Zubak com d.o.o.

Author: admin

  • Vodi? za odabir supruge (Dio drugi – Kriteriji)


    Unato? mojoj poraznoj ocjeni isplativosti braka u prvom dijelu, vjerojatno i dalje me?u vama postoje oni koji bi se htjeli ođeniti i smatraju to plusom u ćivotu. Pa dobro, kada ve? đelite zaigrati ruski rulet, pomoći ?u vam da otkrijete u kojem se pretincu nalazi metak.

    Poćinjem od pretpostavke da si pođeljan ali (barem dijelom) Beta mu?karac koji bi se htio skrasiti. Ako si toliko Alfa da ti redovnice diskretno pokazuju grudi dok prolazi? pored njih i smijeđe se, ili ućiva? u svom gigantskom haremu, onda ne vidim ?to đe ti brak. Ućivaj! Nadalje, pretpostavljam i da su ve? ispunjene osnovne pretpostavke braka:

    – zaljubljen si u nju do ućiju (i ona u tebe)
    – imate dobru kemiju
    – seksualno ste si privla?ni i radite na odr?avanju istoga (i karakterno i dr?anjem tijela u formi)
    – ona posjeduje osnovne ćivotne vje?tine (kuhanje, odr?avanje kuđe, briga o drugima, upravljanje novcem…)
    – ona posjeduje volju da upotrijebi navedene vje?tine zbog drugih (hraniteljski instinkt)
    – imate kompatibilan svjetonazor i pogled na obitelj, religiju, odgajanje djece, interese i sl.

    I kona?na pretpostavka: ona spominje brak. Iako su mu?karci ti koji formalno zaprose đenu, đene u pravilu prve “neslu?beno” istra?uju teritorij, najđe?đe pitanjima tipa “kamo vodi na? odnos?” zaćinjenima osje?ajem ?urbe. Nema potrebe da te takvi razgovori uplađe. Umjesto toga shvati da ima? jedinstvenu priliku da sazna? kako bi mogla izgledati va?a bra?na zajednica. Ona te (na jedan ili drugi naćin) priti?đe o toj mogu?nosti i voljna je pri?ati o tome bez “awkward” (mrzim tu rije? btw) osje?aja u zraku. Iskoristi to!

    Dakle, poćinje? s neutralnim stavom “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”. I kređe? s intervjuom* kojim đe? dobiti bolji uvid u njene moralne osobine o kojima đe ovisiti sudbina vađeg braka, budući da nikakvih eksternih faktora viđe nema. Mislim da je vrlo va?no obratiti pozornost na ovakve detalje naspram samo zaljubljenosti, kako ne bi u svom ćivotu propustio kvalitetne đene koje si trebao ođeniti, isto kao ?to đene rutinski odbiju mase dobrih de?kiju oko njih pa se sada pitaju “gdje su svi dobri mu?karci”.

    * kada kađem intervju, ne mislim na to da je posjedne? ispred sebe i bombardira? pitanjima. Osim ako ne igrate bocu istine, nema naćina da se tako ne?to doima prirodnim. Jednostavno, svaki put kada se povede razgovor o ovoj temi, skrene? pa?nju na nekoliko tema i izvuđe? koliko mođe? informacija.

    Pitanja A: ?to ona ođekuje od braka? ?to đe? ti dobiti ako je ođeni??

    1. Koje su du?nosti mu?a, a koje đene?

    To?na distribucija nije toliko va?na koliko usporedivost broja i tećine du?nosti svakog od vas. Recimo, ako samo jedno od vas radi, podrazumijeva se da druga strana u potpunosti brine o kući i djeci. Ako oboje radite, ođekuje se da đete se oboje baviti ku?anskim poslovima i djecom (iako bih rekao da je ?ak i u tom slu?aju đenin opet dio malo veći od 50%, no to sam samo ja).

    Treba paziti na to izra?ava li averziju prema rutinskim poslovima u braku, kao ?to su kuhanje ili spremanje. Pravedna raspodjela poslova je jedna stvar, ali ako tvrdi da joj je to ispod ?asti ili da je to poni?avajuđe za đene, to je prvi alarm na hr?ka. Stupaj oprezno.

    Isto tako, obra?aj pozornost na velićinu popisa. Ako joj je vrlo lako izrecitirati veliki popis za mu?a, ali se ne mođe sjetiti skoro niđega kod đene, ili ako smatra loćim da đena ima du?nosti, trebao bi se zabrinuti.

    2. Koja je najbolja stvar u vezi braka?

    Odgovor bi trebao biti ili ne?to ?to vi trenutno radite i u đemu ućivate, ili to da đete zauvijek biti zajedno, ili da đete imati djecu ili tako ne?to.
    Loći odgovori su prsten, vjen?anje (kao ceremonija), zavist drugih ljudi i sli?no ?to upu?uje na to da je viđe zanima brak kao statusni simbol nego kao cijeli ćivot s tobom.

    3. Hođe li uzeti tvoje prezime?

    Ozbiljno bih se zabrinuo ako bi đena inzistirala na tome da ne đeli moje prezime, bez obzira na to je li njen razlog slu?ajnost, estetika, profesionalni ćivot ili emancipacija. To je dio bra?ne tradicije, bra?nog modela donođenja odluka, te pogotovo va?an dio prepoznavanja ćinjenice da ti preuzima? mnogo veći rizik od nje. ?toviđe, zadr?avanje vlastitog prezimena, iako se smatra dijelom feminizma, uopđe ne nastavlja nekakvu “đensku lozu”, ve? samo stavlja mu?ku lozu njenog pretka ispred tvoje.

    Istini za volju, ovo je sitnica. Ako su druge stvari dobre, prezime je samo detalj. No ako grlato inzistira da joj je to poni?avajuđe ili tako ne?to, bolje da zna? u ?to se upu?ta?.

    4. ?to ako se tebi “hođe”, a njoj ne? ?to misli o “đenskoj du?nosti” (i obrnuto)?

    Malo sam se dvoumio oko ovog pitanja jer znam da đe izazvati lavinu napada da sam silovatelj i tko zna ?to sve ne, ali ipak je bitno. Brak je u svojoj i svjetovnoj i religijskoj osnovi institucija koja ure?uje prvenstveno pitanje seksualnosti, tako da se ipak mora znati kako đe to izgledati.

    Ovo pitanje daje odgovor na njen opđeniti altruizam – koliko je voljna zadovoljiti tvoje potrebe ?ak i ako joj se ne da – te njenu percepciju mu?ke seksualnosti. Ako na to gleda kao na ne?to bizarno, primitivno i nepotrebno, imat đe? problem, pogotovo kada frekvencija seksa u braku opadne na otprilike jednu trećinu ili ?ak petinu one prije braka (“đene su manje seksualne” nije izgovor, jer iako jesu opđenito, s partnerom koji je normalno uzbu?uje to nije tako velika razlika). Osim toga, za mu?karce seks jest izraz ljubavi. Kako bi se ona osje?ala kada bi imala mu?a koji je ne đeli grliti ili maziti i govoriti joj da je voli?

    Naravno da se ne ođekuje da se seksate kada god to pođeli?. Ako nije od volje, ljuta je, umorna, bolesna ili ?to ve?, sve je to u redu dok god ne prelazi u zanemarivanje tvojih potreba. Ono ?to đeli? istjerati iz brloga je potencijal za kori?tenje seksa kao oru?ja i manipuliranje tobom preko uskraćivanja seksualnog zadovoljstva. Isto se odnosi i na klasi?no “spavanje na kau?u” – ako je ona ljuta, neka ona spava drugdje, a ne ti.

    Pitanja B: ?to misli o razvodu?

    1. Koji su po njoj prihvatljivi razlozi za razvod?

    Popis dozvoljenih odgovora je vrlo kratak: nevjera, nasilje, trajna i ?tetna ovisnost tipa alkoholizam, droga ili kockanje… i to je to.
    Loći odgovori uklju?uju “nisam sretna”, “ljubav je izblijedila”, “udaljili smo se”, “to viđe nije to” i sli?ne stvari koje upu?uju na to da đe te se rijećiti iste sekunde kada doćivite neki problem ili upozna nekog privla?nijeg od tebe.

    2. ?to misli o posljedicama razvoda na djecu? ?to bi rekla djeci o nećijem razvodu?

    Postoji brdo dobro utemeljenih dokaza da je samohrano roditeljstvo u prosjeku razornije za djecu od svega osim najgorih (npr. nasilnih) brakova. Racionalizacija tipa “bolje je za djecu da se razvedemo nego da se sva?amo” ili “ponekad se tate i mame jednostavno prestanu voljeti” bi te trebala uplaćiti.

    3. Je li voljna osućivati raskalađeni razvod?

    ?alosno je koliko je super-lako danas pronaći primjer ovako neđega, tako da mislim da je Marijana ?vrljak dobar test. Samo spomeni tako ne?to u razgovoru i vidi njenu reakciju. Ako osje?a potrebu braniti takve slu?ajeve, pogotovo argumentima tipa “mo?da ju je on tukao” ili “tko zna koliko je ona toga pretrpila od njega”, postoji veliki problem. Bi li oti?la na drugo vjen?anje takve đene? Cijelo dru?tvo đe tvoju suprugu nagovarati na raskalađeni razvod; mora u sebi imati moralni kompas koji osu?uje takve stvari ili bi se lako mogla povesti za njima.

    Ostala pitanja (C):

    1. Kakvo je njeno dru?tvo (prijatelji i u?a obitelj), i kakve joj primjere i savjete daju?

    Kako danas ćivimo po sistemu, “?aba vidjela da konja potkivaju pa i ona digla nogu”, postoji solidna ?ansa da đe tvoja supruga imati prijateljice ili ?lanove obitelji koji su donijeli neke pogre?ne odluke. ?to misli o tome? Je li voljna slijediti ono ?to sama odlući i oduprijeti se loćim savjetima i primjerima? Ako je vrlo podlo?na utjecaju okoline (i ako je okolina lo?a), moglo bi biti problema.

    2. ?to misli o feminizmu i smatra li se feministicom?

    Kako sam jednom rekao, malo feminizma u đeni nije kraj svijeta. Ali va?no je da prepoznaje samo pozitivne ciljeve i u umjerenim razmjerima, to?nije da se brine o stvarno potlađenim đenama u Africi, a ne o percepciji drolja u Hrvatskoj. Ako smatra da je opđenito potlađena, misli da je “đene zara?uju manje” nekakva nepravda koja je osobno dira, ili se identificira kao feministica, postoji velika ?ansa da đe pasti pod utjecaj ideologije i u stvarima koje se ti?u vas dvoje.

    3. Kakav je njen stav prema neobaveznom seksu? ?to misli o “dvostrukom standardu”?

    Ne kađem da bi te njen broj trebao odvratiti od đenidbe, pogotovo zato ?to su djevice (i jo? u tim okolnostima) danas zastra?ujuđe rijetke, ali stav je također va?an. Recimo, ne bi bilo dobro da neobavezni seks shva?a kao ne?to zabavno ili pozitivno. Ako je napravila koju gre?ku u redu, ali ne bi bilo dobro da to racionalizira tako ?to tvrdi da je “od toga postala osoba koja je danas” ili sli?ne gluposti.

    Ovo pitanje ne bi smjelo biti postavljeno kao ne?to osu?ujuđe, naprotiv. Ne mođe? ođekivati da poznaje biolo?ke postavke dvostrukog standarda, tako da je ve? gotovo idealan odgovor da izrazi gađenje promiskuitetom opđenito. Pogre?an odgovor je poku?aj pravdanja promiskuitetnih đena (i samo đena), pogotovo zbog “loćih de?kiju koji su ih iskoristili”.

    ?to vi mislite? Ođenjeni i/ili razvedeni mu?karci pogotovo, va? uvid je pogotovo cijenjen bez obzira na stav.
    p.s. komentari o tome isplati li se uopđe đeniti spadaju u prvi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, ljubav, seks, feminizam

  • Mu?kosfera treba bolje protivnike


    Postoje razni dijelovi evolucijske psihologije, igre i mu?kosfere* koji spadaju u mi?ljenja i preferencije, s kojima se svako mođe i ne mora sloćiti. Recimo, “bi li se mu?karci trebali đeniti” ovisi o vađem gledi?tu i moguđe se ne sloćiti, jer svatko na svoj naćin ocjenjuje objektivne parametre s kojima se suo?avamo. S druge strane, postoje i oni apsolutni, objektivno dokazivi dijelovi, kod kojih se samo mođe uloćiti pokoja primjedba na metodologiju, naćin mjerenja neke pojave ili uzorak za prikupljanje podataka. Na ovom blogu se tako ne?to jo? nije dogodilo, no bez brige – zato imamo svjetske medije koji đe nam jednom zauvijek pokazati gdje leđe pogre?ke evolucijske psihologije u ?lanku naslovljenom “Darwin je bio krivu”.

