Zubak com d.o.o.

Author: admin

  • ?to je to romantika?


    Pogledajte ovu sliku koju sam skupio s Facebooka:

    ?to ste prvo uoćili na slici? Uzmite si vremena i pogledajte je jo? jednom. U glavi poredajte stvari koje vam se ćine kao glavni elementi slike.

    Jeste? Super.

    Ne znam za vas, no meni je prvo zapela za oko lijepa mlada djevojka. Iako je diskretnom kompozicijom smje?tena u gornji dio slike, ona je centralna figura. Vidjevći lijepu mladu djevojku, ?ovjek na njoj uo?ava detalje: ćini se tu?na. Sjedi u nekakvoj nostalgi?noj, zami?ljenoj pozi. Svoje osje?aje ova lijepa mlada djevojka izra?ava kroz simbol izrađen od rasutih rućinih latica, te buket cvije?a kojeg je obujmila rukama poput ćive osobe. đeli nam prenijeti svoje osje?aje. ?to joj se dogodilo da ima takve osje?aje, bez obzira na to kakvi su zapravo? Voljeli bismo znati.

    Pogledajte sada ovu sliku:

    Je li se va? um uhvatio za neki detalj istom brzinom i redom kao i kod prve slike? Okladio bih se da nije. Prva stvar koja mi privlaći pozornost je hrpa bijelih papiri?a (ili latica). Oko te hrpe vidim okvir od crvenih latica i prepoznajem da ima oblik srca. Budući da znam da je srce simbol za romantiku, prepoznajem da slika poku?ava prenijeti taj osje?aj. Ali osje?aj je odsutan. To su samo objekti, obojani i razbacani po podu, koji nas đele asocirati na ne?to ali ne nose sami po sebi neku emociju. Nedostaje im ne?to ?to bi im davalo smisao. Nedostaje im kontekst; na slici nema nikakve kuke za koju bi se mogla zakaćiti na?a empatija koja po slici traći emocioalni naboj.

    Drugim rijećima, nedostaje im mlada lijepa djevojka.

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Netko bi sada mogao reći da to ne mora biti mlada lijepa djevojka. Mođe biti i mladi zgodni de?ko. Ali mladi zgodni de?ko koji sjedi pored srca od crvenih i bijelih latica ne inspirira istu znatiđelju kao i djevojka. Mo?da se pitamo ?to radi, ali slika njegovog zami?ljenog profila neđe u nama inspirirati osje?aj romantike. Dapađe, mladi zgodni de?ko bi mogao raditi ne znam ?to, biti okruđen srcima, ljubavnim porukama na crvenom papiru i diskretnim svijetlom, i opet ne bi njegova slika sama po sebi imala taj naboj.

    Nema ?anse.

    Znate li kada bi imala taj naboj?

    A) Kada bismo se pitali zbog koje lijepe mlade djevojke se smjestio pored tih simbola romantike i uspijeva li mu udvaranje
    ili
    B) Kada bismo u sliku pored njega dodali mladu lijepu djevojku koja je u nekom odnosu (bilo pozitivnom bilo negativnom) s njim

    Romantika: pitamo se ?to lijepa mlada djevojka osje?a i ?to đe se dogoditi

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Mora li biti lijepa mlada djevojka? ?to ako je stara i ru?na? U tom slu?aju bi slika također neminovno izgubila direktni osje?aj romantike koji ima original. Romantika bi i dalje postojala kao asocijacija do koje dolazimo logi?kim procesom, isto kao i kod slike bez iti jedne osobe i kod slike sa zgodnim mladim de?kom, no ne bi viđe bila tu da se na?a empatija instinktivno uhvati za nju i percipira sliku kao romanti?nu na prvi pogled. U ovom slu?aju, asocijacija bi oćito bila temeljena na ovom pitanju: đega se to ta stara ru?na đena prisje?a – ?to joj se dogodilo dok je bila lijepa mlada djevojka? Kako je ćivjela ćivot dok je bila lijepa mlada djevojka? ?to osje?a zbog toga ?to viđe nije lijepa mlada djevojka?

    Mora da je jako volio tu mladu lijepu djevojku kada su ostali zajedno 50 godina

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Iako postoji određena ?ansa da se radi samo o unikatnom naćinu na koji ja poimam ovu sliku pa mi se ćini da i svaćiji drugi um mora tako funkcionirati, s oprezom bih se usudio dodati da to vjerojatno nije slu?aj. Naposljetku, isto kao ?to su se razlićite (a opet tako sli?ne) religije izdigle iz ni?tavila u geografski izoliranim regijama svijeta, tako i ljudski um slijedi određene zajedni?ke obrasce poimanja stvarnosti.

    Jedina mogu?nost alternativnog pogleda mogla bi dolaziti od homoseksualno orijentiranih osoba, no ?ak i kod bi to bila mala ?ansa. Ako ste primijetili, i đene i mu?karci jednako reagiraju na sliku lijepe mlade djevojke, odnosno sliku na kojoj nema mlade lijepe djevojke. Osje?aj romantike koji ih privlaći nije temeljen na tome bi li promatra?, bez obzira na svoj spol, htio spavati s tom mladom lijepom djevojkom. Umjesto toga, po nekakvoj biolo?koj osnovi na? mozak jednostavno zna da je mlada lijepa djevojka = romantika.

    Ovo nije ne?to lođe. Naprotiv! Osje?aj romantike je ne?to ?to ispunjava ćivot i vezuje ljude u konstruktivne odnose koji stvaraju civilizaciju. U idealnim okolnostima, mu?karci mu pridonose time ?to stalno otkrivaju nove naćine slavljenja romantike i njenog pridobivanja; đene tako ?to se ra?aju s ogromnim potencijalom za to da postanu upravo lijepe mlade djevojke i paze da takvima ostanu. Ljudska vrsta je evoluirala za taj jednostavan zadatak.

    Oznake: romantika, đene, ljubav

  • Moj nikada pre?aljen seks u troje


    “Ignisse, moramo ti ne?to priznati,” rekla je jedna od moje dvije poznanice. Sjedili smo za stolom tijekom jednog od naćih veselih nalađenja i pijuckali osvje?avajuđe bezalkoholno piđe. Treperavo popodnevno svjetlo plesalo je po dnevnoj sobi, razigrano propuhom koji je lelujao ćipkastom zavjesom. Lijenost je plutala u zraku poput duhanskog dima.

    Zagledao sam se u nju. “Da?”

    “Mi smo lezbijke.”

    Podigao sam obrvu, pomalo bez rijeći. Danas bih vjerojatno refleksno odgovorio namigivanjem i nećim tipa “Pali li to na svim de?kima?”, no u tim danima je moja igra tek bila u razvoju, i jedino ?to mi je palo na pamet bilo je suzdr?ati se od neke glupe izjave kojom bih izrazio svoje oduđevljenje tom kinky, seksualnom ćinjenicom kao ?to bi se ođekivalo od jednog (naizgled) izgladnjelog Bete. Bolje i?ta nego ni?ta. Ah, bio sam tako ponosan na sebe.

    Mirta je bila leđernija i vrckavija od te dvije prijateljice. Njena valovita plava kosa i duge lijepe noge odvlaćile su pozornost od pomalo obi?nog lica. Pomalo agresivna ali dobrodu?na, bila je svakako opu?teni duh koji je ćivio u tom trenutku i uvijek imao na pameti sljedeći nesta?luk. Martina, s druge strane, bila je ozbiljnija i smirenija, ali u kombinaciji sa svojom prijateljicom jednako nesta?na. Iako također neuglednog izgleda, s pomalo ćiljastim crtama lica i pr?astim nosom, izvanredno je pazila na sebe i uvijek se nosila s nekakvom zaigranom aurom oko sebe koja ju je ćinila vrlo privla?nom. Obje su bile pametne i marljive, s rekao bih tipi?nom (umjerenom) potrebom za igrom. Sve u svemu, provoditi vrijeme s njima bilo je vrlo zabavno i uvijek se s ugodom prisje?am tih trenutaka.

    “Vjerojatno si primijetio da smo jako bliske… da se volimo maziti,” nastavila je Mirta.
    Moj mozak se vratio iz hibernacije i stresao sam glavom. “I? Sve đene se vole maziti. To je standardno ‘girly’ pona?anje.”
    “Ali… nema? ni?ta protiv?” nastavila je ona. U pozadini se Martina samo smijećila.
    “Nemam, ?to bih imao protiv,” slegnuo sam ramenima. Nisam se osje?ao ni neugodno ni zaintrigirano. Bila je to samo jo? jedna ćinjenica (u koju nisam ni vjerovao zbog tako neobi?nog naćina predstavljanja – ćinio mi se to nekako ?udan naćin za izlazak iz ormara). Svejedno, dokazivati se o tome ćinilo se jo? besmislenijim, tako da sam pustio temu da izblijedi.

