Zubak com d.o.o.

Author: admin

  • Ne treba? imati penis da bi bio Alfa


    Iz Velike Britanije (odakle drugdje?) nam stiđe ova zabavna pri?a mogu?a jedino u unikatnom kaosu modernog seksualnog trći?ta:

    đena je pred porotom prepri?ala svoju nevjericu kada je otkrila da je njen “de?ko” s kojim je bila u vezi ve? dvije godine zapravo ispao njena prijateljica.

    Tućiteljica je rekla da je bila u seksualnom odnosu s mu?karcem po imenu Kye Fortune, koji se oporavljao od tumora mozga i nije htio da ona vidi njegove oćiljke.

    Ali, nastavila je, kona?no je otkrila da se radi o njenoj 25-godi?njoj prijateljici Gayle Newland, koja ju je nagovorila da nosi povez na oćima tijekom njihovih seksualnih susreta u kojima je Gayle koristila prosteti?ko pomagalo

    Moram priznati, nakon ?to sam prije pola godine opisao slu?aj đene koja je ostavila otklju?ana vrata i zatim zatvorenih oćiju le?ala na krevetu i đekala da je dođe od straga obraditi njen zgodni visoki plavi Alfa (a taj Alfa je posljedi?no prokazan kao mali crni Indijac), mislio sam da nikada ne?u vidjeti bizarniji slu?aj od toga. Ali, kako ređe jedan poznati lik iz filma, “ćivot je poput kutije ?okolade. Nikada ne zna? ?to đe? dobiti.”

    Upravo takvo je i moderno seksualno trći?te. Mođete vidjeti jednu bizarnost i pomisliti “ok, luđe od ovoga ne mođe”, ali realnost je takva da je sljedeđe iznenađenje uvijek iza ugla. A u ovom slu?aju, iznenađenje ima oblik strap-on dilda i poveza za oći.


    Hvala bogu na “50 nijansi sive” ?to su nam omogućile ovakve doćivljaje

    Gayle Newland iz Willastona u Cheshireu je pred sudom Chester Crowna porekla 5 optu?bi za seksualne napade poćinjene izme?u veljađe i lipnja 2013.-e godine.

    Na sudskom saslu?anju je izneseno da je ?rtva 2011. godine dobila Facebook zahtjev za prijateljstvom od takozvanog Kyea Fortunea, koji se predstavljao kao polu-filipinac-polu-latino mladi mu?karac.

    Komunicirali su online i “Kye” joj je kasnije rekao da je doćivio prometnu nesre?u prije nego su lije?nici otkrili da boluje od tumora na mozgu. Lijećio se u bolnici i nije bio u dovoljno dobrom stanju da se vide, tućiteljica je prepri?ala policiji. Ali par se đesto ?uo telefonskim putem, gdje je tućiteljica opisala Kyeov glas kao “visok”.

    Pozorni ćitatelji đe uoćiti da je tućiteljica pala na Kyea nakon ?to joj je poslao Facebook zahtjev za prijateljstvom, ?to Igniss nikako ne preporu?a jer to smatra strahovitim gubitkom vremena i neisplativom opcijom naspram raznih online dating stranica ili upada ućivo. Ali to je samo potvrda vje?nog pravila igre: da ti mora? sam izgraditi svoju unikatnu igru.

    Ni Igniss ni Roosh ni bilo tko na svijetu te ne mogu uzeti za ruku i savrđeno detaljno te uputiti da treba? napraviti ba? XYZ i dogodit đe se ABC. Ono ?to ti Igniss i Roosh mogu napraviti je iznijeti ti pluseve i minuse razlićitih pristupa u razlićitim okolnostima i primjere koji to potkrepljuju, te upozoriti te na univerzalne pogre?ke.

    Tućiteljica je policiji u izvje??u opisala: “Pri?ao je kako sam mu jako pomogla pobijediti svoju bolest. Rekao je da je to znak i da bismo se trebali vjen?ati, imati djecu i ućiniti jo? sva?ta.

    Neki trođe milijune na isluđenu 40-godi?nju pi**u kojoj se toliko gade da đe ih ostaviti ?ak i prije vjen?anja. Neki samo spomenu rije? “vjen?anje” i mlada đena se zalijepi za njih. Ah, koji svijet!

    Tijekom tog vremena, tućiteljica je upoznala optuđenicu Gayle Newland – koja joj je postala “vrlo dobra prijateljica” i rekla da poznaje Kyea. Malo nakon toga, tućiteljica i Kye su se napokon odlućili osobno naći u hotelu u Chesteru, ispri?ano je poroti

    Ahhhhh, ta predivna đenska prijateljstva koja nastanu u par mjeseci…

    Jedini uvjet koji je Kye postavio je bio to da ona mora nositi povez na oćima jer je on “bio nervozan zbog toga kako izgleda” i “nije mogao hodati kako treba” zbog o?teđenja ćivaca i mići?a.

    đena je opisala da je “Kye” bio u kupaonici kada je u?la u hotelsku sobu, te da je krevet bio pokriven rućinim laticama i Hello Kitty medvjedićima.

    Pa?nja, mu?karci koji ste zbunjeni oko toga ?to đene smatraju romanti?nim: romanti?ne geste tijekom udvaranja su urođeno Beta. Za?to? Zato ?to je udvaranje faza u kojoj je glavni cilj gradnja privla?nosti. Kako nju privlađe mu?karci s opcijama, a to da ima? opcije pokazuje? svojom indiferencijom prema njoj, jasno je da đe ćinjenica da si posuo krevet rućinim laticama biti golem indikator interesa, daleko prevelik za uobi?ajeno zavođenje.

    Ali, ako je tvoja vrijednost puno ve?a od njene i/ili si super odigrao igru i njena privla?nost je ve? toliko zapaljena da je ona bez da ste se ikada upoznali spremna doći do tebe na rundu neobaveznog seksa s povezom na oćima, onda đe romantika samo jo? raspiriti njenu privla?nost.

    Izlo?ak za primjer: đena koja za Alfu koji ju je prasnuo u prolazu (u prolazu = nakon 10 minuta razgovora) tvrdi da je fenomenalno osje?ajan, romanti?an i izaziva đe?nju u njoj samo zato ?to ju je “tijekom seksa gledao u oći”

    Tućiteljica je rekla da je stavila povez u obliku maske za spavanje i smotane marame preko toga, te da je zatim “Kye koji se tresao” u?ao u sobu i rekao da se odjavio iz privatne bolnice u Manchesteru.

    Par je zatim imao spolni odnos tijekom kojega je, tućiteljica navodi, Newland koristila prosteti?ni penis. Nakon toga je “Kye” rekao da se mora vratiti u bolnicu i oti?ao.

    Slijedilo je jo? susreta u hotelu gdje su se opet seksali, prije nego je “Kye” posjetio njen stan i tamo je kona?no otkrila istinu, ređeno je pred sudom.

    Iako sam u postu o osjetljivosti đenske vagine na nagovor raznih ćitateljica i/ili cura s kojima sam spavao napisao da vagina ipak mođe osjetiti razliku izme?u kondoma i golog penisa, daljnje iskustvo i ovakve priđe me ipak neminovno navode na obrnuti zaklju?ak: osjetilo za vrstu objekta koji ulazi u vaginu nalazi se prvenstveno u mozgu i ovisi ponajviđe o napaljenosti i dojmu, a ne o stvarnom taktilnom osje?aju.

    Kako inađe objasniti ćinjenicu da je moguđe đenu 5-6 puta obraditi prosteti?kim penisom (prosteti?ki penis = strap-on dildo oblikovan kao imitacija penisa, op.a.) bez da ona ikada primjeti razliku? rolleyes

    Opisujući njihov posljednji seksualni susret prije nego je sve prijavila policiji, rekla je: “Tijekom seksa sam posegla za njegovom glavom kako bih ga obgrlila, i ruka mi je dotakla ne?to. Nije se doimalo u redu.

    Sjedila sam na krevetu, a on je stajao. Ne?to u mojem umu mie reklo ‘skini povez, skini ga’ i skinula sam ga. Gayle je stajala ispred mene…. jednostavno nisam mogla vjerovati, nisam mogla vjerovati. Odmah je prekrila lice rukama i pođela govoriti ‘nije ono ?to misli?’.

    Suđenje se nastavlja.

    Pouka ove priđe nije u đenskoj lakoći. Pouka ove priđe nije u taktilnoj osjetljivosti vagine. Pouka ove priđe ?ak nije ni u isticanju licemjerja koje smatra da bi ova pri?a super-najcool da je Kye stvarno bio Kye.

    Ne, pouka ove priđe je sađet i ilustrativan pregled snage dobre igre, u ovom slu?aju tekstualne igre koja se vrhunski prilagodila meti. Ogromna većina mu?karaca, pa ?ak ni Alfa mu?karaca, nije sposobna izvesti ovo ?to je izvela optuđenica. Vrhunska tekstualna igra s vrhunskim timingom i repertoarom od kojega se đena u roku od par sati osje?a kao da te poznaje cijeli ćivot nije ne?to ?to pada s neba ili ?to je lako naućiti. To jednostavno ne mođe svatko.

    Ako ne vjerujete, ako tvrdite da “to svatko mođe”, otićite na Tinder, kreirajte la?ni profil sa slikom mići?avog manekena, te mi javite koliko ste đena uspjeli nagovoriti da vas zavezanih oćiju gole đekaju u hotelskoj sobi.

    Gayle, ti luda kujo, svaka ?ast na vrhunskoj igri i sretno s obranom.

    Oznake: UK, priđe sa seksualnog trći?ta, Vijesti, alfa, lako?a, seks

  • 7 najđe?ćih laći koje mediji ćire o izbjegli?koj krizi


    Oznake: migrantska kriza, politika, mediji, Vijesti, sociologija

  • Stvarno? “Hrvatska treba primiti migrante”


    S jutarnjim vijestima da su hrvatske mogu?nosti prihvata bespomo?ne pred (do jutra 17.09.2015.) 6 000 migranata koji su do sada u?li u RH putem grani?nih prijelaza s registracijom, plus nepoznatim brojem imigranata koji su u?li kroz razne dijelove porozne dr?avne granice, Hrvatska se probudila u dubokoj krizi.

    Kako bismo mogli odlućiti kako rijećiti situaciju, potrebno je imati sve informacije. Pa da krenemo!

    Q: Tko su migranti?

    A: Migranti su bivći stanovnici razlićitih zemalja na Bliskom istoku, u Africi i u Aziji, a najvećim dijelom su iz Sirije. Sljedeđe najveđe skupine dolaze iz Afganistana i Eritreje.

    Q: Za?to je većina migranata iz Sirije?

    A: Zato ?to u Siriji bjesni veliki gra?anski rat i ljudi bjeđe usred velikih razaranja i raznih zloćina.

    Imajte na umu da, kako bivanje iz Sirije podiđe ?ansu za dobivanje azila i raznih vrsta pomoći, a vlasti nekolicine zemalja (Njema?ka, Austrija, ?vedska) smatraju bilo kakav proces identifikacije “rasisti?kim”, me?u migrantima postoji zna?ajna motivacija za la?no izja?njavanje da su iz Sirije, te je stoga broj migranata odatle mo?da prenaglađen.

    To nam je potvrdio i Nizar Shoukry, sirijski zubar koji je jo? 1984. legalno preselio u Hrvatsku i sada slući kao prevoditelj:

    Smeta mi ?to svi koriste nesre?u naroda Sirije i poku?avaju se dokopati zemalja zapadne Europe. Tu je najmanje Sirijaca. Vidio sam da ima i mnogo ljudi iz Iraka, Afganistana, Pakistana, Afrike… neki i ne znaju arapski pa mislim da su s Kosova ili iz Albanije ? kađe Shoukry.

    Apsurdna politika a priori prihva?anja da su svi prido?lice ‘izbjeglice iz Sirije’ i ne smije ih se ni?ta pitati vodi do jednako apsurdnih rezultata, poput ovog u ?vedskoj:


    Ovaj “najbrći 14-godi?njak u ?vedskoj” iz Afganistana je smje?ten u ?vedsko siroti?te s 12-godi?njim djevojćicama jer ?vedska vlada misli da bi bilo “ksenofobi?no” provesti datiranje zubiju. ?to bi ikako moglo krenuti lođe?