    Evolucijski psiholozi koji prou?avaju parenje i vezano pona?anje đesto po?nu tako da postave hipotezu o tome kako se moderni ljudi pare: recimo, da mu?karci viđe misle o seksu nego đene. Zatim prona?u dokaze – iz studija, statistika i anketa – koji podr?avaju tu hipotezu. Naposljetku, i ovdje se doga?a “skok”, konstruiraju evolucijsku teoriju koja bi mogla objasniti za?to mu?karci viđe misle o seksu nego đene, koju adaptacijsku svrhu je to nekada imalo, i za?to smo danas zaglavljeni s njenim posljedicama.

    U novije vrijeme, nova kohorta znanstvenika je izazvala samo postojanje spolnih razlika u seksualnom pona?anju koje su darvinisti posljednjih 40 godina poku?avali objasniti i opravdati evolucijom.

    Naravno, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći kako su se ljudi pona?ali ili ?to su mislili u to doba, a jo? manje za?to je bilo tako. Ipak, ne?to se zabavno doga?a kada dru?tveni znanstvenici tvrde da ne određeno pona?anje ukorijenjeno u na?oj evolucijskoj pro?losti. Pretpostavke o tom pona?anju dobivaju nepromijenjivost fizi?ke osobine – postaju biolo?ki stvarne isto kao i postojanje palca ili ejakulacije.

    Koji dio “slođene interakcije velikog broja faktora” nije jasan ovim ljudima? Nitko ne tvrdi da Coolidgeov efekt prisiljava mu?karce na varanje ili da je đenska hipergamija toliko jaka da svi ćivimo u celibatu dok rock zvijezde ućivaju u 99% seksa na planetu. Govorimo o trendovima, ne o apsolutnim zakonima kao ?to je E = mc2!

    Nadalje, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći za?to je ne?to evoluiralo. Pisac ovog ?lanka bi morao shvatiti da nikada neđemo biti 100% sigurni za biolo?ki razlog postojanja predselekcije isto kao ni za?to su kitovi sisavci. Nismo bili tamo, tako da naravno da ne znamo s apsolutnom sigurno??u, ve? samo “prili?no dobrom” i konzistentnom s drugim teorijama o izlasku stvorenja iz oceana i natrag. Jako va?no! Postoje i druge metrike po kojima se odre?uje istinitost neđega u pro?losti, od đega su najva?niji logika, poklapanje, stalnost, broj razlićitih izvora, manjak dokaza koji bi to negirali, i tko zna ?to sve jo? ne.

    Sada kada su rijeđeni “slamnati ljudi” koje je autor postavio kao kritike evolucijske psihologije, uhvatimo se najva?nijega: nova kohorta znanstvenika koja sada rući temelje evolucijske psihologije građene jo? od kada je Charles Darwin u “Postanku ?ovjeka i selekciji u odnosu na spol” iznio neke dokaze za to da je, kroz natjecanje za partnerice i resurse, evolucija potakla mu?ku inventivnost i sklonost riziku naspram đenske nje?nosti. Tvrdnja da je on iznio takvu teoriju samo zato ?to je tako trenutno bilo oko njega je besmislena jer je uvijek bilo tako, i to gotovo svugdje u povijesti planeta. Osim izoliranog naroda Mosuo u planinama u Kini, nema niti jedne ljudske civilizacije koja u osnovi ne odgovara tim pretpostavkama. I to ne treba naga?ati, dobro je poznato.

    No uglavnom, dokazi. Da vidimo ?to autor nudi kao negaciju ćinjenica koje je ustvrdila evolucijska psihologija. Prvo referencira poznato istraćivanje o upadima iz 1989., kojim je utvrđeno ono ?to su ve? znali svi koji su ćivjeli u stvarnom svijetu makar nekoliko dana: da su đene nesklone seksu “samo zato da se seksamo”, te je stoga samo 0-3% đena prihvatilo “apokalipti?ni upad” poziv na posjet stranđevom stanu i seks naspram 70% mu?karaca. Da, to je razlika od najmanje 20 puta, iz koje je zakljuđeno da je to logi?na manifestacija ćinjenice da đenama nije u interesu seksati se ba? s bilo kim.

    Vjerojatno postoji 1% ?anse da je pravi razlog ne?to drugo, a ne evolucija (i kod nas i kod jo? milijun drugih sisavaca), ali pogledajmo ?to autor iznosi kao negaciju zaklju?ka iz te studije:

    Gćica. Conley smatra da je metodologija istraćivanja iz 1989. manje nego idealna. “Nitko ti zapravo ne pristupi iz vedra neba i pita te ‘hođe? li se seksati sa mnom’?” (nisam ba? toliko siguran u to ali dobro, op.prev.) “Potreban je kontekst. Ako pita? ljude ?to bi ućinili u specifi?noj situaciji (kako to nije bila specifi?na situacija, tako ti svega? op.prev.), to je mnogo pouzdaniji naćin dobivanja odgovora. U njenoj studiji, kada su mu?karci i đene razmatrali ponude za neobavezni seks of slavnih ljudi, ili od prijatelja za koje im je ređeno da su dobri u krevetu, razlika izme?u spolova u zainteresiranosti za neobavezni seks se spustila na gotovo nulu.

    Bođe, pa ja ?u pođeti lupati glavom u zid. Zar ćinjenica da đenama mora? ponuditi garanciju da im je partner George Clooney ili da je bog u krevetu i dolazi s diskretnom preporukom od prijatelja da bi se imalo zainteresirale za neobavezni seks znaći da su zainteresirane same po sebi? Ovo je toliko strahovito glup zaklju?ak da sam jednostavno morao pauzirati serijal postova o braku kako bih se pozabavio njime. Nadam se da je autor zadovoljan.

    I da, osim toga je potvrđeno da mu?karce mo? i novac ba? i ne napaljuju, budući da im je postotak ostao isti kao i prije, a za to koliko je đena dobra u krevetu ih isto većinom boli neka stvar naspram drugih, va?nijih varijabli. Barem neka korist od cijelog ovog cirkusa.

    Ali đekajte, ima jo?:

    2009. godine, jo? jedna od dugo-pretpostavljanih spolnih razlika u parenju – da su đene izbirljivije od mu?karaca – također je do?la pod opsadu. U speed datingu, kao i u ćivotu, dru?tvena norma upu?uje đene (naprotiv, uvijek govorim kada bi đene malo iskoristile emancipaciju i pri?le nekom dobro?udnom Beta tipu koji je previđe srame?ljiv za prvi korak, op.prev.) da sjede i đekaju da im netko priđe, dok mu?karci mijenjaju stolove. Ali u jednoj studiji pona?anja na speed-dating doga?ajima, psiholozi Eli J. Finkel i Paul W. Eastwick su obrnuli ulogu “rotatora”. Mu?karci su ostajali sjediti, a đene su se mijenjale. Manipulirajući ovaj dio skripte za pona?anje spolova, istraćivaći su otkrili da su đene postale manje selektivne – pona?ale su se viđe kao tipi?ni mu?karci – dok su mu?karci postali viđe selektivni i pona?ali se kao tipi?ne đene. Sam ćin prilađenja potencijalnom romanti?nom partneru, zakljućili su, doveo je do boljeg dojma o osobi kojoj se prilazilo.

    Brzo, zovite policiju! Uklanjanje đena s umjetnih izvora samopouzdanja vra?a njihove standarde viđe u normalu, isto kao ?to radi i dvostruki kompliment? Pa tko bi to rekao?

    Kada se razmotri ova nova saznjanja, neke postavke darvinizma postaju sumnjive. Hođe li darvinisti ponovno razmotriti teoriju da je nađe pona?anje prilikom parenja manje urođeno nego ?to se to smatra?

    Vjerojatno ne. U ?lanku koji je odgovarao na nađe studije od pro?le godine, Mr. Schmitt, jedan od vodećih glasova me?u darvinistima, nije predao ni centimetar bojnog polja. U vezi istraćivanja gćice. Conley, da su đene jednako sklone neobaveznom seksu ako se radi o celebrityu, postavio je argument da je to “rezultat đenske (ali ne i mu?ke) kratkoro?ne strategije za stjecanje dobrih gena od tjelesno privla?nih kratkoro?nih partnera. Kada je aktivirana đenska kratkoro?na strategija parenja (recimo, privremeno zbog ovulacije, ili kroni?no zbog odnosa spolova naklonjenog đenama) (ili ovome, tzv. “strategija dvostrukog parenja”, op.prev.), ćini se da đene izra?avaju relativno fokusiranu đelju za genetskim obilje?jima “seksi mu?karaca” koja bi biolo?ki koristile đenama u toj situaciji.”

    Drugim rijećima: ni?ta novo, sve je to evolucija.

    I ?to je tu ?udno?

    Da ponovimo: autor ima istraćivanje koje potvr?uje tezu koju poku?ava oboriti, pokađe je poborniku teze, zgra?a se kako ovaj ne smatra da je to dobar argument.

    I time zavr?avamo do sada najja?u negaciju nekih postavki ovog bloga koju sam ikada vidio (to ne?to govori o onome s ćime se inađe susređem). Jedini dobar dio ?lanka je opđe upozorenje koje se odnosi na sve filozofske i znanstvene discipline na svijetu:

    Mo?da ovi fenomeni i postoje. Mo?da mu?karci stvarno, ukupno gledano, imaju ve?u sklonost kratkoro?nom parenju. Ali s obzirom na nova istraćivanja, rigidno oslanjanje na evolucija kao obja?njenje riskira podizanje ograniđene smjernice u teolo?ki status – ?to je naćin razmi?ljanja koji bi znanstvenici trebali prezirati.

    Pođevći od… khm… feministi?kog inzistiranja da danas u zapadnom svijetu postoji patrijarhija, ili da je spol dru?tvena konstrukcija?

    ?ak i kada bi nekim ludim slu?ajem ispalo da je sve ovo istina, i da je cijela evolucijska psihologija u potpunosti neutemeljena (a i dalje su svi dokazi na njenoj strani), zaklju?ak bi bio jo? gori. Ako bi se otkrilo da su đene uistinu jednako promiskuitetne kao mu?karci, jednako otvorene za mogu?nost neobaveznog seksa i varanja, ili ?ak i viđe od mu?karaca, te da je to zato ?to one tako izabiru, a ne zato ?to im je u genima – ne bi li to samo po sebi zastra?uju?a osuda onoga u ?to se dobar dio zapadnih đena pretvorio?

    Umjesto da, kao trenutno na ovom blogu, polazimo od pretpostavke da su “neke đenske genetske sklonosti neprikladne za civilizaciju, pa stoga đene trebaju imati kontrolu nad njima” (?to jednako vrijedi i za mu?karce ?to se tiđe biolo?kih nagona za silovanjem ili nasiljem), polazili bismo od pretpostavke da to nije genetski nego u potpunosti svojevoljno. To bi ućinilo svo klanje koje se odvija na modernom seksualnom trći?tu namjernim.

    Ve? i sama pomisao na tako ne?to je previđe u?asna.

    * = evolucijska psihologija je znanstvena disciplina, darvinizam je filozofija temeljena na evoluciji opđenito (ne samo psihologiji), igra je teorija i prakti?na vje?tina temeljena na evolucijskoj psihologiji, a mu?kosfera je ćiri pojam za sve tekstove koji se bave navedenim pojmovima i reakcijama mu?karaca na njih. Ta đetiri pojma se đesto preklapaju, ali nipo?to nisu univerzalno jednaki, niti se nu?no sla?u.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, spol, znanost, istraćivanje, evolucijska psihologija, mu?kosfera

  • Vodi? za odabir supruge (Dio prvi – Cost/Benefit analiza)


    Pretpostavljam da dobar dio ćitatelja nema ambicije postajati velikim igraćima. Koliko god ćivot uspje?nog igra?a velikog kalibra bio zabavan, prepun uzbuđenja jednokratnog seksa, prijateljica s povlasticama, harema i serijske monogamije, toliko mođe ponekad biti i naporan i nestabilan. A iako bi se ponekad iz mog pisanja moglo zakljućiti da su svi brakovi beskrvni, aseksualni kavezi, naravno da to nije slu?aj. Naprotiv!

    Rekao bih da dobar dio mu?karaca koji svjesno uđe igru samo đeli popraviti neugodan polo?aj u kojeg su ih okolnosti izbacile, i izabrati ne?to mirno i stabilno ?to ih ispunjava u ćivotu u zamjenu za razumnu kolićinu napora. Izgraditi ne?to, doći doma kod djece, supruge, u sređenu i poznatu atmosferu, i naravno stalno biti seksualno i emocionalno zadovoljen, sve je to kao sirenin zov svim onim mu?karcima koji ne posjeduju gigantsku kolićinu osobina mra?nog trojstva. Usudio bih se ?ak i reći da takvi mu?karci ćine veliku većinu ukupne populacije – da to nije slu?aj, vjerojatno bismo i dalje ćivjeli u pećinama. U osnovi, iako Coolidgeov efekt leći u svima nama, isto tako leći i poriv za donođenjem racionalnih odluka unutar svojih mogu?nosti. Ako vam je tako lakđe, zamislite to kao anđelći?a i demona na ramenu svakog mu?karca (je li ih on sposoban poslu?ati, naravno, sasvim je druga stvar).