    “Samo ti govorimo zato da ne bi bio ?okiran ako se jednom poljubimo pred tobom,” dodala je Martina.
    “Mhm,”     promrljao sam, znajući bolje nego da ih izazovem da se ispred mene poljube. Sada sam bio potpuno uvjeren da me zezaju. Ali eto, pomislio sam, ako veselili mamiti me takvim stvarima, neka im.

    Bila je to jedna od rijetkih stabilnih prijateljskih situacija u mu?ko-đenskim odnosima. Ja sam nedavno bio prekinuo dugu vezu – jednu od onih ozbiljnih i slatko-gorkih situacija koje obiljeđe ?ovjeka – i sada sam ućivao u svom usponu kroz orgiju upada, spojeva i neobaveznog hodanja (heh). Iako sam u to doba tek shva?ao koliko sam daleko od potpune vje?tine u nekim podru?jima (najviđe zakljućivanju) i to me bacalo u depresiju, u drugim pogledima bio sam razigran i zadovoljan kao nikada prije u ćivotu. Obo?avao sam manevriranje, prou?avanje, isprobavanje upada na razne naćine i na raznim lokacijama, te vrtlog koji je oko mene stvaralo istraćivanje ?arenog svijeta igre.

    Sve to spominjem kako bi ćitatelj dobio bolji dojam o tome kako je situacija mogla izgledati s njihove strane. Iako sam prema njima pokazivao indiferenciju i nismo bili ni?ta viđe od prijatelja, moj ćivot je bio zavijen oblacima kroz koji su samo nazirale egzoti?ne stvari koje instinktivno ne bi ođekivale od mene. Nisu ?ule da sam ne?to popularan, nisam bio toliko zgodan da bih bio privla?an samo na temelju toga, nisam bio imu?an… ali u razgovoru o seksu sam uvijek bio zaigran i pun razumijevanja kao da pri?amo o đetnji. Znale su da se stalno petljam s nekakvim curama, i jednom sam im ?ak otkazao nalađenje zbog spoja koji mi je uletio ba? u taj termin. Poslije su me gorljivo ispitivale kakva je ona i kako mi je bilo.

    Sje?am se da sam negdje u to doba pođeo pomalo provoditi pravu igru i na Martini. Iako je moje pona?anje prema i njoj i njenoj prijateljici ostalo isto – biti zabavan ali neuhvatljiv (dakle, standardna igra i “ono ne?to” bez poku?aja eskalacije) – pođeo sam se privatno nalaziti s njom i oprezno izvidjeti đega bi tu moglo biti. Dobio sam mije?ane signale – bilo ju je te?ko uhvatiti za spoj, ali uvijek je prihva?ala i nadovezivala se na svaku ?alu koju sam joj uputio, flertovala i opđenito ostala zarazno toplom osobom. Bilo bi pretjerano reći da sam se zaljubio u nju ili zbog nje odustao od svih drugih opcija koje sam u to doba istraćivao, ali svakako mi je bila draga i bilo bi me u to doba razveselilo da je pokazala neki znak interesa za moj oprezni napredak prema neđemu viđe.

    Iako sam zbog prijateljstva s Mirtom i nađeg zabavnog nalađenja u troje bio vrlo diskretan, ćinilo mi se da je i Mirta ne?to primjetila. Opđenito, kako smo se sve viđe drućili, naći razgovori postajali su sve otvoreniji; istodobno smo uveli obi?aj tijekom svakog nalađenja podijeliti bocu kvalitetnog crnog vina, ?to je dodatno pridonosilo opu?tenoj atmosferi i zezanciji (uklju?ujući i vrlo opu?teno dodirivanje jedni drugih, pogotovo na Mirtin nagovor dok smo jednom snimali sliku koja đe ona objaviti na svom profilu – sje?am se da se jednom zezala o tome kako bi izgledalo kada bi Martina flertovala sa mnom). S vremenom smo pođeli ostajati budni sve duđe, isprva mo?da do osam ili devet sati, ?to se pomalo rastegnulo do jedanaest, pa i do poslije ponoći.

    Jedne od tih veđeri, kada smo ve? bili pri kraju boce vina i pitali se bismo li trebali otići kupiti drugu, nađe druđenje poprimilo je potpuno drugu dimenziju. Donio sam svoj laptop kako bismo poslije gledali neki film (“poslije” je jako kasnilo jer nam je bilo toliko zabavno i bez filma) i razmi?ljao sam o tome ?to bismo mogli gledati kada je Mirta zijevnula. “Joj, ba? sam umorna.”
    “Nema veze, zna? da mođe? ostati ovdje spavati,” rekla je Martina i isto zijevnula (ćivjela je u malom stanu s velikim bra?nim krevetom viđe nego dovoljnim za dvije osobe). “Ali htjela bih prvo gledati onaj film.”
    “Mogli bismo i to,” rekao sam. “Ali ve? je pro?la pono? i nemamo gdje kupiti jo? pi?a. Kasno je, vani je ve? previđe hladno… mo?da bolje neki drugi put.”
    “Zna? ?to bismo mogli?” rekla je Martina. “Ja imam jo? malo pi?a kod sebe. Mođemo to gledati i ako tada bude kasno da ide? doma, onda samo i ti prespava? ovdje.”
    “Pa ne znam…” rekao sam, ne ba? oduđevljen idejom. “Ali do mojeg stana ima pola sata hoda, neđe mi ni?ta biti da se vratim i tako kasno.”
    “Ne, stvarno. Ba? bi nam bilo drago da ostane?,” rekla je Mirta. Mogao bih se zakleti da mi je namignula.
    “Hvala, ali ćini mi se nekako…. nepotrebno. Uostalom, gdje bih spavao?” ogledao sam se oko sebe po maloj kuhinji u kojoj smo sjedili.
    Mirta se zagledala u Martinu, zatim u mene, pa opet u Martinu. “Pa u krevetu s nama, naravno.”

    Refleksno sam pogledao u taj krevet. Vidi stvarno, ba? je velik. “…” ostao sam pomalo zabezeknut tim prijedlogom ali vrlo brzo sam se oporavio. “?ali? se.”
    “Ne,” rekla je Martina poslije trenutka tićine. “Bilo bi mi drago.”
    Iako nisam imao ni?ta protiv ideje – nisam mislio da ?u se osje?ati iskori?tenim na bilo kakav naćin bez obzira na implikacije toga ćina i ?to bi se moglo dogoditi – svejedno sam osje?ao nekakvu nelagodu. Ne?to je tu smrdilo. “Oprosti, ali meni to ne zvući tako dobro. Nekako je neprikladno.”
    “Neprikladno? Za?to?”
    “Pa, pretpostavljam da je za vas (i za bilo koje druge prijateljice) normalno spavati u istom krevetu, ali meni ba? nije. To je nekako pogre?no. Nisam nikada tako prespavao negdje.”
    “Nisi? Ali mislila sam da….”
    “Naravno, spavao sam u krevetu s curama. Ali to je bilo drukćije,” objasnio sam kao da drćim predavanje, trudeći se ne zacrveniti od ovako ?udnog razgovora. “Ne?to bismo radili i onda bismo zaspali. Ne sje?am se da sam ikada spavao u istom krevetu s curom s kojom nisam prije imao ne?to. A s dvije jo? manje.”
    One su se pogledale i nasmijećile. “Ali Ignisse, ?to ako ti kađemo…” pođela je Mirta, “… da bi i ovdje moglo biti neđega prije spavanja?” Skrenula je pogled prema meni, raćirenih zelenih oćiju.
    “Ne znam. Bi li?” Nekim ?udom, ovo ?okantno otkrivenje primio sam prili?no mirno. Moje dr?anje bilo je isto kao da svaki dan pri?am s curama o tako ?udnim stvarima.
    “Pa da….” rekla je Martina i liznula svoje usne. “Sje?a? se ?to smo ti rekli…”
    “Ako nam se momak jako svi?a, đesto podijelimo to iskustvo s njim,” dodala je Mirta, ovaj put s osmijehom od uha do uha. U mojoj glavi pođeo je zvoniti alarm. Ako…. đesto… ne?to je u meni vikalo ‘bullshit’. Ne?to tu nije valjalo.
    “Nikad se ne zna ?to bi se moglo dogoditi, zna?…” rekla je Martina i nje?no poloćila ruku na moje bedro.

