uzaludan poku?aj spasa iz godina prisilnog celibata, a ovaj kriminalac bez novći?a u dđepu dobiva na dar 9 milijuna $, ljubav i vrući seks od (za?udo) vitke 26-godi?njakinje, te vjerojatno i ne samo nje.

    Tko je rekao da se igra ne isplati? Ve? sama ćinjenica da đe? prestati rasipati vrijeme i novac na nekvalitetne đene ćini uđenje igre nemjerljivo vrijednom. 9 milijuna dolara, ako ih đeli? uzeti, je samo dodatni bonus.

    Ali đekajte, to nije sve:

    Iako svakako mođemo propitkivati Holmesine izbore i mu?karaca i pona?anja, nemamo nikakvo pravo govoriti joj ?to raditi sa svojim novcem.

    Moralno bankrotirana filozofija slobodarstva (pardon, libertinstva rolleyes ) manifestira se to?no u obliku koji sam opisao u pro?lom ?lanku. Yep, mođemo “propitkivati” (kako uljudan, bezli?an izraz, op.a.) ovu đenu, ali nemamo pravo reći joj ?to bi trebala napraviti.


    Svaki prozor za sebe, u zajedni?koj misiji ruđenja građevine
    Izvor slike

    A za?to ne? Zar đe se svijet urućiti ako dođetam do nje i kađem joj: “Marie, oprosti ali ti si poludjela. Nije dobro ni za tebe ni za druge (a pogotovo za tvoju djecu) troćiti svoje bogatstvo na tog tipa. Ti za njega predstavlja? samo jedan koristan objekt i grdno se zavarava? ako misli? da đe ti on to uzvratiti kada se ti nađe? u nevolji. Uloći taj novac u banku, fondove i zlato, upotrijebi vrijeme koje ti je oslobođeno za ćitanje, vje?banje i zdravu prehranu, te odvedi svoju djecu negdje na skromno ali pou?no ljetovanje.

    Također, njegovim osloba?anjem uzrokuje? bankrot i zatvaranje tisu?a drugih crnaca koji đe sutra nastaviti kupovati drogu i oru?je od njega. Ako te nije briga za sebe, barem uzmi u obzir ?to đe se dogoditi drugima.”

    Eto, rekao sam. Je li netko ozlijeđen, o?teđen ili uskrađen za ne?to? Je li nebo palo na mene? Jesu li detonirala skladi?ta atomskih bombi zakopana diljem svijeta? Je li se digao tsunami i poklopio mene, megalomanskog zlikovca koji sam se usudio porućiti joj ?to joj je ćiniti? Ne, naravno da nisu!

    Svijet je i dalje tu, Marie je i dalje ćiva i zdrava, a hođe li ona poslu?ati dobronamjeran savjet ili neđe je njena stvar. Ali ja imam pravo reći joj ga, i oni koji to negiraju su u ovom slu?aju pravi zlikovci, ni?ta drugaćiji od ?ovjeka koji svom pijanom prijatelju da jo? jedno piđe i posjedne ga za volan bijesnog automobila.

    Ako postoji jedna stvar koju ne podnosim, onda je to tendencija ljudi da broje tući novac. Bez obzira na to tko je ta osoba (hm hm, ?ak i uprava Goldman Sachsa? op.a.). U pravilu se previđe bavimo time ?to rade drugi ljudi. Ona je potpuno u pravu kada kađe da mi nemamo koristi od svoje percepcije da ona rasipa novac, pogotovo zato ?to on nikada nije ni bio na?.

    Kako ne koristi? Ako ona kao rezultat mog (ili nećijeg drugog) savjeta s tim novcem ućini ne?to drugo, ?ak i da ga razbaca po ulici, neđe li to objektivno biti bolje i za nju i za njenu okolinu? ?ak i ako sam u krivu i moj savjet nije koristan, koja je ?teta ućinjena time ?to sam ga dao?

    Ako Holmes đeli potroćiti svoje novosteđeno bogatstvo na mu?karca koji ulazi u i izlazi iz zatvora, to je njena odluka. Kada bi neki od nas bili iskreni prema sebi, i također imali 3, 6 ili 9 milijuna dolara na bacanje, i mi bismo vadili svoje bli?nje iz zatvora. Istinu govoreći, lako je klimati glavama i upirati prstima u gađenju i osućivanju, ali svi smo mi ćinili lude, blesave ili ?ak skupe stvari u ime ljubavi.