    “Demon” stari zna ?to pri?a. Izvor: Little Miss Sunshine, genijalan film

    Klju?na razlika je da se, ako dobro poznaju igru i isprobali su sve ?to su htjeli, mu?karci koji to đele skrase po svom vlastitom izboru, isto kao ?to je bilo prije nego je feminizam poremetio prirodnu civilizacijsku ravnote?u. Ovo je vrlo va?na razlika. Ne ćine to zato ?to je to jedino ?to mogu kao ?to je nekada bio slu?aj, ve? zato ?to sada stvarno imaju razne opcije i ta im najviđe odgovara.

    Iako inađe đesto spominjem da mu?karci u pravilu ne ćive tipi?an đenski ćivot prepun opcija kao ?to đene vole misliti, dakle ne biraju izme?u nekoliko jednako zainteresiranih partnerica kao ?to to đene rade u mladosti, oni koji dobro nauđe i izvje?baju igru naći đe se upravo u toj situaciji. U ovom vodi?u ?u opisati kako odabrati i na koje je stvari uputno paziti, pretpostavljajući mu?karca koji je otprilike vići Beta, dakle prili?no je privla?an, ima barem osnovnu igru, i ima nekakvu mogu?ost izbora… ali brzam.

    Sve ovo ne znaći da opcija stvarno postoji, da je jeftina ili da se isplati. Za one koji zami?ljaju smirivanje (bilo u braku bilo u nevjen?anoj zajednici duljoj od tri godine, jer zakonski je gotovo isto) s jednom đenom i idili?an obiteljski ćivot, problemi koji im stoje na putu veći su nego ikada.

    Problem A: Dana?nja stopa razvoda je najvi?a u povijesti

    U SAD-u se stopa razvoda milosrdno stabilizirala na oko 50% i neki tvrde da poćinje opadati, iako moram priznati da ne vidim ba? nikakve statistike koje to pokazuju. Kod nas nastavlja rasti i trenutno se nalazi izme?u 25 i 30%. Neke druge europske zemlje su također ve? dosegle 40%, tako da pretpostavljam da je izme?u 40 i 50% prirodna granica koju đemo i mi doseći s vremenom kako budemo nastavili amerikanizaciju.

    Recimo da je ?ansa razvoda koju mođe? ođekivati jedna trećina, to jest 33%. Kako ne bismo sada upadali u geek ?argon, zamislite kockicu sa 6 strana. Ako se na njoj dobije 1 ili 2, dolazi do razvoda. ?to bi sve stavio na tu kocku u zamjenu za stabilan ćivot i obitelj?

    Ok, kvragu sve, ali ?ak i ako se brak raspadne (70% ?anse ne tvojom krivnjom), ?to ti se tako stra?no mođe dogoditi?

    Problem B: ?to je najgore ?to se mođe dogoditi?

    Ako brak ne uspije, nikome ni?ta, zar ne? U nekim slu?ajevima, bili biste u pravu. Razvede? se, emocionalno obnovi?, i ide? dalje. Ali danas su posljedice puno dalekose?nije i gadnije. Najjednostavnija i lo?a ali ipak najmanje destruktivna posljedica je…

    B1) Jednokratni udar na imovinu. Ako si unio u brak nekakvu vrijednu imovinu u koju ste zatim zajedno ulagali i koristili je, sud neđe zanimati koliko je to?no tko ulagao. Na svu sre?u, ovo je granica jer mi jo? nismo toliko poludjeli da uvedemo ameri?ku alimentaciju (“alimony”), gdje u 90% slu?ajeva mu? poslije razvoda mora uzdr?avati đenu “kako bi ona zadr?ala prija?nji ćivotni stil dok se ponovno ne uda”).

    No na drugi pogled…

    B2) Hrvatska alimentacija, ili uzdr?avanje djeteta. Ukoliko ste imali djecu, morat đe? pla?ati uzdr?avanje djeteta (u daljnjem tesktu: “alimentacija”). Minimalna alimentacija u RH je oko 1000 kn mjese?no, ?to otprilike i jest pola tro?kova djeteta, no odre?uje se kao % (cca 17-22) od plađe s minimalnim pragom. To nas vodi do problema…

    B2.1) Ako zara?uje? viđe morat đe? i proporcionalno viđe pla?ati, bez obzira na to koliko dijete stvarno ko?ta. Nakon ?to se prijeđe visina plađe na kojoj postotak iz nje prelazi minimum, nije bitno ako uistinu nije toliko skupo uzdr?avati dijete. Logika visokih alimentacija, poznata kao “?to bi dijete reklo kada bi znalo da je njegov otac ?krtario na njemu?” namijenjena je ka?njavanju ođeva, a ne uzdr?avanju djece. Isto tako, ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole kako se trođe sredstva iz alimentacije, ?to bi svakako trebalo postojati kako iznosi rastu..

    Ukratko, ako zara?uje? viđe od prosjeka, dobit đe? ameri?ku alimentaciju upakiranu u hrvatsku. No ako zara?uje? manje ili uopđe ne, pa se nađe? u financijskim problemima gdje ti je dolje prikazana nov?anica velika stvar, onda slijedi…

    B2.2) Manjak novaca = sramođenje -> zapljena imovine -> zatvor / robovlasni?tvo.

    Moderna logika potpomognuta hr?kom i legalnim silama je ne?to uistinu savrđeno. Ako imamo vrlo siroma?nu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, svi đe biti puni sa?aljenja. Novine đe pisati ?lanke u kojima se moli za pomo? nesretnim ljudima. Obitelj đe dobivati izraze divljenja kako prećivljava unato? oskudici, kao i opđe po?tovanje i donacije.
    No ako imamo razvedenu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, on je “danguba koja ne pla?a”. Jedini savjet koji đe drugi imati za njega đe biti “naći posao” ili “sigurno radi? na crno”. Jedina razlika izme?u “nesretnika” i “dangube” je bra?ni status. Naravno da je istina da stvarno postoje razni tipovi koji stvarno mogu pla?ati razumnu alimentaciju, a muljaju, ali sustav je dizajniran tako da se odmah pretpostavlja da razvedeni otac koji ne pla?a spada u takve i djeluje sukladno.

    Kao da sramota nije dovoljna, alimentacija mođe biti naplađena i zapljenom imovine, uklju?ujući onu koja je bila nedirnuta u koraku B1. No to nije sve. Alimentacija je također jedina vrsta dugovanja u RH zbog koje se mođe otići u zatvor. Ako uzmete kredit od banke i ne pla?ate ga, va?a imovina đe biti zaplijenjena, i ako viđe nemate ni?ta, to je to. Ne mođete otići u zatvor zbog nepodmirene financijske obveze, osim ako nije jasno dokazano da ste znali da neđete moći pla?ati u trenutku uzimanja kredita (u tom slu?aju je to kazneno djelo prijevare i ka?njivo je zatvorom).

    Ukoliko oca koji viđe nema iz đega pla?ati i nije imao tu sre?u da iskopa grumen zlata nije opametio zatvor, bez brige: mođe biti poslan na prisilni rad. Da, dobro ste proćitali. U svijetu gdje je robovlasni?tvo zakonom zabranjeno i o?tro progonjeno, mođete biti prisilno poslani na kopanje kanala… zbog toga ?to ste imali nesre?u imati financijske probleme koji su vas onemogućili u pla?anju alimentacije.

    Tko je voljan bacati kockicu?

    B3) Gubitak djece.

    Da ne bude da cicijam oko novca, spomenimo i emocionalni gubitak ?to viđe ne mođe? redovno vi?ati ni odgajati svoju djecu. U 85% slu?ajeva razvoda djecu dobivaju supruge. Gotovo jedini naćin da djecu dobije otac je da je za majku dokazano da se drogira ili ne?to sli?ne tećine. Jednom kada je skrbnik dodijeljen, sudski je gotovo nemoguđe dokazati da netko sprje?ava ili sabotira posjete, koje su ionako malobrojne.

    Problem C: Ne postoji viđe niti jedan od dru?tvenih mehanizama sprje?avanja razvoda


    Pre?li smo iz ovoga… -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->


    U ovo.

    U pro?losti, ako bi u braku postojali neki problemi, i đena oti?la porazgovarati s nekim (prijateljicama, obitelji, etc), neminovno bi dobila upozorenja o tome da bi joj bilo jo? puno gore u slu?aju razvoda, da treba dati vremena, biti strpljiva, prilagoditi se i jo? tko zna ?to sve ne.

    Danas to ni izbliza nije slu?aj. Ako ikada dođe do krize, gotovo svi u njenom ćivotu đe je s rado??u savjetovati da posegne za detonatorom. Institucije također ne predstavljaju nikakvu blokadu, ?ak ni s “periodom pomirbe” koji je samo mrtvo slovo na papiru. Postoje dr?avne institucije koje ćive od procesiranja razvoda i raspadnutih obitelji.

    Problem D: Ne postoji viđe dru?tvena osuda razvoda, bez obzira na okolnosti


    Prepoznajete ovu spodobu?

    Ako se smatra skandaloznim i nedopustivim reći bilo ?to negativno o đeni kalibra Marijane ?vrljak, koja je svom mu?u ućinila najgore na najgori mogući naćin, i sve to bez trunke ?aljenja, mislim da je jasno da danas đena mođe ućiniti bilo ?to i apsolutno nikada ne doćivjeti kritiku. Nije va?no ?to se dogodilo – mu?karac je uvijek kriv.

    Ukratko, moj savjet je: NE ?ENITE SE. Ovo govorim kao osoba koja podr?ava brak i misli da je sve navedeno na pođetku posta vrlo dobra i pođeljna ideja, da ne kađem idealna. S pravom đenom, ?to bi ?ovjek viđe mogao traćiti? Ali rizici, ?ak i ako se dobro odabere, neki u potpunosti izvan tvoje kontrole ili predvi?anja…uf! Ovo nije kontradiktorna pozicija. Dapađe, duguje? i samom sebi i svojoj djeci da poduzme? sve kako bi bio siguran da si odabrao najbolju mogu?u suprugu s obzirom na dana?nje okolnosti.

    Kada zbrojimo sve ove stvari, iako je zaljubljenost do ućiju nu?na osnova braka, to nije dovoljno da opravda đenidbu. Stoga bi tvoj osnovni stav trebao biti: “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”

    Drugim rijećima, đena mora posjedovati ne?to vrlo posebno, kao i određene kvalitete koje osiguravaju od mogućih negativnih posljedica i daju joj osnovu da odrći dano obe?anje unato? gubitku svih vanjskih poticaja na vjernost. Koje su to kvalitete i kako ih prepoznati, pogledat đemo u drugom dijelu.

    Update: Drugi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, alimentacija

  • Gdje je moja rezolucija?


    Doba je novogodi?njih rezolucija. Stoga su neki nedavnu rezoluciju UN-a proglasili “najboljim darom koji je svijet mogao dati đenama u ovoj godini”. Govorim, naravno, o slavnoj “Rezoluciji Ujedinjenih naroda o zabrani đenskog genitalnog sakađenja (tzv. “đenskog obrezivanja”)”. Time su opet potvrđene dvije kozmi?ke istine:

    A) Borba za bilo ?to u vezi sa đenskim pravima = popularnost, ugled, politi?ki bonus bodovi
    i
    B) Nikoga nije briga za mu?karce; oni su potro?na roba (i po prirodi i po dru?tvu)

    Pobornici kampanje za zabranu obrezivanja đena postigli su veliku pobjedu ovog ponedjeljka, kada je pro?la rezolucija U.N.-ovog komiteta o zabrani đenskog genitalnog sakađenja. đensko genitalno sakađenje je djelomi?no ili potpuno uklanjanje eksternih đenskih genitalija, ili drugo nanođenje ozlijeda đenskim spolnim organima, zbog ne-medicinskih razloga.

    Rezolucija, prihvađena konsenzusom u Glavnoj skup?tini komiteta za ljudska prava U.N., naziva tu praksu ?tetnom i ozbiljnom prijetnjom za psiholo?ko,seksualno i reproduktivno zdravlje đena i djevojćica. Poziva sve 193 ?lanice Ujedinjenih naroda da osude obi?aj, poznat kao FGM (female genital mutilation), i pokrene kampanje za edukaciju djevojćica, dje?aka, mu?karaca i đena o potrebinjegovog iskorjenjivanja.Također sna?no potiđe sve zemlje da donesu i provode zakone koji zabranjuju FGM, da za?tite đene i djevojćice od “ove vrste nasilja”, te da uklone nemogu?nost osude poćinitelja.

    Sa 110 sponzora, gotovo je sigurno da đe rezolucija biti potvrđena od strane pune Glavne skup?tine, od koje se ođekuje da je prihvati oko Nove godine. Iako nije legalno obvezuju?a, rezolucija svejedno odra?ava me?unarodnu zabrinutost i nosi moralnu i politi?ku tećinu.

    U.N. kađe da je 2010. godine oko 70 milijuna djevojćica i đena pro?lo proceduru, a WHO kađe da se svakog dana obrezuje oko 6000. Jose Luis Diaz, predstavnik Amnesty International-a, kađe da je ovo prvi put da se Glavna skup?tina pozabavila ovim problemom. “FGM je za osudu svih nas – da djevojćica ili mlada đena mođe biti pritisnuta i osakađena je povreda njenih ljudskih prava. ?okantno je da to svake godine prođe tri milijuna djevojaka,” rekao je.