    Po dotada?njem opservacijskom iskustvu koje je do danas znatno naraslo, seks u troje je za mene ne?to ?to se najđe?đe doga?a u situaciji kada je mu?karac ve? spavao s jednom đenom i onda je dovoljno avanturisti?na i bi-radoznala da isproba neku drugu na kojoj on upravo radi. Vrlo, vrlo je rijetko da mu?karac istodobno prijeđe Rubikon s dvije đene, i da su k tome obje đene ba? od te vrste koje su biseksualne i koje đe se me?usobno napaliti i poticati, a ne odpaliti i “?tititi”. Iz tog razloga je u meni pođela zavijati sirena za uzbunu. Ne?to u toj prići nije ?timalo.

    Taj trenutak bio je otprilike poput onog trenutka kada je ra?unalo naređeno da napravi Shut Down, ali kada i dalje ima otvorene neke programe koji se opiru. S jedne strane sam osjetio navalu adrenalina (iako ne i erekcije, vjerojatno sam bio previđe zbunjen za to) na pomisao da bih stvarno mogao spavati s dvije cure, jedna od kojih mi je ve? od prije bila simpati?na. Ispunila me nezamisliva toplina. S druge strane me preplavila sumnja. Poput onih tipova koji su u 50% slu?ajeva odbili curu koja im je na ulici pri?la i ponudila im seks, pomislio sam oćito: “Ovo mora da je neka zamka. Svi znamo da se takve stvari ne doga?aju. Samo te zezaju. Poslije đe ispri?ati svima kako si se pona?ao kao napaljeni naivac. Taj osje?aj me ohladio toliko da je onaj prvi ispario. Ne znajući ?to napraviti, posegnuo sam za proku?anim manevrom:

    “Hej, ja nisam tako lak. Ako me đelite iskoristiti, morate me prvo napiti ostatkom vina.”
    Obje prijateljice su se zahihotale. Mirta mi je prućila svoju ?a?u u kojoj je bilo jo? decilitar i ne?to. “Evo. Ali zna?, ne mođemo ni?ta garantirati,” rekla je. “S nama nikada ne zna? hođe li biti neđega.”
    Jesam li aktivirao prtu-droljastu obranu, bilo stvarnu bilo fingiranu? Je li ovo bilo takti?ko povlađenje? Ali odlućio sam zaigrati i tu igru: “Naravno, nemojmo se pona?ati kao da radimo ugovor. ?to bude, bit đe.”

    Pola sata poslije, kada smo potroćili vino (istina, viđe su ga popile one nego ja), otvorio sam laptop i spremio na njemu Black Swan (film i meni i njima poznat po slavnoj lezbijskoj sceni). Kunem se da nisam to namjerno napravio. Stvarno mi se ćinio dobar film koji bi mogao odgovarati i mu?karcima i đenama. “U redu,” rekao sam. “Ali poslije filma stvarno trebam ići.”

    “Awwwww,” rekla je Mirta. “A ?to je sa spavanjem?”
    Namignuo sam joj: “Bit ?u izme?u vas pa se ne?u moći braniti ako me budete htjele zadr?ati.”

    Legli smo u krevet, po jedna od njih sa svake moje strane. I dalje sam bio uvjeren da je to bullshit i jedino ?to me zanimalo je, osim opreznog istraćivanja mođe li tu biti neđega, ne ostaviti dojam da su me nekako namamile ili uplaćile. Jedino gore za reputaciju u nađem dru?tvenom krugu od toga da su me uspje?no izvozale mahanjem seksom u troje bilo bi da su me uspje?no uplaćile time da đe mo?da biti seksa u troje. Bila bi to ćista anti-preselekcija. Stoga sam bio odlu?an da pogledamo taj film. One su legle uz mene, iako na pristojnoj udaljenosti. Nismo se dodirivali.

    Negdje nakon deset minuta, podigao sam svoju trenirku, ispod koje je bila majica. “Meni je vruđe. Imate ?to protiv da skinem ovo?”
    “Naravno da ne!” rekla je Mirta i opet se onako krokodilski nasmijećila. I dalje sam bio uvjeren da se radi samo o Beta mamcu.
    Meni je uistinu bilo vruđe, no odlućio sam diskretno testirati teren. Dok sam spu?tao ruke nakon svlađenja, isprućio sam ih na lijevo i desno preko njihovih ramena, kao da je to najprirodnija stvar na svijetu. Obje su se automatski privukle malo bliđe kako bi ih lakđe obuhvatio. Mirta se naka?ljala ali nije ni?ta rekla. Nijedna od njih nije poduzela ni?ta viđe ili rekla ne?to pozitivno. Previđe o?amuđen sumnjom, ja nisam poduzeo ni?ta viđe od toga, i na? trenutak napetosti potrajao je jo? samo dvije minute, do kada je Martina ustala. “Moram na WC.”

    Pogledao sam u Mirtu. Iako mi se nije ćinilo da joj je neudobno, nije mi ba? ni odavala dojam koji bih ođekivao od jedne napaljene biseksualke spremne na vrući seks u troje. Nije se udaljila, ali nije se ni priblićila. Po mojoj ocjeni, da je bila zainteresirana, i ona bi mene dodirnula na neki naćin. Stoga sam skinuo ruku s njenih ramena i, nakon ?to se Martina vratila u krevet, nisam viđe ni?ta ispipavao do kraja filma. Ocijenio sam da je potencijal za negativne posljedice jednostavno previđe velik i da se ne isplati riskirati. Kako ni one nisu ba? ni?ta poduzele (iako nisam dobio ni dojam da im je neugodno), ćinilo mi se da sam pravilno odabrao.

    Da su poduzele nekakvu eskalaciju ve? i puno manju od ove, rado bih bio reagirao

    “Stvarno mora? ići?” pitala je na kraju Mirta i opet se onako pretjerano ćiroko nasmijećila.
    “Da. Zna? kako je,” rekao sam i slegnuo ramenima. Namignuo sam joj. “Ućivajte.”
    “Hođemo, hođemo,” rekla je Martina, ali nije mi zvu?ala ba? uvjereno.

    Otpratila me do vrata i to je bilo to. Poslije sam se nastavio drućiti s njima i oti?ao sam na jednu toplu ali nedovoljno toplu kavu s Martinom. S vremenom nas je put odnio svakoga na svoju stranu i u razlićite gradove i dr?ave, ali uspomena je ostala u mojem sje?anju kao pou?na anegdota iz svijeta igre. No oćito je ostala i jo? nekome, jer sam jednom ?uo Mirtu kako na kavi s malo većim dru?tvom spominje prijateljici da su se igrale sa mnom dok smo se jo? nalazili uz vino i da sam “ja mislio da đe se ne?to dogoditi” (iako nisam nićim dao takve naznake tijekom nađe “zgode”). Po tome zaklju?ujem da se ipak radilo o kompliciranom drama testu kojim đe vidjeti jesam li stvarno tako seksualno uspje?an kao ?to se isprva doimam.

    Iako postoji 10% ?anse da je to bila racionalizacija uzrokovana time ?to stvari nisu kliknule unato? na?oj zajedni?koj kemiji (jer ja nisam poduzeo viđe), vjerujem da je ostalih 90% ?anse da se radi o sprdnji na ra?un jednog od Beta kojeg su poku?ali namamiti potvrda da sam u to doba ve? imao adekvatan ubila?ki instinkt i da me se nije moglo vozati mahanjem lako dostupnim seksom pred nosom.

    Oznake: priđe sa seksualnog trći?ta, seks, igra

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 3 – Zamka raja za mu?karce)


    U pro?lim tezama objasnio sam za?to je patrijarhija nu?na za razvoj i postojanje civilizacije, te za?to unato? tome nisu sve patrijarhije civilizacije. To je bila prili?no crno-bijela usporedba koja je bila temeljena na ćinjenici da matrijarhalna dru?tva o?tro naginju seksualno trći?te prema đenama, ?to uru?ava civilizaciju. Kako bismo razumjeli suptilnosti te usporedbe, trebamo uzeti u obzir jedan egzoti?an ali nipo?to nemogu? slu?aj:

    Mođe li unazaditi civilizaciju to ?to je seksualno trći?te te civilizacije previđe naklonjeno mu?karcima, a ne đenama?

