Zubak com d.o.o.

Author: admin

  • Djevice nisu svete krave


    Mnogi mu?karci (bili oni moji ćitatelji ili ne) su instinktivno svjesni da je promiskuitet jedna od najgorih osobina koju đena mođe imati i da s takvom đenom nikada ne treba imati ni?ta ozbiljno, inađe bi ?ovjek mogao gadno nagrabusiti. Iz toga zatim logi?no zaklju?uju da su najbolje đene ćiji je promiskuitet na minimalnoj razini, tj. koje su jo? uvijek djevice. Himen za njih postaje poput signala svjetionika, garancija da je to prava đena za njih, inađe se ne bi ?uvala sve dok ih nije upoznala. ?to je đena imala manje partnera, tj. ?toa je ona bliđe djevi?anstvu, te posljedi?no ?to je dulje ostala djevicom, to je đena kvalitetnija.

    Na?alost, moram vam reći da je to pogre?no. Suprotno opđem vjerovanju, odluka bi li mu?karac trebao imati ne?to ozbiljno sa đenom ili ne nije izbliza tako jednostavna, te fiksacija na djevi?anstvo mođe mu?karca odvesti na stranputicu velikom brzinom. Pogledajte ovu usporedbu:

    Ceteris paribus (pretpostavljajući sve druge faktore istima), evo kako treba gledati na đenu s puno partnera:

    Ali, Ceteris paribus (pretpostavljajući sve druge faktore istima), iz toga NE slijedi da bi na djevicu trebalo gledati ovako:


    Izvor slike

    Ne, Ceteris paribus (pretpostavljajući sve druge faktore istima), iz toga slijedi da na djevicu treba gledati ovako:


    Izvor slike

    Drugim rijećima, djevica je samo đena koja jo? nije imala priliku otkriti svoj pravi karakter.

    Razmotri dvije moguđe situacije i ?to ti one govore:

    A) Mlada djevica

    Svaka đena, bila ona promiskuitetna ili ne, kvalitetna ili ne, pođela je svoju karijeru kao djevica. Njeno djevi?anstvo u dobi od 17 ili 19 godina ti ne govori apsolutno ni?ta. Jednostavno nije pro?lo vremena da bi iz kombinacije toga i njenog seksualnog (ne)iskustva bilo moguđe zakljućiti ne?to konkretno. To ?to ti je ona danas “poklonila” svoje djevi?anstvo ne znaći da ona neđe skoćiti na sljedeđeg mu?karca tjedan dana nakon ?to se sutra rastane od tebe. Jednostavno ne zna?. Bez daljnjeg konteksta, njeno djevi?anstvo ne znaći ba? ni?ta.

    B) Stara djevica

    Gdje bi mu?karac, kako je gore opisano, bio sklon pomisliti da je djevi?anstvo = dobro pa je stoga dugotrajno djevi?anstvo = jo? bolje, to jednostavno nije istina. Djevi?anstvo nije nekakav magi?ni eliksir kojega treba imati ?to viđe i od kojega glava ne boli. Kod đene koja je ostala djevica nakon svojih najboljih godina, ta ćinjenica ti govori samo jednu stvar: ne?to ozbiljno ne valja kod ili njene sposobnosti vezivanja za mu?karca, ili kod njenog odabira mu?karaca, ili oboje. Pojasnit ?u na primjeru:


    “đesto sam bila u napasti. Od mu?kih sam viđe puta ?ula “Hej ako se seksa? to đe ti pomoći tr?ati brđe”, otkrila je ameri?ka olimpijka Lolo Jones (30), prije otkrivanja svog odgovora: “Svakako, ako me ođeni?.”

    Te?ko je vjerovati da Lolo Jones, zgodna bogata plavu?a sa utegnutim tijelom, u proteklih 10-ak godina (uklju?ujući sve njene najprivla?nije godine), nije nai?la na ba? niti jednog mu?karca koji bi je bio voljan ođeniti i đekati sa seksom prije braka. Takvih (pogotovo danas) ima milijun. Je li to zato ?to je ona vrlo đedna i seksualno suzdr?ana? Oćito ne; kada tu mogu?nost odvagnemo s njenom tetova?om na intimnom mjestu i rado??u kojom se kurva za pozornost slikajući se gola za razne ?asopise, jasno nam je da nije ni stidljiva ni aseksualna.

    ćinjenica da je Lolo Jones djevica u dobi od 30 godina nam govori jedino da seks shva?a kao oru?je ćijim đe uskraćivanjem lupati mu?karca po glavi sve dok joj se on ne pokori, te da ima dobru samokontrolu. Nije zadr?ala svoje djevi?anstvo toliko dugo zato ?to je to ispravno, ve? zato ?to je to efikasno. Odreći se svog djevi?anstva znaćilo bi odreći se vrijednog komada naoru?anja koje ti omogu?ava privlađenje pozornosti i ucjenjivanje potencijalnih partnera. Lolo Jones mo?da nije nikada prevarila mu?karca, ali sigurno mu nikada nije ni bila lojalna.

    đena ćiji himen u trideset godina nije posjetio niti jedan mu?ki spolni organ imat đe jednake probleme s osje?anjem iskrene naklonosti prema mu?karcu kao i ona koju je posjetilo previđe njih. Da se poslućimo jednostavnom analogijom, isto kao ?to ku?a nećista poput svinjca pokazuje da je njen vlasnik lijen i neodgovoran, tako i sterilna ku?a u kojoj je sve podređeno ćistoći pokazuje da je njen vlasnik ćiv?an i opsjednut kontroliranjem okoline.

    Znaći li sve ovo da nije va?na đenina pro?lost? Naravno da ne znaći. Pro?lost je uvijek bila i ostala vrlo va?an indikator đenskog karaktera, kao i putokaz budu?nosti. Ali bez dodatnog konteksta, njeno trenutno seksualno stanje ne znaći ba? ni?ta

    … nisu toliko premo?nom većinom imale sretne i uspje?ne brakove zato ?to su imale 0 predbra?nih partnera…

    …ve? su imale 0 predbra?nih partnera zato ?to su bile kvalitetne đene koje su bile iskreno privuđene dobroti i pouzdanosti viđe nego bilo đemu drugome i oduvijek su đeljele izgraditi zajednicu s takvim mu?karcem.

    Oznake: broj, lako?a, djevi?anstvo, kvalitetna đena, promiskuitet, zavr??na igra, odabir partnera, teorija seksualnog

  • Znanost potvr?uje igru 4: Distorzija vremena


    Ono ?to umje?ni igraći o ljudskoj prirodi ve? znaju svojim ćivotnim iskustvom, ?to narodna mudrost i religije nagovje?taju, a ?to feminizam ljutito negira, to psihologija upravo potvr?uje i objavljuje u recenziranim znanstvenim ?asopisima.

    Dame i gospodo, predstavljam vam znanstvenu potvrdu Ignissovog koncepta distorzije vremena (TM):

    Zamislite situaciju koja nam je svima dobro poznata: sjedite za stolom u uredu ili doma. Kopajući po nekim papirima, usput naiđete na prljavu ?alicu iz koje ste pili kavu prije toliko vremena da bi se njena starost mogla datirati ugljikom. Bolje da je operete. Uzmete ?alicu, izađete kroz vrata iz svog ureda i uputite se u kuhinju. Ali dok ste stigli u kuhinju, zaboravili ste za?to ste uopđe ustali i vratite se u svoj ured s osje?ajem zbunjenosti – sve dok opet ne pogledate dolje i ugledate ?alicu.

    Svima nam je poznat đest i iritantan doćivljaj stizanja nekamo samo kako bismo shvatii da smo zaboravili ?to tu đelimo. Svi znamo za?to se takvo zaboravljanje doga?a: postajemo senilni, nismo obra?ali dovoljno pozornosti, pro?lo je previđe vremena, ili jednostavno nije bilo va?no. Ali “potpuno drukćija” ideja nam stiđe od istraćiva?a sa sveućili?ta Notre Dame. Prvi dio naslova njihovog ?lanka ga najbolje opisuje: “Hodanje kroz dovratke uzrokuje zaboravljanje.”

    Gabriel Radvansky, Sabine Krawietz i Andrea Tamplin su posjeli sudionike ispred monitora na kojemu se odvijala video igra u kojoj su se mogli kretati uokolo koristeći strelice. Unutar igre bi pri?li stolu s nekim obojenim geometrijskim tijelom na sebi. Njihov zadatak je bio uzeti objekt i odnijeti ga na drugi stol, gdje bi spustili taj objekt i uzeli novi. Koji god objekt da su trenutno nosili bio im je nevidljiv, kao da je u virtualnoj naprtnjaći.

    Ponekad, kako bi se domogli sljedeđeg objekta, sudionici bi samo prođetali preko sobe. Druge pute su morali proći istu udaljenost, ali kroz vrata u novu sobu. S vremena na vrijeme bi im istraćivaći uputili pitanje koji objekt se trenutno nalazi kod njih. Kviz je bio tempiran tako da bi pitanje do?lo odmah nakon ?to bi pro?li kroz dovratak. Kao ?to kađe naslov, prolazak kroz vrata je uzrokovao zaborav: njihovi odgovori su bili i sporiji i manje precizni kada bi uđetali u novu sobu kroz dovratak nego kada bi pro?li istu udaljenost unutar iste sobe.

    Ovaj “ućinak dovratka” se doima prili?no opđenitim. Na primjer, nije stvaralo nikakvu razliku jesu li virtualne okoline bile prikazivane na 66-in?nom LCD televizoru ili na prastarom 17-in?nom monitoru. U jednoj studiji, Radvansky i kolege su testirali efekt dovratka u stvarnim sobama u svom laboratoriju. Sudionici su prolazili kroz stvarnu okolinu, noseći stvarne objekte i mi?ući ih po stvarnim stolovima. Objekti su se tijekom transporta nalazili u kutijama za cipele kako sudionici ne bi mogli pogledati odgovor kada dobiju pitanje, ali izuzev toga je proces bio potpuno isti kao u virtualnoj stvarnosti. Sasvim ođekivano, ućinak dovratka je bio jednako prisutan i u stvarnosti. Sje?anje je uvijek bilo loćije nakon prolaska kroz dovratak nego nakon prolaska iste udaljenosti unutar iste sobe.

    Je li gubitak sje?anja uzrokovan prolaskom kroz dovratak, ili je sje?anje lakđe u sobi u kojoj je informacija originalno i nastala? Psiholozi ve? neko vrijeme znaju da memorija najbolje funkcionira kada se kontekst tijekom testiranja slađe s kontekstom tijekom uđenja; to je primjer pojave zvane “princip specifi?nosti kodiranja”. Ali treći eksperiment u studiji Notre Dame-a pokazuje da se kod efekta dovratka ne radi samo o razlićitim kontekstima. U tom eksperimentu (provedenom opet u virtualnoj realnosti), sudionici bi ponekad uzeli objekt, pro?li kroz vrata i zatim ili pro?li kroz druga vrata natrag u prvu sobu, ili se okrenuli i odmah vratili u prvu sobu. Ako je kontekst ono ?to je va?no, onda bi hodanje natrag u staru sobu trebalo pobolj?ati sje?anje, ali nije to ućinilo.

    Ućinak dovratka sugerira da u sje?anju ima puno viđe od toga na ?to ste obra?ali pozornost, kada se dogodilo i koliko ste se trudili. Umjesto toga, ćini se da su neke vrste sje?anja optimizirane kako bi dr?ale informaciju pri ruci dok joj ne prođe rok trajanja, i zatim je izbacile kako bi napravile mjesta za nove. Radvansky i kolege zovu ovu vrstu oblikovanja sje?anja “predlo?kom doga?aja”, i predla?u da je prolazak kroz vrata dobar trenutak da se va? mozak rijeći pro?lih predlo?aka doga?aja jer je ?to se god dogodilo u staroj sobi postalo manje va?no sada kada ste promijenili lokaciju. ?to je ta stvar u kutiji? Ah pa to je ono ćime sam se bavio prije nego sam stigao ovamo, bolje da zaboravim na to. Druge vrste doga?aja također mogu uzrokovati ći?đenje memorije: na primjer, kada prijatelj pokuca na vrata, kada zavrćite zadatak kojim ste se bavili, ili kada baterija na laptopu dođe do kraja i morate ga u?tekati u struju.

    Za?to bismo imali sustav sje?anja podeđen kako bi zaboravljao stvari ćim zavrćimo jednu stvar i prijeđemo na drugu? Zato ?to ne mođemo sve dr?ati pri ruci, i većinu vremena takav sustav funkcionira savrđeno. Ali neuspjesi takvog sustava – i podaci iz laboratorija – daju nam potpuno drugaćiji uvid u njegovo djelovanje.

    Dragi ćitatelji, gdje u zavođenju primjenjujemo ovo pravilo? Naravno, na spoju (bio to slu?beni spoj ili bilo kakav doga?aj koji se smatra ekvivalentom spoja):

    A ?to se doga?a kada po?nemo spoj na nekom javnom mjestu, odemo na piđe, prođetamo do drugog mjesta gdje isto popijemo piđe, i zatim jo? prođetamo, u idealnom slu?aju do tvog stana? Pa jednostavno: njena podsvijest misli da je bila na tri spoja umjesto na samo jednom, i ćini joj se kao da te poznaje oduvijek.

    Osje?a li se ona kao da te poznaje 3 sata ili 3 dana ima zna?ajan utjecaj na to hođete li se na kraju tih 3 sata rastati s “hajde da budemo samo prijatelji” ili prvim poljupcem [ili nećim jo? boljim od toga].
    – Igniss

    Oznake: znanost potvr?uje igru, znanost, psihologija, srednja igra, spoj

  • Intervju sa ćivim zidom


    Nedavno sam se na?ao u prilici komunicirati s poznatim aktivistom Ivanom Pernarom, koji je poznat javnosti najviđe kao osniva? politi?ke stranke Savez za promjene i autor knjiga “Kako je nastao novac” i “Mehanika novca”, a sada je istaknuti ?lan politi?ke strane ćivi Zid, ćiji je predstavnik Ivan Vilibor Sinći? na nedavnim predsjedni?kim izborima osvojio nevjerojatnih 16,42% glasova.