    Q: Za?to je pođeo rat u Siriji i kako đe zavrćiti?

    Q: Sirijski gra?anski rat je jedna od “obojenih revolucija” koje su u pro?lih nekoliko godina zapljusnule arapski svijet, u kojima tinjajuđe nezadovoljstvo naroda prerasta u demonstracije i zatim oru?ani sukob. U ovom slu?aju je to sukob izme?u diktatora Bashara Al-Assada i pobunjenika kao ?to su ISIS, Kurdi, Vojska slobodne Sirije (FSA), Al-Qaeda i jo? mnogi drugi.

    Rat podr?avanjem obojenih revolucija, slanjem oru?ja i novca pobunjenicima potpiruju razne svjetske sile, najviđe SAD, ali isto tako i Hrvatska. Također, Rusija je sada pođela opskrbljivati i pomagati Bashara Al-Assada.

    Ishod je neizvjestan, no jasno je da đe rat jo? dugo trajati i stvoriti jo? puno izbjeglica. Ukupno stanovni?tvo Sirije je oko 24 milijuna ljudi, tako da mođete zamisliti potencijal.

    U me?uvremenu, Hrvatska mora hitno napustiti NATO pakt kako bi prestala pridonositi razaranjima u Siriji.

    Q: Jesu li migranti prete?no đene i djeca?

    A: Većina migranata su mladi mu?karci bez obitelji. Za razliku od medija, koji svoje ?lanke o migrantskoj krizi uvijek naslovljavaju ovakvim slikama:

    Statistika nam kađe da u stvarnosti mu?karci bez obitelji ćine ogromnu većinu imigranata – ukupno oko 65%.

    Od otprilike 1170 do sada popisanih izbjeglica, me?u njima je 818 mu?karaca, 182 đena i 170 djece.
    – Dnevnik.hr 16.09.2015. u veđernjim satima

    Q: Za?to koristi? izraz ‘migranti’, a ne ‘izbjeglice’?

    A: Zato ?to većina migranata nisu ratne izbjeglice, ve? obi?ni ekonomski imigranti.

    Q: Ali maloprije je navedeno da je u Siriji gra?anski rat?

    A: Ratne neprilike u Siriji su definitivno jedan od faktora koji pridonose migraciji, ali ni izbliza jedini. Iz pregleda nacionalnosti, jasno je da velik broj migranata dolazi iz zemalja u kojima nema ni ‘r’ or ‘ratnih prilika’.

    Nadalje, ‘izbjeglice’ se ne pona?aju na naćin kako bi se ođekivalo od ljudi koji uistinu bjeđe od ratnih razaranja. Evo nekih naćina pona?anja koji su do sada zabiljeđeni me?u ‘izbjeglicama’:

    – bacanje i uni?tavanje donirane odjeđe, hrane i pi?a
    – inzistiranje da moraju biti udomljeni ba? u najbogatijoj i najdare?ljivijoj zemlji svijeta, Norve?koj, te nigdje drugdje


    Na putu do Austrije, Njema?ke i ?vedske se nalazi 10 zemalja u kojima vlada potpuni mir i u kojima bi se ‘izbjeglice’, da stvarno bjeđe od rata, lako mogli zaustaviti i naseliti.

    – oru?ana plja?ka supermarketa i nanođenje ozljeda mađetom
    – uni?tavanje prihvatili?ta koja su im osigurana    , ?ak i prihvatili?ta u hotelima koja daleko nadilaze neudobnost privremenog smje?taja


    Hotel ‘Porin’ u Dugavama u Zagrebu koji migranti trenutno uni?tavaju

    – odbijanje identifikacije

    Ne znam za vas, ali da ja bjećim od klanja, silovanja i razaranja, bio bih zahvalan bilo kome tko bi me udomio, te mi ne bi palo na pamet napadati svoje domaćine, uni?tavati njihove darove i traćiti da me smjeste to?no gdje ja đelim.

    Ako đemo iz svoje dobre volje primiti nekoga, neka barem to po?tuje i ne tretira nas kao luksuzni hotel u kojemu mođe ućivati i zatim kod check-ina porazbijati cijelu sobu. Moramo razlikovati ljude koji stvarno bjeđe od rata i cijene na?u pomo? od nezahvalnih i agresivnih ekonomskih migranata.

    Q: Ali ?ujem da su Hrvati isto poznati po emigraciji?

    A: Ne. Izme?u ova dva slu?aja nema nikakve sli?nosti. Hrvati u doba Jugoslavije nisu preskakali ograde kako bi u?li u Njema?ku ili Nizozemsku, a u doba Domovinskog rata nisu vrije?ali, napadali i potkradali svoje domaćine diljem Europe. Medijski poku?aji apela na ‘hrvatsku povijest izbjegli?tva’ i ‘vra?anje duga’ su potpuno neosnovani i neprimjenjivi na ovaj slu?aj.

    Da su se Hrvati u pro?lih 70 godina emigracije pona?ali kao ?to se sada pona?aju Sirijci, nai?li bi na univerzalnu osudu i svi bi se sloćili da ne zaslu?uju gostoprimstvo.


    Svi znamo da su se vukovarski izbjeglice ovako pona?ali… zar ne? Zar ne???

    Primio sam neke primjedbe da je moja slika “pretjerana”. Ne samo da nije pretjerana, ve? je i daleko ublađena. Ne vjerujete?

    “Po novim pravilima, koja stupaju na snagu od rujna, traćitelji azila bez djece đe primati 5,945 kruna (797 eura, 882 dolara) mjese?no socijalne pomoći, skoro pola od iznosa od 10,849 kroner (1434 eura) kojeg trenutno primaju.

    Kao reakciju na to, migranti masovno zaobilaze Dansku u korist ?vedske, bilo da ne prelaze preko njenog teritorija, bilo da odbijaju izaći iz vlaka bilo gdje u Danskoj, kako ne bi slu?ajno bili registrirani u zemlji s manje od 1000 ? socijalne pomoći:

    Ne znam za vas, ali ja bih dao sve da mogu ćivjeti u Danskoj, bez obzira na to je li iznos socijalne pomoći ogroman ili ne?to manje ogroman!

    Q: Za?to su migranti nagrnuli ba? u Hrvatsku?

    A: Zato ?to je Ma?arska odlućila strogo nadzirati ulazak u zemlju i inzistirati na redu i po?tovanju sebe kao domaćina. Ma?arsku vodi Viktor Orban, samostalni politi?ar koji nije slugan vanjskih sila i kojemu je stalo do svog naroda.

    U suprotnosti s tim, hrvatski premijer Zoran Milanovi? je marioneta Europske unije i otvorio je zemlju nekontroliranoj najezdi migranata, obrazla?ući to niskim apelima na emocije tipa “to su ljudi, a ne vređe kupusa”.

    Na isti naćin su i njema?ka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otvorili vrata Europske unije migrantima, potpuno ignorirajući đelje naroda koji tu uniju saćinjavaju.

    Q: Izvje?tavaju li mediji objektivno o migrantskoj krizi?

    A: Ne. Mediji se pona?aju poput propagandne maćinerije u SSSR-u, cenzurirajući komentare, prenoseći samo pa?ljivo izdvojene vijesti, te otvoreno uklju?ujući osobna politi?ka stajali?ta u svoje izvje?taje. Evo nekoliko primjera:

    Nezadovoljni situacijom u kojoj su se na?li skupina imigranata odlućila je pjećice krenuti prugom u smjeru Zagreba. Policija je ipak uspjela blokirati izbjeglice i vratiti ih nazad u smjeru kolodvora, no oni su i dalje nervozni i veliko je pitanje koliko đe dugo situacija biti pod kontrolom.

    Nije problem to ?to su migranti necivilizirani, nezahvalni i razmađeni, ne, problem je sigurno to ?to su ‘nervozni’. Dobar posao, Jutarnji liste.

    ‘Bilo je nekih incidentnih situacija gdje su ih policajci mogli i privesti, ali to je sve sigurno bilo zbog premorenosti‘, izvijestio je Andrija Jarak.

    Da, policajci nisu napadnuti zato ?to migranti nemaju nikakvo po?tovanje prema redu i zakonu, ve? samo zato zbog ‘premorenosti’. Super objektivno izvje?đe, Nova TV.

    U drugim zemljama, mediji karakteriziraju Ma?arsku, đe?ku i Slova?ku (sve zemlje koje su se odlućile za?tititi razumnim mjerama) kao neonacisti?ka upori?ta i primitivne barbare. Naći mediji su također pođeli napadati Ma?arsku ‘koja je zaboravila na Ma?are koji su 1956. prebjegli u Austriju’, kao da to ima ikakve sli?nosti s ovom situacijom. Kao ?to je ve? navedeno u slu?aju Hrvatske, Ma?ari su se prema svojim domaćinima odnosili s po?tovanjem, te ih nisu tretirali kao otvorenu slavinu luksuza ćije zakone mogu u potpunosti ignorirati. Da to nije bio slu?aj, Austrija bi imala svako pravo izbaciti ih iz svoje zemlje, te bi se svatko razuman sloćio s time.

    Dakle, svaka Europska zemlja mođe primiti koliko hođe imigranata, ali iskljućivo svojom slobodnom voljom, te mora inzistirati na tome da migranti po?tuju njene zakone i gostoprimstvo. Trenutno su te pretpostavke pogađene i to hitno mora biti promijenjeno.

    Q: Koje su posljedice migrantske krize u Hrvatskoj?

    A: U zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti 17,5%, a 21% stanovni?tva ćivi ispod granice siroma?tva, pozivanje nekontroliranog broja imigranata u zemlju predstavlja te?ak zloćin prema lokalnom stanovni?tvu. Zoran Milanovi?, kao i svaki sljedeći politi?ar koji ponovi ove katastrofalne odluke, bi morao odmah odstupiti sa svog polo?aja i zatim doći na sud kako bi im se sudilo zbog veleizdaje i o?tećivanja hrvatskog naroda, isto kao ?to se trenutno sudi i Sanaderu.

    Q: Veleizdaje? Zar nije to previđe o?tro?

    A: ?l. 135 Kaznenog zakona jasno potvr?uje da se radi o veleizdaji:

    GLAVA DVANAESTA (XII.) – KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

    Veleizdaja, ?lanak 135.
    (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga ?lanka kaznit đe se tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile na dijelu dr?avnog podru?ja Republike Hrvatske poku?a sprijećiti uspostavu ustavnog ustrojstva ili dr?avne vlasti, ili uvesti strani sustav djelovanja vlasti.

    Ugro?avanje dr?avne neovisnosti, ?lanak 137.
    Gra?anin Republike Hrvatske koji poku?a Republiku Hrvatsku dovesti u polo?aj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj dr?avi, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Protudr?avni terorizam, ?lanak 141.
    Tko s ciljem ugro?avanja ustavnog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske prouzroći eksploziju ili po?ar, ili kakvom opđeopasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za ćivote ljudi ili imovinu, ili izvrći otmicu neke osobe ili poćini neko drugo nasilje na podru?ju Republike Hrvatske ili prema njezinu gra?aninu, i time prouzroći osje?aj osobne nesigurnosti kod gra?ana, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Za one kojima se nije dalo ćitati cijeli ?lanak i sve njegove izvore, evo PRDIM (Previđe-dugo-i-misaono) verzije:

    1. Trenutna najezda migranata od pola milijuna ljudi na podru?je EU je samo vrh ledenog brijega, te đe uskoro iznositi viđe milijuna
    2. Moralna je obveza Hrvatske izaći iz NATO pakta kako bi prestala pridonositi razaranju u Siriji
    3. Ogromna većina migranata, suprotno tvrdnjama medija, nisu đene i djeca ve? pojedina?ni mu?karci
    4. Naziv ‘izbjeglice’ nije prikladan za migrante jer su na svom putu odbili zaustaviti se u preko deset mirnih zemalja koje su im bile voljne pomoći
    5. Nisu opravdane paralele s hrvatskim izbjegli?tvom jer su Hrvati po?tovali svoje domaćine i njihove zakone, te nisu od njih traćili poseban tretman
    6. Pozvavći neograniđen broj migranata na svoja podru?ja, Zoran Milanovi?, Angela Merkel i Jean-Claude Juncker poćinili su veleizdaju, te trebaju dati ostavke i pristupiti suđenju za to kazneno djelo
    7. Svako buduđe primanje izbjeglica mora biti iskljućivo dobrovoljno, ne rezultat pritiska EU, te mora biti prađeno strogim kontrolama po?tovanja lokalnih zakona i trenutnom deportacijom u slu?aju krđenja.