    Da vidimo… djelomi?no uklanjanje genitalija zbog kulturnih, religijskih i drugih ne-medicinskih razloga… ni?ta mi ne pada na pamet… hmm…. stvarno ni?ta…. uh…. ?to bi to moglo biti?

    Oh da. U svijetu je 600 milijuna obrezanih mu?karaca, koji su izgubili dio svojih genitalija zbog kulturnih, religijskih i ostalih ne-medicinskih razloga – osam puta veći broj! Gdje je rezolucija za mu?karce? Naravno, sasvim se slađem da bi trebalo zabraniti sakađenje spolnih organa bez razloga, ali to se odnosi na oba spola. Manjak ikakvog spomena druge strane je ono ?to ovu rezoluciju ćini potpuno licemjernom.

    Neki tvrde da je FGM ozbiljnija pojava od samo uklanjanja koćice kod mu?karaca (istina), te da je ekvivalent kastracije (nije istina), odnosno uklanjanja glavi?a ili cijelog spolnog organa. Iako i “blagi” stupnjevi FGM-a (sve viđe od stupnja Ia – clitoral hood removal) izazivaju viđe ?tete od uklanjanja mu?ke koćice, ?ak ni najgori, najbrutalniji FGM stupnja III ne znaći potpuni gubitak spolnih funkcija kao u kastraciji. No koliko ?tete ?to nanosi uopđe nije smisao cijelog pitanja, jer bi to impliciralo da bi obi?aj iznenada postao u redu ako bi se uvijek provodio samo najblaći stupanj obrezivanja. Smisao je:

    Borimo se protiv đenskog obrezivanja jer povrije?uje đenino pravo na svoje tijelo i uklanja joj dio spolnih organa bez ikakvog medicinskog razloga, bazirano samo na predrasudama i praznovjerju (odnosno kulturi ili religiji). U najboljem slu?aju, djevojćica ima sređe i to joj ne uzrokuje nikakvu ?tetu osim privremene boli. U najgorem, izaziva ozljede, seksualnu disfunkciju, traumu ili ?ak smrt. I slađem se da FGM treba biti eliminiran.

    Mu?ko obrezivanje je temeljeno na istim predrasudama i dijeli sve te negativne aspekte. U najboljem slu?aju, dje?ak ima sređe i nije mu se ni?ta dogodilo (osim privremene boli). U najgorem slu?aju, doćivljava komplikacije, trajna o?teđenja ili ?ak umire. Niti jedan roditelj ne bi smio imati pravo mijenjati njegovo tijelo ili ga izlagati takvom riziku, osim ako nije zbog osnovanih medicinskih razloga.

    A rizik itekako postoji! Svake godine, po otprilike 100 dje?aka u SAD-u svake godine umire od posljedica obrezivanja, a broj onih koji imaju trajne negativne posljedice na svojim spolnim organima je zasigurno puno veći. Kako biste stekli perspektivu koliko je velik ovaj broj, u SAD-u godi?nje od SIDS-a (iznenadnog sindroma smrti dojenđeta) umre 115 novorođenih dje?aka. 44 ih umre od guđenja, a dvadesetak u automobilskim nesre?ama. Smrtni slu?ajevi izazvani obrezivanjem, koliko god ukupno gledano bili rijetki, ćine ?ak 2% svih smrtnih slu?ajeva mu?ke dojen?adi u SAD-u (stope su jednake ili veđe u manje razvijenim zemljama i usporedive sa stopama od FGM-a). Sve bi se te izgubljene ćivote moglo spasiti progonom mu?kog obrezivanja jednakim ?arom kao i đenskog. Na?alost, ta tema ne izaziva simpatiju javnosti.

    Ipak, ?to je s koristima?

    A) Neke studije su prona?le da obrezani mu?karci imaju manje spolnih bolesti, a pogotovo HIV-a. Ne samo da je metodologija vrlo upitna; ?ak i da nije, ovo je klasi?an primjer u kojemu se mođe reći da korelacija ne mora znaćiti i uzrok. Moglo bi se raditi jednostavno o ćinjenici da je obrezivanje đe?đe u religioznim obiteljima / zajednicama / dr?avama, gdje je promiskuitet (ili homoseksualnost, koja naravno nije jedini ali je ipak đe?ći prijenosnik HIV-a) nići. Nije mi poznata niti jedna studija koja je prona?la istinsku vezu izme?u ove dvije stvari, poput biolo?kog mehanizma koji ?titi obrezani penis od spolno prenosivih bolesti. Medicinsko govoreći, osim ako ga se eksplicitno ne dokađe, takav koncept je besmislica. Zar je stvarno logi?no da đe, ako trajno ukloni? sloj kođe s recimo svoje ruke, ona postati otpornija na infekcije?

    B) Tvrdi se da obrezani penisi izgledaju ljepđe i privla?nije (nekim) đenama. Ovo je stvarno fantasti?na ideja. Trebali bismo je raćiriti i implantirati plasti?ne grudi svim novorođenim djevojćicama kako bi poslije izgledale privla?nije!

    C) ćisto?a i higijena. Logi?no je da đe svaki dio tvog tijela dobiti infekciju ako ga nikada ne ćisti?. Oćito, zar ne? Vjerojatno ne biste htjeli svom djetetu amputirati ruke umjesto da ga naućite prati ih. Neobrezani mu?karci ionako ne trebaju nikakvu posebnu fazu “pranja koćice” tijekom tućiranja. Ne postoji nikakva korist.

    Pouka cijelog ovog posta dakako nije rastezanje je li gore mu?ko ili đensko obrezivanje (vidjeti komentare). Pouka je da niti jedan roditelj ne bi trebao imati pravu na taj naćin mijenjati tijelo svog djeteta, osim ako se ne radi o eksplicitnoj, jasnoj medicinskoj koristi potrebnoj u tom trenutku. Usporedite obrezivanje s recimo vađenjem angina (tonzilektomijom). Vađenje angina provovi se ako se dijete previđe đesto razbolijeva jer su mu angine đesto inficirane ili prevelike. Postoji vidljiva korist od operacije i jasno je da đe biti negativnih posljedica ako se ne napravi zahvat. ?ak i tada, nikada se ne radi ćisto tako iz obi?aja kod rođenja, ve? samo zato ?to je pođelo uzrokovati jasne probleme. Kada bi netko htio vaditi djetetu angine ćisto iz vlastitog hira, svi bi mu rekli da je lud.

    Svatko ima pravo obrezati se, i mu?ko i đensko. Ali drugi nemaju pravo to ućiniti bilo kojoj osobi, a pogotovo ne malom djetetu. To bi trebala biti osobna odluka.

    U.N. bi u svojoj zaslijepljenosti za rje?avanjem “kriti?nih đenskih problema” trebao otvoriti oći razmisliti o svom licemjerju. Ne mođe se istodobno ganjati za?titu ljudskih prava, a pola svjetske populacije smatrati nedostojnim za?tite vlastitog tijela.

    Oznake: UN, đenski ?ovinizam, penis, obrezivanje, diskriminacija

  • Cure koje vole kretene 6: Hr?ak svih hr?aka


    Prekidamo redovan tok ?lanaka radi izvanredne vijesti. U zimsku veđer 22.12.2012., u jednom gradu u Argentini u otprilike u 22:50h, primijeđen je hr?ak svih hr?aka. Ođevici tvrde da se gigantska zvijer pojavila niotkuda, ruđeći zgrade i tjerajući lokalno stanovni?tvo u pani?an bijeg.

    Na? reporter na terenu istra?uje uzroke ove neobi?ne pojave – po prvim indikacijama, izgleda da je ovaj super-hr?ak rezultat krvavog ljubavnog trokuta!

    Lo que un h?mster gigante! Jedna Argentinka izazvala je zgra?anje svojom odlukom da se uda za ubojicu svoje sestre blizanke

    Edith Casas (22) bi se trebala danas vjen?ati s Victorom Cingolanijem blizu zatvora gdje slući 13 godina zatvorske kazne za ubojstvo modela Johane Casas. Johana je upucana u gradu Pico Truncado u ju?noj Argentini, 1800 km ju?no od prijestolnice Buenos Aires, nekoliko dana prije svog 20.-og rođendana tijekom listopada 2010. godine.

    Cingolani, njen bivći de?ko, osuđen je za ubojstvo ovog lipnja.

    Edithina obitelj kađe da je ona kriva za “u?asnu izdaju”.

    Kontroverzno vjen?anje đe se dogoditi u Edithinom domu pred samo dvoje prijatelja kao svjedoka, no nekoliko naoru?anih policajaca đe bti prisutno pri Cingolanijevom sprovođenju u gradsku vije?nicu.

    Majka blizankinja, Marcelina, tvrdi da njena prećivjela kđer pati od psiholo?kih poreme?aja, te da se boji da đe Cingolani oduzeti i njen ćivot. Dodala je: “Nema rijeći kojima se mođe opisati grozota koju Edith ćini.”

    Edith, Cingolanijeva djevojka ve? pet godina, inzistira da je njen budući mu? ?rtva nepravedne presude i podr?ava njegovu ?albu protiv presude za zloćin.

    “Victor nije nasilna osoba i ja nisam luda.
    Nemamo nikakvih dvojbi o tome ?to ćinimo. Volimo se.”

    Drugi mu?karac, Johanin de?ko u trenutku njenog ubojstva, ići đe na odvojeno suđenje zbog istog ubojstva sljedeđe godine.

    Marcos Diaz bio je na zabavi s Johanom nekoliko sati prije nego su je na?li mrtvu.

    Lucas Chacon, Cingolanijev branitelj, inzistirao je: “Pronađeni opu?ci cigareta pronađenih pored Johaninog tijela su pripadali Diazu i optućili su ga svi svjedoci.
    Mogu razumjeti stav Johaninih roditelja. Ali Edith se ne udaje za ubojicu ili i?ta takvo. Udaje se za mu?karca koji je osuđen u skandaloznom procesu. Mi samo traćimo pravdu.”

    Zar vas ovo anđeosko lice ne podsje?a na Paravinju? Drag…. errrrrr, Victor, s ubijenom Johanom

    Ubojice natapaju đenske gaćice gdje god se kretali, jednako i prije i poslije svojih zloćina. Ovo je tip koji je prasnuo dvije zgodne mlade blizanke (od đega barem jednu od njih u slatkoj, slatkoj, najsla?oj dobi od 17 godina). Da budem iskren, da sam i ja ućinio isto, vjerujem da bi i moje lice krasio taj zubati smije?ak prepun orgazmi?nog zadovoljstva.

    (Također, uoćite na slici asimetri?an jezik tijela – i.e., ona se zaljubljeno naginje u njega, a njega boli neka stvar. Biolo?ki zakoni koji u kombinaciji s trenutnim vanjskim okolnostima odre?uju tko je Alfa, a tko nije, mo?da nisu ugodni ali svejedno su savrđeno ilustrirani u njegovoj potpunoj dominaciji nad situacijom i bezobraznom osmijehu. A za svakog ovakvog tipa, barem 5 dobro?udnih Beta tipova ostaje na suhome.)

    Je li mo?da Edith nekakva rugoba koja nema nikakve druge opcije? Ne, iako nije model, nije ni ru?na, a znajući Argentinu i prou?avajući njeno lice, pretpostavljam da je i vitka, te je uz to i u najboljim godinama.

    Rekao bih da nije ni?ta posebno, no nema dvojbe da bi mogla bez problema pronaći bilo kojeg solidnog mu?karca otprilike svoje dobi. Kvragu, ?ak i stare, istrođene đene lođeg karaktera i s 250+ kg tjelesne mase bez problema nalaze muđeve koji se pobo?no brinu o njima. Edith drći sve karte u ćivotu i ima potpunu slobodu pronaći dobrog, civiliziranog mu?karca. Umjesto toga, ona je svoju mladost, ljepotu i vjernost odlućila pokloniti jednom vulgaris kolja?u.

    Neđemo ni spominjati jo? jednog hr?ka slona u prostoriji – da, ako je Edith bila s njim ve? pet godina, a njena sestra Johana je bila s njim neodređeno vrijeme prije dvije godine, automatski slijedi da je on ili prevario Edith s njenom sestrom, ili da su oni nakratko prekinuli i pauzirali, a ona se opet zapalila za njega nakon ?to je njena sestra ubijena (hm hm hm, gdje sam ono vidio da tragedija iznenada ponovno rasplamsa simpatiju prema biv?oj ljubavi… oh da, u slu?aju ujne Sla?ane). Naravno, bivći Beta-mućići mogu i oboljeti od raka ili ostati na ulici ako hođe, no nekim slu?ajem to kod njih jednostavno nije toliki afrodizijak. Sorry, Beta tipovi!

    Osobno, ne mogu odlućiti koja je od tih varijanti lu?a. Jedino ?to mogu smisliti u njenu obranu je to da postoji nekih 1% ?anse da taj tip stvarno nije ubojica, ali zar bi to ućinilo slu?aj imalo manje hr?kolikim? Ugodna vam veđer.

    p.s. Bog ne postoji.