    Ivan Pernar i Ivan Sinći?; Izvor slike: Jutarnji list, via Dragan Mati?, Cropix

    Kako mainstream mediji (blago ređeno) nemaju ba? nekakav integritet u izvje?tavanju o politici i dru?tvenim prilikama, bilo mi je drago prućiti ćivom zidu platformu preko koje mogu ćiroj publici e fonte et origine reći viđe detalja o sebi, bez vađenja iz konteksta i podmetanja.

    Slijedi intervju s g. Pernarom:

    Igniss: Koje su osnovne razlike i/ili povezanosti izme?u ćivog zida i Saveza za promjene?

    Ivan Pernar: Savez za promjene je 2014. promjenio ime u ćivi zid, dakle radi se o istoj stranci pod drugim imenom.

    Igniss: Hvala vam na poja?njenju. Vjerojatno nisam jedini koji je do sada mislio da je ćivi zid samo neformalna organizacija. Recite mi, kako funkcioniraju proces donođenja odluka i hijerarhija u ćivom zidu?

    Ivan Pernar: Stranka ćivi zid ima 5 supredsjednika koji su jednaki u pravima i obvezama. Takvom podjelom moći predstavlja iznimku u hrvatskom politi?kom prostoru jer ostale politi?ke stranke u pravilu imaju samo jednog predsjednika, iznimno dva supredsjednika. U teoriji se odluke donose većinom glasova Glavnog odbora (11 ?lanova), ali u praksi konsenzusom.

    Napominjem da su svi supredsjednici ujedno i ?lanovi GO.

    Igniss: Na web stranicama ćivog zida navodite da je moguđe pridrućiti se kao “aktivni ?lan”, “simpatizer”, te “donator”. Koja su prava i obveze svake od te tri razine ?lanstva?

    Ivan Pernar: Aktivan ?lan je onaj koji je spreman stati u ćivi zid i na izbornu listu nađe stranke kada bude dan izbora. Simpatizeri su fanovi koje zanima program i rad stranke, ali ne đele aktivno sudjelovati u radu.

    Igniss: U vaćim knjigama “Kako je nastao novac” i “Mehanika novca” se đesto spominju primjeri ljudi koji simpatiziraju ćivi zid i/ili Savez za promjene, ali ne đele biti povezani s njima, najđe?đe zato ?to bi ih sudjelovanje u zaustavljanju delo?acija moglo ko?tati radnog mjesta i egzistencije. Smatrate li njihovu tajnovitost lo?om, nu?nim zlom, opravdanom ili pođeljnom, kao ?to npr. “Taqiyya” u ćiitskom Islamu dozvoljava svojim pobornicima zatajiti svoja uvjerenja ako su u opasnosti od progona?

    Ivan Pernar: Ne smatram ju lo?om, bitno je gdje se nalaze srca tih ljudi, a ona su tamo gdje im je ruka na dan izbora.

    Igniss: Ali, jesu li zbog ćinjenice da nisu nikada osobno sudjelovali u sprje?avanju ovrhe automatski iskljuđeni iz obna?anja funkcija u stranci ili pojave na izbornom listi?u?

    Ivan Pernar: Da bi netko obna?ao visoku strana?ku funkciju mora staviti “ko?u na stol” odnosno stati u ćivi zid i time pokazati da stvarno misli ono ?to govori. Za niđe strana?ke funkcije i bivanje na izbornoj listi nije presudno jesu li ti ljudi sprije?avali delo?acije ili ne. Primarni smisao te selekcijske mjere jest sprijećiti ideolo?ko uru?avanje stranke iznutra.


    Izvor slike

    Igniss: Nedavno je ćivi zid bio metom napada od strane Jutarnjeg i Veđernjeg lista (novina koje su dio utjecajnog konglomerata koji ja nazivam “?kvadra rođena za zgra?anje”). Postoje li iti jedne novine ili medijska organizacija koje su vam do sada prućile po?ten tretman i koje biste mogli nazvati neutralnima i objektivnima?

    Ivan Pernar: Portaloko (tj. Portal Oko)

    Igniss: Hvala, pođet ?u ih pratiti jer mi je uvijek drago ?uti za nove nezavisne portale na naćim prostorima.

    Recite mi, ?to je s me?unarodnom suradnjom? Ostvarujete li kontakt s iti jednom srodnom organizacijom iz PIIGS zemalja (Portugalu, Italiji, Irskoj, Gr?koj i ?panjolskoj), ako takva uopđe postoji?

    Ivan Pernar: Imamo kontakt sa gr?kom strankom Syriza.

    Igniss: Je li program “quantitative easing” (kojega ve? par godina provodi SAD, a sada napokon i EU), pojava koja predstavlja suvereno tiskanje i upumpavanje novca u sustav na naćin koji biste htjeli, ili se i tu radi o novcu kao kreditu koji ste u vaćim knjigama opisali kao uzrok kolapsa gospodarstva?

    Ivan Pernar: Nikakva emisija duga ne rje?ava problem, ona samo pove?ava dug i odga?a kolaps za kasnije.

    Igniss: U vaćim knjigama je đest motiv relativno uspje?an ?ovjek srednje klase koji nema niti jedan kredit i naizgled nije ni u kakvoj opasnosti, no u stvarnosti je on samo obespravljeni siromah kojemu jo? nije do?lo vrijeme. Drugim rijećima, ?ovjek koji je.imao sređe pobjeći od uni?tenja ali budući da njegovi prihodi ovise o ostatku dru?tva, neminovno je da đe i njega prije ili poslije dohvatiti kreditni sustav. Istiđete da se srednja klasa stalno smanjuje i prelazi u ni?u, a ni?a u siromahe i besku?nike.

    Moje pitanje je: ako se ekonomska situacija privremeno popravi (kao rezultat bilo kojeg vanjskog utjecaja koji đe privremeno olak?ati kreditnu krizu) i taj proces se privremeno zaustavi, hođe li va?a stranka izgubiti podr?ku koju trenutno ućiva?

    Ivan Pernar: Taj proces ne mođe se zaustaviti, mođe ići samo na gore jer je trajna tendencija trenutnog sustava negativna. To ?to oni fiksiraju te?aj franka ili opra?taju dug koji ionako nemaju od kuda naplatiti budući su primanja po socijalnoj osnovi izuzeta od ovrhe, ni?ta neđe rijećiti.

    Igniss: Jeste li ?uli za Nobelom nagrađenog ekonomista Paula Krugmana, koji se nije nikada izrazio protiv kreditnog novca ali se svejedno zalađe za ekspanzijsku fiskalnu i monetarnu politiku? ?to mislite o njemu?


    Paul Krugman; Izvor slike

    Ivan Pernar: Beskona?na ekspanzija duga kakvu zagovara Krugman nije rjeđenje jer se krediti kad tad moraju vratiti.

    Igniss: Kako se moj blog bavi prvenstveno mu?ko-đenskim odnosima i psihologijom privla?nosti i zavođenja, mnogi ćitatelji su sa zanimanjem popratili nedavni intervju koji je Ivan Sinći? dao ?asopisu Story i u njemu opisao svoju vezu s Vladimirom Palfi. Ono ?to je zapanjilo i mene i velik broj ćitatelja je to ?to su se dopisivali godinama prije nego ?to su se upoznali ućivo, unato? ćinjenici da ćive na dva sata vo?nje jedno od drugog. Kako je to moguđe? ?to ih je sprje?avalo da se upoznaju sve to vrijeme?

    Ivan Pernar: Ne ulazim u njihov privatan ćivot.

    Igniss: Koji je va? osobni stav o feminizmu?

    Ivan Pernar: Ne bavim se tim pitanjem.

    Igniss: To sam i ođekivao, i također drćim da je mudro ne baviti se njime.

    No, kao ?to je rekao Lav Trocki, to ne znaći da se ta pitanja neđe baviti vama. Vjerojatno đe vas “razveseliti” spoznaja da vas je jedan utjecajni bijeli vitez (tj. mu?ki feminist) poku?ao oblatiti kao “primitivnog seksista” koji objektivizira đene i đeli ih vratiti u kameno doba. Mojim ćitateljima ne trebam komentirati za?to su taj gospodin i njemu sli?ni temeljito u krivu.

    S druge strane, kao vrlo pozitivan primjer bih istaknuo razumnu izjavu LGBT aktivista Dorina Manzina i osniva?a udruge “Iskorak” koju ste objavili na vaćim stranicama: ??to mi vrijedi pravo na registraciju partnerstva ako nemam pravo na dom?? i “U [svom] aktivizmu sam doćivio udare i iz vlastitih redova jer sam se otvoreno suprotstavio radikalizaciji i ideologizaciji LGBT aktivizma. To viđe nije bila moja borba pa sam oti?ao.”

    Iako bi povr?ni promatra? mogao reći da su ljudi koji su dali ta dva citirana komentara dio iste (lijeve) politi?ke strane, razlika izme?u njih je zapravo ogromna. Vjerujem da ta oćita razlika pokazuje kome je zapravo stalo do ljudi, a tko je samo demagog.

    Zahvaljujem g. Pernaru na ukazanom povjerenju i đelim ćivom zidu i njihovim ?lanovima puno sređe na nadolazećim lokalnim i zatim parlamentarnim izborima.

    Oznake: politika, intervju, Gospodarstvo

  • Pro-choice njoj, No-choice njemu


    Postoji znatno licemjerje u ćinjenici da đena ima neograniđeno i bezuvjetno pravo na abortus kojim mođe pobjeći od svih roditeljskih obveza, a mu?karac na tu odluku nema nikakavog utjecaja, niti mu je dostupna sli?na slamka spasa za koju bi se mogao uhvatiti. No, to nije tema dana?njeg posta. To je jednostavno premekano i nije dovoljno licemjerno da bi za sada bilo vrijedno analize. Ne, tema dana?njeg posta je ne?to puno gore:

    Oćinstvo sada mođe biti potvrđeno jednostavnim testom – ali to ne znaći da bi trebalo biti
    Melanie McDonagh, The Spectator, UK

    Mudro je dijete, ka?u, koje poznaje svog oca. Danas je mudrost skoro pa nepotrebna; DNA testovi mogu obaviti posao sa znanstvenom sigurno??u. Tijekom cjelokupne povjesti ?ovje?anstva, mu?karci su se suo?avali s dubokim, zabrinjavajućim sumnjama o osnovnom pitanju jesu li ođevi svoje djece ili nisu; đene, s druge strane, su ućivale razumnu razinu pouzdanja u tu stvar.

    Sada, kratko trljanje sline vaticom plus mala naknada, manja od ?200 (2000 kn), mogu lako rijećiti stvar. Odjednom je jedna stvar koja je đenama i?la u korist odnesena, jedan aspekt u kojemu se se mogle nasmijati svojim muđevima i ljubavnicima nestao. DNA testovi su anti-feministi?ka primjena znanosti, promjena u ravnoteći moći izme?u spolova s kojom smo se jedva pomirili. I to i dalje vrijedi unato? ćinjenici da mnoge đene imaju ekonomski potencijal kojim se mogu same brinuti za svoju djecu.

    Obratite pozornost na dvije va?ne ćinjenice:

    A) Nigdje nije istaknuta ni najmanja trunka zabrinutosti za mu?karce i njihove ćivote, kao da oni ne vrijede apsolutno ni?ta niti zaslu?uju po?ten tretman kao ljudska bi?a.

    B) Otvoreno je priznato da je feminizam bilo koja stvar koja ide u korist đenama. Ako im ne?to ne ide u korist, to nije feminizam. Steđena mo? je jedina stvar koja odre?uje je li ne?to feminizam ili nije.

    Feminizam nema apsolutno nikakve veze s ravnopravno??u i jednako??u!!!

    Ovo pitanje se nedavno pojavilo, kao rezultat priđe u Daily Mailu, o ođenjenom TV reporteru koji je godinama pla?ao alimentaciju za dijete zađeto kao, vjerovao je, rezultat njegove veze s jednom spisateljicom. Nakon ?to je prvi put vidio dijete, zatraćio je da DNA test, kojim je odmah otkriveno da on ipak nije otac. Jadno dijete.

    Feminizam obo?ava koristiti djecu kao oru?je za napad kada treba izvući novac u svoju korist, a kao ?tit kada se treba za?tititi od hvatanja u laći i kriminalu.

    Sljedeći film u serijalu Bridget Jones bi također mogao skrenuti dodatnu pozornost na ovu ćinjenicu o kojoj se slabo raspravlja. Za one koji nisu slijedili kolumne koje su odvele na?u heroinu u sljede?u fazu đenske tuge – bivanje bez djece, naspram bivanja samom – osnova priđe je da Bridget zatrudni, ali nije sigurna s kime, budući da je nedavno vidjela dobrog Colina Firtha i lođeg Hugh Granta, i to gotovo istodobno.

    Tu [Bridgetinu] dilemu je bilo moguđe rijećiti na plodonosno nejasan naćin, kako bi Bridget imala izbor izme?u ođeva, ali je ona rijeđena na otu?no moderan naćin, tako ?to su Bridgetine prijateljice jednog od kandidata oborile na zemlju i uzele od njega uzorak DNA. I tako je saznala oćinstvo bebe, a najstarija igra u povijesti ?ovje?anstva, “pogodi tko je tata”, viđe nije bila igrana.

    Da se to dogodilo na plodonosno nejasan naćin, mo?da bi bilo jo? plodnosnije kada bi se Bridget na?la u zatvoru zbog silovanja, prijevare, zavjere s ciljem otućivanja milijuna, te davanja la?nog iskaza? 20-ak godina u zatvoru bi svakako bilo vrlo plodonosno za takvu đenu, moguđe ?ak i edukativno.

    E sad, vidim da bi neki mu?karci mogli s dobrodo?licom dođekati kraj staromodnom scenariju u kojemu su postali obveznici oćinstva djece koju su rodile cure s kojima su se samo seksali. Glumac Jude Law se nedavno na?ao u ovoj situaciji, te je bez oklijevanja i nekavalirski traćio DNA test.

    Kavalirstvo nije urođeno đensko pravo, ve? ga treba zaslućiti, a to je ne?to u đemu gotovo sve moderne đene neslavno propadaju.

    U suprotnosti s tim, stara situacija u kojoj bi đena predstavila mu?u dijete i on bi se ili ponio po?teno i ponudio podr?ku, ili pobjegao, davala je đenama određeni manevarski prostor. Kurtizana iz Balzaacovih drama koja je, nakon ?to je zatrudnila, bez oklijevanja traćila i dobila podr?ku od dvojice svojih klijenata, svakako nije bila jedina. Nesigurnost omogu?ava majkama za svoju djecu odabrati oca koji bi bio najbolji za njih.