    Oznake: EU, politika, Vijesti, migrantska kriza

  • Silovanje s pristankom


    Jednom davno, u nekim tamo civiliziranim dru?tvima, silovanjem se smatrao onaj seksualni ćin koji je izvrđen unato? tome ?to je đena rekla “Ne”. Teret dokazivanja da je ona rekla “Ne” bio je na đeni te, iako joj je s vremenom to malo olak?ano kroz ukidanje apsolutne potrebe za materijalnim dokazima, pojam silovanja je ipak bio i ostao određen prisustvom rijeći “Ne”.

    U novije vrijeme smo kao jedno civilizirano dru?to ostvarili znatan “napredak”, pa smo tako u posljednjih par godina doćivjeli poplavu zakona tipa “Da znaći da”, koji su ustvrdili da to ?to đena nije izrićito rekla “Ne” svejedno ne znaći da je dala pristanak na seks. Kako bi se smatralo da je pristala, morala je izrićito upotrijebiti rije? “Da”, te je na mu?karca pao teret dokazati da je uistinu rekla “Da” (puno sređe s dokazivanjem tako neđega, ali skređemo s teme, op.a.).

    ?ovjek bi pomislio, ?to se dalje od toga mođe napraviti? Na mu?karcu je sav teret dokazivanja da seksualni ćin nije silovanje, a na đeni ne leći viđe nikakva odgovornost; on je taj koji mora prikupiti i zabiljećiti “Da” ako ne đeli snositi posljedice. Dosegli smo vrh civlizacije i ostvareni su svi feministi?ki ideali… to je to?

    Zar ne? Hej, ljudi? Je li to sve? Mođemo li sada zavrćiti s ovom pri?om?

    Eh ?to ste budalasti. Naravno da nismo gotovi. Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim….

    “Da ponekad znaći Ne”
    – Jordan Bosiljevac, Sveućili?te Clairmont Kalifornija, SAD

    Pođelo je s “pristanak je sexy”. Ali naravno, to nije imalo smisla – to je bilo kao da kađemo da je silovanje lo? seks, a ne zloćin. Onda smo pre?li na “pristanak je nu?an”. To je bilo puno bolje jer nas podsje?a da je seks sporazuman, a sve ostalo je silovanje. Ali onda sam tu jo? ja, nakon zabave, u mu?karđevoj sobi u studentskom domu. I tu je pitanje “je li ovo u redu”? Ako gledamo na to s pravnog stajali?ta, rekla sam ‘da’ – nije bilo prisile, prijetnje nasiljem ili pijanstva (barem ne puno). Ali ono o đemu đelim govoriti je ono ?to se dogodilo prije nego sam rekla ‘da’, te za?to sam uistinu mislila ‘ne’.

    Vrhunac idiotizma feminizma je u mnogođemu sli?an vrhuncu proizvodnje nafte. Svi ve? desetljećima govore da smo ili dosegli vrhunac ili da đemo ga doseći svakog trena, ali onda netko otkrije novo nalazi?te, izumi novu metodu buđenja, i ispada da vrhunac jo? nije ni blizu. Isto tako i nakon ?to smo nakon godina i godina gnjavljenja ?kvadre rođene za zgra?anje rijećili 42 851 751 razlićitih slu?ajeva socijalne nepravde ispada da ne samo da jo? nismo ni blizu nirvane u kojoj je sve u redu i viđe se nitko ne buni, ve? i da smo zapravo tek nađeli ledeni brijeg u ćijim se dubinama krije jo? najmanje 931 525 887 nepravdi koje đekaju na na? anga?man.

    Za geekove me?u nama, feminizam je ne?to kao koncept limesa u matematici – imamo funkciju feminizma koja teći beskona?noj jednakosti, ali je nikada ne doseđe. Gdje je granica? Kada đe biti postignuta jednakost i prestati potreba za feminizmom? Mođemo samo naga?ati.

    Vrstu feminizma o kojoj ?u govoriti nije lako progutati – neđe biti uvr?tena u sljedeđe Vaginine monologe, a Jezebel neđe pisati ?lanke o njoj. Ali, ako feminizam znaći i?ta, za mene on predstavlja ne-bivanje samom kada sam povrijeđena. U mojim razgovorima s kolegama feministicama, obojenim đenama, queerovima i ?lanovima drugih organiziranih zajednica, evo nekih zaklju?aka o tome ?to se dogodilo te noći kada sam rekla ‘da’, a mislila ‘ne’…

    Ironi?no je da se autorica poziva na Vaginine monologe, s obzirom na to da Vaginini monolozi sadrđe scenu u kojoj 13-godi?njakinju napije i seksualno zlostavlja odrasla đena i zatim joj obja?njava: “ako je to bilo silovanje, ona je bilo dobro silovanje”. Toliko o idolima dru?tvene pravde, eh?

    Ovisno o tome tko ste, moglo bi vam zvu?ati ludo: za?to bi itko ikada rekao da ako misle ne? Iskrenost je va?an dio bilo koje veze – i seksualne i bilo koje druge. Osim toga, definicija silovanja Savezne dr?ave Kalifornije kađe ‘silovanje je ćin spolnog opđenja kada je osoba nesposobna za…’

    Iskreno, u tome za mene ima puno viđe znađenja. Kada mi je bilo pet godina, rodbina me ljubila u obraz unato? tome ?to sam radila grimase i okretala se. U dobi od dvanaest godina, naućili su me da trebam u ?kolski pritvor zbog pokazivanja grudnjaka i bedara. Sa đesnaest godina me moj de?ko uvjerio da se skoro svim curama svi?a ovo – samo se trebam opustiti. I tako kad sam stigla do 20 u nećijoj sobi poslije zabave, ‘ne’ mi je zvu?alo zastra?ujuđe i nepoznato.

    Ovakvi incidenti, na?alost, nisu ne?to unikatno meni. Pri?ajući s prijateljima (izgleda da je mentalna bolest poznata kao ‘feminizam’ zarazna, op.prev.) zajedno smo izmislili izraz “silovala nas je kultura silovanja” kako bismo opisali osje?aj govorenja ‘da’ zato ?to nas je na to prisilila kultura koja nas je podigla. Ponekad, barem za mene, tu je bio i osje?aj obveze jer sam ve? oti?la u nećiju sobu, bojazan od uni?tavanja prijateljstva, usamljenost, bojazan da nitko drugi nikada neđe biti zainteresiran, strah da neđe stari ako kađem ne, utjecaj alkohola, i uvjerenje da bi neobavezni seks trebao biti zabavan.

    Evo vam krajnjeg (nadajmo se!) rezultata ideologije koja istodobno tvrdi da su đene superiorne i da su potlađene, ideologije koja je temeljena na osloba?anju đena od posljedica svojih odluka. Dobili ste razmađeno, be??utno ?udovi?te koje ne zna ?to to?no đeli ali to đeli odmah, te koje baulja svijetom poput zombija i upire prstom u sve ?to bi moglo predstavljati prikladno opravdanje za svoje bezumno pona?anje: kulturu silovanja, prijateljstvo, usamljenost, naviku, alkohol, kulturu neobaveznog seksa, i tko zna ?to sve ve? ne.

    Preuzimanje odgovornosti za sebe? Jel’ se to jede?

    Meni i mnogima poput mene pristanak nije lagan. ‘Da’ ne znaći uvijek ‘da’, i zametnuli smo ‘ne’ prije nekoliko godina. Ovo iskustvo nije slu?ajno raspoređeno, ve? neproporcionalno utjeđe na potlađene zajednice. Pristanak je privilegija, i to privilegija sagrađena za imu?nu, heteroseksualnu, cis, bijelu, zapadnu, tjelesno sposobnu mu?kost. Kada dru?tvo neke od nas ući da zauzimamo ?to manje prostora, shva?amo svu pozornost kao kompliment, te budemo zahvalni da bi itko ikada mogao htjeti na?a tijela ili ljubav, nije uvijek na? izbor reći ‘da’.

    Znaći, koncept izra?avanja svog mi?ljenja jednoslo?nom rije?ju ‘da’ ili ‘ne’ je opaka zavjera koju su izmislili bijeli heteroseksualci i skoro-(cis)-heteroseksualci (ali ipak samo oni bijeli heteroseksualci koji imaju para i k tome nisu invalidi).

    Zvući dobro… gdje se prijavim za to?


    Mo?da ?ak i trunku predobro?

    Pristanak kao privilegija nije samo stvar seksa. To se doga?a i onima od nas koji previđe daju u prijateljstvima bez da trađe ne?to zauzvrat, koji dopu?taju lije?nicima dirati nas na naćine koji izazivaju napade trauma jer ne đelimo izazivati nevolje, koji pleđemo sa strancima kojima ruke idu posvuda jer su naći prijatelji ve? napustili zabavu, koji ostaju u toksi?nim vezama jer ne znamo je li nam dopu?teno ođekivati bolje. Kada si siroma?an, invalid, queer, ne-bijel, trans ili đenstven, ‘ne’ nije za tebe. Ne inzistiram da svaka osoba potlađena u ovim sustavima moći nije sposobna za osna?uju?a sporazumna iskustva, te poznajem mnoge koje jesu. Ono ?to đelim reći je da je za mene ‘ne’ proces, te je moj pristanak neuhvatljiv i ljudi me đesto povrijede, ?ak i bez da to namjeravaju.

    Koji su to traumati?ni naćini na koje nas diraju lije?nici?!?! Zvući kao neki lo? porni?…

    Dakle ako je pristanak viđe od sexy, zaraznih slogana na topićima i kolaćima, ?to onda slijedi? Prvo moramo shvatiti da je sva potlađenost me?usobno povezana, te da je svo silovanje rasisti?ko, klasisti?ko, sposobnisti?ko, patrijarhalno, hetero i cisseksisti?no.

    Stvarno? Dakle ako invalid siluje zdravu đenu, ako besku?nik siluje bogataćicu, ako homoseksualac siluje mu?karca, ako azijat siluje azijatkinju… to sve nisu silovanja?

    Dru?tvo koje se nalazi na tra?nicama propasti je dru?tvo u kojemu se mladi ljudi zadu?uju za otprilike 250 000 $ kako bi ućili definicije bizarnih koncepata kao ?to su “klasizam”, “cis”, “sposobnja?tvo”, “rodna binarnost” i “transmizoginija” (ili se ne zadu?uju sami nego se umjesto njih zadu?uje dr?ava, ?to je jo? gore). Ali, vratimo se temi…

    Sljedeđe, moramo prestati gurati raznolike doćivljaje prisile u jedan jedini zakon o “Potvrdnoj suglasnosti”. Ne mođemo se pouzdati u dr?avu da đe ona braniti pristanak i tjelesni integritet – ne u Baltimoreu, Fergusonu, Los Angelesu ili Claremontu. U ovom trenutku, moramo potpuno zaboraviti na zakone kako bismo shvatili da pravda za nađe zajednice nikada nije ni bila ugrađena u te sustave.

    Bome lijepo… dr?ava je ućinila tvoju egzistenciju najpovla?tenijom i najprivilegiranijom na cijelom svijetu, i sad se ne mođe? pouzdati u nju? Kako ređe narodna izreka, ‘daj feminizmu prst i on bi odmah cijelu ruku’.

    Ako ti i dalje pada na pamet “ali ona nije rekla ne”, vjeruje? da se silovanje doga?a samo u mra?nim ulicama, ili ?ak da je silovanje jedini naćin kojim je moguđe povrijediti pristanak, jo? nisi ovdje. ‘Ovdje’ je gdje je pristanak upleten u tkanje naćih ćivota. ‘Ovdje’ je gdje, pođevći od djetinjstva, imamo pravo odlućivati ?to đe se doga?ati s naćim tijelima (osim ako se radi o stotinama milijuna beba obrezanih odmah nakon rođenja, op.prev.); gdje aktivno slu?amo ?to naći partneri govore – i ?to jo? nisu sposobni reći.