    Oznake: cure koje vole kretene, seksualno trći?te, racionalizacijski hr?ak, seksualne preferencije, đene, kretenska igra

  • Igra je stvorena za veze

    “PUA te ne ući kako zadr?ati đenu, samo kako je privući. (LOL) U tome i je problem…”
    – generi?ki forumski troll

    Vesela drućina igroskepti?nih trollova razasutih svugdje po internetu jako voli osporavati Igru zato ?to to “radi samo na siroma?nim, glupim, nesigurnim i neobrazovanim đenama”. Kada se ispostavi da to nije slu?aj, ve? i da je zapravo obrnuto, naglo mijenjaju plo?u u sljedeđe: “ok, igra radi, ali to je samo zato ?to si tu samostalnu / pametnu / samopouzdanu / obrazovanu” đenu” nakratko zaveo. Kada ona otkrije da iza te fasade ni?ta ne stoji, odmah đe otići. Igra je ?tetna za bilo ?to osim barenja…”

    Ne?to ?to neđe iznenaditi nikoga tko je proveo makar dan u stvarnom ćivotu je to da je navedena tvrdnja također potpuno suprotna od realnosti. Naime, postoje mnogi mu?karci koji imaju velikog uspjeha u barenju đena iako nemaju igru – recimo, zato ?to su visokog statusa, slu?ajno (situacijski) Alfa, ili posebno visoki i zgodni. Upoznaju đenu, trenutno pro?u prag dominacije i zavrđe s njom u krevetu, sve bez ikakve igre. Zatim ona zagrebe ispod povrćine, malo ga upozna, i ispostavi se da je on u?asno Beta. Dosadan je, pona?a se kao priljepak, trći za njom, ljubomoran je, moguđe je manipulirati njime, te iz njega cijede nervoza i neiskustvo. Ona ne mođe to objasniti, ali iz nekog razloga je nakon prve zaslijepljenosti jednostavno prestaju uzbu?uju njegovi mićići / novac / status kao ?to je to bio slu?aj na pođetku. Kontakt dublji od barenja (pun intended) zavr?ava upravo zbog manjka igre, iako je bez problema pođeo bez nje.

    Izlo?ak deluxe: “Al’ ono fakat! Tvoja p**ka je super!”

    Druga teza trollova za?to igra ?teti vezama temelji se na pretpostavci da igra uklju?uje nekakvo laganje, prisilu, zlo i tko zna kakve jo? gadarije, ?to opet nije slu?aj. Igra je samo alat koji svatko mođe koristiti kako đeli. Sama po sebi, ona je amoralna – izvan ljudskog poimanja dobra i zla, temeljena na neutralnim biolo?kim zakonima i njihovoj interakciji s okolinom.

    Navest ?u vam jedan podući primjer iz komentara na davni Roissyev ?lanak, ne zato ?to je te?ko pronaći i lokalne primjere, ve? zato ?to savrđeno cijelu dinamiku igre u vezi – ili braku, koji je danas podlo?an istim zakonitostima kao i bilo koja druga veza.

    Ođenio sam se mlad i u drugaćijem dobu, te jednostavno nisam razumio ni?ta o igri ili koristima odlu?nosti i mu?kosti. Idolizirao sam svoju suprugu i proveo oko 7 godina u vrlo nestabilnom, hoda?-po-jajima braku koji se nagnuo prema razvodu barem nekoliko puta.

    Iako je ovo samo uvod, ovaj paragraf pokazuje koliko je va?no odabrati kvalitetnu đenu za brak (o tome ?u uskoro napisati dva posta). Prosje?na moderna đena ti neđe dati 7 godina za prilagodbu unato? stalnim problemima koje imate, ve? đe posegnuti za detonatorom ćim nestane “ono ne?to”. Jasno je da gotovo nitko ne mođe trpiti cijeli ćivot ne?to ?to mu/joj se gadi, ali sve?ano davanje bra?nog zavjeta mora ukljućivati i gigantsku kolićinu tolerancije prema problemima i njihovo rje?avanje, a ne sklonost razaranju zajednice zbog vlastitih interesa.

    Otkrio sam PUA/Igra stranice poput ove prije nekoliko godina i, nakon malo ćitanja o drama testovima i podsvjesnim seksualnim preferencijama đenskog spola, pođeo “provoditi igru” na mojoj đeni.

    Transformacija nađeg odnosa je nevjerojatna.

    Da, udebljala se dobrih 20 kg nekoliko godina nakon nađeg vjen?anja.

    Jednom kada sam naućio igrom utjecati na njene podsvjesne, natjecateljske instinkte, i pođeo davati sitne sugestije da sam privla?an i drugim đenama… odjednom je dobila motivaciju i smr?avila, a njena nje?nost prema meni se vratila na razinu prije vjen?anja.

    Jednom kada sam pođeo prepoznavati njene drama testove i pođeo ih ne samo prolaziti, ve? dizati u zrak, pasivno-agresivni emocionalni konflikt koji je bio glavno obilje?je nađeg odnosa je gotovo prestao.

    Viđe se ne sva?amo.

    Moja supruga, koja je nekada gun?ala i prigovarala svojim prijateljicama da “imamo zeznut odnos s mnogo problema na kojima trebamo raditi” sada svima u treptaju oka pri?a kako je “sretno udana”.

    Promijenio sam na? odnos nakon otkrivanja igre i prestao je uvijek pitati ?to đeli, a naglasio odlu?nost i misterioznost.

    Evo kako je nekada izgledala tipi?na scena.

    ONA: Gladna sam.
    JA: ?to đeli? jesti?
    ONA: Ne znam…
    JA: Mogli bismo u McDonalds?
    ONA: Ne znam ba?.
    JA: A Taco Bell?
    ONA: (tićina, slijeganje ramenima)
    JA: KFC? Znam da obo?ava? njihova pile?a krilca.
    ONA: Pa da…
    JA: Super, hajdemo!

    Odvezemo se do KFC-ov drive-thru restorana.

    JA: Ja ?u hrskavu piletinu u omotu… ?to bi ti, du?o?
    ONA: Ne đelim jesti ovdje.
    JA: ?to? Mislio sam da si rekla…
    ONA: Nisam nikada rekla da đelim u KFC.
    JA: Ali… ?to onda đeli?? Kamo god bi htjela, samo reci i idemo tamo!
    ONA: Prekasno je, ve? si narućio ovdje.
    JA: Dobro onda. ?to bi htjela?
    ONA: Ni?ta, samo me odvezi doma. Poslije ?u odlućiti ?to ?u jesti. (cmizdravo)
    JA: Za?to mora? biti takva?
    ONA: Biti kakva? Nisam nikada rekla da đelim KFC!
    JA: Ali ?to onda đeli??
    ONA: Daj prestani brinuti o meni! Samo uzmi TVOJU hranu i odvezi me doma!
    JA: Pitao sam koliko ve? puta da mi kađe? kamo bi i odvest ?u te tamo! Za?to mora? uvijek biti ovakva?
    ONA: Kakva? Dosta viđe! Oćito je da te nije zapravo briga ?to ja đelim… sve je samo o tome ?to ti đeli?! Nisam htjela KFC, a ti me poku?ava? natjerati da se osje?am krivom samo zato ?to ne đelim jesti tu! Nisam nikada uopđe htjela ići tu!!!!!!
    JA: $&$)/!&(!($%$!!$!!!#!#!##!!!!!!!!!

    Isti scenarij, sada:

    ONA: Gladna sam.
    JA: I ja sam. Idemo.
    ONA: Kamo?
    JA: Vidjet đe?.
    ONA: Daj, reci mi…
    JA: (zakolutam oćima i okrenem se, po?nem se spremati da izađem s njom ili bez nje) Hođe? li samo sjediti tu i postavljati pitanja kao razmađena princeza, ili đe? doći jesti sa mnom?
    ONA: (po?ne se spremati) Daj, reci mi… za?to mi ne đeli? reći…

    U toj to?ki, mogao bih je odvesti u skupi restoran ili u McDonalds, uopđe nije bitno.

    Bitno je to da sam pro?ao njen drama test i bio “hranitelj”, ali samopouzdan

    Prestao sam tretirati moju đenu kao da sam rob koji je voljan ućiniti ?to god njegova boćica naredi, i pođeo je tretirati kao mla?u sestru, s dvostrukim komplimentima, zadirkivanjem i pretjeranim sarkazmom kako bih se nosio s njenim drama testovima… sve unutar “okvira” podsvjesnog poja?avanja ideje da sam privla?an i drugima.

    Recimo, sje?am se slu?aja kada smo oti?li na veđeru i zabavu kod nekih prijatelja, i tamo je bila prelijepa plavu?a koja je bila prijateljica zajedni?kog prijatelja, i prvi put smo se upoznali. Odmah smo se zapri?ali, naravno samo na razini prijateljskog razgovora.

    Poslije veđere, dok smo se vozili doma, pođela je…

    “Reci mi, je li (ime) ljep?a od mene?”

    Naravno, realnost je bila da je, bila je ljep?a… i oboje smo to znali (poslije sam saznao da je ona model za modnu liniju bikinija).

    Bio sam nasmrt prestrađen priznati joj to. Umjesto toga sam istog trena, refleksno lagao da nije. Ona je raspi**ila.

    “Za?to bi pri?ao s njom toliko dugo? Zar ti se svi?a? Ne laći, vidjela sam da si gledao u nju dok ste pri?ali!”

    U neugodi sam jauknuo: “Pa, sjedila je nasuprot mene cijelu veđer…”

    Ne treba ni reći, razgovor je nastavio eskalirati u tom stilu. Ona je postajala sve bijesnija i bijesnija dok je igrala ulogu ispitivaćice, a ja, jadni idiot od mu?a, uhvađen kako radim ne?to lođe, poku?avao sam se izvući od neminovne kazne.

    Dominirala je razgovorom od samog pođetka, postavila okvir da sam kriv, i ja sam joj se predao kao beski?menjak.

    Naposljetku je to postala velika sva?a kada sam se i ja naljutio na nju ?to se ljuti jer nisam ućinio ni?ta lođe osim imati tu drskost da prijateljski popri?am s lijepom đenom za istim stolom.

    Za kontrast, evo kako sada rje?avam iste incidente, sada kada sam shvatio za?to uvijek upadamo u takve svađe

    (sli?na situacija)

    JA: Naravno da je pri?ala sa mnom Većina lijepih đena to i radi! To je TO?NO razlog za?to si se udala za mene! Koja bi dama mogla ne voljeti ovo? (onda bih napeo bicept kao da sam najsna?niji ?ovjek na svijetu… sve to s blagim osmijehom na licu).
    ONA: (zakoluta oćima, nasmije se i odgovori) Da stvarno… nijedna đena te ne bi htjela da si zadnji na svijetu.
    JA: To nije ono ?to je (ime njene najbolje prijateljice) rekla pro?lu veđer kada me molila da je poljubim…
    ONA: (smijuljieći se) “Ba? si lud…”

    Drugim rijećima, naućio sam kako okrenuti drama testove u zabavno prepucavanje sa suptilnim okvirom da je ona mlado deri?te koje se ?udno pona?a, umjesto boćice koja bi me usrećila kada bi se sloćila sa mnom. Ukratko, naućio sam voditi razgovor.

    Nekada sam joj govorio sve te lijepe laći koje govori pripitomljen i ustrađen mu?karac karakteristi?an za dana?nji imid? mu?karca u feministi?kim medijima koji je ili zlostavlja? i pijanac ili pi**ica… “Ne draga, imam oći SAMO za tebe! Obe?avam! Ne bih nikada ni POGLEDAO drugu đenu!”

    Gledajući unatrag, ne mogu vjerovati da sam proveo GODINE tvrdeći da sam nevin i moleći je da se ne nervira, i nikada nisam shvatio da to UVIJEK rezultira loćim osje?ajima i problemima u vezi. To je sve produkt idoliziranja.

    Na pođetku sam se stvarno osje?ao blesavo i ?udno kada sam prvi put pođeo tako reagirati na drama testove.

    Sada mi je to kao refleks.

    ?to sam viđe poku?avao umiljavati se mojoj đeni… moliti je i kumiti “za?to mora? biti tako ljuta? Zar ne mođemo jednostavno biti mirni? Je li to stvarno toliki problem? Gle, ?ao mi je…”, to je postajalo gore.

    Da, UVIJEK sam se ispri?avao. I uvijek sam molio za seks.

    Poku?avao sam logikom i razumom utjecati na njeno emocionalno stanje. Nikada nije radilo. Ba? nikada.

    Dopu?tao sam njenom emocionalnom stanju da vlada mojim odgovorima. Poku?avao sam mijenjati njeno raspolođenje.

    Kada sam proćitao o igri, stekao sam uvid u osnovne, biolo?ke motivacije đena. Ubrzo sam shvatio da sam se pona?ao kao Beta, te da viđe nije bila privuđena meni… ?to ju je ćinilo sve lju?om i lju?om jer je znala da je udana za jadnog, molećivog Betu koji se uvijek ispri?avao i molio je za seks.

    Jednom kada sam postao svjestan te dinamike, postao sam svjestan kako se pona?am s njom.