    Znam da je to vrlo te?ko pojmiti, ali mu?karci su zapravo ljudska bi?a sa svojim vlastitim ćivotima. Mu?ki dio populacije ne postoji samo zbog toga kako bi đenama bilo ugodnije.

    Zatrudnila si i biolo?ki otac djeteta nije onaj krasni momak sa stabilnim primanjima koji bi bio predivan otac? PU?I K**AC!!! Nema? pravo izbrisati cijeli njegov ćivot svojom laći! Ako ba? mora?, reci mu istinu i ljubazno ga pitaj bi li unato? tome htio djelovati kao otac. Ali ako kađe ne, mora? prihvatiti da je rekao ne.

    Najva?nije je to ?to je oćinstvo bilo nedefinirano i efektivno je ovisilo o majci koga đe imenovati kao oca svog djeteta, ako đe imenovati ikoga (taj vrlo razumni ćidovski obi?aj, gdje se ćidovstvo naslije?uje po majci, bila je temeljena na ćinjenici da sa sigurno??u znamo jedino tko nam je majka). Mnogi mu?karci su, naravno, zavrćili odgajajući djecu koja nisu genetski bila njihova ali stvarno, zar je to va?no? Mođe? osje?ati jednako naklonosti prema djetetu za koje pogre?no misli? da je tvoje kao i prema onome koje jest tvoje. Zanimljivi novi roman Piersa Paula Reada, “đenomrzac”, bavi se upravo ovom temom.


    Utjecajna feministica Hillary Clinton na saslu?anju pred Senatom SAD-a: “Zar je to [ćinjenice] uopđe va?no???”

    Filozof A.C. Grayling je u Evening Standardu osje?ajno pisao o ovoj temi ovog tjedna, naglasivći da po izvje??u u ?asopisu Journal Of Epidemiology and Human Health 4% mu?karaca ne znajući podiđe djecu koja nisu genetski njihova: “Rezultati mogu biti razorni, te voditi do razvoda, obiteljskog nasilja, mentalnih problema za sve umije?ane strane, uklju?ujući i djecu.” Pa, da. Znanstvena sigurnost je svakako stvorila jasno?u, i oslobodila neki broj mu?karaca od njihovih moralnih obveza, ali Bog zna s kakvim posljedicama u obliku jada, optu?bi i krivnje.

    Postoji li ikakva razlika izme?u Hamasovog terorista koji ispaljuje rakete iz vrti?a i feministice Melanie McDonagh koja se skriva iza ?tita nedu?ne djece svaki put kada joj ne?to ne ide na ruku?

    Također uoćite kako mu?karci kojima su podvaljena tu?a djeca imaju “moralnu obvezu”. Ako oni imaju moralnu obvezu, za?to onda nastaje galama kada ja sugeriram đenama da imaju moralnu obvezu ne pona?ati se kao drolje ili ne razarati svoje obitelji?

    Na?a generacija puno polađe na znanje. I DNA testovi imaju oćite koristi ?to se tiđe identifikacije nesretnijih elemenata nađeg naslije?a, na primjer nasljednih bolesti. Ali time ?to oćinstvo ćinimo ovisnim o testu, a ne o rekli-kazali majke, oduzeli smo đenama mo?an instrument odabira. Nisam sigurna da je puno ljudi sretnije zbog toga.

    Sasvim je jasno: feminizam je faćisti?ki, parazitski pokret za uklanjanje svih ograniđenja sa đenske seksualnosti i istodobno ograni?avanje mu?ke seksualnosti

    “Ali Ignisse,” reći đete sada, “koga briga ?to neka tamo feministica pri?a gluposti? Kakav to utjecaj ima na tebe?” Pa naravno, zato ?to to na?alost nije samo jedna feministica koja laje ali ne grize; rije? je u duboko ukorijenjenom akademskom establishmentu koji ovakve nebulozne tvrdnje pretvara u “znanstvene studije” i time ih legitimizira, nakon đega razni odbori i organizacije citiraju i propagiraju te iste “studije” kako bi lobirale za svoje politi?ke ciljeve, te ih naposljetku korumpirani politi?ari koje nije briga za ljudski ćivot i dostojanstvo prenose u zakonodavstvo, te ih kona?no nad bespomo?nim narodom provode jednako bezobzirni policija i sudovi.

    Mnoge dr?ave su pod utjecajem sna?nog feministi?kog/bijelo-vite?kog lobija donijele zakone o zabrani genetskog testiranja oćinstva. U Francuskoj i Njema?koj je ono potpuno zabranjeno i ka?njivo je s 5-15 000 ? i 1 godinom zatvora; u Velikoj Britaniji je ono znatno ograniđeno; a u SAD-u je ono dopu?teno ali su njegove pravne posljedice ravne nuli.

    ?to prije ova civilizacija izgori do temelja, to đe nam svima biti bolje.

    Oznake: feminizam, Faćizam, ?ovinizam, sloboda, djeca, obitelj, alimentacija, Vijesti, sociologija, abortus

  • Stvarno? “Mođe? se zaljubiti u bilo koga ako napravi? ovo”


    Je li moguđe ubrzati ili umjetnim putem provesti proces zaljubljivanja?

    U ovom eseju serije “Moderna ljubav”, Mandy Len Catron se poziva na studiju psihologa Arthura Arona (i drugih) koja istra?uje je li moguđe ubrzati proces zaljubljivanja tako ?to đe si dvoje stranaca postavljati određena osobna pitanja. Misao vodilja je da ranjivost, otkrivanje i me?usobno dijeljenje emocija poti?u osje?aj bliskosti.

    ?lanak je napisan sa stajali?ta đene koja bi se htjela zaljubiti u nekoga za koga ne osje?a ne?to posebno ali je ocijenila da bi bilo krasno zblićiti se s njim, ?to je pohvalno ali se u praksi ne doga?a gotovo nikada (većina đena apsolutno odbija imati posla s bilo kime kod koga ne osje?aju prisutnost “onog neđega”, ma koliko god on objektivno bio “dobar”).

    Unato? toj nesretnoj sudbini koja ga ćini neupotrebljivim u obliku u kojemu je napisan (nitko normalan ne posjeda potencijalnog partnera nasuprot sebe i ređeta ga pitanjima kao da su na intervjuu; klju?no je da se stvar “jednostavno dogodi”), ?lanak nije nimalo lo?. Kada ih se izvadi iz krutog psiholo?kog/laboratorijskog okvira, njegove teze su sasvim ispravne – razgovor i ma?tanje o progresivno sve osobnijim stvarima uistinu zbli?aca ljude i potiđe osje?aj zaljubljenosti izme?u njih. Ako mođe? đenu navesti u takvo pona?anje, proces zavođenja đe drasti?no napredovati i imat đe? vrlo dobre skupine uspje?no zakljućiti stvar. Potencijalnim temama i naćinima njihovog uvođenja u razgovor sam u knjizi “Umijeđe igre” posvetio ?ak petnaest stranica.

    Dakle, to ?to je ?lanak promaćio demografsku skupinu ga ne ćini loćim; za tebe kao potencijalnog ili perspektivnog igra?a on ćini vrlo pou?no ?tivo. Preporu?am ti proćitati ga u cijelosti, no za svrhu ovog posta sam od 36 pitanja izdvojio 10 koja su se posebno istakla svojom istodobnom i ućinkovito??u i lako?om uvođenja u opu?ten razgovor kakav vi?amo na spoju.

    1. Kada bi bilo koga na svijetu mogla pozvati na veđeru, koja bi to osoba bila?

    2. đeli? li biti slavna, i po đemu?

    3. Kako bi za tebe izgledao savrđen dan?

    4. Zbog đega u ćivotu osje?a? najviđe zahvalnosti?

    5. Kada bi se sutra probudila s nekom osobinom ili sposobno??u, ?to bi to bilo?

    6. Koja je naj?udnija stvar koju si ikada sanjala?

    7. Postoji li ne?to ?to odavno sanja? da đe? napraviti? Za?to nisi do sada?

    8. Koje je tvoje najveđe postignuđe u ćivotu?

    9. Koje ti je najdrađe sje?anje?

    10. Dovrći ređenicu: “Htjela bih imati nekoga s kime mogu dijeliti…”

    11. BONUS manevar: Zurite jedno u drugo 4 minute.

    Na prvi pogled u?asno creepy, ovo je zapravo vrlo ućinkovita stvar. Zar nisi nikada u vrti?u ili ?koli igrao igru tko đe prije trepnuti? Zurenje ne mora biti ukođeno i creepy; mođe biti i opu?teno, zabavno i puno me?usobne kemije. Ovo je jedan od mojih omiljenih manevara.

    Kao i kod prepakiravanja, uvijek zapamti da su linije izme?u “slatkog” i “creepy” i “opu?tenog” i “neprirodnog” tanke i prozirne. Kako bude? postajao sve napredniji u beskona?noj vje?tini igre, to đe? ih bolje znati razlikovati i primjenjivati u svoju korist.

    Imaj na umu da ta vje?tina neđe doći preko noći i dok je ne izbrući? đe? napraviti mnogo pogre?aka. No, kao ?to uvijek nagla?avam, to je samo jo? jedan razlog za?to svoj put treba? shva?ati kao dobru zabavu, a ne ne?to zastra?ujuđe ili iscrpljujuđe.

    Oznake: srednja igra, spoj, umijeđe slu?anja, ljubav, znanost, psihologija, znanost potvr?uje igru

  • Put oko svijeta u 80 poruka: studija slu?aja u online datingu


    Kako sam opisao u knjizi, tipi?ni scenarij online datinga uklju?uje zakljućivanje stvari s djevojkom koja je iz tvog grada ili iz tvoje dr?ave i ima cilj izbjegavati dugo dopisivanje i sladunjave poruke i ?to prije se naći u stvarnosti, gdje mođe? fizi?ki zakljućiti stvar. To je najefikasnija uporaba online igre i tamo je temeljito pokrivena.

    Danas đemo se pozabaviti drugom vrstom online igre, onom koja se odnosi na zakljućivanje sa curama iz drugih dr?ava i ?ak s drugih kontinenata, u kojoj se zakljućivanje prvo doga?a online, a tek nakon toga u stvarnosti (ako se uopđe doga?a u stvarnosti, đesto to ne bude slu?aj). Takvu igru iz dragosti nazivam “online dating trollanje”.


    Poput Goldman Sachsa, Igniss je postao divovska vampirska lignja ovijena oko cijelog svijeta

    1. Za?to “trollanje”?

    Zato ?to je zbog zna?ajne, velike i ponekad ogromne udaljenosti, kao i razlićitih barijera koje ?u opisati u ostatku teksta, interakcija đesto osuđena na to da nikada ne napusti online okvire bez obzira na razvijenu kemiju, i đesto jednoj od strana daje la?ne nade ?ak i ako je uspje?no provedeno zakljućivanje i postoje nade.

    Za razliku od upada i igre u stvarnom ćivotu ili klasi?nom online datingu, ovdje samim upu?tanjem u interakciju prihva?a? zajebantsku, iluzornu prirodu online datinga s ogromnim ?ansama za “neuspjeh” interakcije u stvarnom smislu. Podrazumijeva se da, iako svaku interakciju treba dotjerati koliko je god daleko moguđe, ta strana koja ima iluzije ne smije? biti ti.

    Drugim rijećima, internacionalni i interkontinentalni online dating je samo sofisticirano trollanje.

    2. Koji su mogući (pozitivni) ishodi “online dating trollanja”?

    A) Flertovanje, iskustvo, vje?banje tekstualne igre i opđenite online igre: tvoja igra svake vrste postaje bolja. Ne zaboravi za svaku stvar koju napiđe? imati na umu i to koliko je primjenjiva stvarnom ćivotu i/ili klasi?noj online igri. Unato? nekim specifi?nostima, većina đe biti upotrebljiva i u ostatku igre.

    B) Istraćivanje teritorija koji jednog dana namjerava? posjetiti. Osvje?avajuđe je i pou?no vidjeti đega sve jo? ima u svijetu i kakve su cure u drugim zemljama.

    C) “Podmazivanje” teritorija koji jednog dana namjerava? posjetiti. Ako negdje putuje?, skuplja? i organizira? opcije i dru?tveni krug koji te đekaju istog trenutka kada se iskrca? iz svog prijevoznog sredstva.

    D) Cyber-sex. Ne treba obja?njavati. Hint: svi savjeti koji vrijede za stvarni seks vrijede i za virtualni.

    E) Ona te dođe posjetiti. Sli?no Couchsurfingu, s tom razlikom ?to si u ovoj varijanti ve? ispunio 99% preduvjeta i ostalo ti je samo ućivati u romanti?nom odmoru.

    F) Ti ode? nju posjetiti. Sli?no bilo kojem putovanju, s tom razlikom ?to si u ovoj varijanti ve? ispunio 99% preduvjeta za izbjegavanje neugodnog i seksualno frustrirajuđeg turisti?kog boravka.

    Napomena: kako bi izbjegao razo?aranja i proma?aje, podrazumijeva se da se bez da se prethodno dogodio korak D u korak E ne treba? upu?tati skoro nikada, a u korak F apsolutno nikada.

    3. Kako provoditi “online dating trollanje”?

    Provedba online dating trollinga vrlo je sli?na obi?nom online datingu s tom razlikom ?to je manje pritiska da odmah zakljući? stvar (igra polaganog kuhanja je ovdje vrlo primjenjiva), no zna?ajno varira ovisno o nacionalnosti tvoje mete, tako da ?u vam ovdje dati pregled igre po nacionalnostima s kojima sam imao dovoljno doticaja (bilo to samo online, kao ?to je opisano ovdje, bilo i ućivo na putovanjima i ostalim avanturama).

    A) Ruskinje

    Lijepe i hladne, Ruskinje su istodobno i kvalitetne đene i majstorice izvlađenja pozornosti iz hrpe beta orbitera (koji je krajnji rezultat toga zakljućite po svojoj slobodnoj volji). Prosje?na Ruskinja đe tvoj poku?aj igre dođekati rado??u i povr?nom toplinom zbog kojih đe? se bolje osje?ati bez obzira na ishod, no zakljućiti stvar s njom ravno je ga?anju pomi?ne mete s udaljenosti od kilometra. Ista samokontrola koja je ćini profinjenom i privla?nom ćini je i vrlo te?kom.