    Ovaj telepat u kolicima bi bio savrđen mu?karac za autoricu, ali na?alost je bijelac i nije siroma?an.

    … to je gdje nitko nikada ne propitkuje naćine na koje izra?avamo spol na naćim tijelima; gdje tjelesni integritet, osobni prostor i emocionalno blagostanje imaju prioritet nad posjedom. Ovo nije potpun popis, tako da je ‘ovdje’ bilo gdje gdje mođemo zamisliti radikalne prostore odlućivanja i samoupravljanja za pojedince i zajednice kojima pripadaju.

    Pa ako pripada? zajednici, odakle ti onda radikalan prostor odlućivanja i samoupravljanja? Ova generacija feminista je izgubljena toliko duboko u salati rijeći da nije u stanju napisati jednu smislenu ređenicu koja ne pobija samu sebe.

    Ja svakako jo? nisam ‘ovdje’ I ne mogu stići ‘ovdje’ sama. Moram pregovarati i traćiti ‘ne’ sama za sebe, istodobno bivajući tu za druge koji rade istu stvar, te se ispri?avati kada ponovim ?tetu koja je ućinjena meni. Ako poku?avate naći ‘ne’, vjerujte mi da niste sami. Ako poznajete nekoga tko poku?ava pronaći ‘ne’, podrćite ih. Ako niste omogućili nekome drugome ‘ne’, popravite se. Znam da je to te?ko; pristanak je stvarno te?ak. Ali ako se uistinu volimo – ako smo uistinu zajednica – onda nam je to obveza.

    ćitatelji se pitaju: “Ali Ignisse, za?to pridaje? toliko pozornosti nekoj tamo ludoj studentici?” koja piskara po blogu na platformi svog sveućili?ta? Pa jasno, zato ?to takve stvari nikada ne ostaju samo u tim okvirima. Evo kako funkcionira taj proces:

    Sljede?u godinu đe neka njena kolegica na đenskim studijima u eseju citirati njen post kao izvor tvrdnje “da znaći ne”, godinu nakon toga đe neki feministi?ki magazin prenijeti kolegićin esej s naslovom “postoji izrađena potreba za zakonskim uređenjem i redefiniranjem pojma ‘da’”, te đe na kraju neka parazitska saborska zastupnica đeljna moći citirati ?asopis u prijedlogu za uvođenje novog zakona. Feminizam je kroz desetlje?a stvorio ogromnu pećinu po kojoj mođe slu?ati jeku vlastitih tvrdnji i na temelju toga, citirajući sam sebe, “argumentirati” progresivno sve luđe i luđe tvrdnje sve dok se iznenada ne pretvore u neugodnu realnost zakona koja provodi policijska ćizma. Nemojte reći da vas nisam upozorio!

    Nadalje, ?ak i ako nekim slu?ajem kroz pet godina ne dobijemo novi zakon koji ćini obranu od optu?be za silovanje potpuno nemogu?om, publiciranje, ćirenje i prihva?anje ovakvih nebuloza pomiđe javnu raspravu sve viđe i viđe u smjeru ekstremnog feminizma; mnogi đe za ovaj ?lanak reći da je glup i da je autorica zabrazdila, ali đe im se zato u usporedbi s tim zla i nepravedna tvrdnja “Na mu?karcu optuđenom za silovanje je teret dokazivanja nevinosti” doimati gotovo pa smislenom. Tu psiholo?ku tehniku – ?okiraj nekoga ekstremno apsurdnom tvrdnjom kako bi se zatim sloćio s ne?to manje apsurdnom tvrdnjom – u prodaji nazivamo “vratima u lice”, a u politici “Overtonov prozor”.

    Jo? jedna zanimljivost kod ovog nesretnog posta je autorićino prezime. Pa?ljivo promotrite:

    Jordan Bosiljevac, jedno od relativno đestih prezimena iz okolice Karlovca

    Nesretno pravilo svih mrziteljskih ideologija je to ?to su prido?lice, outsajderi i slugani najveći pobornici svake takve ideologije, ?ak i viđe nego originalni tvorci i vođe. Na primjer, postoje indikacije da su Goebbels, Himmler i Eichmann mrzili ćidove jo? viđe nego sam Hitler, te su bili vrlo gorljivi ?to se tiđe progona i organizacije Holokausta. Neki od naj?okantnijih primjera rasizma dolaze upravo od crnih robova, kao ?to je humoristi?no ilustrirano u ovoj sceni iz nedavnog filma “Django Unleashed”:

    Najo?teđenije, najnekvalitetnije i najfanati?nije đene redovito dolaze iz redova imigranata u SAD i Kanadu. Tako je i u ovom slu?aju: 20-godi?nja djevojka ćiji su roditelji stigli iz Hrvatske s punim uvjerenjem propagira otrovnu ideologiju koja đe uni?titi ogroman broj ćivota diljem svijeta, te s rado??u igra ulogu “korisnog idiota” za svoje gospodare s katedre đenskih studija Sveućili?ta Clairmont.

    I na kraju, ne zaboravite: Igniss je ?udovi?te gore od ISIS-a zato ?to misli da je teret dokazivanja na onome tko optu?uje, a ne na optuđenome.

    Oznake: silovanje, feminizam, ?ovinizam, SAD, sociologija, Vijesti

  • Cure koje vole kretene 10: Jackpot potroćila na izvlađenje dilera iz zatvora


    Dragi ćitatelji, pro?lo je puno vremena od posljednjeg izdanja vađeg omiljenog serijala, “Cure koje vole kretene”. Jednim dijelom se to dogodilo zato ?to sam bio vrlo zaposlen i zato ?to je bilo puno drugih zanimljivih tema, no glavni razlog je bio to ?to sam za jubilarno deseto izdanje htio imati neku uistinu spektakularnu temu.

    Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim Marie Holmes iz Sjeverne Karoline, SAD-a.

    DOBITNICA SUPER-LOTA POTRO?ILA 9 MILIJUNA $ NA ZATVORSKU JAM?EVINU SVOG DE?KA… DVAPUT

    26-godi?nja Marie Holmes iz Sjeverne Karoline, SAD-a, odlućila je primiti dobitke iz jackpota na super-lotu u iznosu od 188 milijuna dolara u jednokratnoj isplati, ?to znaći da joj je isplađeno 127 milijuna. Nakon poreza, neto iznos bio je 88 milijuna $. I, iako je Holmes izjavila da planira pokriti dugove, dati dio svojoj crkvi i uspostaviti zaklade za edukaciju svoje djece, svoje bogatstvo je upotrijebila za ne?to sasvim drugo.

    Uskoro nakon osvajanja jackpota, Holmes je platila jamđevinu od 3 milijuna dolara svom de?ku, Lamarru McDowu. McDow je bio u zatvoru pod optu?bama za dilanje droge. McDow je optuđen nakon ?to je istraga u njegovom posjedu otkrila preko 8 000 vrećica heroina.

    Unato? tome, Holmes je također zavrćila iza ređetaka. Pro?log mjeseca, policija je posjetila njen dom kako bi uhitila McDowa koji je povrijedio uvjete svoje jamđevine nejavljanjem u policijsku postaju. Policajci koji su tom prilikom pretraćili ku?u su kod McDowa otkrili pi?tolj, a u kući manju kolićinu droge.

    Ona je zatim platila dodatnih 6 milijuna $ kako bi opet izvukla McDowa iz zatvora. Ovaj put je pu?ten s prikađenim ure?ajem za GPS prađenje.

    Mislim da smo upravo saznali monetarnu vrijednost dobre igre: 9,000,000.00 ameri?kih dolara. Zvući dobro, zar ne? Beta tipovi u zapadnim zemljama pla?aju veđere isluđenim, debelim samohranim majkama (ponavljam se, op.a.) kao uzaludan poku?aj spasa iz godina prisilnog celibata, a ovaj kriminalac bez novći?a u dđepu dobiva na dar 9 milijuna $, ljubav i vrući seks od (za?udo) vitke 26-godi?njakinje, te vjerojatno i ne samo nje.

    Tko je rekao da se igra ne isplati? Ve? sama ćinjenica da đe? prestati rasipati vrijeme i novac na nekvalitetne đene ćini uđenje igre nemjerljivo vrijednom. 9 milijuna dolara, ako ih đeli? uzeti, je samo dodatni bonus.

    Ali đekajte, to nije sve:

    Iako svakako mođemo propitkivati Holmesine izbore i mu?karaca i pona?anja, nemamo nikakvo pravo govoriti joj ?to raditi sa svojim novcem.

    Moralno bankrotirana filozofija slobodarstva (pardon, libertinstva rolleyes ) manifestira se to?no u obliku koji sam opisao u pro?lom ?lanku. Yep, mođemo “propitkivati” (kako uljudan, bezli?an izraz, op.a.) ovu đenu, ali nemamo pravo reći joj ?to bi trebala napraviti.


    Svaki prozor za sebe, u zajedni?koj misiji ruđenja građevine
    Izvor slike

    A za?to ne? Zar đe se svijet urućiti ako dođetam do nje i kađem joj: “Marie, oprosti ali ti si poludjela. Nije dobro ni za tebe ni za druge (a pogotovo za tvoju djecu) troćiti svoje bogatstvo na tog tipa. Ti za njega predstavlja? samo jedan koristan objekt i grdno se zavarava? ako misli? da đe ti on to uzvratiti kada se ti nađe? u nevolji. Uloći taj novac u banku, fondove i zlato, upotrijebi vrijeme koje ti je oslobođeno za ćitanje, vje?banje i zdravu prehranu, te odvedi svoju djecu negdje na skromno ali pou?no ljetovanje.

    Također, njegovim osloba?anjem uzrokuje? bankrot i zatvaranje tisu?a drugih crnaca koji đe sutra nastaviti kupovati drogu i oru?je od njega. Ako te nije briga za sebe, barem uzmi u obzir ?to đe se dogoditi drugima.”

    Eto, rekao sam. Je li netko ozlijeđen, o?teđen ili uskrađen za ne?to? Je li nebo palo na mene? Jesu li detonirala skladi?ta atomskih bombi zakopana diljem svijeta? Je li se digao tsunami i poklopio mene, megalomanskog zlikovca koji sam se usudio porućiti joj ?to joj je ćiniti? Ne, naravno da nisu!

    Svijet je i dalje tu, Marie je i dalje ćiva i zdrava, a hođe li ona poslu?ati dobronamjeran savjet ili neđe je njena stvar. Ali ja imam pravo reći joj ga, i oni koji to negiraju su u ovom slu?aju pravi zlikovci, ni?ta drugaćiji od ?ovjeka koji svom pijanom prijatelju da jo? jedno piđe i posjedne ga za volan bijesnog automobila.

    Ako postoji jedna stvar koju ne podnosim, onda je to tendencija ljudi da broje tući novac. Bez obzira na to tko je ta osoba (hm hm, ?ak i uprava Goldman Sachsa? op.a.). U pravilu se previđe bavimo time ?to rade drugi ljudi. Ona je potpuno u pravu kada kađe da mi nemamo koristi od svoje percepcije da ona rasipa novac, pogotovo zato ?to on nikada nije ni bio na?.

    Kako ne koristi? Ako ona kao rezultat mog (ili nećijeg drugog) savjeta s tim novcem ućini ne?to drugo, ?ak i da ga razbaca po ulici, neđe li to objektivno biti bolje i za nju i za njenu okolinu? ?ak i ako sam u krivu i moj savjet nije koristan, koja je ?teta ućinjena time ?to sam ga dao?

    Ako Holmes đeli potroćiti svoje novosteđeno bogatstvo na mu?karca koji ulazi u i izlazi iz zatvora, to je njena odluka. Kada bi neki od nas bili iskreni prema sebi, i također imali 3, 6 ili 9 milijuna dolara na bacanje, i mi bismo vadili svoje bli?nje iz zatvora. Istinu govoreći, lako je klimati glavama i upirati prstima u gađenju i osućivanju, ali svi smo mi ćinili lude, blesave ili ?ak skupe stvari u ime ljubavi.