    Evo jo? jedan nedavni primjer:

    Neku veđer, nazvao sam je da joj kađem da za par sati dolazim doma kako bi mogla imati veđeru gotovo otprilike kada se vratim doma.

    Bio sam mrtav umoran od treninga borila?kih vje?tina (kick–box s punim kontaktom, vrlo naporno) i zaustavio sam se kod prijatelja oko 5 popodne kako bih mu ostavio neku opremu koju mi je posudio i popio piđe s njim prije nego idem doma.

    Nakon jednog pi?a, prilegao sam na trenutak na njegov kau?… i sljedeđe đega se sje?am jest da je bilo 2 i pol ujutro.

    Odvezao sam se doma i legao u krevet. Mislio sam da spava, ali istog trena je, vrlo agresivnim tonom, rekla “Jesi li se veđeras zabavljao?!?!”

    Jednostavno sam rekao “Zaspao sam na kau?u kod ______. Umoran sam, laku no? draga.”

    I istog trena sam se okrenuo i zaspao. Viđe se ni ne sje?am ?to mi je rekla.

    Stari ja bi je molio za oprost, dokazivao joj da nije bio nigdje posebno i stalno joj se ispri?avao.

    I dalje je bila uznemirena sljedeđe jutro… i pustio sam je da bude tako. Poku?ala se sva?ati sa mnom o tome, a ja bih jednostavno slegnuo ramenima i i?ao pripremati doru?ak. Rekla bi neku suptilnu aluziju, a ja bih promijenio temu.

    Kada me nastavila gurkati, jednsotavno sam joj rekao da sam “bio mrtav umoran. Na trenutak sam prilegao i doslovno se onesvijestio od iscrpljenosti. ?to je tu lođe? Sad ?u napraviti doru?ak i ućivati u lijepom jutru… hođe? li sa mnom?”

    Mo?da je malo mrljala jo? malo, ali na kraju smo ugodno doru?kovali i tema je bila gotova… osim povremene ?ale od nje kako “viđe ne dolazim doma”, koju bih redovito uzeo i poja?ao do to?ke absurda:

    “Naravno draga, zar ne zna? da mi svodnici imamo puno đena koje nam oduzimaju svoje vrijeme!”

    Stari, beta ja, bio bi prognan na kau? i dobio nekoliko dana tretmana ?utnje i moljenja za njen oprost… ?to bi samo dodatno pokvarilo stvar.

    Otići na kau? jer je ona ljuta je put Bete. To je va? krevet, ne njen. Ako je ona ljuta, neka ona ode na kau?.

    Mođe? biti i “kreten” ako đeli?, ali u mom osobnom slu?aju to koristim jako rijetko. Dogodilo se samo jednom:

    Jednom je zbog mene zakasnila na let za Las Vegas zato ?to smo posjećivali prijatelja i predugo ostali. Pođela je VRI?TATI na mene u autu, i stvarno je bila moja krivnja ?to je propustila let kojim je htjela posjetiti obitelj. Potpuno je poludjela i postala histeri?na. Vri?tala i plakala zato ?to neđe stići tamo na vrijeme za mamin rođendan.

    To je bio jedan i jedini put da sam ikada podigao glas na nju. Pogledao sam je u oći i zaderao se: “?UTI! DOGODILO SE! DREKA I VRI?TANJE TE NE?E DOVESTI NA TAJ AVION! JE**NO JE GOTOVO!”

    To je vjerojatno bio jedini put kada sam stvarno prestraćio svoju đenu. Poskoćila je na stra?nje sjedalo kada sam se zaderao na nju. Poslije mi je rekla da je mislila da ?u je udariti zato ?to sam izgledao toliko ljuto. U 12 godina, mora da je to jedini put kada sam tako ispustio bijes. Inađe sam vrlo miran i ?ak srame?ljiv… imam duga?ak fitiljl

    Zanimljivo je da je, poslije duga?ke vo?nje doma… zapravo otkrila da je napaljena od mog malog prikaza agresije. Heh.

    Sjetite se, povremen iskaz dominacije je privla?an. I nikakvo nasilje nije potrebno.

    Okvir. ?to god ćinio, mora? odr?avati okvir.

    Kada radi? lijepe stvari za nju ili si kreten, to samo po sebi ne utjeđe na njenu privuđenost tebi. Samo budi siguran da ne radi? to na Beta, molećiv ili vrlo reaktivan naćin.

    Ako đeli? sađeti igru u jednu frazu, to je “NE BUDI BETA”. Ne idoliziraj je. Internaliziraj vjerovanje da si ti na tronu i pona?aj se tako.

    Primjer:

    “Draga, bi li htjela masa?u? Znam da si umorna od te?kog dana! Dopusti da se ućinim opu?tenijom…”

    To bi bila tipi?na ređenica koju bi 99% đena na odmah nahvalilo. Odmah bi ?uo lavinu “wow, to je tako SLATKO! Ba? sisretna ?to ima? tako predivnog mu?a!”

    Ali u stvarnosti… to je beta.

    To je moljakanje da usreći? svoju đenu. U osnovi, traći? njenu dozvolu da ućini? ne?to lijepo za nju.

    Pola puta, jednostavno đe odbiti ponudu, ?ak i ako ?ELI masa?u… jer koliko god njeni mićići bili umorni, u njenom umu je ukorijenjena odvratnost ideje da beta dodiruje njeno golo tijelo.

    Ućiniti istu stvar, ali ne na Beta naćin – ?ak i malo arogantno – puno je bolje. “Dolazi ovamo i skidaj se. Ne đelim slu?ati kako te boli sve.”

    Ili suptilno istaknuti svoj vići status… “Bolje zahvali nebesima ?to si se ođenila super maserom…”

    U oba slu?aja ćini? “stvar koju ćini dobar mu?”. Ali okvir unutar kojeg to radi? je ono ?to đe pove?ati ili ubiti privla?nost.

    Radi? ne?to beta tijekom upada? Napusti brod koji tone i poku?aj ponovno s nekom drugom.

    Radi? ne?to beta u braku? Poćinje? polagan, bolan put do pakla na sudu za razvode…

    Dio ovih potrebnih stvari je produkt nove okoline – đene danas trebaju ve?u koncentraciju Alfe, odnosno viđe igre za svoj prag dominacije, a dio je uvijek bio tu, samo smo ga zagubili zbog feministi?kog ispiranja mozga o “mu?karcima koji po?tuju đene, uvijek sve odluke donose s njima, etc.”

    Nisam imao pojma koliko sam grozno padao na tim drama testovima i za?to sam uvijek upadao u te pasivno-agresivne sukobe. Uvijek sam mislio da se drama testovi temelje na linearnom razmi?ljanju.

    Nakon ?to sam proćitao o metodi P&P (pristani i poja?aj), shvatio sam istinu.

    Prvi put kada sam upotrijeboi P&P bilo je kada me pitala imam li ljubavnicu, i rekao sam ne, imam ih 4 i stvarno je umarajuđe dr?ati ih sve zadovoljene. Zadr?ao sam dah, đekajući njenu reakciju… i ona se nasmijala i rekla “ba? si lud!” Na ?to sam opet upotrijebio P&P: “To?no, kako misli? da bi inađe ostao u braku s tobom sve ove godine?” Razgovor se okrenuo u zaigrano zadirkivanje i zavrćio seksom.

    U sebi sam se osje?ao kao da sam upravo otkrio sveti gral. Proveo sam godine u rećimu “Ali draga, za?to bi mislila da imam ljubavnicu? Zna? da si ti za mene jedina na svijetu!”

    Sljedeći put kada sam dobio drama test, bio sam viđe nego spreman:

    “Izgledam li debelo u ovome?”

    Taj drama test je zamka za Beta tipove.

    Kada se đene druđe, pogotovo u mije?anom dru?tvu, đesto đe pri?ati o svojim mu?karcima kao da su mala djeca. Ponekad đe njene prijateljice reći ne?to tipa “bolje mu je da se ?uva ili đe? ga kazniti!” ili “pazi da joj ne radi? probleme”, ili tako nekakvu varijaciju koja pretpostavlja da je ona autoritet kojem se ti pokorava?.

    Kada se susretnem s tim, nikada ne dopu?tam da tako ne?to ostane samo za sebe. Dodam na zabavan naćin “da, bolje joj je da se ?uva ili ?u ja nju kazniti!” Na to ona zadirkuje mene na sli?an naćin, pa ja nju, pa se pretvori u op?u zabavu (koja je poslije i napaljuje).

    Jedan od najvećih izvora nemira u vezi je utjecaj njenih prijateljica. đesto mora? pokazivati dominantnost ne samo nad njom, ve? i pred njima. Ovo zapravo pove?ava privla?nost koju osje?a.

    Koristi javne izraze nje?nosti s oprezom i vrlo rijetko. Nikada ne ljubim suprugu pred drugim ljudima, i rijetko je drćim za ruku ili se mazim s njom pred drugima, ?ak i dobrim prijateljima s kojima nemamo tajni. Kada napravi? tako ne?to, kao recimo da je posjedne? na sebe na nekoj zabavi, stvarno đe cijeniti tvoju gestu. Zadnji put kada sam to napravio, pogledala me na isti naćin kao i kada smo pođeli vezu prije 14 godina. Moj rijedak javno izraz nje?nosti poslije se pretvorio u vrlo intiman izraz nje?nosti od nje.

    Isto vrijedi i za cvijeđe, bombonijere i ostale “romanti?ne” male darove za koje dru?tvo tvrdi da su ispravan naćin pokazivanja ljubavi đenama. Kada ste tek pođeli, to ti neđe eksplodirati u lice, ali ako ih daje? đesto i predvidivo, izgubiti đe svoju vrijednost tijekom vremena.

    Sjetite se dupina.

    Najva?niji savjet za veze kojeg se mogu jo? sjetiti je ovaj: ako zna? da si ne?to pogre?no napravio i ona zaslu?uje ispriku, mora? naućiti ispri?ati se iskreno, no bez projiciranja stava da ti je ?ao.

    Ovo mo?da zvući neobi?no, ali mislim na to da, ako se ispri?ava? zbog neđega, mora? ostati dominantan. Ne smije? moliti za oprost, milost ili tako ne?to. Isto tako, ne ispri?avaj se za istu stvar viđe od jednom. Ako je isprika nu?na, reci je samo jednom, s detaljnom napomenom da zna? da je to ?to si ućinio krivo, da razumije? za?to ju je to uznemirilo, i TO JE TO. Dalje ne poku?avaj “nadoknaditi” do ili je moliti da ti oprosti. Ako kađe da si joj zbog toga du?an ne?to – recimo, cvijeđe – sasvim je jasno da to neđe dobiti.

    Ne pitaj za oprost, ve? se pona?aj da je tvoja isprika tu sama po sebi, a na njoj je hođe li oprostiti ili ne. Ovaj posljednji dio je bio nevjerojatno te?ak kada sam ga ućio. Ako se sada slu?ajno posva?amo, stvar izgleda zna?ajno drugaćije nego nekada. Nema viđe moljakanja za njen oprost.

    ?toviđe, ako se sada posvadimo, i to stvarno posvadimo, ali ostanem dominantan i zadrćim okvir, to rezultira najboljom vrstom seksa – seksom poslije svađe. Prije sam mislio da je to mit.

    Kada sam prvi put pođeo mijenjati svoje pona?anje, morao sam svjesno planirate ?to ?u reći i ućiniti. Bilo je vrlo te?ko.

    Ali ?to dulje radi? ove stvari, i dobiva? viđe pozitivnih reakcija od njih, to postaje lakđe. Nije ni ?udo da se kađe da đene oblikuju mu?ko pona?anje.

    Kada sam prvi put pođeo provoditi igru, bojao sam se njenog emocionalnog stanja. Za mene je igra bio naćin sprje?avanja njenog bijesa ili razo?aranja, od kojih sam ćivio u strahu.

    No sada sam uistinu razvio neustraćiv stav prema njenom emocionalnom stanju.

    Iako je to?no da, iako sve rijeći? kako treba, neđe biti problema, đelim dodati, “pa ?to ako bude problema?” Zar se boji? svađe s njom? Za?to se boji? njenih emocija?

    Jednom kada sam ovo internalizirao, sve je postalo prirodno.

    Kao betaizirani mu?, stalno sam ćivio u strahu od nje i njenog neodobravanja, vike ili suza. Uvijek sam izmi?ljao laći o stvarima koje zapravo uopđe nisu lođe kako je ne bih uznemirio. U to doba je na? odnos bio na dnu.

    Na plaći, u beta danima:

    ONA: Vidjela sam kako si pogledao onu tamo u tangama!
    JA: Ne! Pa zna? da imam oći samo za tebe!

    Ona bi se uznemirila, odbila pri?ati sa mnom, i pokvarili bismo cijeli dan sva?om o tome za?to sam pogledao. Poku?avajući izbjeći konflikt, samo bih pogor?ao stvar.

    A sad?

    ONA: Vidjela sam kako si pogledao onu tamo u tangama!
    JA: Zgodna je, zar ne?

    Sjedi, 5.