    ?to zapravo znaći da je seksualno trći?te naklonjeno mu?karcima? Smatram da se to mođe usporećivati preko ovih pet indikatora:

    1) sasvim je obi?na pojava da su ru?ni i neugledni mu?karci sa zgodnim đenama (“test mu?ke ru?nođe”)
    2) postoji velika vjerojatnost da đe đena ostati sama ili usidjelica ako se ne uda rano
    3) prosje?ni mu?karci (a ne samo Alfe) stvarno imaju slobodu “vrtiti đene”
    4) stopa razvoda sastavljena je viđe od 50% mu?ko-iniciranih razvoda
    5) osobine poput vjernosti, stabilnosti, morala i skrbi za obitelj su me?u đenama iznimno va?ne i nose ve?u tećinu nego igra (ne postoji sindrom dobrog de?ka)

    Ako provjerite ovih pet indikatora u slu?aju recimo Hrvatske (da ne govorimo Amerike) i recimo Rusije, vidjet đete da nađe seksualno trći?te nije nimalo naklonjeno mu?karcima, dok rusko itekako jest:

    Ova tablica naravno ne znaći da ne postoji određen broj i Hrvatica i Ruskinja koje ne odgovaraju ovim osobinama, ili da su Ruskinje savrđene đene (npr. dobro je poznata njihova tendencija da budu ljubomorne i stalno poku?avaju kontrolirati mu?karca kroz dramati?ne scene)

    E sad, kako seksualno trći?te postaje naklonjeno mu?karcima? Postoji mnogo razloga, me?u njima i kultura, no smatram da je glavni razlog demografska struktura po spolu. Kako sam pisao prije, manjak mu?karaca u nekoj ne-izoliranoj sredini sam po sebi neđe ućiniti seksualno trći?te naklonjeno mu?karcima. No ako postoji manjak mu?karaca svugdje, ne samo u tom malom kutku gdje se đene i dalje mogu zanositi fantazijama o bivanju u Alfa haremu, situacija se vrlo brzo mijenja.

    Za?to Rusija ima manjak mu?karaca? Kao prvo, II. svjetski rat, cca 25 milijuna ljudi ili cca 15% populacije (u obliku vojske sastavljene premo?no od mu?karaca i od civila sastavljenih većinom od mu?karaca). Zatim, Staljinove ćistke prije i poslije rata, jo? cca 15 milijuna ljudi od klanja, gulaga i gladi, opet većinom mu?karaca jer su oni prvi politi?ki protivnici i zato ?to u doba gladi opet prvi umiru mu?karci (jer se đesto ?rtvuju za svoje obitelji). Ukupno mođemo govoriti o oko 40 milijuna smrtnih slu?ajeva (dakle, ne?to manje od 10 Hrvatski) u Rusiji izme?u 1930. i 1953. kada je Staljin kona?no umro, od đega je oko 30 milijuna mu?karaca. Prosje?an Rus koji danas ućiva u plodovima seksualnog trći?ta mođe se prvenstveno zahvaliti svojim nesretnim sunarodnjacima koji su dali ćivote kako bi on mogao spavati sa zgodnim, mladim, lijepim đenama koje ga cijene ve? zato ?to nije pijanica i ne tuđe ih. Ako si bio ćivi Rus 1950. godine, bio si rock zvijezda koja je mogla birati izme?u viđe lijepih djevojaka samo zato ?to postoji. Nije ni ?udo da su Ruskinje poznate po ljepoti kada su se kroz tako brutalnu selekciju razmnoćile samo one najzgodnije i najplodnije. Isto je (u manjoj mjeri) vrijedilo i za Poljsku, Ukrajinu i Njema?ku.

    Evo ?to je potrebno da đene po?nu cijeniti vjernost i skrb za obitelj

    Iako su u?asi rata i Staljinov teror zavrćili s dolaskom Nikite Hru?đeva, kriza Sovjetskog saveza, sustavna korupcija te kona?ni raspad svega su nastavile uzimati svoj danak. Rusija je danas jedna od zemalja najpoznatijih po paraliziranosti korupcijom, kao zemlja gdje po?ten ?ovjek ne mođe ni?ta napraviti i gdje oligarhi ili glavni oligarh neprekidno iskori?tavaju pu?anstvo. U tim uvjetima, nije ni ?udo da Rusija ima ogromnu stopu alkoholizma i ogromnu stopu suicida. Obje stope većinom oduzimaju mu?ke ćivote. Iako je i u svijetu uobi?ajeno da se mu?karci ubijaju dvostruko đe?đe nego đene, u Rusiji to rade đest puta đe?đe. Zbog svega toga, dok je u svijetu normalni odnos spolova oko 1.03 mu?karaca na 1 đenu, u Rusiji je taj odnos samo 0.86 mu?karaca na 1 đenu.

    Budući da đene u Rusiji znaju da ih mu?karci u okrutnoj utrci biraju samo na temelju izgleda i potpornih kvaliteta, dakle ljepote, srećivanja, vitkosti, vjernosti, pouzdanosti, topline, kuhanja, brige, hraniteljskog instinkta, iznimno se trude paziti na sve to. Viđe je Amerikanki ostalo ?okirano kada je posjetilo Rusiju i uvidjelo da se jednostavno ne mogu natjecati s lokalnim đenama. Jedna voditeljica odjela ljudskih resursa u velikoj banci ostala je poznata po humoristi?nom opisu na svom blogu: “Mora? shvatiti da nisam lezbijka… ali ovdje sam se svela na lizanje p***e.”

    Nađe đene za Ruskinjama nimalo ne zaostaju izgledom, ve? potpornim kvalitetama

    Iako su u Rusiji spolovi potpuno izjednađeni po legalnim pravima i za Rusiju se ne mođe reći da je patrijarhalna, takva neravnote?a na seksualnom trći?tu nagriza provođenje raznih zakona. Recimo, kada je toliko mu?karaca pijano i propalo u ćivotu, mnogo je đena koje đe odvagnuti opcije i zadovoljiti se nekim tko ih “ne tuđe previđe đesto” i neđe prijaviti razne kriminalne aktivnosti. Također đe mnogo đena odlućiti da im se ne ispati natjecati na trći?tu rada u tako korumpiranom dru?tvu i rado biti ku?anica nekom Rusu (ili strancu) koji je donekle uspio u ćivotu i ima stabilna primanja. Sve đe se ovo mo?da promijeniti u budu?nosti kako dolazak nove generacije pomalo izravnava neravnote?u spolova, no zasada je Rusija seksualni raj za mu?karce. Ne da tamo nije potrebna Igra, naravno, ali sve ?to mođete zamisliti je nagnuto u mu?ku korist, i đene se pona?aju sukladno tome. Razmađenost je na đenskoj strani istrijebljena.

    Dakle, objasnili smo za?to manjak mu?karaca rezultira seksualnom otvoreno??u, kvalitetnijim i ljepćim đenama, te zlostavljanjem đena. Kako bi to moglo dugoro?no djelovati na dru?tvo? Evo kako: Rusija je slabo do srednje razvijena zemlja zaglavljena u nazadnosti . Njena populacija, iako i dalje sporije od ostalih zemalja isto?ne Europe, nastavlja opadati. ?kolstvo u Rusiji je u?asno. Zdravstvo je katastrofa. Medije kontroliraju politi?ari, ekonomija im je ovisna o fosilnim gorivima i rudarstvu, i njihova vojska je sjena onoga ?to je nekada bila. Psiholo?ki i spiritualno, iako nije potpala pod destruktivni utjecaj feminizma trđeg vala, Rusija upravo izvr?ava vlastito samoubojstvo. Mo?da đe se jo? nekako izvući iz tog blata, ali bit đe to bolan i duga?ak put. Evo jo? jednog razloga za?to:

    Svi novinari vole pri?ati o ekonomskoj krizi, nezaposlenosti i kriviti korupciju za raćireni alkoholizam i bezakonje. Ja mislim da moramo uzeti u obzir jo? jedan razlog: neravnote?u seksualnog trći?ta.

    Ignissovo pravilo #14: Mu?karci đe za dolazak do seksa ućiniti samo onoliko koliko moraju.

    Kada mu?karci ne trebaju ućiniti apsolutno ni?ta da bi ućivali u seksu s lijepim đenama (ili iluziji istoga), upravo toliko đe i ućiniti. Kada mu?karac mođe biti pijanac, nasilnik i propalitet (bilo svojom bilo tu?om krivnjom) i svejedno ne ćivjeti u celibatu, upravo takav đe i biti (to je me?u ostalim razlog za?to đe sve viđe mu?karaca kod nas biti seksualno uspje?no unato? kriminalnoj pro?losti).