    Pa nisu sve lude stvari poćinjene u ime ljubavi jednake niti zahtijevaju istu razinu planiranja izvedbe i otklanjanja moralnih nađela koja bi im stajala na putu!


    Tipi?na “luda stvar u ime ljubavi”
    Izvor slike

    Postoji velika razlika izme?u “odnio sam cvijeđe curi koja to nije cijenila”, “spavala sam s bivćim koji me nije volio”, i “potroćila sam 9 milijuna $ na osloba?anje okorjelog kriminalca drugi put za redom (i to ne “kriminalca” koji je mo?da pućio jedan joint i nepravedno zavrćio u zatvoru, ve? dobro organiziranog dilera te?kih droga koji je uni?tio nevjerojatan broj ćivota)”.

    To ?to svi mi grijećimo nije izgovor. Dobri (moralno) i sretni (osobno) ljudi su oni koji grijeđe malo ili povremeno, te ih te pogre?ke bole a zli i nesretni su oni koji grijeđe katastrofi?no i uporno i nimalo ih nije sram zbog toga.

    Jo? jedan zabrinjavajući aspekt ove priđe je Marijin komentar na cijelu pri?u, koji nam pokazuje da je (kr??anska) religija duboko inficirana feminizmom i tezama potpuno suprotnim od biblijskih:

    ?Ono o đemu se svi morate brinuti su svoje pare, a ne kako ja troćim svoje, kako vam to svima koristi? I ne on nije diler ili korisnik droge ali ?ak i da je, tko ste vi da sudite ikome? Ja ?u se moliti za sve vas jer vam oćito treba… pri?ali su o Isusu pa me ne ?udi ni da pri?ate o meni ali blagoslovljeni svi bili.?

    Ona se ovdje poziva na poznatu Isusovu izjavu:
    “Neka prvi baci kamen onaj tko je nevin”

    Naime, znađenje te izjave je ovo i samo ovo:
    “?ovjek treba ćivjeti idealan ćivot po Bo?jim zapovijedima, ali kako je on samo ?ovjek to nikada nije u potpunosti moguđe, te mu stoga prućite razumijevanje.”

    A Marie to perfidno izvrđe u ovo:
    “Ne postoje ni idealan ćivot ni Bo?je zapovijedi, te me stoga nemate na osnovu đega osućivati.”

    Kona?ni rezultat: besramno, farizejsko, destruktivno, nihilisti?ko izvrtanje bibilijskih poruka, te provlađenje lika Isusa kroz blato.

    Kolega Heartiste u svom osvrtu dodaje ovaj zabavan komentar:

    Naravno, tu je i pogled s rasne strane. Vrlo je impulzivno potroćiti 9 milijuna $ na jamđevinu nekog kretena, te đe u usporedbi s tom impulzivno??u bijela ili azijska đena vjerojatno donijeti manje impulzivnu odluku. Recimo da bijela đena sli?nih osobina ne bi pljunula viđe od 4 milijuna dolara, a azijska ne viđe od 200 dolara.

    rofl

    Ne mogu je li to do rase (jer ovakvih slu?ajeva ima i kod puno bijelih đena) – osobno vjerujem da je viđe do ameri?ke kulture, ali Heartiste je u pravu. Istina je da je malo skupina na svijetu toliko impulzivno kao afroameri?ke đene. Feminizam i rasisti?ka trvenja pridonose narcisoidnosti, a obilni socijalni transferi garantiraju odsustvo posljedica svojih odluka. Rezultat te kombinacije je otrovna i te?ko rjećiva mje?avina koju vidimo na djelu u doga?ajima iz ovog ?lanka, te koja bi skoro svakoga tko odraste u takvoj okolini (pa tako vjerojatno i mene) pretvorila u razmađeno deri?te.

    Stoga za ovaj incident nisam sklon kriviti rasu, ali to me, kao ni bilo koju drugu normalnu osobu, ne smije i neđe sprijećiti u osudi istoga. Nazdravlje!

    Oznake: SAD, cure koje vole kretene, narcisoidnost, religija, priđe sa seksualnog trći?ta

  • Vje?na impotencija nepopustljivog slobodarstva


    Naletio sam na ovu misao vezanu za pro?li ?lanak, gdje je opozicija ograni?avanju abortusa uobliđena kao apel na slobodu prije svega:

    Sve droge, gay brakovi i ostalo bi trebali biti u potpunosti legalizirani. U osnovi, osim ako ne ?teti? nekome drugome ili ih sprje?ava? u kori?tenju vlastitih sloboda, mora? imati slobodu raditi ?to god đeli? i vlada se ne smije mije?ati u to.

    ?alosti me ?to to moram reći, ali ova vrsta utopijskog libertarijanskog razmi?ljanja je besmislica. Gledati na slobodu kao na najzdravije sredstvo za ostvarenje dobrobiti je jedna stvar; gledati na slobodu kao na samu sebi svrhu je samopora?avajuđe. đelim ti puno sređe s tvojim slobodarskim rajem koji đe se neminovno pretvoriti u raspa?oj i kaos zato ?to si uporno odbijao imati barem nekakve norme pona?anja.

    Siguran sam da đe ti tvoj sin biti zahvalan kada ga u ?koli budu ućili da je bivanje jednim od milijun beta orbitera svakodnevna zabava koja ne ?kodi nikome, a tvoju kđer obogate idejom da viđestruki seksualni partneri i abortusi nisu ni?ta stra?no. Te stvari ne nanose ?tetu nikome, zar ne? Sve je super! Malo najosnovnijeg usporećivanja ishoda (bilo pojedina?nih bilo dru?tvenih) bi ti moglo ukazati na to da neograniđena slobodarnost nosi sa sobom i neke posljedice, ali tebi je zbog takvih stavova “?to bilo bilo” i “daj ?to da?” zabranjeno razmi?ljati o tome, a kamoli prosućivati na temelju toga.

    Iako on nije nu?no vezan za religiju ili odsustvo religije (jer je sposobnost kriti?kog razmatranja i prosućivanja okoline urođena svim ljudima), ovakav samo-pora?avajući naćin razmi?ljanja je ipak najđe?ći kod ateista, pogotovo fanati?nih ateista koji od toga prave skoro pa novu religiju. Bez ikakvog vlastitog uvjerenja osim đestoke opozicije Bogu, tipi?ni ateist-libertarijanac ne posjeduje nikakve temelje po kojima mođe odrediti svoje pona?anje, a kamoli utjecati na pona?anje drugih. Prisiljen je jednostavno slijegati ramenima i piskutati: “ćini ?to god hođe?! Bilo ?to! Samo mi nemoj na?tetiti!” ćivi po nerealnoj pretpostavci da je izoliran od djela i posljedica drugih ljudi, te da ?teta uvijek poprima visoko vidljiv, konkretan i lako obranjiv oblik, dok je u stvarnosti koncept ?tete najđe?đe indirektan, suptilan i nije oćit sve dok ne postane prekasno.


    Izvor slike

    Iz posljedica ovakvog uvjerenja uskoro postaje jasno da se u kona?nici radi o kukavi?koj filozofiji. Na? dragi libertarijanac, ako se uistinu misli dosljedno dr?ati slobode kao cilja samog po sebi, prisiljen je ili spustiti se na razinu dru?tva i slijediti njegovu degradaciju, ili se iz njega potpuno iskljućiti kako bi pobjegao od njegovog destruktivnog utjecaja. Utjecaj na to dru?tvo – jok! Ne mođe se boriti ni za ?to zato ?to on sam ne predstavlja i?ta.

    Slobodarstvo kao samo sebi svrha je privla?no ali u kona?nici na?alost besmisleno. Ne mođe? se temeljiti samo na đelji da te puste na miru dok se sve uru?ava oko tebe. Eliminirajući u svom umu mogu?nost postojanja univerzalnih nađela i naćina ćivota, kao ?to ti nalađe objektivizam, zapravo predaje? sav utjecaj koji bi mogao imati u tuđe ruke i postaje? u svakom dru?tvenom smislu bespomo?an – nesposoban za otpor bilo kojoj razornoj sili.

    Onaj tko sam sebe smatra intelektualno mo?nim samo zato ?to je pobio koncept apsolutne istine (bez obzira na to dolazi li ona od Boga ili od neđega drugoga), zapravo se samo ućinio moralno impotentnim.

    Oznake: ateizam, religija, politika, sociologija, filozofija, povijest, sloboda

  • Dr. Abortus ili: kako sam naućio prestati brinuti se i zavoljeti kiretu


    Jednom davno, u svijetu u kojemu je đena koja bi zatrudnjela izvan braka snosila te?ke ekonomske i socijalne posljedice zajedno sa svojim budućim djetetom, poba?aj je bio njen jedini izlaz iz tih neprilika. Od prastarih vremena kada je prakticirana metoda “najedi se otrova pa ?to bude bude”, pa do modernijih vremena kada je napredak medicine omogućio mehani?ki postupak prekida trudnođe kiretama i vakuumskim pumpama, uvijek je vrijedilo ovo pravilo: đene đe uvijek imati potrebu za abortusom. Koliko god neko dru?tvo poku?avalo istjerati abortus iz svojeg okru?ja, bilo to kroz kulturne tabue bilo to kroz o?tre kazne, on je uvijek bio i ostao povijesna stalnost.


    Izvor slike

    “Abortus u gradovima je poput kanalizacije u palaći; ukloni kanalizaciju, i pala?a đe se pretvoriti u nećisto i smrdljivo mjesto.”
    – Sv. Augustin, parafrazirano

    U teoriji dru?tvenog planiranja, moralni kompromisi poput gore navedenog su bili prihvađeni kao nu?nost. Ako đe se ne?to ?to doćivljavamo zlim i/ili ?tetnim doga?ati bez obzira na to ?to mi poduzimamo protiv toga, nije li onda zdravije razviti malo tolerancije prema toj pojavi i time ublaćiti njene negativne posljedice?

    Taj stav o “ubla?avanju” Sv. Augustina su razvila i ćiroko primijenila gotovo sva moderna dru?tva, te je abortus prihvađen kao nu?no zlo – ćin koji treba izbjegavati, ali ako ga neka đena ve? đeli jer su je na to ponukale te?ke okolnosti, onda je bolje da ga izvrći u ćistoj klinici s dobro obuđenim lije?nikom, nego kod nekog ?arlatana kod kojega đe iskrvariti do smrti. Ovo nije ućinjeno iz hira – ?ak 13% smrti vezanih za trudno?u i porod uzrokovano je neslu?benim abortusima i posljedi?nim komplikacijama.

    Također, budući da dobro znamo da odsustvo oca iz obitelji negativno utjeđe na razvoj i budu?nost djeteta, smatralo se da đe time biti izbjegnuta patnja i same djece i ostalih ljudi kada ta neđeljena djeca odrastu i po?nu uzrokovati drasti?no ve?u stopu kriminala.


    Izvor

    I tako je abortus napustio mra?ne ulićice s ofucanim nadrilije?nicima i iza?ao na jarko svjetlo modernih operacijskih sala. S njegovim izlaskom iz opskurnosti, stekli smo dobar uvid u to koliko je abortus kao pojava zapravo đest, kako se i za?to provodi, te tko mu najđe?đe pribjegava. Smrtni slu?ajevi izazvani provođenjem abortusa u nesigurnim uvjetima su prakti?ki eliminirani, te je cijeli dru?tveni eksperiment proglađen velikim uspjehom.

    Na?alost, dru?tvene promjene u mnogođemu su sli?ne automobilu koji vozi po cesti nakvađenoj motornim uljem. Jednom kada su ukorijenjene u dru?tvu i problem zbog ćijeg su rje?avanja prvotno uvedene je eliminiran, to ne vodi prestanku njihovog ćirenja. Organizacijski i financijski mehanizmi vezani za njih, umjesto da se stabiliziraju ili ugase i nestanu, nastavljaju nekontrolirano rasti “ćisto tako”, te postaju sami sebi svrha, s vremenom potpuno razvedeni od svoje originalne misije. Predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je ovaj problem u govoru o posljedicama tri velika rata za redom nazvao “vojno-industrijskim kompleksom”, no problem klizanja primjenjiv je na sva dru?tvena polja.