    Pa nisu sve lude stvari poćinjene u ime ljubavi jednake niti zahtijevaju istu razinu planiranja izvedbe i otklanjanja moralnih nađela koja bi im stajala na putu!


    Tipi?na “luda stvar u ime ljubavi”
    Izvor slike

    Postoji velika razlika izme?u “odnio sam cvijeđe curi koja to nije cijenila”, “spavala sam s bivćim koji me nije volio”, i “potroćila sam 9 milijuna $ na osloba?anje okorjelog kriminalca drugi put za redom (i to ne “kriminalca” koji je mo?da pućio jedan joint i nepravedno zavrćio u zatvoru, ve? dobro organiziranog dilera te?kih droga koji je uni?tio nevjerojatan broj ćivota)”.

    To ?to svi mi grijećimo nije izgovor. Dobri (moralno) i sretni (osobno) ljudi su oni koji grijeđe malo ili povremeno, te ih te pogre?ke bole a zli i nesretni su oni koji grijeđe katastrofi?no i uporno i nimalo ih nije sram zbog toga.

    Jo? jedan zabrinjavajući aspekt ove priđe je Marijin komentar na cijelu pri?u, koji nam pokazuje da je (kr??anska) religija duboko inficirana feminizmom i tezama potpuno suprotnim od biblijskih:

    ?Ono o đemu se svi morate brinuti su svoje pare, a ne kako ja troćim svoje, kako vam to svima koristi? I ne on nije diler ili korisnik droge ali ?ak i da je, tko ste vi da sudite ikome? Ja ?u se moliti za sve vas jer vam oćito treba… pri?ali su o Isusu pa me ne ?udi ni da pri?ate o meni ali blagoslovljeni svi bili.?

    Ona se ovdje poziva na poznatu Isusovu izjavu:
    “Neka prvi baci kamen onaj tko je nevin”

    Naime, znađenje te izjave je ovo i samo ovo:
    “?ovjek treba ćivjeti idealan ćivot po Bo?jim zapovijedima, ali kako je on samo ?ovjek to nikada nije u potpunosti moguđe, te mu stoga prućite razumijevanje.”

    A Marie to perfidno izvrđe u ovo:
    “Ne postoje ni idealan ćivot ni Bo?je zapovijedi, te me stoga nemate na osnovu đega osućivati.”

    Kona?ni rezultat: besramno, farizejsko, destruktivno, nihilisti?ko izvrtanje bibilijskih poruka, te provlađenje lika Isusa kroz blato.

    Kolega Heartiste u svom osvrtu dodaje ovaj zabavan komentar:

    Naravno, tu je i pogled s rasne strane. Vrlo je impulzivno potroćiti 9 milijuna $ na jamđevinu nekog kretena, te đe u usporedbi s tom impulzivno??u bijela ili azijska đena vjerojatno donijeti manje impulzivnu odluku. Recimo da bijela đena sli?nih osobina ne bi pljunula viđe od 4 milijuna dolara, a azijska ne viđe od 200 dolara.

    rofl

    Ne mogu je li to do rase (jer ovakvih slu?ajeva ima i kod puno bijelih đena) – osobno vjerujem da je viđe do ameri?ke kulture, ali Heartiste je u pravu. Istina je da je malo skupina na svijetu toliko impulzivno kao afroameri?ke đene. Feminizam i rasisti?ka trvenja pridonose narcisoidnosti, a obilni socijalni transferi garantiraju odsustvo posljedica svojih odluka. Rezultat te kombinacije je otrovna i te?ko rjećiva mje?avina koju vidimo na djelu u doga?ajima iz ovog ?lanka, te koja bi skoro svakoga tko odraste u takvoj okolini (pa tako vjerojatno i mene) pretvorila u razmađeno deri?te.

    Stoga za ovaj incident nisam sklon kriviti rasu, ali to me, kao ni bilo koju drugu normalnu osobu, ne smije i neđe sprijećiti u osudi istoga. Nazdravlje!

    Oznake: SAD, cure koje vole kretene, narcisoidnost, religija, priđe sa seksualnog trći?ta