    Majstorski đe te navesti da pomisli? kako te ne?to đeka odmah iza ugla i da bi joj jako nedostajao kada biste prekinuli kontakt, no zatim te odrebatiti i pustiti te da đeka? do tko zna kada. Svaka njena kvaliteta u đenskom smislu opđenito pomije?ana je s hladno?om i nećitljivo??u zbog kojih nikada neđe? znati na đemu si i morat đe? sam napraviti sve.

    Tipi?an primjer igre u Rusiji bila bi cura koja se vrlo entuzijasti?no raspitivala o svim mogućim detaljima o meni (?to je inađe znak velikog interesa) i pozorno me slu?ala, te mi je nakon stalno rastuđe kemije pri?ala o tome ?to trenutno nosi i pitala me mogu li zamisliti seks s njom, no svaki moj poku?aj eskalacije je odbijala s “nisam jo? spremna”, “ne znam” i “ne poznajemo se dovoljno”. Istodobno, druga cura s kojom sam pro?ao manje viđe isti proces me primila bez problema i, kao da se u jednom trenutku ukljućio nekakav prekida? u njenoj glavi, pođela biti topla i osje?ajna prema meni.

    S obzirom na to koliko je agresivne neandertalske igre potrebno kako bi se probilo kroz taj ?tit koji te đeka na kraju, mislim da su Ruskinje prili?no neprikladne za bilo kakvu online igru, gdje taj krajnji manevar te?ko mođe? provesti (ne mođe? je jednostavno zgrabiti i poljubiti kroz monitor, jelda), te đe? puno bolje rezultate imati ako bude? svoju igru provodio ućivo. Predlađem CouchSurfing.

    Sve ovo naravno ne znaći da igra koju primjenjuje? treba biti te?kog, zapadnog tipa (i.e. dvostruki komplimenti, kvalificiranje). Najobi?nije samopouzdanje, odlu?nost i demonstracija da ima? ne?to dobro u ćivotu (i.e. “samopouzdani dobri de?ko”) đe biti sasvim dovoljni.

    Za muslimanske (ju?ne i jugoisto?ne) dijelove Rusije vidjeti to?ku G (svaka igra rijeći slu?ajna).

    B) Bjeloruskinje i Ukrajinke

    Iako se na prvi pogled Bjeloruskinje i Ukrajinke zbog svoje izolacije i siroma?tva ćine znatno drugaćije od Ruskinja, mentalitet im nije znatno razlićit od svojih isto?nih susjeda, samo ?to je umjereniji. Mislim da je to dobra stvar: gdje je prosje?na Ruskinja zamamna ali hladna, prosje?na Ukrajinka je samo ugodna ali je i neutralnija i, po mom mi?ljenju, stabilnija. Nije nimalo slu?ajno ?to đete kod naćih ljudi koji su se ođenili strankinjama naići na viđe Ukrajinki nego Ruskinja.

    Mislim zbog rata ali i dugogodi?njeg razdora u njihovom dru?tvu, kod Ukrajinki sam naletio na puno ve?u razlićitost i ekstreme nego kod Ruskinja: lako je naići i na izrazito tradicionalne i na izrazito amerikanizirane cure, i one su otprilike podjednako podijeljene. Kod Bjeloruskinja, s druge strane, razina “zapadnosti” je ne?to ve?a zbog ćinjenice da samo cure iz bogatih i utjecajnih obitelji imaju priliku slobodno putovati i/ili baviti se ostatkom svijeta.

    Sli?an dojam, iako blaći u svakom pogledu, sam dobio i o Bugarkama i Rumunjkama.

    C) ?vicarke i Francuskinje

    S profinjenim crtama lica, niskim stopama pretilosti i razigranim karakterom, prosje?na ?vicarka i Francuskinja su vrlo sli?ne: zapadne ali ipak ugodne, s nekakvim neodoljivim ?armom koji ćini provođenje igre nad njima vrlo ugodnim. Sve ?to je ređeno o poznatom pojmu chic potpuno je istina. Nisam imao dovoljno kontakta s njima kako bih mogao dati konkretan savjet o zakljućivanju, no razvio sam sasvim dobro mi?ljenje o njima. Kod jedne ?vicarke je ?ak ispalo da sam ovog ljeta upoznao njenu prijateljicu koja je bila kod nas na eksurziji. Svijet je malen, zar ne?

    D) Njemice

    Ne znam jesam li imao nesre?u naletjeti na takav uzorak, ili samo takve Njemice idu online, ili je to stvarno stanje situacije, ali prosje?na Njemica me vrlo razo?arala. Nai?ao sam na ogromnu kolićinu agresivnosti koju bih mogao opisati kao “buldog flertovanje”, s izrazito visokim stopama agresivnog feminizma tređeg vala, kratke kose, tetova?a i piercinga. Razgovor s njima je bio nalik vađenju zubi, s istodobnom i hladno?om Rusije i manjkom đenstvenosti koju sam vidio jedino kod nas ili u Australiji.

    Za?udo, moje iskustvo je bilo isto i s curama rođenim u Njema?koj i s imigranticama. Mo?da to govori ne?to u korist kvaliteti asimilacije u Njema?koj, ali za mene kao mu?karaca je rezultat bio prili?no nezadovoljavajući.

    S curama iz Norve?ke i ?vedske na?alost nisam komunicirao pa jo? ne mogu osobno komentirati, ali o curama iz Finske koje sam do sada upoznao imam vrlo dobro mi?ljenje zbog istodobne i kvalitete kao đena i normalnosti igre koju trađe, unato? tome ?to je Finska vrlo razvijena zemlja.

    Talijanke i ?panjolke su, unato? stereotipima o Mediteranu, po svom mentalitetu na?alost sli?nije Njemicama nego Francuskinjama, te nisam ?uo da je ugodno ili isplativo posebno se baviti njima.

    E) Ma?arke, đehinje i Slovakinje

    Postoji li netko u na?oj blađenoj dr?avi tko nije nikada imao iskustva s barem jednom pripadnicom ovih narodnosti? đehoslovakinje na?alost postaju sve viđe amerikanizirane i karakterom i izgledom, ali osnovni image vrlo lijepe djevojke kakvu se mođe naći tamo ostaje. Igra je postala vrlo sli?na na?oj: viđe nije dovoljno samo biti “dobri de?ko” ili ?ak “samopouzdani dobri de?ko”. Potrebna je injekcija kretenizma. S druge strane, to znaći da ako si vrlo uspje?an ovdje mođe? ođekivati da đe? biti vrlo uspje?an i tamo.

    Uzveći u obzir veliku kolićinu potrebne igre i veliku kolićinu djevojaka s tih prostora koja svake godine dolazi kod nas, ne preporu?am gnjaviti se online aspektom.

    F) Engleskinje, Australke, Kana?anke i Amerikanke

    Dragi ćitatelju, ako ti i nakon 500 postova na ovom blogu nije jasno da se ovdje nema ?to raditi, onda se ja i ti jednostavno nismo razumjeli. Passe.

    Ironi?no, zato ?to su svi moji profili optimizirani za hrvatske cure, pa time automatski i zapadne, dobio sam znatan broj nepozvanih poruka od Amerikanki i Australki.

    G) Turkinje, Malezijke i Libanonke

    Umjerene i razvijene muslimanske zemlje stvaraju zanimljivu okolinu, u kojoj su cure istodobno i kvalitetne i tradicionalne, no zbog razvijenosti se ne mođe reći da ne trađe igru. To ih ćini intrigantnim ali te?kim. Ne pomađe ni ćinjenica da u njima postoji zna?ajan vi?ak mu?karaca, koji su k tome ekstremno agresivni i đedni i kvare klimu. Roosh je nedavno posjetio tu zemlju (inađe jednu od svojih domovina) i grdno se razo?arao.

    Postoji jedna iznimka. Ako uz solidnu igru ima? i plavu kosu i/ili oći, ođekuj da đe? zbog svoje egzotike biti vrlo popularan u ovim zemljama. Turska je jedina zemlja iz koje su mi se cure same javljale, i same traćile da se na?u sa mnom.

    O Indiji nemam previđe iskustva, no po onome ?to sam ?uo svrstao bih je u ovu kategoriju unato? svom siroma?tvu. Na glasu je kao vrlo te?ka zemlja.

    p.s. ako se pitate za?to na ovom popisu nema Bosne i Hercegovine, to je zato ?to je BiH previđe amerikanizirana da bismo je mogli smatrati “umjerenom”, i igra koja je potrebna tamo nije bitno razlićita od one u Hrvatskoj.

    H) Kolumbijke, Peruanke, ćileanke, Dominikanke, Meksikanke

    Ove zemlje, ali pogotovo Kolumbija, su na neslu?benom glasu kao raj za mu?karce (po slu?benom je to Brazil, vidi viđe o tome dolje). Po onome ?to sam iskusio online mogu se sloćiti u principu, ali samo u principu. Naime, iako je razina igre normalnija nego na naćim prostorima, u ovim zemljama je promiskuitet ogroman i mnoge cure, imajući iskustva s neugodnim pumpanjem i ostavljanjem, mogu biti zatvorene i te?ke. Nadalje, i zbog kulture i zbog slabog poznavanja engleskoj jezika, ođekuj da đe? morati ućiti ?panjolski (olak?avaju?a okolnost: ?panjolski je prili?no lagan jezik).

    S ćime nas to ostavlja? S curama koje su vrlo tople, đenstvene i kvalitetne, ali koje nisu ni izbliza “vođe koje jedva đeka da ga ubere?” kako neki opisuju. Moja iskustva online su bila prete?no ugodna, ali ne toliko ugodna kao ?to mi je rekla-kazala dala naslutiti. Jednog dana bih rado posjetio ovu regiju, a u tome đe svakako pomoći i ćinjenica da su prihvađene dobne razlike tamo znatno veđe nego u ostatku svijeta.

    Ako ima? plavu kosu i/ili oći, ođekuj da đe? biti vrlo popularan u ovim zemljama.

    I) Argentinke i Brazilke

    Jesam li vam dovoljno privukao pozornost ovim upozorenjem? Ono na ?to mislim bi vam trebalo biti dovoljno ilustrirano ćinjenicom da je Argentina poznata kao “Rusija Ju?ne Amerike”. Brazil, s druge strane, je vrlo daleko od razuzdanog raja kakav nam nagovje?taju slike s karnevala. Val amerikanizacije koji je naglo zahvatio zemlju doveo je do nagle degradacije đenskog karaktera, i nije nimalo slu?ajno da su i cura s kojom sam doćivio najgore osobno iskustvo u ćivotu i cura koju sam na blogu opisao kao oliđenje racionalizacijskog hr?ka bile iz Brazila.

    To naravno ne znaći da đene u Brazilu i Argentini nisu lijepe, da neđe? vidjeti i one koje su i dalje super, ili da u tim zemljama nema puno drugih privla?nih stvari. Ali Brazil je mo?da zemlja s najviđe neopravdane fame na cijelom svijetu. Ako te zanimaju Latina cure, mislim da je ostatak Srednje i Ju?ne Amerike puno isplativije lovi?te.

    J) Afrikanke

    Kada se govori o neotkrivenim rajevima za mu?karce, najđe?đe priđe ti?u se Azije (vidi dolje). No ?to je s mnogo bli?om Afrikom? S jedne strane, Afrika je kontinent siroma?tva, AIDS-a, vojnih hunti i teroristi?kih skupina. S druge strane, Afrika je div (ne samo geografski) koji tek skuplja snagu, te koji bi poslije Kine uz Indiju mogao biti sljedeći veliki pogon svjetskog gospodarstva i u kojemu đe mnogi od ovih problema u budu?nosti doćivjeti znatan pad. Nadalje, velik dio kontinenta ima britansko naslijeđe zbog kojega je znanje engleskog dobro raćireno.

    đene su, po mom ograniđenom iskustvu, vrlo kvalitetne, stope pretilosti su skoro 0, a gotovo jedina igra koje je potrebna s njima je biti normalan i ljubazan mu?karac. Ako sanja? o tome da “bude? svoj” (?to god to znaćilo, ali najđe?đe to da ti o?tra zapadna igra slabo leći), Afrika bi mogla biti tvoja prilika.

    U kontekstu online dating trollanja, od cura iz Afrike naravno ne ođekuj da đe te ikada posjetiti.

    Ju?no-Afrikanke su po svojoj osobnosti sli?nije Francuskinjama (to?ka C), a sjeverne Afrikanke muslimanskim zemljama (to?ka G), samo tradicionalnije ili siroma?nije.

    K) Filipinke, Indonezijke, Tajlan?anke, Vijetnamke

    Slu?ajni kontakt s jednom vrlo dragom curom s Filipina bio je ono ?to me i potaklo na cijeli ovaj viđe-mjese?ni eksperiment.

    Azijski “raj za mu?karce” sastoji se od nekoliko slabo razvijenih zemalja (ali ne toliko slabo da bi im nedostajala osnovna infrastruktura, pogotovo u slu?aju brzo-rastuđeg Tajlanda), koje su sve poznate po ugodnim, vitkim i đenstvenim đenama. Moje iskustvo je to temeljito potvrdilo, uz vrlo malen broj iznimaka. ?ak je i Indonezija ostavila takav dojam, unato? tradicionalnosti i pretećito muslimanskoj populaciji. Sve u svemu, bio sam ugodno iznenađen. Razlika koju sam uoćio je da su Filipini ?to se đena tiđe prili?no otvorenija i prijateljskija sredina od drugih dr?ava. Cure s Filipina se uistinu brzo zbli?avaju, ?to je meni osobno bilo privla?no.

    Tajland, koji u stvarnom ćivotu slovi za “raj” u kojemu mu?karcima đene padaju s neba, je sli?niji onome ?to sam napisao za Ju?nu Ameriku: vrlo lijep, ali ni izbliza toliko lagan kao ?to se ćini na prvi pogled. Ako ide? u Tajland i ne namjerava? koristiti usluge prostitutki, pripremi se na ulaganje velikog napora – isplativog ali svejedno velikog.

    S iznimkom Vijetnama, zbog britanske ili ameri?ke kolonijalne pro?losti ove zemlje imaju dobro poznavanje engleskog (Vijetnam je bio francuska kolonija).