    1. OOOOPS: Konverzija abortusa iz nu?nog zla u temeljno ljudsko pravo


    Razvoj embrija u prvih 60 dana; izvor

    Rani sociolozi i politi?ari, drđeći se koncepta “svetosti ćivota”, dr?ali su se stava sli?nog onog Sv. Augustina: abortus je nu?no zlo, te stoga legalizacija abortusa predstavlja manje zlo, ali to ne ćini abortus manje loćim djelom (tj. kao ?to je jasno iz gore navedene slike, manje ćinom ubojstva). Bili oni lijevo ili desno orijentirani, kod tih ljudi je uvijek postojao konsenzus da s legalizacijom abortusa u paketu automatski mora stići i podizanje razine svijesti o njegovoj ekstremnosti i posljedicama, te da đe se raditi na njegovom smanjenju. Drugim rijećima, podrazumijevalo se da đe kao protu-ravnote?a dozvoljenom zlu dru?tvo uvesti mjere kojima đe abortus ućiniti krajnjim sredstvom, a ne nećim ?to se shva?a olako samo zato ?to je legalno i (prete?no) besplatno.

    Na?alost, kosina je povukla za sobom legalizaciju abortusa i pod utjecajem radikalnog feminizma odvukla je u sljedeći korak: shva?anje abortusa kao temeljnog ljudskog prava, kod kojega je sloboda za poduzimanje tog ćina primarni faktor, a ravnote?a dobrih i zlih djela je izbađena iz dvorane i samo njeno spominjanje se smatra atakom na “pravo đene da raspolađe svojim tijelom”, tj. negacijom temeljnih ljudskih prava.

    Ovaj princip osobne slobode kao prvog i jedinog faktora sli?an je licemjerju rasprave o obrezivanju djece, u kojemu cijela stvar biva sagledana iskljućivo s aspekta ljudskog prava, a ne ?tete i koristi koju uzrokuje. Budući da ?teta i korist mogu biti izmjereni i objektivno uspoređeni, a ljudska prava su samo teoretski koncept koji mođe biti intepretiran ovako i onako, jasno je da đe to dovesti do nepravdi i selektivne primjene po principu “svi smo mi jednaki, ali su neki jednakiji od drugih”.

    2. OOOOPS: Trivijalizacija abortusa i abortus kao statusni simbol

    Kombinacija ekstremne dostupnosti i ekstremne politiziranosti abortusa dovela je do shva?anja abortusa kao dijela odrastanja u zrelu đensku osobu koja zna raspolagati svojim tijelom ili, jo? puno gore, kao alata u slu?bi politi?kog ili umjetni?kog izra?aja kojim se ?alje nekakva poruka ili signaliziraju svoja samostalnost, upornost i ćivotno iskustvo.

    Klasi?an primjer je ova đena koja je, unato? svom izvrsnom poslu u dr?avnoj organizaciji, situiranosti i op?oj podr?ci za zadr?avanje djeteta odabrala abortirati ga kako bi privukla pozornost, pardon, proćirila svijest o abortusu. Je li ovo dijete kojemu je bio garantiran dobar ćivot sa svim preduvjetima ba? moralo biti ubijeno samo kako bi netko do?ao do svojih 5 minuta slave?

    3. OOOOPS: Isprepletenost abortusa i profitnih motiva

    Slijedeći princip po?tovanja prema svim ljudskim bićima, ?ovjek bi mislio da đe abortus biti i ostati striktno medicinska procedura, daleko od zakona trći?ta, ponude i potra?nje i niskih strasti. Promislite onda ponovno i ućivajte u nedavno otkrivenom videu u kojemu visoka predstavnica organizacija Planned Parenthood (glavni provoditelj abortusa u SAD-u):

    – cjenka se oko prodaje organa abortiranih fetusa
    – mijenja medicinski prihvađen naćin provedbe abortusa u “ciljano mrvljenje iznad i ispod” kako bi bilo moguđe ekstraktirati ?to viđe o?uvanih organa
    – nagla?ava da cijena po fetusu nije temeljena na pokrivanju stvarnih tro?kova Planned Parenthooda, ve? trći?nim zakonima i đelji “da ne propustimo potencijal ako netko drugi nudi vi?u cijenu”
    – spominje da bi bilo zgodno kad bi kao dio sporazuma dobila Lamborghini

    Naravno, tu je i kozmeti?ka tvrtka koja proizvodi kremu protiv bora iz kođe pobađenih beba, te toplana koja spaljuje abortirane fetuse i prodaje toplinsku i elektri?nu energiju.

    Planned Parenthood je odvukao temeljni princip abortusa kao ljudskog prava do svojeg logi?nog zaklju?ka: ako nerođena beba ne zaslu?uje biti smatrana osobom i imati pravo na za?titu, za?to je onda ne bismo i reciklirali i maksimalno iskoristili kao da se nalazi u nekom industrijskom postrojenju?

    4. OOOOPS: Eugeni?ka pozadina abortusa

    Teoretski gledano, zna?ajan dio inicijalne legalizacije abortusa i utemeljenja pripadajućih organizacija kao ?to je Planned Parenthood stigao je iz eugeni?kih i rasnih motiva. Margaret Sanger, utjecajna aktivistica iz SAD-a, dr?ala je da su:

    – “Australski Aboridćini su ‘tek trunku iznad ćimpanzi bez ikakve seksualne samokontrole u odnosu na obi?nog mu?karaca i đenu’”
    – “Tre?a grupa koja saćinjava dru?tvo su neodgovorni i neoprezni ljudi koje ne zanimaju posljedice svojih djela, ili ćija ih religijska uvjerenja sprje?avaju u tome, te nemaju kontrolu nad svojom brojno??u. Mnogi ?lanovi te grupe su bolesni, maloumni i financijski ovise o normalnim i pristalim ?lanovima dru?tva, te nema nikakve dvojbe kod svakoga sa zrnom soli u glavi da njihovo razmno?avanje mora biti zaustavljeno.”
    – “Nije me briga za slobodu govora samu po sebi. Svi mi previđe hajemo za pisanu i verbalnu rije?.”
    – “Poznavanje kontracepcije je urođeno moralno. Njeno opđenito ali pa?ljivo prakticiranje mora rezultirati ćistijom rasom.”
    – “Kako đemo stvoriti rasu vrhunskih ljudi ako se ne drćimo plana? Moramo pretvoriti ovu zemlju u vrt djece, a ne u raspu?tenu ćikaru koju je prekrio ljudski korov.”
    – “Bra?ni krevet je najdegenerativniji utjecaj na dru?tveni red.”

    U praksi, besplatni i legalizirani abortus je (barem u SAD-u) postigao upravo ono za ?to je i zami?ljen: ogromna većina abortusa doga?a se unutar male populacije afri?kih amerikanaca, te njihova djeca imaju najmanju ?ansu biti rođena ćiva:

    5. OOOOPS: Razvlađenje i eskalacija pojma “abortus”

    Kada je abortus inicijalno uveden, podrazumijevalo se da ako ve? moramo kao manje zlo ubiti ljudsko biđe, to đemo ućiniti prije nego po?ne potpuno izgledati kao ljudsko biđe, te đemo se suzdr?ati od toga nakon ?to fetus navrći tri mjeseca. S vremenom je to ograniđenje pomalo relaksirano, pa tako danas imamo i ozbiljnu raspravu u akademskoj zajednici o tome ra?unaju li se upravo rođene bebe kao osobe, te ne bi li bilo prihvatljivo da i njih bude moguđe “naknadno” abortirati. Sama ideja “abortusa u đetvrtom trimestru” (kako lijep sterilan naziv, op.prev.) je nai?la na entuzijasti?no odobravanje kod trenutne generacije ameri?kih studenata.

    Abortus, nekada pre?utno toleriran kao manje zlo, s vremenom se pretvorio u lakrdiju koja potpuno ignorira njegovu ozbiljnost i ?ak biva kori?tena za frivolnu zabavu i attention whoring. Je li to uistinu ono ?to su arhitekti modernog dru?tva namjeravali, kako bi ljudi trebali ćivjeti?

    Vidjevći brzinu i nezaustavljivost te degradacije, pretpostavljam da nam stvarno nema druge nego prestati brinuti se i zavoljeti kiretu.

    Oznake: abortus, sociologija, feminizam, obitelj

  • Munjeviti uspon i pad Tindera kao online dating alata


    Prije ne?to viđe od godine dana, u newsletteru sam preporućio ćitateljima kori?tenje Tindera, smartphone aplikacije koja se pokazala kao vrlo jednostavan i plodonosan online dating alat. ?ak i ako je nekoga zanimalo samo trollanje i brz pregled kako stoji sa đenama (u bilo kojem dijelu svijeta), Tinder je opet bio vrlo koristan alat.

    Na?alost, kao i uvijek u svijetu online datinga, ono ?to je juđer bila najbolja opcija mođe se strmoglaviti u tren oka, te za jedva godinu dana postati jednako bezvrijedna kao i davanje cvije?a i dobrodu?nih komplimenata.

    1. Nagrizanje Tindera: Tinder Moments


    Izvor slike

    Uvođenje Tinder Momentsa, alata za dijeljenje slika na naćin sli?an Instagramu, isprva se ćinilo zgodnim alatom koji đe omogućiti provođenje dodatne igre. U stvarnosti, to je Tinder pretvorilo u beskona?an festival attention whoringa, u kojemu je naglo skrenuta pa?nja s aspekta zakljućivanja, te ga pretvorila u alat na kojemu se podrazumijeva dugoro?no natezanje i stjecanje pozornosti putem beskona?nog dijeljenja slika koje đe zatim likeati đedni tipovi.

    U takvom okruđenju, zakljućivanje postaje puno teđe, a ?ansa da se isprva plodonosan kontakt utopi u blatu attention whoringa i nikada ne rezultira stvarnim nalađenjem drasti?no raste.

    2. Zabijanje ?avla u lijes: Uvođenje dnevnog ograniđenja swipeova


    Izvor slike

    Svatko tko nije celebrity, izuzetno dobrog izgleda ili blagoslovljen pristupom profesionalnom fotografu dobro zna da za uspjeh u igri mora? napraviti puno upada – na primjer, kako bi stekao deset brojeva, mora? ostvariti kontakt s otprilike stotinom cura. U online datingu je to jo? o?trije, no zato online dating to kompenzira ekstremnom jednostavno??u upada, te mogu?no??u masovnog upadanja u vrlo kratkom vremenu.

    Na primjer, ako u online datingu tek svaka dvadeseta poruka rezultira brojem, to je izbalansirano ćinjenicom da je moguđe poslati dvadeset poruka u manje od sat vremena.

    S uvođenjem ograniđenja dnevnih swipeova (ekvivalenta upada ili poruka), Tinder je drasti?no unazadio ovaj aspekt. Ako mođe? swipeati samo deset cura na dan, to predstavlja ogromno ograniđenje i automatski naru?ava tvoj mentalitet obilja.

    Ali to nije sve. Najgora posljedica doga?a se na đenskoj strani online datinga. Cure, koje su prirodi ve? vrlo probirljive, znajući da sada postoji ograniđenje ne đele troćiti svoje ograniđene swipeove na tipove koji su im “onako” (tj. na granici privla?nosti), te đe ih radije otpisati nego im dati ?ansu. To znaći da je puno teđe ostvariti me?usobnu privla?nost, te đe samo vrh vrhova me?u mu?karcima uspjeti ne?to postići.

    3. Pokop Tindera: Uvođenje verificiranih celebrity profila


    Izvor slike

    Ako je pro?le dvije promjene jo? i bilo moguđe prećivjeti, tre?a je osigurala Tinderovu potpunu neupotrebljivost. Naime, Tinder je prije mjesec dana (+/- koji mjesec, ovisno o geografskoj regiji) uveo verificirane celebrity profile, ?to znaći da npr. profil “Leonardo DiCaprio” koji je stvarno Leonardo DiCaprio, a ne neki uljez, ima pored sebe plavu kvaćicu koja potvr?uje njegovu istinitost. U stvarnosti Leonardo naravno neđe koristiti Tinder, jer je ve? blagoslovljen beskona?nim priljevom uskog mladog mufa, ali za mnoge celebritye niđeg ranga (tzv. B i C list pjevaći, sportaći, glumci…), to je ućinilo Tinder rudnikom zlata. Jedina igra koja im je sada potrebna je registracija i “Daj mi svoj Whatsapp” kao prva poruka.