    Vjen?anje? Djeca? LOL. Civilizacija? Bolje da se civilizacija strpi, jer ruski mu?karci imaju pametnijeg posla. đemu raditi, ?rtvovati se i boriti za ne?to kada su ti pred nosom piđe i lijepe, lako dostupne đene?

    Bijeli vitezovi koji tvrde da su đene urođeno moralnije pa stoga civiliziraju mu?karce su u krivu, no samo napola. Nisu đene, ve? impresioniranje đena, to ?to civilizira mu?karce. Postoji zlatna ravnote?a koliko mu?karci moraju napraviti za dolazak do seksa. Ako je to previđe, kao kod nas, u SAD-u ili u Kini, to vodi do implozije sustava i ustanka izgladnjelih masa. Kada je za dolazak do seksa potrebno premalo, kao u Rusiji, mu?karci đe bez problema pustiti civilizaciju da se urući svugdje oko njih dok se utapaju u đenama. Civilizacija je odrćiva samo u određenoj to?ki ravnoteđe.

    Stoga su tvrdnje da đe Rusija (opet) ili Kina biti supersile pogre?ne jednako kao i tvrdnja da je na?a zapadna civilizacija viđe od prolazne to?ke u vremenu, poput Rimskog carstva. Nije moguđe napraviti trajno i vrlo razvijeno dru?tvo kada ti su ti svi mu?ki ?lanovi toliko ili seksualno zasiđeni ili beznadni da nemaju motivacije i?ta pobolj?ati.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, patrijarhija, kvalitetna đena

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 2 – Iracionalnost)


    U pro?lom dijelu sam objasnio da je, iako viđe ne ćivimo u patrijarhiji, svaka prednost nad mu?karcima kojom se đene, feministi i bijeli vitezovi vole hvaliti zapravo rezultat mu?kog napora i dozvole. Kada to spojimo s ćinjenicom da je mogu?nost seksualnog pristupa đenama iznimno sna?an motivator za mu?karce, a u matrijarhijama je u pravilu jaz izme?u alfa i beta mu?karaca ogroman, to gotovo implicira da svaka civilizacija mora biti barem utemeljena na patrijarhiji da bi imala ?ansu razviti se. Evo kako izgleda ta jednad?ba:

    Na?a zapadna civilizacija je na papiru zlatna sredina, no u stvarnosti đene imaju znatno ve?u mo? (jer je feminizam privremeno uvjerio mu?karce da đe tako biti bolje za sve i uspio uvesti razne privilegije za đene povrh njihove ve? zna?ajne moći u obliku vlasti nad seksualnim odabirom) i stoga se neminovno mora uskoro ili vratiti u patrijarhiju, ili se urućiti i biti zamijenjena nekom drugom patrijarhalnom civilizacijom. ?to đe se od toga dogoditi mođemo samo naga?ati.

    Treba napomenuti da “patrijarhija” i “matrijarhija” nisu moralni, ve? samo organizacijski pojmovi koji opisuju tko donosi viđe od 50% odluka / ima viđe od 50% utjecaja u nekom dru?tvu. Dru?tvo bi moglo biti potpuno patrijarhalno ili matrijarhalno, pa opet tako dobro donositi odluke i urediti odnose pojedinaca da svi budu zadovoljni i imaju osje?aj pravde.

    Why Men Rule: A Theory of Male Dominance

    Ipak, ne smijemo biti opijeni ovom jednad?bom i zaboraviti na postojanje ovog Vennovog dijagrama:

    Dio koji nas danas zanima je ovaj dio crvenog kruga koji ne spada u zlatni krug – dio koji slijedi pravilo da, iako je svaka (uspje?na i odrćiva) civilizacija nu?no patrijarhija, nije i svaka patrijarhija civilizacija. Evo za ilustraciju primjera iz Jemena, jedne od najekstremnijih dr?ava svijeta po tom pogledu (i na?alost samo jedne od niza primjera u Africi, Indiji i Bliskom istoku:

    Jemenska djevojćica umrla od unutarnjeg krvarenja prve noći svog prisilnog vjen?anja s mladođenjom pet puta starijim od nje

    8-godi?njakinja je umrla u Jemenu od unutarnjeg krvarenja ozljeda koje je zadobila prilikom prve bra?ne noći, nakon ?to se bila prisiljena udati za mu?karca pet puta starijeg od nje, tvrde aktivisti. Djevojćica koja je nazvana samo “Rawan” umrla je u plemenskom dijelu Hardh u sjeverozapadnom Yemenu, na granici sa Saudijskom Arabijom.

    Obi?aj udavanja pred-pubertetskih djevojćica je u Jemenu raćiren i privukao je pozornost me?unarodnih grupa za ljudska prava koje priti??u vladu da zabrani takve brakove.

    Jemenovo konstantno siroma?tvo ote?ava napore da se eliminira taj obi?aj jer siroma?ne obitelji đesto nisu u poziciji reći ‘ne’ otkupninama za mladenke koje mogu iznositi i nekoliko stotina dolara za svaku kđer. Viđe od đetvrtine đena u Jemenu udalo se prije 15.-e godine, ustvrdio je pregled Ministarstva socijalne skrbi 2010.

    Plemenski obi?aji također igraju ulogu, uklju?ujući i vjerovanje da se tako mladu đenu mođe oblikovati u pokornu đenu koja đe nositi viđe djece i biti za?tiđena od iskuđenja.

    U rujnu 2010. godine, 12-godi?njakinja djevojćica umrla je tijekom poro?aja koji je trajao tri dana, rekla je loikalna organizacija za ljudska prava. đene koje se pora?aju prije 15.-e godine imaju pet puta veći rizik od smrti tijekom poro?aja nego one poslije 20.-e.

    Jemen je jednom imao 15 godina kao minimalnu dob za brak, ali parlament je poni?tio zakon 90-ih s obrazlođenjem da bi roditelji trebali imati pravo odlućiti kada udati kđer.

    ?Itajući ovaj ?lanak, ?ovjek je prirodno zgrođen i prirodno osje?a poriv da sprijeći ovakve gadosti. No osim zgra?anja, ne mođe se ne zapitati: za?to? Koji je vrag tim ljudima? Koju korist imaju od toga? Ako bi ekstremna patrijarhija bila nekakav ultimativni izraz mu?ke dominacije nad đenama, naravno u korist mu?karaca, ovdje bi taj test zasigurno propao zato ?to ovdje ne vidim motiv. Iako je za mu?karce korisno i normalno biti privuđen đenama od 18 godina i ?ak mlaćim, to se odnosi na one koje pokazuju sve znakove plodnosti iako jo? nisu postale sposobne nositi djecu. Razlićite koristi od tog pristupa sam naveo ovdje. No vjen?ati se s djetetom, koje jo? nije vidjelo ni P od puberteta i neđe biti sposobno nositi djecu jo? 5-10 godina… to je ludilo. Ajde, mogao bih jo? i to razumjeti ako se time misli na nekakav odgoj o ku?anskim poslovima (sad se ve? hvatam za slamku), ali za spolne odnose s djevojćicom od 8 godina? Koliko ?ovjek mora biti ne samo brutalan, ve? i glup i kratkovidan, da bi radio tako ne?to?

    Uzevći u obzir da đe onaj mu?karac koji se ođenio 16-godi?njom djevicom gotovo garantirano pođeti dobivati djecu odmah poslije vjen?anja i nastaviti tako jo? mnogo godina, takav bi se nu?no morao razmnoćiti znatno viđe nego ovaj lu?ak koji poku?ava imati djecu s 8-godi?njakinjom. Ovaj prvi ima (sa stajali?ta razmno?avanja) idealnu situaciju, dok ovaj drugi riskira smrt svoje đene (bilo to od silovanja bilo od poroda), riskira o?tetiti je tako da nikada viđe ne mođe imati djecu, i ?ak i ako sve prođe idealno za njega i ona prećivi sve te gadarije (a rijetko prođe, koliko sam informiran), opet mora đekati 5-10 godina! Tih 5-10 godina je 5-10 djece koje ova budala neđe imati zbog svoje kratkovidnosti (uz moralni teret tretiranja druge osobe poput stoke).