    L) Kineskinje

    Kina, budući vladar svijeta ako im se stanovni?tvo ne ugući u smogu, je ostavila izvanredan dojam. Njihov engleski nije toliko dobar koliko sam ođekivao, ali đene su me se na svakom koraku dojmile kao vrlo ljubazne i kvalitetne, mo?da u nekim pogledima hladne/misteriozne na ruski naćin ali ni izbliza toliko intenzivno da bi me to odbilo. Mislim da Kina nije ni?ta posebno ako ?ovjek misli ostati samo na dopisivanju (zbog srame?ljivosti đe? rijetko doćivjeti neku intimnost online), ali mnoge kineskinje i putuju uokolo (bilo same bilo u dru?tvu) i otvorene su prema samopouzdanim strancima koji posjete njihovu zemlju.

    O Japanu nisam imao priliku steći nekakvo mi?ljenje, no njihov engleski je bio za?u?ujuđe lo? za tako razvijenu zemlju. Po onome ?to sam ?uo, Japan je pun kvalitetnih đena koje pate od manjka mu?karaca, ali u pogledu igre te?ak (na ruski naćin) i ?ak pomalo ksenofobi?an. Pripremi se na uđenje jezika ako đeli? i?ta postići.

    U svim ovim slu?ajevima, vrijedi evoluirano pravilo zakljućivanja: bez obzira na krajnji komunikacijski medij kojeg se đeli? domoći pita? je za Whatsapp, ili ako se radi o Aziji Viber.

    Oznake: Putovanja, online dating

  • Predsjedni?ki izbori 2014: Odaberite stođer s najljepćim djevojkama!


    Svanuo je i taj ponedjeljak! đestitam svim kandidatima na ostvarenim uspjesima i zahvaljujem svim biraćima na izlasku na birali?ta po onako ru?nom vremenu. Prepustit ?u drugima analizu politi?kih posljedica izbora i umjesto toga se pozabaviti nećim va?nijim:

    Koji je izborni stođer u veđeri objave rezultata imao najljepđe djevojke?

    Krenimo redom po ostvarenim udjelima glasova:

    Napomena: Navedene slike su samo za svrhu ilustracije i komentara. Ako ste pratili juđera?nju objavu rezultata, ravnajte se po svom sje?anju

    1. Stođer Ive Josipovi?a


    Izvor slike

    đene u stođeru SDP-a Ive Josipovi?a su po mojoj ocjeni bile “slatke”. Privla?ne, ali ni?ta posebno. Neke od njih su pomalo zaobljene unato? svojoj mladosti, no to je vjerujem tipi?no za nađe panonske krajeve i ne drćim to protiv njih.

    Ono ?to me na ovoj slici pogotovo zabavlja je izraz lica djevojke iza Josipovi?a. Svi ljudi, ali đene pogotovo, obo?avaju “biti dio neđega viđega”, pogotovo ako to vodi karizmati?an mu?karac (ne zgodan, karizmati?an). Kod mu?karaca je ta vrsta zanosa u pravilu vezana za osje?aj ponosa i uspjeha, dok je kod đena ta vrsta zanosa u pravilu vezana za seksualno uzbuđenje. Stoga bih ovakav izraz lica definitivno nazvao “orgazmi?nim osmjehom”.

    I to nije ni?ta lođe.

    2. Stođer Kolinde Grabar-Kitarovi?


    Izvor slike

    Također slatko i slavonski puteno, ali moram priznati da kao ni kod protivnika joj nisam oduđevljen. HDZ & C.O. su u pro?losti imali puno ljepćih đena (hint: u doba kada im je predstavnik bio jednako karizmati?ni Sanader). Da vidimo đega jo? ima…

    3. Stođer Ivana Vilibora Sinći?a


    Izvor slike

    Ovdje nisam uopđe vidio stođer kao stođer, no djevojka (pretpostavljam) Ivana Sinći?a je zgodna, pokazuje iskrenu naklonost prema njemu, i zraći vedrinom. Od jednog mladog celebritya koji razumije prirodu moći ne bih ođekivao ni?ta manje. Svejedno, ne mogu ne napomenuti da je njihova veza vrlo neobi?na, te zbog toga moram biti skepti?an.

    S tim ređenim, mislim da ako đeli dalje napredovati (bilo u igri bilo u politici) mora malo izaći iz svoje kođe i biti trunku manje umrtvljen, te kontrolirati nezgodne tikove (trzanje usana i obrva).

    4. Stođer Milana Kujundći?a


    Izvor slike

    Iako nisam uspio naći bolju sliku koja prikazuje viđe đena ili ljepđe đene (kao najneuspje?niji kandidat je Kujundći? dobio i najmanje medijske pozornosti u izbornoj veđeri), moram reći da je u njegovom stođeru bilo nevjerojatnih ljepotica, koje bi inađe bez problema kandidirale na raznim natjecanjima za Miss. Inađe, osobno drćim da Dalmacija, ali pogotovo Zagora (to vam je ono krđevito podru?je oko Knina, Sinja i sl.) ima jedne od najljepćih crta lica na svijetu, te je u kombinaciji s vrlo niskom stopom pretilosti to đesto dobitna kombinacija.

    Za zlobnike, to ?to mislim da je Kujundći? okupio najljepđe djevojke naravno ne znaći da sam glasao za njega. Komentiram ljudsku seksualnost zato ?to mi je zanimljiva ta tema, ne zato ?to po tome donosim odluke u ćivotu.

    Koji je vama stođer imao najljepđe djevojke? Glasujte… sad!

    Oznake: ljepota, politika, zabava, sociologija, Vijesti

  • Stvarno? “Svejedno je u kakvoj obitelji djeca odrastaju”

    – “Ja sam samohrana majka i moje dijete ima sve ?to treba”
    – “Sve ?to dijete treba je bezuvjetna ljubav”
    – “Ja sam odrastao/la sa samo jednim roditeljem i ispao/la sam ok”
    – “Vrsta obitelji nema nikakav utjecaj na odrastanje djece”
    – “?ak i ako djeca sa samo jednim roditeljem imaju neke probleme, to je samo zbog financijskih pote?ko?a”
    – “Bolje za dijete da bude s jednim roditeljem koji ga voli nego u obitelji gdje se roditelji sva?aju”
    – “Djeci samohranih majki ni?ta ne nedostaje”
    – “Biti samohrani roditelj je te?ko zbog manjka potpore dru?tva”
    – “Djeca u homoseksualnim zajednicama imaju sve ?to im treba”
    – “Ne postoji idealna roditeljska situacija”
    – “Brak nije relevantan za socijalnu politiku”
    – “Dijete neđe biti gay zato ?to su ga odgojili gay roditelji”
    – “Jednoroditeljska obitelj nije ni?ta gora za dijete nego bilo koja druga”
    – “Nije potrebno imati partnera za podizanje djeteta”
    – “‘Tradicionana obitelj’ nema veze s time hođe li dijete odrasti u zdravog i uspje?nog pojedinca”

    – Rekla-kazala

    Na ?to mislim ovim znakom “Pobijeno”? Proćitajte nekoliko studija o ćivotnim ishodima djece iz alternativnih oblika obitelji i zakljućite sami:

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju od 200 do 500% ve?u ?ansu nekog emocionalnog poreme?aja, 50% do 100% ve?u ?ansu nekog poreme?aja pona?anja, te 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja. To razvod ćini traumati?nim otprilike koliko bi bila traumati?na te?ka ozljeda ili bolest.


    Izvor slike

    S dodatnom napomenom: Pronalazak novog partnera ne pomađe djeci u oporavku i izbjegavanju ovih posljedica

    Djeca samohranih roditelja su imala dvostruko ve?u ?ansu imanja nekog problema s mentalnim zdravljem u odnosu na onu koja su ćivjela sa vjen?anim ili nevjen?anim parovima u istom domu: 16% naspram 8%. Ovaj odnos je također bio pronađen i u zapadno-australskom ispitivanju na uzorku od 14 100 djece (Zubrick, et al., 1995.)

    “Djeca iz obitelji sa samohranim roditeljima imala su ve?u ?ansu (odnos 2:1) morbiditeta mentalnog zdravlja nego ona u obiteljima s oba roditelja.”>

    Unutar uzorka djece samohranih roditelja na podru?ju Velike Britanije, na uđestalost mentalnih poreme?aja nije bitno utjecalo to je li samohrani roditelj bio nikada vjen?an, udovac, razveden ili rastavljen. Unato? tome, djeca koja su ćivjela s oba nevjen?ana roditelja su svejedno imala ve?u ?ansu imanja poreme?aja u pona?anju u odnosu na djecu koja su ćivjela s oba roditelja u braku: 8% naspram 4%.

    The mental health of children and adolescents in Great Britain; The report of a survey carried out in 1999 by Social Survey Division of the Office for National Statistics on behalf of the Department of Health, the Scottish Health Executive and the National Assembly for Wales, H. Meltzer, R. Gatward, 1999.

    Udio djece s emocionalnim poreme?ajima koja su ćivjela sa samohranim roditeljem koji je bio udovac, razveden ili rastavljen bio je dvostruko veći nego kod djece bez emocionalnih poreme?aja (31% naspram 15%).

    Me?u djecom s poreme?ajima u pona?anju, udio koji je ćivio s oba nevjen?ana roditelja, nikada vjen?anim samohranim roditeljem ili razvedenim samohranim roditeljem bio je veći nego kod djece bez takvog poreme?aja (12% naspram 8%, 14% naspram 7%, te 27% naspram 15%)

    Mental health of children and young people in Great Britain, 2004, Summary Report; H. Green, ?. McGinnity, H. Howard Meltzer, T. Ford, R. Goodman, The Office for National Statistics, 2004.

    Djeca ćiji su se roditelji rastali tijekom tri godine studije imala su 453% ve?u ?ansu razvoja emocionalnih problema nego ona ćiji su roditelji ostali zajedno, te su imala 287% ve?u ?ansu poreme?aja u pona?anju. Mladi ljudi ćiji su se roditelji rastavili su također imali 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja.

    Djeca i mlade? u ku?anstvima “obnovljenih obitelji” (gdje je njihov skrbnik na?ao novog partnera, op.prev.). pogotovo u onim obiteljima gdje su dobila polubra?u ili polusestre, imali su jednako poviđenu ?ansu za poreme?aje u pona?anju kao i ona ćiji su se roditelji samo rastali.

    Opđenito je traumati?nost razvoda za dijete (ocijenjena kroz posljedi?nu ?ansu nastanka emocionalnih problema) bila ekvivalentna te?koj ozljedi ili bolesti.

    Tijekom trajanja studije na uzorku od 5,364 djece u dobi izme?u 5 i 16 godina, 3% uzorka je razvilo barem jedan novi problem. Od onih koji su ve? imali barem jedan problem na pođetku studije, 30% ih je nastavilo imati isti problem i nakon tri godine u slu?aju emocionalnih problema, a 43% u slu?aju problema u pona?anju.

    Department for Health and the Scottish Government, 2008.

    Bonus zaklju?ak iz sve tri studije: netradicionalna obiteljska situacija đe?đe uzrokuje emocionalne poreme?aje kod djevojćica nego dje?aka (62% naspram 46%), a poreme?aje pona?anja đe?đe kod dje?aka nego kod djevojćica (55% naspram 47%). U oba slu?aja su problemi sve izrađeniji ?to je dijete starije, pođevći od puberteta.

    Drugim rijećima, djevojćice iz netradicionalnih obitelji imaju ve?u ?ansu izrasti u narcisoidne djevojke koje đe traćiti ogromnu kolićinu igre ali prema vani se doimati normalnima i manje pogođenima situacijom, dok dje?aci imaju ve?u ?ansu izra?avati probleme i izrasti u prepoznatljivo problemati?ne “hahare ?ta snifaju lipilo”, i jednog dana se mo?da oporaviti (ako prije toga ne zavrđe u zatvoru) (op.prev.).


    Izvor slike

    Samohrani roditelji đe?đe primjenjuju zlostavlja?ke vrste nasilja (tj. sredstava prisile koja ili nemaju odgojnu funkciju ili prelaze njen uobi?ajen opseg, op.prev.) nad svojom djecom:

    Nacionalna anketa na uzorku od đest tisu?a ku?anstava prona?la je da samohrani roditelji imaju ve?u ?ansu koristiti zlostavlja?ke vrste nasilja nad svojom djecom nego oni u ku?anstvima s dva roditelja. Za majćinsko zlostavlja?ko nasilje se ćini da je vezano za razinu siroma?tva u ku?anstvima samohranih majki, dok za oćinsko zlostavlja?ko nasilje nije pronađena takva povezanost.

    Child abuse and violence in single-parent families: Parent absence and economic deprivation; Gelles, Richard J.
    American Journal of Orthopsychiatry, Vol 59(4), Oct 1989.

    Unato? tome…

    Samohrane majke imaju manje kontrole nad svojom djecom:

    Najve?a razlika opađena je u majćinoj samopercepciji kontrole djetetova pona?anja, pri đemu su samohrane majke izvijestile o slabijoj kontroli od majki iz obitelji s oba roditelja. Sli?no tome, samohrane su majke i svoju psiholo?ku kontrolu djeteta procijenile ne?to slabijom od majki iz tradicionalnih obitelji.

    Roditeljsko pona?anje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majki; Kereste? Gordana, ?asopis Dru?tvena istraćivanja, 2001.


    “G?a. Bartlett je u intervjuu objasnila da je njena kđer postavla vrlo neposlu?na jo? od doba vrti?a kada je otac oti?ao”

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju zna?ajno veći rizik od neuspjeha u ?kolovanju i od dje?jih psihijatrijskih poreme?aja:

    Podaci iz Studije o zdravlju djece Ontario su upotrijebljeni za ispitivanje asocijacije izme?u statusa jedno-roditeljske obitelji i dje?jih psihijatrijskih poreme?aja i neuspjeha u ?kolovanju. Rezultati bivarijantne analize pokazuju da djeca u jedno-roditeljskim obiteljima imaju malen ali statisti?ki zna?ajan rizik od neuspjeha u ?kolovanju. Ipak, ove iste obitelji pate i od zna?ajnih ekonomskih i dru?tvenih pote?ko?a. Kada se multivarijantnom analizom korigira za varijable koje ozna?avaju pote?kođe, poput siroma?tva ili obiteljske disfunkcije, ova korelacija postaje statisti?ki bezna?ajna.