    A za đene, koje đe naravno samo krućiti uokolo dok ne nai?u na plavi znak viđenog koji ozna?uje poznatu osobu, to naravno znaći jo? manje pridavanja pozornosti obi?nim mu?karcima, ?ak i onima dobrog izgleda i s dobrom igrom.


    Dodatni apsurd: reklamiranje ove zna?ajke na primjeru đenskog celebritya, kao da bi neka poznata pjevaćica ikada do?la na Tinder spavati s nekim vulgaris nepoznatim tipom

    Zbog svega ovoga, preporu?am mu?karcima ne gubiti vrijeme na ovoj attention whoring platformi. Sve dobre stvari imaju svoj pođetak i kraj, a Tinder je na?alost zavrćio svoj ćivotni ciklus. Popijmo ?aćicu neđeg đestokog u njegovu ?ast, i okrenimo se plodnijim poljima.

    Oznake: online dating, rana igra, upad, tinder, attention whoring

  • Destruktivne posljedice prisilnog celibata po ljudsku psihu


    Glamurozno je pisati o problemima sa svr?avanjem i vlađenjem, (ne)mogu?nostima 100 poza za seks, trudno?ama, kontracepciji i abortusima, te đete tu temu pronaći posvuda, od ozbiljnih novina do trash ?asopisa i portala sitnog zuba. Nema institucije koja nema de?urnog “seksologa/inju” koji je spreman uskoćiti i pomoći seksualno frustriranim masama. Ipak, spomenite pojam prisilni celibat, i nastaje mrtva tićina. Za?to?

    Gore navedeni problemi spadaju u logistiku i zabavu. Ako vam kađem da se svaka tre?a cura brine o tome je li zaboravila uzeti pilulu, nitko ne pani?ari, jer je to sve dio plana. On pretpostavlja da su ljudi samo nai?li na male tehni?ke prepreke, koje (uistinu) mogu biti rijeđene jednim dobro podmazanim (igra rijeći slu?ajna) savjetom smje?tenim to?no kamo treba. Ali, ako se zanesem i u naletu iskrenosti spomenem da trećina mu?karaca ćivi u prisilnom celibatu, a jo? jedna trećina u su?nim uvjetima, nastaje zgra?anje! Uistinu ru?ni, mu?ni detalji ćivota nisu dio plana, i nisu namijenjeni glamuroznim kolumnama kojima dobro?udne tete psihologinje zara?uju za ćivot.

    Istu barijeru u percepciji i javnosti i stru?njaka vidimo i kod problema socijalizma: nejednakost prihoda? O tome đe sa ?arom pisati i raspravljati tisuđe ekonomista, analiti?ara, politi?ara, sindikalista, poduzetnika, studenata i tko zna kakvih ve? ljudi. A nejednakost seksa? Huh? To se jede?

    Istina je jedna jedina i vrlo neugodna: pristojni ljudi jednostavno ne bi trebali razmi?ljati o takvim stvarima. Razmi?ljanje o ovoj temi moglo bi inicirati i razmi?ljanje o mnogim drugim temama, mnoge od kojih imaju potencijala ispasti jo? neugodnijima.

    Prisilni celibat najlakđe je opisati kao juhu ćiji su glavni sastojci:

    1. Negativnost (O?aj)

    Negativnost u ovom kontekstu ne znaći samo poimanje svoje okoline na najgori mogući naćin, ve? i potonuđe mi?ljenja o samom sebi. Iz te dvije vrste negativnosti ra?a se o?aj, nekontrolirana ?udnja za bilo ćime za ?to se osobi ćini da bi moglo unaprijediti njenu nesretnu situaciju, te svakoj prilici koja imalo obe?ava odmah pripisuje nadnaravne kvalitete. Osoba u stanju o?aja nije sposobna razmi?ljati racionalno kao inađe, te svakodnevne ili male prilike doćivljava kao dobitke na lutriji, a male i bezna?ajne poraze kao katastrofalne potrese koji samo potvr?uju tezu da se nikada neđe izvući.

    Za primjer samo pogledajte slu?aj ovog gospodina i sve đe vam biti jasno:

    2. Sivilo (Otupljenost na zadovoljstvo)

    Provođenje godina u stanju o?aja nu?no aktivira obrambene mehanizme ljudske psihe, a najviđe od njih “kiselo gro?đe”.


    “Ne zanima me ovo gro?đe [koje ne mogu dosegnuti], vjerojatno je ionako kiselo.”
    Izvor slike

    Najopasniji aspekt sivila nije gubitak motivacije i obustavljanje poku?aja spasa (pravdajući to mi?lju da zadovoljstvo ionako ne postoji, pa đemu se onda truditi), ve? to ?to osoba koja je u tom stanju provela puno vremena neminovno otupi na zadovoljstvo.

    Godine promatranja svijeta kao mra?nog, beznadnog i nevrijednog daljnjeg truda vode do toga da osoba postaje toliko naviknuta na kiselo gro?đe da ga poćinje primjenjivati svugdje kamo ono spada i ne spada, trujući bilo kakvo zadovoljstvo ili postignuđe koje ipak ostvari. Na sli?an naćin kao ?to pornografija mođe stvoriti hormonsku neravnote?u i otupiti seksualni nagon, tako dugotrajno sivilo mođe uni?titi kemijsku i mentalnu podlogu sposobnosti za bivanje sretnim.

    3. Frustriranost (Ljutnja)

    Kao ?to smo skicirali Maslowljevom hijerarhijom potreba, d?abe ti samo-aktualizacija, po?tovanje i ljudska prava ako nisi nikada osjetio seksualno zadovoljstvo. Gladan ?ovjek neđe biti presretan zato ?to ga je netko proglasio za super prijatelja ili mu omogućio posjet kinu, ve? zato ?to ga je netko nahranio.

    Kao reakcija na dugotrajan problem koji sabotira zadovoljavanje svih vićih potreba, osoba u dugotrajnom prisilnom celibatu poćinje osje?ati frustriranost nad svojom sudbinom, a zatim i bijes prema bilo kojem percipiranom uzroku takve sudbine. Bez obzira na to jesu li uzroci opravdani ili nisu i koliko osoba ima ili nema moći promijeniti ih, ljutnju je vrlo te?ko izbjeći. Ona se prelijeva s jedne to?ke na drugu, trujući i aspekte ćivota koji nemaju puno veze s celibatom.

    Nije nimalo slu?ajno da toliko slu?ajeva pokolja uklju?uje prisilni celibat. Iako ljudi ćine zlo sa svim mogućim brojevima partnera i seksualnim orijentacijama, gorka neravnote?a nezadovoljenog seksualnog nagona svakako pomađe pogurati u pogre?nom smjeru one koji se ve? nalaze na granici.

    4. Emocionalna nestabilnost

    Problemima izazvanim prisilnim celibatom tu nije kraj: on vodi do naglih promjena raspolođenja i dugoro?ne nekonzistentnosti stavova i mi?ljenja. Seksualno zadovoljstvo je katalizator koji opđenito pomađe jasnoći mi?ljenja, motivaciji, odlu?nosti i dugoro?nom planiranju (valja nam napomenuti da ovo nema veze s time je li seksualno zadovoljna osoba u ‘dugoro?noj vezi’ ili nije, op.a.).

    Osoba u stanju prisilnog celibata se vrlo đesto budi uznemirena, provodi dan uznemirena i odlazi u krevet uznemirena, izjedena svojim problemima i nikada u mogu?nosti ućivati u dugotrajnoj emociji. Stabilnost ugodnog raspolođenja i zadovoljstva ćivotom (koje Francuzi nazivaju joie de vivre) postaju poput dalekog sna, ugodnog stanja koje sada postoji samo u sje?anju.

    DISTRIBUCIJA PO SPOLU

    Zbog svojeg sna?nijeg seksualnog nagona i manje biolo?ke vrijednosti, mu?karci su prirodno podlo?niji zaglavljivanju u stanju seksualnog celibata, ?to temeljito potvr?uju sva imalo ozbiljna sociolo?ka istraćivanja. U modernim zapadnim zemljama, najmanje jedna trećina mu?karaca ćivi u stanju prisilnog celibata (bilo to trajno djevi?anstvo ili “samo” dugogodi?nje suđe).


    A ovaj mali kvadrant mu?karaca gore lijevo zgrabio je ?ak 78% seksa, ?to predstavlja nejednakost ve?u ?ak i od pećinskih vremena.

    Iako je za njih celibat najđe?đe stvar izbora pa samim time ne mođe biti ni prisilan ni toliko đest, on na đene ima donekle sli?an efekt. Kod njih neđe izazvati nemogu?nost pronalaska novog partnera, ali đe svakako (dodatno) pokvariti sposobnost odabira partnera, kao i sposobnost vezivanja. Temeljna osobina đene koja dugo/nikada nije okusila penis je pretjerani oprez, ?ak i viđe nego kod đene koja stalno biva napumpana i odbađena. Izgubivći intimni kontakt s mu?kim rodom i s time i umjerenost svojih ođekivanja, đena u stanju celibata razvija prema njemu nepovjerljivost, odbijajući dobre mu?karce jer im ne vjeruje i lijepeći se za lođe zato ?to su oni jedini u stanju proći sve te prepreke.

    UBLA?AVANJE POSLJEDICA

    1. Biljojedstvo

    Kako je ređeno u Igri prijestolja, “?to je mrtvo ne mođe umrijeti”. Seksualni nagon koji je zaguđen pornografijom ne mođe patiti.

    Unato? zadovoljstvu koje pru?a, najveći problem biljojedstva je ?to ono kemijski (i kroz osjetljivost ćivaca i kroz stvaranje duboko ukorijenjenih navika) o?te?uje seksualni nagon osobe koja ga prakticira, zauvijek je vezujući za put biljojeda. Osoba koja je provela godine kao biljojed đe vrlo te?ko povratiti iskonsku snagu i motivaciju svoje seksualnosti, te đe joj za to trebati iznimna snaga volje i odricanja.

    2. Dobrovoljni celibat

    Dobrovoljni celibat je slođena tema iz razloga ?to većina ljudi iz ove kategorije donosi odluku o celibatu prije nego se nađe u njemu i to, najđe?đe prije nego bi uopđe postojala prilika za nalađenje u tom stanju. Najđe?ći primjer dobrovoljnog celibata su sveđenici, ali naravno postoji malen broj svjetovnih ljudi koji stupaju u njega iz osobne filozofije, ili kao reakciju na prisilni celibat u kojemu su se zatekli.

    Gdje biljojedstvo uzima seksualni nagon i tovi ga stimulacijom sve dok ne postane debeo i mlitav, dobrovolji celibat trudi se preusmjeriti ga. Seksualna energija biva priznata, ali skrenuta u stranu i spremljena me?u manje va?ne dijelove ćivota, u kategoriju obi?ne zabave ni po đemu razlićite od alkohola, cigareta i bilo kakvih drugih sitnih razonoda. U mnogo đemu ovaj pristup nije puno razlićit od onoga za lijeđenje od ovisnosti o pornografiji, s tom iznimkom ?to je zauvijek, a ne samo privremena mjera.


    Ekscentri?ni izumitelj Nikola Tesla bio je poznat po svom dobrovoljnom celibatu

    Nisu svi stvoreni za dobrovoljni celibat. Osoba koja se obveđe na takav naćin ćivota bez da je uistinu u to uvjerena, ili koja je previđe duboko naviknuta na svakodnevni ćivot prepun hedonizma, te?ko đe se dr?ati te staze, te đe u svom posustajanju stalno krćiti obe?anja (dana bilo sebi bilo drugima) i gristi se zbog toga. Kroz taj unutarnji nemir, dobrovoljni celibat mođe na kraju uzrokovati ve?u ?tetu nego korist.