    Moram priznati da mi nije jasno kako evolucijski pritisak nije eliminirao takve stvari iz bilo kojeg dru?tva. Kulturne norme moraju biti izrazito jake kako bi se obi?aji koji sami sebe ubijaju mogli odr?ati. Vjerojatno je i Europa u svojoj povijesti imala raznih bizarnih obi?aja, ali obi?aja koji sami sebi uni?tavaju mogu?nost nastavka te civilizacije? Takvi se pojavljuju tek danas, a i za njih se ne mođe reći da stvaraju toliko jake evolucijske pritiske.

    To me vodi do sljedeđeg zaklju?ka: one ekstremne patrijarhije koje nisu civilizacije – koje nemaju ustaljene zakone, jedinstvo ili suradnju potrebnu za razvoj, osnovna nađela humanosti u obliku nekakve religije ili obi?aja – takve patrijarhije funkcioniraju potpuno iracionalno. Iako je nesumnjivo da su rezultirale potlađenim đenama, ne ćini mi se da im je glavni cilj bio sadizam. Umjesto toga, jednostavno se bacakaju bez ikakve logike, koristeći svoju mo? na iracionalan i auto-destruktivan naćin i jednostavno radeći ?to im padne na pamet u tom trenutku. Funkcioniraju samo po bestijalnom instinktu. Isto u ne?to manjoj mjeri vrijedi i za nađe dru?tvo koje je ve? odavno pre?lo Rubikon zlatne sredine i pođelo se opasno naginjati matrijarhiji. Bilo zbog ekstremne patrijarhije ili ekstremnog feminizma, dru?tvo poput Jemena je kao nekakav bijesni pas koji u ludilu grize i sebe i sve oko sebe.

    Mislim da bih mogao podnijeti bilo kakvu diktaturu dok god ona ne bila temeljena na iracionalnosti.

    Pogledajmo sada kako izgleda dru?tvo u kojemu mu?karci i đene i na papiru i u provedbi imaju jednaka prava (dakle, ne mođemo reći da je patrijarhija), ali gdje je seksualno trći?te zbog biolo?kih faktora nagnuto izrazito u mu?ku korist i za?to je to dobro ili lođe (i za koga).

    Oznake: patrijarhija, matrijarhija, teorija seksualnog trći?ta

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 1 – Kome trebaju mu?karci?)


    New York Times nam je nedavno donio ovaj predivan ?lanak gigantskog bijelog viteza…. pardon, “biologa i stru?njaka za krivi?no pravo” Grega Hampikiana:

    Rije? “Homo” odra?ava sklonost znanosti mu?karcima u znanosti 18. stolje?a.

    Tu sklonost postaje sve teđe odr?ati kako mu?karci postaju sve manje i manje relevantni za reprodukciju i roditeljstvo. đene ne postaju samo jednake mu?karcima. Prili?no je jasno da je mu?ki rod rijeći “?ovjek” pogre?an: neprekidna, intimna i nu?na majćinska povezanost definira na?u vrstu.

    S razvojem reproduktivnih izvora, mođemo ođekivati da đe se sve viđe đena odlućiti na reprodukciju bez ikakvih mu?karaca. Na svu sre?u, podaci o djeci koju podi?u samo majke obe?ava. Kao ?to je pokazala sociologinja Sara S. McLanahan s Princetona, siroma?tvo je ono ?to ?teti djeci, ne broj ili spol roditelja.

    Kao prvo, ovo je neto?no. Velika studija iz ?vedske, provedena na uzorku od 986 322 djece (da, milijun djece) i objavljena u presti?nom ?asopisu Lancet pokazala je da kod samohranog roditeljstva i dalje postoje znatni negativni efekti na djecu (npr. 200-300% ve?a ?ansa za psihi?ku bolest ili suicid i 400% ve?a ?ansa za alkoholizam i drogiranje) ?ak i kada se korigira za ekonomsko stanje, dru?tvo i ostale faktore. Budući da je Lancet ekvivalent Naturea za medicinu, da je istraćivanje iz ?vedske koja je do?la do podr?ke samohranom roditeljstvu viđe nego sve druge dr?ave svijeta (do te mjere da je siroma?tvo eliminirano kao faktor). te da postoji jo? stotinu sli?nih istraćivanja s konzistentno istim zaklju?cima suprotnim ovom, upu?uje na to da je Greg Hampikian budala koja ne zna tumaćiti kvalitetu znanstvenog istraćivanja.

    To je u redu, budući da su đene istodobno i nu?ne i dovoljne za reprodukciju, a mu?karci nisu ni jedno ni drugo.Od produkcije prve stanice (jajeta) do razvoja fetusa i podizanja djeteta, mu?karci ne moraju biti tu. Mogu biti na poslu, doma, u ratu, ćivi ili mrtvi.
    ….
    Ako đena đeli imati dijete bez mu?karca, treba samo osigurati spermu (svje?u ili zaleđenu) od donora (ćivog ili mrtvog). Jedina tehnologija koja joj treba je slamka, i osnovna tehnika je uvijek ista. Kada bi svi mu?karci na svijetu danas umrli, vrsta bi mogla nastaviti sa zaleđenom spermom. Da sve đene nestanu, izumrli bismo.

    Iako je istina da su mu?karci potro?na roba do te mjere da bi u slu?aju katastrofe jedan mu?karac mogao oploditi sve đene na svijetu, to ne znaći da se mođe bez barem tog jednog mu?karca. Sperma i dalje mora doći od nekamo. To ?to nije va?no odakle je do?la ne znaći da se mođe bez nje. Po autorovoj bolesnoj logici, mogli bismo uzgajati dje?ake do puberteta, zalediti im spermu i zatim ih ubiti, jer za nastavak vrste s mu?ke strane nije potrebno ni?ta viđe od kapljice sperme. No to onda znaći i da bi mu?karci mogli uzgajati đene do puberteta i zatim ih ubiti, zalediti im jajne stanice i kasnije ih oploditi i razviti u inkubatoru.

    Austrijski silovatelj Friedl, koji je desetljećima dr?ao đenu i kđeri zatvorene u podrumu i time dokazao da “jedan od spolova nije potreban za reprodukciju

    U oba slu?aja, nije moguđe eliminirati komponentu zađe?a. Opet je potreban barem jedan izvor sperme i barem jedna izvor jajnih stanica, bez obzira na to ?to se poslije doga?a s njima.

    Kona?no pitanje je, treba li “?ovje?anstvo” zapravo mu?karce? S tehnologijom za kloniranje ljudi odmah iza ugla i dovoljno zaleđene sperme na svijetu da stvori mnogo generacija, mo?da bismo trebali provesti cost-benefit analizu.

    New York Times je dao platformu za propovijed uistinu poremeđenom ?ovjeku. Usput, primijetite kako bi mu?karci uvijek trebali biti vezani moralno??u i ne koristiti svoj povla?teni polo?aj kada ga imaju, ali za đene treba samo hladno provesti cost-benefit analizu.

    Istina je da su mu?karci tradicionalno uzdr?avali obitelji. Ali đene ćine većinu diplomanata jo? od 80-ih, i ima ih sve viđe. Istina je da mu?karci u prosjeku imaju malo viđe mići?ne mase od đena. Ali u doba rasprostranjenog oru?ja, onaj s viđe vatrene moći (i znanja zakona) pobje?uje.

    A) Fakultetska diploma !=! ve?a zarada
    B) Diploma iz bullshit podru?ja poput đenskih studija, komparativne umjetnosti japanske literature, sociologije i ljudskih resursa = bullshit
    C) Snaga i sposobnost ratovanja su malo ćiri pojam od mići?ne mase. Bojim se i pomisliti ?to bi se u ratu dogodilo vojsci sastavljenoj 100% od đena. Uostalom, nije mi jasno za?to bi iti jedna đena htjela doćivjeti tako ne?to.

    U me?uvremenu, đene ćive dulje, zdravije su i manje je vjerojatno da đe poćiniti nasilan zloćin. Da su mu?karci auti, tko bi kupio model koji ne traje toliko, sklon je smrtonosnim incidentima i đe?đe ga odnese pauk?

    A) đene mo?da ćive dulje zato ?to su po?teđene opasnih i riskantnih poslova, zato ?to izazivaju viđe simpatija kada su u lo?oj poziciji, zato ?to se ne moraju agresivno??u natjecati za naklonost suprotnog spola, i mo?da jo? neke stvari?
    B) Broj mu?karaca koji ikada u ćivotu poćini nasilan zloćin je toliko zanemariv da ne vidim kako ovo mođe biti faktor

    Kada sam sve ovo pojanio kolegici i pitao je smatra li da kod mu?karaca postoji i?ta nezamjenjivo, rekla je: “Zabavni su.”