    Single-Parent Families: Child Psychiatric Disorder and School Performance; HFATHER MUNROF. BLUM, PH.D.correspondence, MICHAEI H. BOYLE, M.S.C., DAVID R. OFFORD, M.D., The American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1998.


    Izvor slike

    Iz gornjih i jo? nekih istraćivanja je oćito da dio ovih problema nastaje zbog lođeg financijskog stanja ili drugih negativnih faktora (selidba, nesređeni obiteljski odnosi, nevi?anje jednog roditelja…). Znaći li to da je za njih krivo siroma?tvo i nezdrav stav dru?tva prema alternativnim obiteljima? Da đe problem biti potpuno eliminiram ako mu se mi kao dru?tvo jo? samo malo posvetimo?

    Ne:

    ?ak i kada se kroz multivarijantne modele uzme u obzir ćirok raspon demografskih i socioekonomskih okolnosti, djeca samohranih roditelja i dalje imaju izrazito (200-400%) pove?ane rizike mortaliteta, teđeg morbiditeta i ozljeda.

    U ovoj populacijskoj studii, prikupili smo podatke o opđenitom i uzro?nom mortalitetu izme?u 1991. i 1998. i rizik od zaprimanja u bolnicu izme?u 1991. i 1999. za 65 085 djece sa samohranim roditeljima i 921 257 djece s oba roditelja. Procijenili smo relativne rizike Poissonovom regresijom, korigirali za faktore zbog kojih bi ljudi đe?đe mogli ispasti samohrani roditelji, te za druge faktore koji (prvenstveno kao rezultat samohranog roditeljstva) mogu utjecati na odnos izme?u vrste roditeljstva i rizika.

    Djeca samohranih roditelja pokazala su pove?ane rizike psihijatrijskih bolesti, suicida, poku?aja suicida, ozljeda i ovisnosti. Nakon korekcije za ometajuđe faktore kao ?to su socioekonomski status ili roditeljski mentalni problemi i ovisnosti, djeca u ku?anstvima s jednim roditeljem imala su pove?ane rizike u odnosu na djecu u ku?anstvima s oba roditelja:

    Psihijatrijska bolest: 210% za djevojćice, 250% za dje?ake
    Suicid: 200% za djevojćice, 230% za dje?ake
    Alkoholizam ili bolest vezana za konzumaciju alkohola: 240% za djevojćice, 220% za dje?ake
    Narkotici ili bolesti vezane za uporabu opojnih sredstava: 320% za djevojćice, 400% za dje?ake

    Dje?aci su također imali znatnije pove?an opđeniti mortalitet u odnosu na djevojćice.

    Mortality, severe morbidity, and injury in children living with single parents in Sweden: a population-based study; Weitoft GR1, Hjern A, Haglund B, Ros?n M., Lancet, 2003.


    Ako napunimo ovu rupu bez dna novcem, mo?da dijete ipak ispadne ok…
    Izvor slike

    Idealni socio-ekonomski uvjeti i okolina uistinu mogu ublaćiti negativni efekt samohranog majćinstva, ali samo do neke mjere.

    Djeca samohranih majki pokazala su pove?an rizik ?to se tiđe opđenitog lođeg zdravlja po procjeni roditelja (39% viđe za dje?ake, 73% viđe za djevojćice), psiholo?kih problema (90% viđe za dje?ake, 58% za djevojćice), pretilosti (23% viđe za dje?ake, bez utjecaja za djevojćice), i astmu (bez utjecaja za dje?ake, 90% viđe za djevojćice). Prilago?avanje za socio-ekonomske faktore je umanjilo snagu korelacije izme?u vrste obitelji i navedenih problema. Faktori okoline, s druge strane, nisu zna?ajno utjecali na razliku izme?u djece s dva roditelja i djece sa samohranom majkom.

    Pove?ani zdravstveni rizici koje doćivljavaju djeca iz obitelji samohranih majki mogu biti samo djelomi?no obja?njeni socio-ekonomskim faktorima, dok ih faktori okoline uopđe ne obja?njavaju.

    Increased health risks of children with single mothers: the impact of socio-economic and environmental factors; Scharte M., Bolte G., Department of Occupational and Environmental Epidemiology, Bavarian Health and Food Safety Authority, Munich, Germany, 2013.

    Samohrano majćinstvo je izrazito skupo, no koliko god se mi kao dru?tvo trudili, jednostavno nema te kolićine novaca i pa?nje koja bi mogla do kraja zađepiti ogromnu rupu koju ono uzrokuje u ćivotu djece.

    Mo?da bismo nakon toliko desetlje?a negacije trebali ozbiljno uzeti u obzir mogu?nost da je prisutnost oba roditelja (najđe?đe je otac taj koji nedostaje) vitalna i nenadoknadiva za razvoj djeteta?

    Ali đekajte malo, ?to je onda s homoseksualnim parovima? Vidljivo je da zna?ajan dio problema djece dolazi od manjka novca, vremena, pa?nje i uzora tijekom njihovog odrastanja. Ako su oba roditelja tu, bez obzira na spol to đe garantirano biti dobro za dijete. Zar ne?

    Ne:


    Izvor slike

    Djeca homoseksualnih parova imaju 35% manju ?ansu od svojih vr?njaka zavrćiti srednju ?kolu, otprilike koliko i djeca samohranih roditelja.

    S dodatnom napomenom: negativni efekt najbrđe nastaje u pred?kolskim godinama, dodatno raste sa svakom godinom provedenom u ku?anstvu toga tipa (samohranom ili homoseksualnom), te nije jasno jasno utjeđe li viđe na djevojćice ili dje?ake.

    20%-ni uzorak kanadskog popisa stanovni?tva iz 2006. godine je omogućio identifikaciju djece koja su ćivjela s roditeljima istog spola, te usporedbu istoga sa stopama zavr?avanja srednje ?kole. Ovaj vrlo veliki slu?ajni uzorak omogu?ava kontrolu za bra?ni status, omogu?ava prađenje po i gay i lezbijskim obiteljima, te je dovoljno velik za procjenu razlika izme?u spola djeteta i spola (oba) roditelja. Djeca koja su ćivjela s gay i lezbijskim obiteljima u 2006. godini su imala 35% manju ?ansu zavrćiti srednju ?kolu u odnosu na djecu koja su ćivjela u vjen?anim obiteljima s roditeljima suprotnog spola. Kđeri ovakvih parova su imale znatno gore rezultate nego sinovi.

    High school graduation rates among children of same-sex households; Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household
    Volume 11, Issue 4 , pp 635-658, 2013.

    Empirijska saznanja pokazuju da negativni efekt ćivota u obitelji sa samohranim roditeljem raste s brojem godina provedenim u takvoj obitelji, najveći je tijekom pred?kolskih godina, te je veći za dje?ake nego djevojćice.

    Educational attainment of children from single-parent families: Differences by exposure, gender, and race; Demography ; Volume 25, Issue 2 , pp 221-234; Sheila Fitzgerald Krein, Andrea H. Beller, 1988.

    Izgleda da nije va?an samo broj roditelja, ve? i spol. ?okiran sam.

    Do sada smo se bavili samo tećinom ćivota koja proizlazi iz odsustva roditelja, tećine ćivota i ćivotnih okolnosti potenciranih odsustvom roditelja, te gledali samo krajnje negativne efekte (zavr?avanje ?kole, depresija, ućivanje droge i sl.). Bacimo sada pogled na direktne negativne efekte – one koji su vrijedni svake osude ?ak i ako ih netko uspije uspje?no prebroditi. Govorim naravno o zlostavljanju.


    Vrsta zlostavljanja koja pripada gotovo iskljućivo homoseksualnim parovima: prisiljavanje djeteta od 11 godina da po?ne uzimati hormone i odlaziti na operacije za mijenjanje spola

    Ova bizarnost navedena gore je samo primjer doga?aja koji mo?da ?ak neđe svima ni predstavljati nasilje, niti đe se naći u statisti?kim podacima. Pogledajmo ?to ka?u statisti?ki podaci o seksualnom, fizi?kom i emocionalnom zlostavljanju:

    Kategorije navedene od gore prema dolje odgovaraju stupcima s lijeva na desno: dakle, najveđe stope zlostavljanja djece se doga?aju u ku?anstvima gdje samohrani biolo?ki roditelj ćivi s partnerom, a najmanje u ku?anstvima gdje oba biolo?ka roditelja ćive zajedno u braku.

    Prevedeno u realnost, za dijete nema gorega od ćivota sa samohranom majkom i njenim de?kom. ?ansa za zlostavljanje svih vrsta je u tom slu?aju zaprepa?tujućih 1000% (10 puta) ve?a u odnosu na djecu koja ćive sa svojim biolo?kim vjen?anim roditeljima.

    Druga po redu po uđestalosti zlostavljanja su ku?anstva s “drugim vjen?anim roditeljima”, dakle ili hetero ili gay brakovima gdje je dijete posvojeno. U tom slu?aju je ?ansa zlostavljanja “samo” 600% (6 puta) ve?a.

    Nevjen?ani roditelji i samohrani roditelji bez partnera su trunku bolji, sa stopama zlostavljanja djece “samo” 400% (4 puta) usporedivima sa onim djeteta koje odrasta u domu ili kod bake i djeda, bez iti jednog biolo?kog ili posvojnog roditelja.

    Fourth National Incidence Study of Child Abuse and Neglect (NIS?4) – Report to Congress; U.S. Department of Health and Human Services (DHHS), Administration for Children and Families (ACF), Office of Planning, Research, and Evaluation (OPRE)
    and the Children?s Bureau; Andrea J. Sedlak, Jane Mettenburg, Monica Basena, Ian Petta, Karla McPherson, Angela Greene, and Spencer Li; Washington DC USA, 2014.

    Kada suzimo pogled na vjerojatno najgoru vrstu zlostavljanja – dje?je smrti uzrokovane nanesenim ozljedama – razlika postaje jo? gora: 5000% ili 50 puta.

    Identificirali smo 149 smrtnih slu?ajeva tijekom 8 godina koji su bili uzrokovani nanesenim ozljedama. Djeca koja su prebivala u ku?anstvima zajedno s nevezanim odraslim osobama su imala skoro 50 puta ve?u ?ansu umrijeti od nanesenih ozljeda nego djeca koja su prebivala u ku?anstvima s 2 biolo?ka roditelja.

    Child Deaths Resulting From Inflicted Injuries: Household Risk Factors and Perpetrator Characteristics; Patricia G. Schnitzer, PhD*, Bernard G. Ewigman, MD, MSPH; Pediatrics

    Dame i gospodo, znanost je u ovom slu?aju 100% jasna:


    Izvor slike

    Ovih blagdana, darujte svojoj djeci ono najljepđe i najbolje za njih – stabilnu obitelj s dva heteroseksualna roditelja u bra?noj zajednici.


    Izvor slike

    Oznake: djeca, zlostavljanje, samohrana majka, sociologija, znanost

  • Silovatelji, silovatelji, pomagajte ljudi!

    Bio jednom jedan pastir. Mislio je da smije lagati u ?ali, pa je jednom stao vikati: “Vuci! Vuci! Pomagajte, ljudi!” Kada su drugi pastiri dotr?ali u pomo?, on im se smijao kako ih je prevario.

    Jedanput zaista do?u vukovi, a on opet stade vikati: “Vuci! Vuci! Pomagajte, ljudi!” Ali sada mu pastiri nisu do?li u pomo? jer su mislili da ih opet vara. Vuci mu napadnu ovce i mnoge pokolju.

    Tko slađe jedan put, drugi put mu se ne vjeruje.

    – Narodna

    20.11.2014., ?asopis Rolling Stone objavio je ?lanak “Brutalno silovanje i borba za pravdu na Sveućili?tu Virginija” u kojemu Jackie, studentica Sveućili?ta Virginija u SAD-u, opisuje grupno silovanje na zabavi koju je organiziralo bratstvo Phi Kappa Psi na tom sveućili?tu:

    “đeli? da odemo gore, gdje je tiđe?” pitao ju je Drew i Jackieino srce je pođelo brđe kucati. Primila ga je za ruku dok ih je odvodio iz gu?ve u glavnoj sobi gdje se odigravao veliki party i uz stepenice.
    …
    Ona i Drew su se upoznali dok su radili kao spasioci na sveućili?nom bazenu, i 18-godi?nja Jackie je bila oborena s nogu kada ju je Drew pozvao na veđeru, a zatim na spoj na partyu 28.09.2012. koji je organiziralo njegovo utjecajno bratstvo Phi Kappa Psi.
    …
    Drew je uveo Jackie u spavaonicu i zatvorio vrata za njima. Soba je bila potpuno crna. Jackie se u mraku okrenula prema Drewu, izgovarajući njegovo ime. Tog istog trenutka je osjetila kretanje u sobi i kako se netko zabio u nju. Jackie je pođela vri?tati.

    “Zađepi” ?ula je mu?ki glas dok se netko zabijao u nju, oborivći je na le?a. Oboje su pali kroz niski stakleni stoli? koji se pri tome slomio na komadiđe. Netko te?ak je bio na njoj i otvarao joj bedra, a druga osoba joj je kle?ala na kosi. Netko joj je dr?ao ruke pribijene na pod dok su se o?tre krhotine stakla zabijale u njena le?a kroz galamu mu?kih glasova u sobi. Kada joj je jedna ruka pokrila lice, Jackie ju je ugrizla ali se ona pretvorila u pesnicu koja ju je udarila u lice. Mu?karci oko nje su se pođeli smijati. “Zgrabi mu jebenu nogu” ?ula je kako glas kađe, i tada je Jackie znala da đe biti silovana.

    Sje?a se svakog trenutka sljede?a tri sata agonije, tijekom kojih se 7 mu?karaca izmjenjivalo silujući je, dok su jo? dva, Drew i jo? jedan, davali upute i podr?ku. Sje?a se kako su promatraći cugali pivo i kako su jedni druge zvali nadimcima poput Pazuh i Deka. Sje?a se njihove snage i smrada alkohola i marihuane. Ali najviđe od svega, Jacloe se sje?a lupanja.