    3. Samopobolj?anje

    Osobno drćim da ne postoji ni?ta hvalevrijednije od pobjede nad vlastitim egom i kovanja novog sebe. Neprekidni napor i introspekcija potrebni za pobolj?anje svojih vje?tina i/ili promjenu ćivotne filozofije nisu za svakoga, no dugoro?no predstavljaju stazu odrćivog razvoja, bez negativnih nuspojava koje vi?amo kod prva dva pristupa.

    Bilo kako bilo, sa nezaustavljivim ćirenjem hipergamije i posljedi?no pove?anom uđestalo??u prisilnog celibata, neminovno je da đemo u budu?nosti vi?ati sve viđe i viđe njegovih negativnih posljedica.

    Oznake: sociologija, psihologija, celibat, biljojedi

  • Debeo struk, tu?an penis


    Prili?no je tu?no da ovakve ćinjenice uopđe moramo potkrepljivati studijama, ali nikada mi nije potreban izgovor za utrljavanje soli u rane ?kvadri rođenoj za zgra?anje, tj. ?kvadri koja se profesionalno bavi negiranjem realnosti:

    Vitkiji đenski struk povezan je s boljom erektilnom funkcijom kod mu?karaca, neovisno o dobi; Brody S, Weiss P.; Arch Sex Behav. 2013 Oct;42(7):1191-8. doi: 10.1007/s10508-012-0058-9. Epub 2012 Dec 22.

    Sađetak

    Pro?la istraćivanja indicirala su da mu?karci u pravilu ocjenjuju vitkije đene kao seksualno privla?nije, ?to je konzistentno s dodatnim rizicima morbiditeta (relativne ?anse za pojavu bolesti u populaciji) vezanim za ?ak i blagu abodimnalnu pretilost.

    Kako bismo utvrdili asocijaciju đenskog opsega struka sa seksualnom privla?no??u (kao i vrijednost nagrada kod oba spola), proućili smo povezanost đenskih dobi i opsega strukova s indeksom mu?kih erektilnih funkcija, uđestalost penilno-vaginalnog sno?aja, te seksualno zadovoljstvo u reprezentativnom uzorku đeha (699 mu?karaca i 715 đena) u dobi od 35-65 godina.

    Multivarijantna analiza ukazala je da su:

    – Bolje ocjene erekcije neovisno asocirane s ni?om dobi mu?karca i sa đeninim vitkijim strukom.
    – Uđestalost sno?aja neovisno asocirana sa đeninom ni?om dobi sa đeninim vitkijim strukom.
    – Seksualno zadovoljstvo neovisno asocirano s ni?om dobi mu?karca i vitkijim strukom kod oba spola.

    Bolja erektilna funkcija, ve?a uđestalost sno?aja i veđe seksualno zadovoljstvo bili su asocirani sa đeninim vitkijim strukom, neovisno o dobi oba spola.

    U nastavku rada raspravljamo o mogućim razlozima za utjecaj obujma struka, uklju?ujući i mogu?nost da abdominalna pretilost kod đena smanjuje njihovu seksualnu đelju putem neuro-hormonalnih mehanizama, te smanjuje seksualnu đelju njihovih partnera putem smanjene seksualne privla?nosti uzrokovane evolucijskim razlozima.

    Postoji nekoliko razina negacije problema ovog slona (heh) u sobi.

    1. razina negacije: za?to se toliko uzbu?ujem(o) oko toga?

    Ovo je naivno ali ipak razumno pitanje – pa za?to mu?karci ne bi mogli skrenuti svoju pozornost na vitke cure koje im se svi?aju, a debeljuce ostaviti na miru? Obja?njenje je jednostavno:


    Slika 1: Poslije epidemije debljine nema dovoljno vitkih cura za sve mu?karce

    ?to se ovdje dogodilo? Preorijentacijom mu?karaca na vitke cure koje im se svi?aju, ne samo da đe neki mu?karci nu?no izvisiti, ve? đe i svima biti znatno teđe i znatno loćije ?ak i nakon ?to uspiju! Kako je to moguđe? Pa jednostavno:

    Vitka cura kojoj se prije udvarao samo jedan mu?karac sada odjednom doćivljava udvaranje trojice mu?karaca. Kao i svako normalno ljudsko biđe u uvjetima neograniđenog izbora, to ?to odabere đe cijeniti i birati s pa?njom znatno manje nego kada joj je to jedina opcija. Mo?da đe isprobati sva tri ili varati jednog s drugim. Mo?da joj neđe smetati ?to je jedan od njih droga? i “hahar ?ta snifa lipilo”, jer zna da đe je druga dvojica i dalje htjeti i boriti se za nju. Mo?da neđe odabrati niti jednoga, ve? đe joj viđe zadovoljstva donijeti sadisti?ki osje?aj moći koji stjeđe odbijanjem i crpljenjem pozornosti. Mogu?nosti da ne?to krene krivo ima neograniđeno. Prvotna mogu?nost – da se skrasi s ovim koji joj se udvara jer joj se on iskreno svidio, bude dobra prema njemu i ostane s njim – prakti?ki je izbađena iz jednad?be.

    Napominjem da ovo nije neka osuda đena ili đenskog karaktera opđenito; i mu?karci se jednako pona?aju kada su u takvom polo?aju. Podlo?nost bivanju razmađenim je univerzalna ljudska osobina.

    Bilo kako bilo, rezultat je jasan: ova trojica morati đe se dobrano viđe truditi oko te iste đene, jo? upornije radeći na svom izgledu, bogatstvu i/ili dru?tvenim vje?tinama i samopouzdanju (tj. igri). Kao ?to mođete vidjeti, epidemija debljine je zapravo jedan od glavnih faktora koji je ućinio igru toliko nu?nom u tako kratkom razdoblju.


    Postotak morbidno pretilih ljudi (BMI > 30) u SAD-u po saveznim dr?avama u posljednjih 30 godina

    2. razina negacije: za?to se mu?karci jednostavno ne prilagode i po?nu se udvarati debelim đenama?

    Ovo pitanje je naizgled nevino, ali u stvarnosti je vrlo uvredljivo i tretira mu?karce kao nekakve robote koji postoje samo da bi slućili drugima. Kao ?to sam napisao kod principa homoseksualaemulatornosti, gay populaciji svi potpuno priznajemo da su rođeni gay i da ne mogu birati koji đe im se spol svi?ati. Uskratiti to pravo heteroseksualnim mu?karcima i ispitivati ih za?to im se ne bi pođeo dizati na lelujave naslage masti je u najboljem slu?aju bizarno, a u najgorem zlonamjerno.

    Nadalje, ?ak i kada bi mu?ka preferencija vitkosti bila uvjetovana kulturom, a ne genetikom (?to je temeljito pobijeno), opet bi ostala ćinjenica da su mu?karci diljem svijeta desecima tisu?a godina imali potpuno iste preferencije. Ono ?to usre?uje mu?karce je konzistentno ve? milenijima, i mu?karci su oko toga uvijek jasni i iskreni, za razliku od đena kod kojih je saznavanje njihovih pravih preferencija sli?nije vađenju zubi.


    Ipak, ona mu je vjerojatno zahvalna ?to joj se prilagodio i pravi je anđeo prema njemu

    Na?alost, to ba? i nije istina, jer…

    3. razina negacije: ok mu?karcima se ne svi?a debljina, ali debele cure su zato ugodnije karakterom, pametnije i manje razmađene pa time nadokna?uju svoj manjak ljepote

    Kao prvo, ?ak i kada bi on mogao nadoknaditi bolno odsustvo kriti?no va?ne đenske osobine, taj anđeoski karakter je vrlo rijedak, bez obzira na izgled. Nadalje, on je tek neznatno zastupljeniji kod debelih cura nego kod vitkih. Iako postoji zrno istine u onoj izreci “Za?to je debela cura tako dobra u krevetu? Zato ?to mora biti.”, korpulentnije đene su ipak i dalje samo đene, podlo?ne svim napastima inflacije ega, narcisoidnosti, feminizmu i drugim problemima.

    A to nas vodi do…

    4. razina negacije: debele cure su skromne i ne trađe puno od mu?karaca


    “Samo atletski građeni mu?karci molim”

    Nekada je karakterna osobina zvana “skromnost” uistinu bila uobi?ajena i sastavni dio dobrog karaktera. Ali doba se promijenilo, i danas protiv toga rade dva va?na faktora. Prvi je epidemija Facebooka, Instagrama i sli?nih mre?a za attention whoring na kojima se đene natje?u u broju likeova, pa tako i hvaljenjem svojim (bila to istina ili ne) super krasnim divnim nabildanim de?kima koji ih tretiraju poput princeza, vode na veđere, putovanja i zasipaju cvijeđem i drugim darovima. Drugi je rast online datinga i paklenih naprava zvanih “pametni telefoni”, koji u tandemu omogu?avaju bilo kojoj đeni prikupljanje opojne pozornosti od đednih tipova 24 sata na dan, 7 dana u tjednu.

    Svi ovi faktori zajedno, potencirani zlonamjernom kampanjom svih velikih medijskih ku?a zapadnog svijeta, vode do najgore i najdeluzionalnije od svih tvrdnji…

    5. razina negacije: debljina je privla?na!

    Izoliranoj od stvarnih posljedica debljine koliko je god to moguđe biti, debeloj đeni je preostalo jo? samo jedno podru?je, kamo nije jo? oti?la niti jedna jedina đena u povijesti: ona đe uvjeriti svijet da je debljina zapravo privla?na! Dokazat đe svima ne samo da to nije takav minus da bi ona zbog njega trebala biti ljubaznija, skromnija ili zahvalnija, ve? i da je to veliki plus!

    Ova apsurdna tvrdnja je u tolikom nesuglasju s realno??u da je te?ko vjerovati da bi ikada mogla postati imalo raćirena, ali ona ne samo da je raćirena, ve? je postala toliko utjecajna da ljudi bivaju otpu?teni, a tvrtke poljuljane, samo zbog toga ?to se nisu priklonili toj suludoj mantri. Najviđe u mla?oj generaciji, izrazito je rijetko ?uti debelu curu kako priznaje da je to minus. Umjesto toga, puno đe đe?đe ponavljati neke od sljedećih tvrdnji kojima smo zapljusnuti sa svih strana, pogotovo na internetu i dru?tvenim mre?ama:

    – Debela cura posramila Instagram
    – De?ki koji su u srednjoj odbili debeljucu su kreteni
    – Slavna glumica je također debela i ponosna na to
    – Poznata pjevaćica se udebljala i nije dopustila glazbenim producentima da utje?u na nju
    – Pjevaćica s ponosom pokazuje svoj celulit
    – Feministica bez straha pokazuje svoje debelo tijelo
    – ?ovinisti?ki ministar izvrije?ao debelu kolegicu
    – Slavna pjevaćica je debela i ponosna ?to predstavlja većinu đena
    – Bogu hvala da ova debela đena istiđe sve ?to ima

    Drugim rijećima, umjesto da kao cjelokupno dru?tvo debelim đenama iskreno kađemo da bi trebale raditi na sebi i smr?avjeti ako je ikako moguđe, mi ih uvjeravamo da je vi?ak kilograma sexy, da je sve ?to posti?u pobjedom nad zlim mu?karcima koji ih poku?avaju ugnjetavati i dr?ati na dijetama, da je biti debela isto kao i bivanje celebrityem, te da je anoreksija smrtna opasnost koja vreba iza svakog ugla.

    Ja na sve ovo kađem: dosta!

    Mu?karci nisu nisu du?ni mijenjati se zbog masovne balonizacije đena, niti hraniti njihova napuhana ega (svaka igra rijeći je slu?ajna, op.a.). Mu?karac treba biti svjestan svoje okoline i snaći se u(nato?) njoj kako god mođe, ali to ne znaći da je treba podr?avati ili prihva?ati kao normalnu. Sama ćinjenica da imamo potrebu davati dokaze za?to je debljina neprivla?na je apsurdna.

    Ako pederi ne duguju nikome opravdanje za?to su pederi, onda ni mi ne dugujemo nikome opravdanje za?to nam se svi?aju vitke đene.

    Oznake: debljina, percepcija tijela, teorija seksualnog trći?ta, odabir partnera