    Gospodo, nadajmo se da je to dovoljno.

    Greg Hampikian, u pohodu za koji se nada da đe jednog dana uroditi spolnim odnosom s iskusnim i magneti?nim feministicama

    Ponos je uvijek najveći pred kona?ni pad. U ovom ?lanku vidimo rezultat pola stolje?a ulagivanja feministi?koj misli. Ekstremni bijeli vitez je postao toliko hrabar da izađe u javnost – u najpoznatije novine na svijetu – i tu iznese svoje mizandri?ne stavove. No koliko god njegovi stavovi bili bolesni, uvijek se treba prisjetiti toga da je stvarnost protiv njih. Ne samo da su mu?karci i dalje potrebni, ve? je i patrijarhija koju toliko mrzi jedini uspje?an oblik civilizacije koji je ovaj svijet ikada poznavao (iako nije svaka patrijarhija dobra, o đemu đe biti viđe rijeći poslije). Evo nekoliko razloga za?to:

    1. Tko je sagradio napredno zapadno dru?tvo u kojemu ćivimo? Kada kađem “sagradio”, mislim na i dru?tveno uređenje sa svim zakonima i slobodama koje uzimamo zdravo za gotovo, i na fizi?ki oblik?Tko stoji izme?u feministi?kog pokreta i nasilnog svijeta u razvoju koji gledamo na televiziji, gdje đene ne mogu voziti auta, a kultura silovanja i nasilja prema đenama je vrlo realna? To?no tako. Ovakvu dru?tvenu organizaciju utemeljili su mu?karci.

    2. Tko odr?ava i podmazuje kotađe dru?tva u kojemu ćivimo? Tko gradi i odr?ava zgrade u kojima boravimo, ekolo?ke kuđe u predgraćima o kojima fantaziramo, i ceste na kojima vozimo? Tko osigurava da uvijek ima struje i da iz slavine teđe (ćista) voda? Tko je odgovoran za donođenje hrane na police trgovina i opskrbu restorana u kojima ovakvi pseudo-intelektualci rado ru?aju?

    A odje?a koju nosimo (i na koju đene trođe enormne iznose novca) – tko je donosi ovamo? Tko je uopđe razvio tekstilnu industriju i materijale koje ona koristi? Opet je odgovor mu?karci.

    3. Tko je donio i oblikovao zakone koji omogu?avaju zapadnim đenama prava i slobode koje su uskrađene većini đena na svijetu? Tko je donio posebne zakone o pozitivnoj diskriminaciji kako bi se pod svaku cijenu podiglo đene na razinu koju đele? Naravno, patrijarhalno dru?tvo.

    4. Tko provodi ovakve zakone i osigurava da te slobode koje feminst?ki pokret uzima zdravo za gotovo nisu pregađene nasiljem? Mu?karci.

    5. Tko ?titi femistice i njihovu djecu? Ne samo u policiji, ve? i u obrani zemlje od onih koji bi je osvojili, spalili i silovali? Mu?karci ćine 99% vojske i većinu i vojnih i civilnih ?rtava u ratovima.

    6. Tko zapravo proizvodi sve oko nas, i opipljivo i neopipljivo? Tko je tiskao novine i magazine, podigao televizijske i radio tornjeve, poloćio kablove, lansirao satelite, kreirao pametne telefone, programirao Facebook, Instagram, Myspace i Twitter na kojemu neki cijelog dana pri?aju ovakve gluposti i progla?avaju mu?karce beskorisnima? Tko je izumio i proizveo sve ku?anske aparate i prijevozna sredstva, od rudarenja osnovnih materijala do kona?nog proizvoda? Tko ih doprema na mjesta kori?tenja?

    7. Postoje osnovani prigovori da je puno mu?kaca nasilno, agresivno i sklono rizi?nom pona?anju. Tko je ućinio te mu?karce toliko reproduktivno vrijednima? Koga mu?karci poku?avaju impresionirati grabljenjem jo? viđe bogatstva pod svaku cijenu, osvajajući druge mu?karce/narode, preuzimajući rizike i idući protiv ustaljenog mi?ljenja? Tko danas nagra?uje takve mu?karce drasti?no ve?om ?ansom za ljubav, seks i razmno?avanje?

    Pouka ovog posta nije da su mu?karci na neki naćin bolji ili viđe vrijedni, ve? kritika nevjerojatne arogancije feminizma koja nas je dovela do to?ke da je prihvatljivo u najpoznatijim novinama svijeta pozivati na genocid. Poput razmađene djece, ovi lu?aci vide samo malu sliku: đene pokre?u svijet. Sve se vrti oko đena. đene su bolje educirane od mu?karaca, ćive dulje, poćinju viđe zaraćivati i mogu se razmno?avati bez mu?karaca.

    Koji se problem tu pojavljuje? Kada raćirimo sliku kao s ovih sedam to?aka, shva?amo da đene ućivaju te privilegije samo zbog mu?karaca. Svaki korak naprijed u “emancipaciji” koji naprave dolazi jer su ga dopustili mu?karci koji donose feministi?ki orijentirane zakone, dovode ?to viđe đena u parlamente, i svim silama se bore kako nitko ne bi do?ao i vratio đene u “zatucano” doba odnosa izme?u spolova, gdje đene imaju barem nekakve obaveze i odgovornost i koje i dalje postoji u cijelom ne-zapadnom svijetu. Svaka sitnica kojom se đene mogu pohvaliti kao izrazom superiornosti – bila to sloboda samostalne reprodukcije, vići prihod, imunitet pred zakonom ili ne?to đetvrto – dolazi od mu?karaca koji su je izumili, proizveli, organizirali i odr?avaju je.

    Ne postoji niti jedna uspje?na civilizacija koja nije nastala kao rezultat patrijarhije (iako to ne znaći da je svaka patrijarhija automatski civilizacija i/ili uspje?na, kao ?to ?u pokazati poslije).

    Poput razmađene djece, feministice i bijeli vitezovi (mu?ki feministi) vide krajnji rezultat i pretpostavljaju da je to sve ?to postoji. Njihovi umovi su toliko opijeni moći da nisu sposobni pojmiti koliki su napor, krv , znoj i ćivoti ulođen u stvaranje tog rezultata, i u svojem bjesnilu napadaju one koji su odgovorni za taj rezultat. Upravo to posezanje preko svake granice đe jednog dana biti stvar koja đe izazvati imploziju pokreta. Previđe ponosne i kratkovidne osobe poput Grega Hampikiana mogu naućiti lekciju samo kroz tragediju, upravo kao ?to to ćine i razmađena djeca.

    Sljedeći ?lanak pozabavit đe se manama patrijarhalnih dru?tava i pokazati za?to patrijarhija nije sama po sebi ne?to pozitivno.

    Oznake: feminizam, bijeli vitezovi, teorija seksualnog trći?ta

  • Mit komplicirane đene


    “A zna?, stari moj, ne mođe? tu ni?ta. đene su komplicirane.”
    – poznanik u nedavnom razgovoru o đeni koja ga je iznenada ostavila


    Prije 150 i viđe godina, postojale su razne zablude o đenama. Recimo, “đenska histerija” bila je op?a dijagnoza za gotovo svako đensko pona?anje koje se iz nekog razloga nije svi?alo nekome. Mu? koji se đesto sva?ao sa svojom đenom bi to benevolentno obja?njavao frazom “ah pusti je, đene su komplicirane”. U ovom slu?aju, najđe?đe se mislilo na to da su đene djetinjaste, pa ih stoga ne treba shva?ati ozbiljno. Naposljetku, i poznati filozof Schopenhauer je rekao da su đene samo velika djeca (iako, vjerujem, nije time mislio ni?ta lođe – dapađe, rekao je da je upravo to ono ?to đene ćini superiornima u odgoju budućih generacija).

    Ovo obja?njenje, koje ?u nazvati mitom komplicirane đene, bilo je seksisti?ko i zasigurno nepravedno. Stoga smo ga se s napretkom civilizacije i znanosti rijećili i zamijenili ga novim, boljim i pravednijim obja?njenjem…

    … mitom komplicirane đene.

    đekaj, ?to?

    Kada spoji? sve ve?u brutalnost seksualnog trći?ta s ljudskom sklono??u racionalizaciji, rezultat je upravo ova nova paradigma: “đene su komplicirane.” No ovaj put ona ona ne dolazi iz benevolentnog maćizma, ve? iz koncentirane mu?ke frustracije. Frustracije koja bi, kada ne bi bila racionalizirana po hitnom postupku vrijednim naporima mu?kog hr?ka, mogla ozbiljno na?tetiti egu.