    Dok se posljednji mu?karac spu?tao na nju, Jackie ga je s u?asom prepoznala: to je bio kolega iz antropolo?ke grupe za debatiranje. Izgledao je kao da đe plakati ili povra?ati dok je obavje?tavao dru?tvo da mu se ne mođe dići. “Pi?ko!” vikali su drugi. “?to je, nije dovoljno zgodna za tebe?” Zatim su ga podjarivali: “Ne đeli? biti brat? Svi smo mi morali ovo ućiniti, pa mora? i ti!” Netko je njenom kolegi dodao pivsku bocu. Jackie je zurila u mladi?a, u tićini ga moleći da ne ućini to. Kada je zario bocu u nju, Jackie se onesvijestila.
    …
    Kada se osvijestila oko 3 ujutro, istr?ala je iz sobe i zgrade i nazvala prijatelje. Ako je itko na partyu primijetio bosonogu djevojku s razderanom haljinom i licem prepunim krvi, nisu ni?ta rekli.
    …
    “Moramo je odvesti u bolnicu” njen prijatelj Randall je rekao. Ostalo dvoje nisu bili uvjereni. “Je li to ba? dobra ideja?” sje?a se da je rekla Cindy. “Ona đe biti cura koja je ?pijala i viđe nikada neđemo moći na zabave bratstva.”

    Cindy, samoprozvana kraljica neobaveznog seksa, rekla je da ne vidi za?to je Jackie toliko krivo. “Za?to se nisi zabavljala s grupom zgodnih Phi Psi tipova?”
    …
    Jackie je oti?la doma ne prijavivći ni?ta. Kada je dva tjedna kasnije opet srela Drewa tijekom spasila?ke smjene na bazenu, on se pona?ao kao da se ni?ta nije dogodilo.
    …
    (Ostatak ?lanka se bavi kritikom sveućili?ta Virginija, gdje su je kada je nakon dvije godine poku?ala sve prijaviti razne slu?be vozale uokolo i nisu pokretale ikakve procedure protiv poćinitelja.)

    Usred masivnog vala zgra?anja, sveućili?te je istog trena odlućilo istraćiti slu?aj i suspendiralo bilo kakve aktivnosti bratstava na kampusu. Glasovi đedni krvi poćinitelja podigli su se iz gotovo svih ameri?kih medija, portala, blogova i organizacija, a zatim i svjetskih (val se prelio sve do nas, gdje su ga rado objavili neki portali đedni senzacije).

    Ovaj brutalan slu?aj silovanja bio je samo potvrda onoga ?to su svi odavno tvrdili: postoji duboko ukorijenjena kultura silovanja u nađem patrijarhalnom dru?tvu, a pogotovo na kampusima gdje je, kako je dobro poznato, silovana svaka đetvrta studentica.

    U đemu je onda problem?

    Po?nimo od toga da je cjelokupna pri?a izmi?ljena. Nije se dogodila, ni u sli?nom obliku ni uopđe. Ni?ta. Nula. Nada.

    Evo kako sa sigurno??u mođemo znati da je ova pri?a o “grupnom silovanju” besramna la?:

    1) OPRE?NE TVRDNJE:

    A) Jackie je silovana na podu prepunom krhotina slomljenog staklenog stoli?a. Ne samo da bi to uzrokovalo duboke i ozbiljne ozljede njoj, ve? i samim silovateljima. Koji mu?karac đeli izloćiti svoju alatku o?trim krhotinama stakla?

    B) Iako je u sobi bio mrak, Jackie to?no zna koliko je bilo silovatelja, tko su, i koji je od njih ?to radio.

    C) Pretuđena bosonoga djevojka prepuna krvi i poderane haljine je na neki naćin pro?la kroz bu?ni party bez da ju je itko opazio ili reagirao.


    Svakodnevna pojava na sveućili?nom partyu

    D) Jackie se ve? dva tjedna nakon brutalnog napada vratila na rad na bazenu u bikiniju. Kako su ozljede od stakla zacijelile toliko brzo? Mora da je potajno Wolverine…

    2) SUMNJIVI DETALJI (za razliku od Rolling Stonea, meni je stalo do integriteta pa ih ne?u nazvati ćinjenicama, ve? samo sumnjivostima)

    A) Sabrina Rubin Erdely, autorica ?lanka, pripada feministi?oj kulturi zgra?anja kojoj je posao histerizirati o raznim fantomskim prijetnjama, diskriminacijama i problemima. Evo nekih njenih nedavnih ?lanaka:

    – “Trans đene i opasnost: jo? pri?a s boji?nice”
    – “Razumijevanje znanosti transspolnosti”
    – “đestogodi?njak koji đeli promijeniti spol”
    – “Rat jednog grada protiv gay tinejdđera”
    – “Silovanje desetnice Blumer: unutar vojne kulture seksualnog zlostavljanja”
    – “Tajni dokumenti o seksualnim zloćinima Katoli?ke crkve”

    Kolika je vjerojatnost da đe osoba koja zara?uje za ćivot ćirenjem histerije i zgra?anja nekriti?ki i u suprotnosti sa svakim principom novinarskog posla promovirati la?ne optu?be?

    B) Cijeli slu?aj sa svojom masom kliđeja djeluje malo previđe savrđeno da bi bio istinit:

    – silovatelji koji siluju zbog moći, a ne seksa; opisivanje ?rtve u srednjem rodu, ritualno silovanje kao naćin pristupanja bratstvu
    – smije?ni i blesavi nadimci silovatelja (“Pazuh”, “Deka”)
    – kliđeizirano krivljenje ?rtve za to ?to joj se dogodilo (“Trebala si se samo zabaviti”, “Viđe neđemo moći na partye”)
    – potpuno odsustvo su?uti i podr?ke iz okoline, unato? vidljivim stra?nim ozljedama
    – “su?utni” silovatelj kojemu se ne mođe dići, ali ipak je siluje kako ne bi ispao slabi?
    – silovanje u trajanju od najmanje tri sata, dakle nevjerojatnih 25 minuta po mu?karcu
    – unato? tome ?to ih je sve prepoznala, nitko se nije potrudio u?utkati je, ve? su se samo slijepo pouzdali da nikome neđe prijaviti

    C) “Novinarka” nije niti poku?ala kontaktirati ba? niti jednog drugog sudionika, od navodnih silovatelja pa do njenih prijatelja/ica.

    D) Silovanje nikada, ni prije ni poslije objave ?lanka, nije prijavljeno policiji. Mo?da zato ?to se nije ni dogodilo, pa bi policijska istraga to lako utvrdila?

    3) OBJEKTIVNE ?INJENICE koje potpuno pobijaju cijelu pri?u:

    A) Pristupanje bratstvu Phi Kappa Psi se odvija u proljeđe, ne u jesen
    B) 28.09.2012. nije bilo partya u prostorijama bratstva
    C) Niti jedan ?lan bratstva nije tijekom 2012. godine radio kao spasilac na sveućili?nom bazenu, kao ni bilo gdje vezano za vodene sportove

    Pod teretom svih ovih argumenata koji su neugodno isplutali u tjednu nakon objave ?lanka, pri?a o grupnom silovanju je doćivjela totalni krah:

    A Rolling Stone je objavio sljedeći dodatak svom ?lanku:

    Suođeni s novim informacijama, sada se ćini da postoje nesuglasice u Jackieinoj pripovijesti, te smo do?li do zaklju?ka da je na?a vjera u nju bila pogre?na. Samo smo htjeli biti osjetljivi prema nepravdi, sramoti i poniđenju koje mnoge đene osje?aju nakon seksualnog napada, te ?alimo zbog toga ?to nismo kontaktirali i optuđene kako bismo ?uli njihove iskaze. Shva?amo ovo ozbiljno i ispri?avamo se bilo kome na koga je imala utjecaj ova pri?a.

    – Will Dana
    Glavni urednik

    Jo? jedna histeri?na pri?a o silovanju pobijena, zar ne?

    Ne. Prava pri?a ovdje tek poćinje. Evo nekih ?lanaka koji su iza?li kao reakcija na raspad Jackieine priđe:

    Bez obzira na to ?to je Jackie rekla, trebali bismo automatski vjerovati tvrdnjama o silovanju
    – Zerlina Maxwell za Washington Post, dnevni list s cirkulacijom od 500 000 tiskanih primjeraka dnevno i 246.-a najposjeđenija stranica svijeta

    Mnogi ljudi (uklju?ujući i upravu UVA) đe biti u napasti vidjeti ovja slu?aj kao podsjetnik da bi slu?benici, novinari i javnost trebali poslu?ati obje strane priđe i prikupiti dokaze prije donođenja zaklju?ka u slu?ajevima silovanja. To je ono na ?to mislimo kada kađemo da se netko “smatra nevinim osim ako se ne dokađe suprotno”.

    Ovo je pogre?no. Trebali bismo automatski vjerovati onome ?to tućitelj tvrdi.

    Na kraju krajeva, ?teta od pogre?ne vjere u osobu koja je prećivjela silovanje daleko nadma?uju ?tetu od nazivanja pogre?ne osobe silovateljem, ?ak i ako bi optuđenik mogao proćivjeti grubo razdoblje tijekom kojega je suspendiran s posla, dru?tvo ga se odreklo na Facebooku ili je organiziran bojkot protiv njega.

    Da, dobro ste proćitali. Ova đena putem 246.-e najposjeđenije stranice svijeta tvrdi da treba automatski vjerovati optu?bama za silovanje, te da su nevine ?rtve potpuno nebitne. Nakon objave ?lanka je, vidjevći da je mo?da oti?la trunku predaleko, promijenila naslov iz “automatski” u “prete?no”, ali smisao je ostao isti:

    Mogu li onda i ja strpati feministicu Zerlinu Maxwell u zatvor time ?to ?u anonimno na nekom blogu napisati da me silovala?

    Sli?ne ?lanke su objavili ostali veliki mediji kao ?to su Huffington Post i New York Times (napomena: NYT je 96. najćitanija stranica svijeta), te naravno feministi?ki portali diljem svijeta. U svim slu?ajevima, tema je bila ista:

    A) Inzistiranje da nije va?no ?to je ovaj slu?aj la?an jer ih postoji mnogo koji su stvarni (A koji su to i za?to ih nitko nikada ne navodi? Wooops, zaboravio sam da ne postoje, op.prev.)
    B) ?aljenje ?to je ovaj slu?aj la?an, jer bi kada bi bio stvaran bilo moguđe uni?titi par mu?kih ćivota i institucija.
    C) Svi znaju da je 25% studentica prećivjelo silovanje (Hint: NIJE – stvarna stopa (koja uklju?uje i zna?ajan dio la?nih prijava i prijestupa koji su daleko blaći od silovanja) je 0.5%)

    Sama uprava Sveućili?ta Virginija priopćila je da đe svejedno zabraniti djelovanje bratstava na kampusu na najmanje godinu dana zato ?to je “njihova kultura bolesna” i zato ?to “to ?to je par ćinjenica neto?no ne znaći da nisu potrebne korjenite promjene”


    Predsjednica Sveućili?ta Virginija Teresa Sullivan (oći?ana baba u sredini) – tko je iznenađen?

    Cijeloj sveućili?noj zajednici:

    Sigurna sam da ste do sada mnogi od vas ve? proćitali dana?nja izvje??a iz Washington Posta i Rolling Stonea. Iako smo svi mi kojima je stalo do Sveućili?ta Virginija uznemireni tom pri?om, sada vam piđem s drukćijom porukom:

    Tijekom posljednja dva tjedna, na?a zajednica je viđe nego ikada fokusirana na jedan od najtećih i najkriti?nijih problema u dana?njem visokom ?kolstvu: seksualno nasilje na kampusima. Dana?nje vijesti ne smiju promijeniti taj fokus. Ovdje na UVA, sigurnost naćih studenata mora nastaviti biti na?a glavni prioritet, i to svim studentima, a pogotovo onima koji su prećivjeli seksualni napad.

    Nastavit đemo o?tro kontrolirati nađe obi?aje, politike i procedure, te se posvjetiti postajanju uzornom institucijom u na?oj brizi za ?rtve.

    Sada je vrijeme da svi zajedno stupimo u vodstvo ovog kriti?nog problema.

    Iskreno va?a,

    – Teresa A. Sullivan
    Predsjednica

    Da, opet ste dobro proćitali. Iako je temeljito pobijena ova apsurdna optu?ba, to je samo dokaz da treba nastaviti ugnjetavati mu?karce i sve institucije koje bi im slu?ajno mogle pomoći. Teresa Sullivan je kao predsjednica jednako zaduđena za dobrobit svih studenata, a 45% tih studenata je mu?kog spola!

    Zar joj ni?ta ne znaći to ?to đe nevinim mu?karcima biti uni?teni ćivoti i zauvijek okaljana imena zato ?to ona besramno potiđe histeriju? Gdje je isprika ?rtvama ovog lova na vje?tice? Hođe li opet dopustiti rad bratstvima i nadoknaditi im ?tetu? LOL, naravno da ne.

    Mislite li i dalje da je ?kvadra rođena za zgra?anje samo nekakav daleki fenomen koji nema utjecaja na va? ćivot?

    Mo?da đe vam biti te?ko povjerovati, ali to jo? i nije najodvratniji komentar na cijeli ovaj skandal. Evo ?to je rekla ameri?ka demokratska senatorica Caroline Heldman, biv?a predsjednica institucije Occidental College, kao komentar na glasine da đe bratstvo sada tućiti sveućili?te zbog libele:

    “Ove tu?be su nevjerojatan izraz arogancije, iste arogancije koja je te mu?karce navela na silovanje.”

    Podsje?a li vas mo?da ova pri?a na naćin suđenja vje?ticama? Naime, u staro doba bi osobu zavezali i bacili u jezero. Ako bi se utopila to bi znaćilo da je nevina, ali ako bi isplutala to bi znaćilo da ima nadnaravne moći i da je treba spaliti kao vje?ticu.

    Dakle ako ?uti? ili prizna?, kriv si. Ali ako se brani?, isto si kriv! ?to god ućinio, ti si silovatelj kojeg treba uni?titi. Kako ovakvi ljudi imaju obraza zgra?ati se nad Katoli?kom crkvom?

    Jo? jednom se potvr?uje ono ?to je svakome razumnome dobro poznato: Mu?karci su za feminizam samo topovsko meso.

    Ali! Pri?a jo? nije gotova.


    Poput zombija, optu?be za silovanje su neuni?tive i ustaju koliko god ih se puta rijećio.