    Oznake: veza, zavr??na igra, brak, P&P, igra, drama test

  • Hitler saznaje o odgodi Ignissove knjige



    (link na video: http://www.youtube.com/watch?v=4Q6GQqKNeJU )

    Oznake: igniss, knjiga, hitler, video, parodije

  • Problem kod đena je vi?ak samopouzdanja

    “Većina đena su glupe droljice koje ne zanima ni?ta osim mode i izlazaka.”
    – Igniss

    Naravno, ja ne mislim ni?ta takvo niti sam ikada rekao ne?to takvo, ali kada uklonimo prvi omota? parafraziranja, ponekad mo?da se ponekad ćini da dolazim blizu toga. Barem me za to optu?uju. Skandalozno, ne? Ba? sam kreten svinja ?to se usu?ujem tako ne?to napisati kao ?alu, a kamoli pomisliti i?ta sli?no toj grozoti!

    Upravo ovo je na?alost mi?ljenje koje većina đena danas ima o mu?karcima opđenito: dosadni su, misle samo donjom glavom, nasilni su, zanima ih samo sport i pivo, i iz njih je potpuno odsutno “ono ne?to”. Kada god netko izrazi takvo mi?ljenje, slijedi val odobravanja.

    A to je samo ?lag na torti onoga ?to prosje?na đena msli o sebi. Naime, bila bi gre?ka fokusirati se na ono ?to jedan spol lođe misli o drugome, ma koliko god nam bilo privla?no nabacivanje blatom. Klju? zapravo leći u samopouzdanju. Koliko god mi slu?ali o đenama kojima “nedostaje samopouzdanja”, ćinjenica je da prosje?na đena ima nevjerojatno dobro mi?ljenje i o sebi i o vlastitom spolu. đene su, naime:

    – va?nije kao roditelji
    – osje?ajnije
    – bolje podnose bol
    – odva?nije
    – samostalnije
    – nje?nije
    – bolji vođe
    – sposobnije (sve ?to postignu je naspram te?ke diskriminacije)
    – bolje prosu?uju karakter
    – manje sklone riziku
    – moralnije
    – privla?ne bez obzira na godine
    – privla?ne bez obzira na tećinu i oblik tijela
    – privla?ne bez obzira na izgled i genetiku
    – privla?ne bez obzira na broj partnera
    – viđe se brinu o sebi
    – suo?avaju se s puno problema u ćivotu
    – ljepći spol
    – bolje polovice
    – posveđenije obitelji
    – muzikalnije
    – bolji vozaći
    – stare poput vina
    – nu?ne za ćivot
    – kompleksne
    – itd. itd. itd.

    Kod gornjeg popisa nije toliko va?no ?to je od toga istinito, a ?to nije. Kada spojite biolo?ku predodređenost osje?aju viđe vrijednosti s kulturom dizajniranom iskljućivo za poticanje osje?aja viđe vrijednosti, ?to dobivate? Dobivate princezu napuhane glave. Ovo bi jo? i imalo nekog smisla u slu?aju mladih, lijepih, netaknutih djevojaka, ali danas je to toliko raćiren fenomen da gotovo svaka đena u zapadnom svijetu ima isto mi?ljenje o sebi: vrlo pozitivno.

    Na prvi pogled se ne ćini lođe da đene imaju vi?ak samopouzdanja. Pa ?to onda? Biti đe uspje?nije, zadovoljnije i sli?no. No na?alost…

    A) đene imaju biolo?ku potrebu za ?to dominantnijim partnerom (hipergamija, prag dominacije)
    +
    B) đene su ve? biolo?ki vrijedniji spol
    +
    C) đensko samopouzdanje se danas poja?ava i potiđe viđe nego ikada u povijesti
    =

    Ili drugim rijećima, velik (i rastući) broj đena je izgubio sposobnost doćivljavanja ljubavi i privla?nosti prema partnerima objektivno jednakima sebi. Stavite se na trenutak u đensku ko?u. ?to jedan prosje?an mu?karac ima ponuditi prosje?noj đeni sa svim (barem u njenim mislima) navedenim atributima? Slađem se – ba? ni?ta!

    Mu?ko rjeđenje za taj problem je jednostavno (i jedino moguđe): povisi svoju vrijednost igrom, teretanom, novcem, plasti?nom operacijom, bilo ćime ?to ti je dostupno. No koliko god mu?karci radili na svojoj vrijednosti, klju? se krije u đenskoj seksualnosti. Kako njen prag dominacije ne bi odletio u stratosferu, đena mora prestati traćiti mu?karce na krivim mjestima, kontrolirati se, biti đenstvena koliko god je moguđe i poticati partnera na vodstvo.. Iako to sve pomađe, tu?na istina je da su to sve sitnice koje ne mogu zna?ajno promijeniti stvar. Isto tako ne radi ni prisiljavanje – smanjivanje kriterija je umjetan pojam koji daje samo privremene rezultate. Biologija na kraju gotovo uvijek pobje?uje.

    Evo jedine stvari kojom đena mođe vratiti svoju sposobnost osje?anja “leptiri?a” prema normalnim mu?karcima:

    Deflacija vlastitog ega.

    Ako je đena izgubila sposobnost osje?anja “leptiri?a”, problem je samo u tome ?to ima vi?ak samopouzdanja, odnosno previđe visoko mi?ljenje o sebi. Nije toliko stvar u tome da mu?karci nisu dobri, ve? da ne mogu nikada biti iznad nje – ona je za samu sebe iznad ogromne većine mu?karaca. ćinjenica da kolićina i intenzitet igre koja je potrebna za zavođenje đene sna?no korelira s njenim samopouzdanjem zapravo znaći da potrebna kolićina igre za neku đenu ovisi najviđe o tome koliko se ta đena precjenjuje.

    Kao ?to ste i sami primijetili, đene prirodno uđe prestati se precjenjivati kako stare i stje?u ćivotno iskustvo. S time opada i razina igre koja im je potrebna da bi mogle osje?ati “leptiriđe”. Problem je ?to je ovaj proces sli?an eroziji stijena – spor je i mukotrpan, i dok obavi svoje đena je ve? debelo izvan svojih najboljih i najplodnijih godina. Za usporedbu, velika većina mu?karaca ovaj proces zapoćinje ve? od pođetka puberteta, kada je njihova vrijednost na trći?tu vrlo malena. Taj proces dodatno koći ionako niđe bazno samopouzdanje, prisiljavajući ih na barem donekle realnu ocjenu svoje uloge u ćivotu.

    Razumijem da je rjeđenje ne samo vrlo bolno, ve? i u suprotnosti sa svime đemu se đene podu?ava od rođenja pa nadalje. Priznajem da ni sam ne znam kako doći do tog rjeđenja, iako mogu preporućiti ovaj video kao terapiju:


    Dr. Proti? – Prva Seansa

    Komentatorica “Regularno đensko” na ovu temu kađe:

    Cure koje vole kretene = ćista autodestrukcija na svim nivoima.
    Cure koje vole kretene = cure koje ne vole sebe.
    Psihologija objasnila odavno kako taj (đesto pod tepih pometeni) osje?aj vlastite (ne)vrijednosti upravlja većinom naćih djela i postupaka.

    I nimalo lako nije to promijeniti kod sebe ?ak ni ljudima koji su osvijestili tu svoju manjkavost, a kamoli onima koji to na svjesnoj razini ne percipiraju.

    Uglavnom, te?ko da im ima pomoći.

    Evo mog odgovora:

    Istodobno si i u pravu i u krivu. To je vrlo slođena rasprava, ali dat ?u ovdje sađetu procjenu. Po?nimo od toga da ja opservacijski i po studijama o seksualnoj privla?nosti drćim da je psihologija tu u zabludi. đene koje najviđe vole kretene su one koje imaju najbolje mi?ljenje o sebi i s velikim uvjerenjem đe se busati u prsa kako su krasne, moralnije, ćivot im je teći, diskriminirane su, etc.

    E sad evo mogu?nosti da sam ipak pogrijećio: mođemo reći da je to busanje zapravo znak manjka samopouzdanja, a ne vi?ka, tako da je psihologija ipak u pravu. To je u redu. Glasni ljudi đesto prikrivaju osje?aj manje vlastite vrijednosti tako ?to galame kako bi uvijek povr?no ispali najbolji. Dakle, svakako mođemo ?pekulirati da đena koja ima vi?ak samopouzdanja njega ima samo na povrćini, a zapravo se uopđe ne voli.

    Ali kako onda to rijećiti? Kada god bude spomenuto đensko samopouzdanje i manjak istoga, rjeđenje (i stru?no i lai?ko) je uvijek isto: govorimo đenama jo? viđe kako su sposobnije, bolje, diskriminirane, mogu sve, imune su na starenje i fiziologiju, etc. To je ono ?to se u engleskom naziva “grrrrrlll-power”. Psiholozi su oni koji prednjađe u tome. Ali upravo uvjerenost u te “svi znaju” ćinjenice o đenskoj superiornosti i diskriminaciji je ono ?to vodi do simptoma koje sam naveo, tj. nekog oblika narcisoidnog poreme?aja li?nosti koji uni?tava njenu sposobnost vezivanja za normalne mu?karce.

    Da, mo?da takva đena ispod svog oklopa stvarno ima nisko samopouzdanje kao ?to sam opisao u drugom paragrafu, ali stekla ga je upravog kroz bombardiranje porukama namijenjenim tome da joj ga “podignu” i napu?u joj osje?aj vlastite vrijednosti (jer svi znaju da ga imaju premalo, zar ne?). Narcis mo?da duboko u sebi ima manjak samopouzdanja, ali svi koji ga upoznaju đe ipak reći da sam sebe voli previđe, a ne premalo.

    Iz toga logi?ki proizlazi pitanje: ako ono ?to se ćini visokim samopouzdanjem nije zapravo visoko samopouzdanje, i ako alati kojima dru?tvo đeli graditi samopouzdanje kod đena kojima ocijeni da to treba (dakle, svih đena) zapravo ne daju takav rezultat nego samo rezultiraju narcisoidno??u…. ?to je onda pravo samopouzdanje, i kako ga izgraditi?

    Moja preporuđena metoda je biti realan prema đenama, ne idolizirati ih i ne puniti im glave la?nim ćinjenicama i ispraznim sloganima iz grrrrlll-powera. đena koja je svjesna svoje velike moći ali i velikih ograniđenja se svakako osje?a udobnije u svojoj koći, samopouzdanija je i donosi bolje izbore od one koja koristi narcisoidnost kao ?tit i time osigurava da đe podivljati ćim namiriđe malo kretenske igre. Mislim da to na ovom blogu takvu edukaciju i uspje?no provodim. No kada bih kao i 99.99% interneta stalno ponavljao da đene imaju premalo samopouzdanja umjesto previđe (priznat đe? da barem na povrćini imaju previđe, a ovo ?to imaju u dubini je podlo?no raspravi), utopio bih se u masi loćih savjeta.

    Stoga drćim da je preciznije i edukativnije reći da đene danas u prosjeku imaju vi?ak samopouzdanja, a ne manjak.

    Proćitajte viđe o narcisoidnosti, skromnosti, samopouzdanju i srame?ljivosti.

    Oznake: đene, hipergamija, feminizam, seksualno trći?te, igra, prag dominacije, samopouzdanje, narcizam

  • Pogre?ke koje mora? napraviti tijekom uđenja igre


    Osim nekoliko trollova s tećim oblikom Aspergerovog sindroma, sumnjam da itko od ćitatelja percipira igru kao alat koji bi trebao preko noći pretvoriti ru?nog Omega tipa koji ne izlazi iz podruma u super-zavodnika okruđenog modelima (ili zlog zavodnika koji lomi srca, mwahahaha). Igra ima svoja ograniđenja i promjene zahtijevaju mnogo vremena. Ipak, imam dojam da dobar dio ima pomalo pogre?nu percepciju vremenske dimenzije, gledajući na igru kao na ili ne?to ?to je “sitnica” ili kao na ne?to ?to je “beznadno”. U stvarnosti nije ni jedno ni drugo. Kao i mnoge druge stvari u ćivotu, temelj igre je umjerenost.

    Da prvo razjasnimo faktor vremena. Kao ?to spominjem u knjizi, tvoja osobnost je formirana kroz ćivotno iskustvo i edukaciju tijekom posljednjih dvadeset, trideset. đetrdeset ili viđe godina. Tijekom tog vremena, stekao si sve svoje navike, tikove, obi?aje, uvjerenja, moralne vrijednosti, dr?anje, naćin govora i ostalo. Nije razumno ođekivati da se i?ta od toga mođe radikalno promijeniti u manje od nekoliko mjeseci. Ako odjednom krene? u teretanu ili ode? na dijetu, isto tako ne bi bilo razumno ođekivati da đe? probati dva puta i odjednom imati super tijelo.