    Nakon ?to su isplivale sve ove ćinjenice, neki od medija iz ?kvadre rođene za zgra?anje pođeli su jednu za drugom gurati sljedeđe varijante doga?aja:

    – Jackie zapravo ne zna u kojoj su je zgradi silovali, ali prijateljica joj je nakon par godina dok su prolazili ispred zgrade bratstva spomenula da se to dogodilo tamo rofl
    – Drew je zapravo bio posjetitelj bazena, a ne zaposlenik rofl
    – Drew je zapravo bio ?lan nekog drugog bratstva rofl
    – Drew uopđe nije bio ?lan bratstva rofl
    – Silovanje nije bilo grupno silovanje na polomljenom staklu, ve? samo prisilni oralni seks s grupom mu?karaca rofl
    – Reporterka New York Timesa je poku?ala dobiti komentar od bratstva, ali su je na vratima zaustavili i zaprijetili joj dvojica mu?karaca koji su se predstavili samo kao ‘Biker’ i ‘Kolaći?’ rofl
    – Jackie je ispri?ala sve Sabrini Erdely ali zamolila da ne objavi pri?u rofl
    – Jackie se na?la s prijateljima u noći kada se navodno dogodilo silovanje, ali samo im je rekla da se dogodilo “ne?to”, nije bila krvava, niti su je oni odgovarali od iđega rofl

    Kako vam se svi?a ćinjenica da đena smije mijenjati svoj iskaz do besvijesti, dokle god mu?karcima ne ponestane alibija? Na svu sre?u, dok je Jackie raznim navedenim medijima prepri?avala novu(e) verziju(e), malo se zanijela i izletilo joj je sljedeđe:

    – Pri?ala je ocu o tome da su je grupno silovali i da on nije ućinio ni?ta. Pri?a koju je ispri?ala njemu se opet razlikuje od svih do sada navedenih verzija (detalje mođete proćitati ovdje), plus ?ak ni tada stvar nije bila prijavljena policiji. Mo?da zato ?to je otac znao s kime ima posla?
    – Iznijela je dovoljno detalja o sebi da u javnost procuri njen identitet.

    Mođete li pogoditi ?to je Jackie radila 2011., dok je punih godinu dana prije navodnog grupnog silovanja zavr?avala srednju?

    Ne znamo je li slika prikazuje samu Jackie. Mo?da je 2011. godine bila na SlutWalk-u u Washington DC-u i marćirala s plakatom na kojemu tvrdi da ju je netko silovao i ostavio polumrtvu u stubi?tu garađe (ali unato? tome ta osoba ne zna da je to bilo silovanje), ili samo nosila taj plakat za nekoga drugoga. Ali ono ?to je prili?no sigurno je to da je Jackie opsesivno ćirila taj plakat za ?aku likeova, kao i jo? barem 30 drugih propagandnih materijala o tobo?njoj “epidemiji silovanja”.

    Ne upu?uje li to mo?da na zaklju?ak da je Jackie poremeđena mlada đena koju je feministi?ka propaganda istrenirala za mr?nju prema mu?karcima?

    Nekada smo ljude poput Jackie u najboljem slu?aju ignorirali, a u najgorem zatvarali u umobolnice. Danas im svojevoljno pru?amo platforme za komunikaciju sa stotinama milijuna ljudi i uni?tavamo ćivot bilo kojeg pojedinca u kojeg upere prste. Izvrstan posao, nema ?to.

    Svaka sli?nost s “obiljeđenim” ljudima koje je posjetio Duh Sveti i koji mogu vidjeti prisutnost Sotone u drugima je, naravno, slu?ajna.

    Ali to jo? nije sve!

    Evo ?to je u ?asopisu Politico nakon ?to je sve navedeno temeljito pobijeno napisala Julia Horowitz, visoko pozicionirana djelatnica Sveućili?ta Virginija i urednica njihovog slu?benog lista:

    Postaje sve jasnije da pri?a koja je izazvala eksploziju rasprave o seksualnim napadima na kampusu ima i neke velike, velike rupe.

    Ipak, s mog stajali?ta u Charlottsevilleu, Virginija, dopustiti da provjera ćinjenica odre?uje raspravu bi bila ogromna pogre?ka. “Ovi doga?aji se bez sumnje odvijaju ovdje,” potvrdila mi je Maddie Rita, studentica prve godine.

    Ipak, s mog stajali?ta u Charlottsevilleu, Virginija, dopustiti da provjera ćinjenica odre?uje raspravu bi bila ogromna pogre?ka. “Ovi doga?aji se bez sumnje odvijaju ovdje,” potvrdila mi je Maddie Rita, studentica prve godine.
    Dopustiti da provjera ćinjenica odre?uje raspravu bi bila ogromna pogre?ka.
    provjera ćinjenica… bi bila ogromna pogre?ka

    Oznake: silovanje, feminizam, rođeni za zgra?anje, inkvizicija, ?ovinizam, nasilje, faks, Vijesti

  • Vodi? za dobar seks


    Ve? smo utvrdili da na tvoj uspjeh u romanti?nom ćivotu to je li ona svrćila ili nije i to je li seks bio neponovljiv ili jednostavno ok neđe imati puno utjecaja. Iznimno su rijetke veze koje su se, ceteris paribus, raspale samo zbog “lođeg” seksa. Ali iako to pravilo i dalje ostaje na snazi, svejedno postoji jo? nekoliko razloga zbog kojih bi ti moglo biti va?no i njeno zadovoljstvo (mala napomena: zadovoljstvo !=! orgazam):

    A) Seksualno te uzbu?uje gledati đenu kako ućiva
    B) Poku?avate napraviti dijete i pouzdajete se u nedokazanu i ?pekulativnu teoriju da đenski orgazam uvlaći spermu dublje u sebe
    C) đena koja je zadovoljnija seksom se viđe trudi zadovoljiti te i manje je sklona drami, ili kako je Vuco jednom rekao, “kad ima pravog je**?a nikad neđe i? u feminizam, nego su sritne đene i kuvaju ru?kove…”
    D) Ti si suosje?ajan pojedinac kojemu se svi?a usrećivati druge (Je li ovo Beta?)
    E) Osje?a? se velikodu?no u tom trenutku

    Kako doći do toga? Po?nimo s kako ne doći:

    Ovo neđe iznenaditi nikoga tko je ćivio u stvarnom svijetu dulje od godine dana, ali slijedi ćinjenica koja đe uznemiriti bijele vitezove, feministice i ostalu puritansku rulju koja svakodnevno galami protiv “objektivizacije đena”: đene najviđe ućivaju u seksu i najviđe svr?avaju kada ih mu?karac seksualno objektivizira.

    Drugim rijećima, dominantni, agresivni mu?karci su ono ?to najviđe napaljuje đene.

    Slijedeći tu misao, evo nekih konkretnih savjeta.

    OP?I SAVJETI:

    1. Budi sna?an. Pazi, nisam rekao “velik”, ni gore ni dolje. Rekao sam “sna?an”.

    Koliko sna?an? Idealno ?to viđe, ali najmanje toliko da se neđe? brzo umoriti, da je mođe? premjestiti u drugi polo?aj bez da je mora? moliti za to, te da je mođe? dr?ati na naćin da se ona osje?a bespomo?no (je li zapravo bespomo?na je ve? sasvim druga, BDSM stvar).

    2. Imaj dobru igru. Kada se kađe da je predigra pola seksa, time se uglavnom misli na i?đekivanje, a ne na ljubljenje i mađenje.

    Ako si izvan kreveta molećivi priljepak vjerojatno neđe? ni stići do kreveta, a ako stigne? morat đe? nadoknaćivati penale. Dobra igra ti omogu?ava da joj se seks ćini prirodnim nastavkom uzbuđenja koje je pođela osje?ati ve? prije, tijekom spoja ili tijekom veze.

    3. Biraj đenstvene, vitke i lijepe đene.

    Iako i one druge jednako vole grubost, potrebno ti je ne?to ?to đe te inspirirati. Ako seksualni ćin radi? preko volje, to đe se itekako osjetiti, i patit đe i tvoje i njeno zadovoljstvo.

    4. ?uvaj svoju “alatku”. Mi?ljenja o tome koje prehrambene namirnice ili dodaci prehrani poma?u kvaliteti erekcija su i dalje podvojena, no postoje vrlo sna?ne indikacije o tome ?to joj ?teti. Preporu?am kloniti se pornografije.

    POJEDINA?NI SAVJETI:

    1. Ne boj se vući je za kosu. Nemoj ?upati, ali uhvati ?to veći pramen, ?to bliđe korijenima (nikako na samom kraju jer bi to moglo ozbiljno boljeti) i upotrijebi blagi ali konstantni pritisak unatrag.

    U pravilu postoje dvije situacije kada je ovo prikladno: predigra, kada time mođe? okrenuti i nagnuti njenu glavu dok je ljubi?, i doggy style seks odostraga, gdje mođe? vući njenu glavu viđe unatrag (i time kralje?nicu viđe dolje, a guzu gore) i time ostvariti jo? bolji kut pod kojim ulazi? u nju.

    Ovaj isti savjet vrijedi i bliske srodnike vuđenja za kosu: dr?anje za vrat (eng.: choking), dr?anje njenih ru?nih zglobova pribijenih na neku povrćinu, ugrize, te dr?anje za grudi. Nekim đenama đe se jedno svi?ati viđe od drugoga.

    2. Mijenjaj ritam. Nema ni?ta gore od monotonosti.

    U seksu postoje dvije glavne osobine “zamaha” dok si u njoj: brzo-sporo i plitko-duboko.

    ?to ovo znaći? Znaći da bi trebao pođeti jednim tempom i dubinom penetracije, te zatim promijeniti ili jedno ili drugo ili oboje kako bi dobio potpuno novi ritam seksa. Kombinacije su neograniđene. Recimo, mođe? pođeti đestoko ali ne duboko u njoj, pa kako ide? kraju biti sve nje?niji. Ili mođe? za svaku poziciju imati nekakav ritam koji ti najbolje odgovara. Recimo:

    Pusti ma?ti i svom penisu na volju, ne boj se isprobavati, i ugodno đe? se iznenaditi. Svatko ima svoj stil, ali va?no je da ga ima.

    3. Mijenjanje pozicija je dobro, ali ne iz oćitih razloga. Meni je osobno mijenjanje pozicija kako-tako; mogu i ne moram, a za đene nisam primijetio da to posebno vole. Po mom iskustvu, oko polovice đena voli tijekom cijelog seksa ostati u jednoj poziciji, oko trećine voli napraviti jednu promjenu, a tek mali dio voli stalno mijenjanje.

    Za?to bi onda u kontekstu ovih savjeta htio mijenjati pozicije? Meni se svi?a razlog zato ?to se izme?u njih penis odmara i time udaljava od svr?avanja. Opet, kombiniraj s ritmom gore i vidi ?to ti se najviđe svi?a.

    4. Ne traći njene savjete. Svakako je dobro pratiti ?to se doga?a i ućiva li ona viđe ili manje od neđega ?to radi?, ali radi to sam za sebe. Ni?ta neđe ubiti atmosferu u krevetu brđe od diskusije za okruglim stolom svi?a li joj se ne?to, za?to joj se ne svi?a, i ?to bi trebao napraviti da to ispravi?. Ako ti ba? đeli ne?to porućiti ne brini, porućit đe ti.

    Dakle, promatraj, ali promatraj privatno. Osim ako ti ona ushiđenim glasom vri?ti “molim te, nemoj prestati!” ili “jo? jo? jo?!”, nemoj se previđe pouzdavati u njeno mi?ljenje.

    5. Oralni seks je stvar izbora.

    Iako je istina da neke đene ne mogu svrćiti bez vanjske stimulacije klitorisa, to ne znaći da je oralni seks nekakav ?arobni ?tapi? kojim đe? je dovesti do vrhunca, kao ni da je dobar seks manje dobar zato ?to nije zavrćio orgazmom. Umjesto usmjeravanja lizanja i ljubljenja samo na klitoris poput đednog psa, prelazi svojim ustima svugdje preko nje. Igraj se s njom. Ljubi i lići njen vrat, grudi, trbuh i noge. Lići je zato ?to se tebi svi?a njen okus, ne zato ?to misli? da je to nu?no.

    Najgore ?to mođe? ućiniti je podrediti svoje zadovoljstvo njoj; đene imaju izvanredan radar za takve stvari i to đe, ironi?no, umanjiti njihovu ?ansu za dolaskom do orgazma.

    6. Njoj je najdrađe kada svrći? u nju.

    Skoro svakoj đeni s kojom sam bio sam morao obja?njavati da ne mogu svrćiti u nju i da je to jednostavno prevelik rizik, ?to mi govori da je đeni najdrađe kada svrći? to?no tamo gdje si je i penetrirao. Nije ni ?udno; jako joj se svi?a?, pa za?to te onda ne bi uhvatila na uzicu uz pomo? potomstva? Ali siguran sam da postoji i nekakva psiholo?ka zakonitost koja to đenama ćini ugodnim. ?ak i ako svr?a?va? u kondom pa te uopđe ne mođe osjetiti.

    Ako ne svr?ava? u nju, ve? negdje na nju, većini đena se svi?a na grudi ili na le?a, ovisno o tome u kojoj ste poziciji bili. S obzirom na univerzalno neugodan okus sperme, većina đena đe htjeti da im svrći? u usta viđe kao uslugu tebi nego kao ne?to ?to ih uzbu?uje. S obzirom na neva?nost ovog faktora, mislim da bi trebao svrćiti tamo gdje je tebi to najdrađe, osim ako se njoj to izrićito ne svi?a.

    7. Postoje đene koje ne vole polagani seks, ali ne postoje đene koje ne vole grubi seks. Suprotno uvrijeđenom mi?ljenju o đenama kao nje?nim cvjetićima koji ćive u strahu od mu?ke grubosti, realnost je da prosje?noj zapadnoj đeni grubosti nedostaje, pogotovo u krevetu. Isto vrijedi i za lagani BDSM, kao ?to su udaranje po guzi, povezi za oći ili svileni konopci.

    Ako se pita? je li ne?to previđe prljavo ili grubo za nju, uvijek oklijevaj na strani odva?nosti. Isprobaj, i mogao bi se ugodno iznenaditi.

    Oznake: seks, kasna igra, savjeti, 50 nijansi sive