    Isto tako, treba uzeti u obzir i od đega poćinje?. Jesi li potpuno neiskusan i ideja interakcije sa đenama te ispunjava u?asom? Jesi li onaj prosje?an tip kojemu nije jasno za?to ga svi vole ali nitko ne je*e (osim dr?ave)? Jesi li ve? “ma?or” kojemu samo nedostaje malo finese? Nema? nikakvih problema sa đenama osim u dugoro?nim vezama koje pucaju jer ne zna? ?to s dramom ili ljubomorom? Sve to ima utjecaja. No pod pretpostavkom da se radi o nekome potpuno neiskusnom, iznijeti ?u opđenitu procjenu napretka. Ovo pretpostavlja jednostavno ćivot s obra?anjem pozornosti na detalje, voljom za promjenu i povremenim isprobavanjem, ne fokusirani napor od tri sata na dan. Naravno, svatko s viđe iskustva mođe se pronaći bliđe kraju vremenske crte, odnosno na onoj to?ki gdje jo? nema osobine koje su steknute otprilike do tog trenutka.

    Umjesto toga, kontinuum napretka bi mogao izgledati ovako:

    Cijeli vremenski pravac, od pođetka do kraja, znaći pomak za otprilike dvije kategorije mu?kog statusa (u prijevodu: imati igru znaći samo po sebi biti visokog statusa, ali i igra ima neke granice). Uoćite u ovim komentarima iznenadnu neugodu vađe okoline i val poku?aja posramljivanja zato ?to mu?karac iznenada poseđe izvan kategorije koju drugi ođekuju od jednog (do tada) poslu?nog, seksualno nezadovoljnog Beta tipa. Naravno, ne poćinju svi s lijevog kraja pravca! Vrlo je malo mu?karaca koji nemaju ba? nikakvog iskustva.

    Napredak također ovisi o ulođenom naporu, za koji gornji graf pretpostavlja da je lagan do umjeren. Ukratko, svakih 6 mjeseci laganog prakticiranja igre (dakle, normalnog ćivota s povremenim izlascima i terenskim uđenjem, te obra?anjem pozornosti na detalje iz kojih je moguđe ne?to naućiti) donosi vidljiv pomak. Recimo, ako si prije lako dolazio do spojeva, ali su tvoji spojevi zavr?avali u prijateljskoj zoni, nakon 5-10 spojeva na kojima poduzima? nove stvari i ući? na gre?kama mođe? ođekivati da đe ti potpuno prestati biti problem zakljućivati stvar i tvoja stopa uspjeha đe strelovito porasti. Nakon toga đe? se fokusirati na ne?to drugo.

    Nije va?no odakle se poćinje i kada se poćinje jer nikada nije prekasno. Ako mu?karac samo stoji zabarikadiran u ku?u i ne radi ni?ta osim ćitanja knjiga, proces đe ići barem dvostruko sporije jer njegovo znanje neđe imati potporu u praksi. Ako izlazi 2-3 puta tjedno, vje?ba upade i aktivno ući, proces đe ići barem dvostruko brđe (iako i dalje ne mođe biti instantan koliko god se ?ovjek trudio zato ?to umu treba neko vrijeme da procesira steđene vje?tine i naući na gre?kama).

    Nakon svakog perioda napretka u igri, mu?karac dobiva ve?u razinu svijesti o igri i pobolj?ava svoje prilike sa đenama. Poslije pomaka od dvije kategorije na Beta-Alfa pravcu, dolazi do opadajućih prinosa, te postaje teđe tući iznad svojih temeljnih postavki i pomaknuti se za viđe od tri kategorije bez dodatnih promjena u izgledu, novcu, slavi, dru?tvenom krugu i sl. Najlakći i najbrći pomaci nalaze se u sredini sve do statusa niđeg Alfe (?to je, nikada ne zaboravite, vrlo respektabilna i natprosje?no uspje?na kategorija), ponajviđe zato ?to je Omegama izuzetan ?ok pođeti poduzimati ovakve promjene, u usporedbi s onima koji su bili samo frustrirani i nezadovoljni, ali nipo?to beznadni ili bez iskustva.

    Treba spomenuti i faktor slu?ajnosti. Proces uđenja se ne odvija samo priklju?kom na elektrode i spavanjem. Kao i svaka dru?tvena vje?tina, igra đe imati svoje trenutke i trijumfa, kada se dogodi neođekivan uspjeh, i totalnog poraza, kada se iznenada manifestira Beta prokletstvo i maniri koje mu?karac jo? nije potpuno odstranio iz sebe. Evo nekih od slu?ajeva koje đe? vjerojatno doćivjeti tijekom svog napretka:

    1. Nadigravanje: u svojoj ?urbi da se omasti?, tretira? đenu kao ljutog protivnika umjesto kao seksualni objekt osobu. Postoji zadr?avanje Alfa okvira, ?to je dobra interna igra, a postoji i nadigravanje. Ne upotrebljavaj viđe sile nego ?to je potrebno.

    2. Podigravanje: pogre?no si procijenio njen tip, odnosno podcijenio si kolićinu i intenzitet igre koja joj je potrebna. Moja Ahilova peta, priznajem.

    3. Fenomenalan upad… koji ne vodi nikamo: ne treba obja?njavati, osim napomene da je jako deprimirajuđe izvesti savrđeno otvaranje, vidjeti instantnu privla?nost i sve ide po planu, ali ispada da ona nije iz grada i ba? za tri sata mora na avion natrag u daleku zemlju. FUUUUUUUUU…!

    A imao sam tako dobar upad!

    4. Preveliko uzbuđenje: od nervoze, radosti ?to si otkrio igru, ili oboje, ili zato ?to si popio previđe alkohola u poku?aju da ublaći? nervozu, pona?a? se kao Duracellov zeći? i leti? s misli na misao. Visoka razina energije je dobra u nekim okolnostima, ali ako te nitko ne mođe pratiti, tvoja igra đe propasti. U najbolju ruku đe? postati zabavlja?.

    5. Pretjerano zainteresirano reagira? na mrvicu koju ti je dala: instant Jednoitis! Ovo je znak dobre igre koja privlaći pođetni interes, ali tvoja interna igra jo? nije evoluirala do te razine, tako da tvoja o?aranost time ?to ti je pridala pozornost uni?tava sve ?to si postigao.

    6. Paraliza pred tjelesnim dijelom: jo? ti ne leći dodirivanje, doima se neprirodno ili stra?no, a o poljupcu da i ne govorimo. Ovo je stanje agonije koje je potencirano neiskustvom, i mo?da ga je najteđe nadvladati od svih. Sjeti se da nema? ?to izgubiti i da ne radi? ni?ta neobi?no. Po?ni od malih stvari.

    7. Strah od pođetka: iza?ao si vani, super se osje?a?, ali ne mođe? se prisiliti da napravi? upad! ?to dulje razmi?lja? o svim groznim stvarima koje se mogu dogoditi, to viđe tone tvoje samopouzdanje, i naposljetku se vra?a? doma bez da si porazgovarao iti jednu jedinu rije? s nekom nepoznatom osobom. Alternativno, genijalan upad za onu curu pored tebe u knji?ari ti je gotovo na usnama, ali ne mođe? se prisiliti da ga izgovori? sve dok ona ne napusti prostor i tvoj ćivot… zauvijek.

    8. Strah od dru?tvenih normi: osje?a? se neugodno ?to “to radi?” i to se vidi na tebi kada te ona zaigrano nazove ?udnim. Umjesto da upotrijebi? P&P, ide? se ispri?avati i ubija? atmosferu. Alternativno i trunku rjeđe, stvarno si neugodan ali si agresivan i to ne uvi?a?. To?no znati kako drugi reagiraju na tebe i za?to je fino umijeđe koje se razvija godinama. Ako nisi siguran, samo se trudi da ne bude? otrovan.

    9. Ispaljivanje gluposti: ide ti super kada ti odjednom izleti ne?to ?to je jednostavno creepy ili potpuno neprikladno za situaciju. Baaaam! Game over. Najđe?đe se radi o eksplicitnim seksualnim temama, ali u pitanju mogu biti i razne druge stvari.

    Zapamti, iako se kađe da “budala ući na svojim gre?kama, a pametan ?ovjek na tućim”, nema ni?ta budalasto u uđenju iz iskustva. Naposljetku, većina ljudi ne ući ni na jednom ni na drugom.

    Oznake: igra, interna igra, upad, spoj, umijeđe igre

  • Prestanite govoriti đenama da snize kriterije


    Koliko god ja volio podsje?ati đene da imaju napuhane i potpuno nerazumne kriterije zbog kojih đe doćivjeti veliku kolićinu razo?aranja u ćivotu, moram priznati da alternativa nije u tome da ih se prisiljava na sni?avanje kriterija. Zapravo, izbjegavanjem te prisile bismo mogli znatno umanjiti dio razaranja koje se trenutno odvija na seksualnom trći?tu, a pogotovo u okviru institucije braka. Ovo vrijedi za oba spola jer je mehanizam jednak, ali piđem ga prvenstveno za đene zato ?to ćine većinu slu?ajeva.

    Prvi korak: nikada se ne udaj za mu?arca u koga nisi zaljubljena do ućiju i koji ne ispunjava ba? sve tvoje kriterije.

    Ovo bi trebalo biti oćito, ali koliko ste puta ?uli đenu koja je potroćila svoju mladost na, kako Vuco kađe, “hahara ?ta snifa lipilo”, kako traći nekoga tko je ba? i ne uzbu?uje, ali za koga se mođe udati samo da skine i to s vrata? Znate onaj slu?aj kada ona i nije ba? previđe zainteresirana za seks, prisiljava se na stvari, i cijelo vrijeme nalazi neke mane na njemu, ali svejedno ostaje s njim jer joj pa?u pozornost i sigurnost koju on, veliki pli?ani medvjedi?, pru?a? Ne moram ni napominjati da ovo zavr?ava katastrofom. Na?alost, kako đene sve viđe vremena provode rasipajući svoje najbolje godine, uđestalost ovog ishoda raste velikom brzinom.

    Onaj tko predlađe bilo kome da snizi kriterije ili se “zadovolji s nekim” ih zapravo ?alje u III. svjetski rat oboru?ane ovako:

    Umjesto ovako:

    E sad, pitate se, kako su onda funkcionirali svi oni ugovoreni brakovi u pro?losti? Tada je situacija bila zna?ajno drukćija. Par nije morao biti zaljubljen do ućiju i savrđen jedno za drugo jer su postojale mnoge druge okolnosti koje su ga dr?ale zajedno: manjak drugih mogu?nosti, dru?tvena stigma i strah od sramote, prijatelji i obitelj koji bi ih o problemima savjetovali da porade na tome i izdrđe, a ne da se odmah rastaju. Mu?ka vrijednost i dru?tveni polo?aj bili su ve? od pođetka zna?ajno vići nego danas, ?to je hipergami?noj đenskoj prirodi olak?avalo proces zaljubljivanja unato? drugim nedostacima. Ukratko, bilo je prostora za nesavrđenosti. Danas ga viđe nema.

    Ako đena uistinu osje?a da joj je u?asan teret biti supruga svom mu?u koji ne odgovara njenim kriterijima (ili obrnuto), vrlo je rijetka ta snaga volje koja đe to danas istrpjeti. S vremenom đe instinktivno gađenje preuzeti i stvar đe posrnuti, budući da biolo?ki nagoni na kraju uvijek pobje?uju. Krenuti đe prema prvoj barijeri koja bi je trebala zaustaviti i vratiti na pravi put, ali pronaći đe da je barijera u me?uvremenu uklonjena. Tada đe se cijela stvar raspasti s u?asnim posljedicama za ćije je stvaranje sustav dizajniran.

    Naravno, to i dalje neđe ućiniti ishod pravednim, ali svakako đe ga ućiniti prirodnim. Dobivamo sasvim ođekivan ishod. Ironi?no, koliko god đena poslije razvoda tvrdilo da ne zna kako se to dogodilo i da su bile sasvim sigurne da je on pravi, nije nimalo rijetko da su imale dvojbe o cijeloj stvari dok su spremale vjen?anje. Dvojbe koje su, na?alost, zadr?ale za sebe jer su upotrijebile “mora? sniziti kriterije” kao prikladnu racionalizaciju ćinjenice da đe ih za nekoliko godina Beta mući? prestati uzbućivati i onda đe biti “prisiljene” uzeti mu djecu i pola imovine.

    Prestanite govoriti đenama da snize kriterije. U dana?njim uvjetima, s asimetri?nim legalnim sustavom nabađenim na na?a ple?a, to je recept za katastrofu. Mo?da đete ?ak i time spasiti ponekog dobro?udnog tipa od u?asa koji bi inađe iskusio.

    No ?to je onda rjeđenje? Ako je sasvim normalno i ođekivano da jednad?ba izgleda ovako:

    (“Snizi kriterije”) + (Manjak barijera za raspad braka) + (Hipergamija) = (Razaranje)

    … ?to se onda mođe ućiniti da bi izbjegli taj rezultat?

    Odgovor je povezan s drugim velikim problemom dana?njice, a to je da đene uistinu imaju previsoke kriterije. No rjeđenje nije prisiljavati ih da ih snize, jer je to samo kao bombardiranje kroni?ne bolesti lijekovima; rjeđenje je pozabaviti se uzrokom zbog kojih takvi kriteriji nastaju, a o kojemu ?u uskoro pisati.

    Oznake: đene, brak, razvod, kriteriji, seksualno trći?te