    Ono ?to je jo? luđe kod nove pojave mita komplicirane đene je to ?to si mu?karci koji u to vjeruju (tj. sami sebe uvjere) aktivno pogor?avaju ?anse za izlaskom iz takvog stanja. đenama se nikada nije svi?ala mu?ka podlo?nost. U nekim razdobljima su mo?da traćile viđe dominacije, a u nekim manje, no nikada se niti jedna zna?ajna grupa đena nije napalila na ropsko, slijepo obo?avanje. Stoga, ?to mu?karac dulje ustraje u ovoj budala?tini, to ima manju vjerojatnost da đe ikada ostvariti zadovoljavajući seksualni ćivot kakav je ućivala većina njegovih predaka.

    “Ali đene su emocionalna bi?a. Ne donose svoje odluke racionalno.”

    Iako u osnovi to?no, ovo je jo? jedan oblik predaje. Kao prvo, ni mu?karci ne donose svoje odluke uvijek racionalno. Kao drugo, emocionalnost i hirovitost đena je iskazana najviđe u kratkom roku; na dugi rok su one orijentirane cilju jednako koliko i bilo koji mu?karac (ako ne vjerujete, pogledajte statistike o razvodima koji se nikada ne doga?aju hirovito, ve? planirano s gotovo vojnom precizno??u i uzimajući u obzir potencijalne koristi od tog ćina). I kao tređe, inađe racionalan sustav koji ponekad funkcionira iracionalno ne mora biti slođen. Recimo, postoje generatori slu?ajnih brojeva temeljeni na atmosferskoj buci, ali nitko normalan ne bi rekao da je obi?ni radio i ure?aj za transkripciju signala ne?to slođeno. Da ne govorimo o tome da smo uistinu slođene i đesto (s nađeg stajali?ta) iracionalne sustave ve? uspjeli rijećiti s razumnom sigurno??u: svako jutro otprilike znamo kakvo đe biti vrijeme toga dana.

    Sad kad smo to rijećili, evo vam nekih stvari koje jesu komplicirane:

    Znate li ?to je zajedni?ko ovim stvarima?

    A) kao ?ovje?anstvo nismo jo? 100% razumjeli sve njihove funkcije
    ili
    B) ?ovje?anstvo kao cjelina je to ućinilo, ali pojedina?nom ?ovjeku nije moguđe savrđeno poznavati apsolutno sve njihove detalje
    i
    C) unato? A i B, za niti jednu od njih nismo racionalizirali da su “komplicirane”, legli sa sve đetiri uvis i prepustili im se na milost i nemilost

    Pa ipak, mogu vam garantirati da danas u zapadnom svijetu postoji ogroman broj mu?karaca koji navedenih đest kompliciranih stvari ne smatraju tako kompliciranima da bi im se samo predali i prihvatili sve ?to im te stvari donose kao nekakvu ćinjenicu na koju nemaju utjecaja. Istodobno, ti isti mu?karci đene prihva?aju kao komplicirane i nedokućive (iako urođeno pravedne i moralne), za koje se mogu samo nadati da đe biti dobre prema njima.

    Iz Hawkingovog zrađenja đemo ekstrapolirati gdje bi mogle postojati udaljene galaksije, ali iz vrlo nam dostupnih istraćivanja i opa?anja neđemo ekstrapolirati kako doći do đene koju đelimo, ve? đemo desetljećima nepotrebno filozofirati i racionalizirati cijelu stvar. Nekada?nju izreku “Bo?ji su putevi nedokućivi” je nađe dru?tvo danas pretvorilo u “đenski su putevi nedokućivi”. Pa tko je onda tu lud?

    Bođe, (ili barem đeno, ako te se danas ?tuje poput Boga), izbavi me od ovog cirkusa.

    Oznake: beta, teorija seksualnog trći?ta, đene

  • Knjiga “Umijeđe Igre”


    Sje?ate se onog slavnog videa s pođetka ove godine? E, pa ispada da se Hitler viđe nema razloga ćivcirati. Knjiga je stigla u prodaju i u rukama imam primjerke za obitelj, prijatelje i sretnog ćitatelja s Testa tvoje igre 4.


    “Umijeđe igre” je dugo ođekivani Ignissov uradak: potpuni vodi? zavođenja za mu?karce, od pođetka do kraja. Knjiga je podijeljena u 7 glavnih dijelova:

    – Interna igra: samopouzdanje i odlu?nost koje su mu?karcu potrebne za uspjeh, s opisima 4 najveđe prepreke s kojima se mu?karci suo?avaju
    – Pasivna igra: neverbalne osobine koje utje?u na mu?ku privla?nost, savjeti o postavljanju prioriteta
    – Rana igra: upadi, upoznavanja i ostvarivanje prve privla?nosti, podijeljeno na no?nu, dnevnu i online igru. 10 jasno definiranih i isprobanih fraza za upad, savjeti za razvoj daljnjih upada, 20 slu?ajeva prezentiranja sebe u najboljem svijetlu, prosje?an tok jednog zavođenja u sve tri vrste igre, primjeri razgovora i online dating profila.
    – Srednja igra: komunikacija i spojevi. Savjeti za SMS i telefonsku komunikaciju prije spoja i na spoju. Savjeti za lokaciju i vrijeme spoja. 6 tehnika koje vode do poljupca.
    – Kasna igra: poslije uspje?nog spoja, kako ga prevesti na intimniju i seksualnu razinu.
    – Zavr?na igra: tipi?ne pojave i zakonitosti veza i brakova. Tehnike za izbjegavanje drame, odr?avanje privla?nosti i kemije sa ćivim primjerima.
    – Post-mortem igra: ?to poduzeti u slu?aju prekida i kako vratiti biv?u

    Knjiga teđe poput jedne velike priđe koju je vrlo lako slijediti od pođetka do kraja. Modularna struktura s preko 40 uokvirenih dodataka omogu?ava brz i jasan pregled stvari na koje treba paziti, iznimki i neobi?nih slu?ajeva, te izvlađenje korisnih stvari bez obzira na prija?nju razinu iskustva i karakterne osobine pojedinca.

    “Umijeđe igre” nije knjiga za đene, iako mi je drago da se đene educiraju o tome ?to mu?karci moraju proći kako bi ih osvojili, za?to stvari funkcioniraju tako, te na koji naćin mu?karci tumađe neke njihove akcije. I naravno: kao prigodan dar mu?kim prijateljima i ?lanovima obitelji.

    Iako moj blog ima skoro pola tisuđe postova (od đega otprilike polovica u obliku korisnih savjeta za mu?karce) i lako bi sam ispunio jednu opse?nu monografiju, nagla?avam da “Umijeđe igre” NIJE KOLEKCIJA KOPIRANIH POSTOVA. Knjiga se sastoji velikom većinom od originalnog materijala pisanog tako da prati prosje?an tok zavođenja. Dijelovi preneseni s bloga – obrađeni, modificirani ili ba? kopirani ako koncept apsolutno nije bilo moguđe drukćije opisati – ne ćine viđe od 25% knjige. Pogledajte detaljni sadr?aj i uvjerite se sami:

    SADR?AJ ::



    “Knjiga je super, kao ?to sam i ođekivao.” – ćitatelj P

    Knjiga je u tiskanom izdanju dostupna u prodaji ovdje. Cijena knjige je 89,00 kn. Knjiga je ovim putem dostupna za kupnju svugdje u Europi i svijetu, naravno s proporcionalno ve?om po?tarinom ako niste iz Hrvatske. Narud?bu je moguđe platiti pouzeđem, karticom ili uplatom na ra?un (ako ste izvan Hrvatske, onda samo karticom ili uplatom). I sam sam puno puta kupovao od Webknji?are i mogu jamćiti za njihovu kvalitetu usluge. Također ih mođete direktno kontaktirati ovdje.
    U rijetkom ali teoretski moguđem slu?aju da narućite knjigu i nitko vam se ne javi da vam procesira ili potvrdi narud?bu, obavezno me kontaktirajte pa ?u provjeriti gdje je zapelo.

    Q: Je li ovo tiskana knjiga ili e-knjiga?
    A: Knjiga je dostupna u oba oblika. Tiskana.izgleda to?no kao na ovoj slici te se tiska i ?alje istog dana kada zakljućite narud?bu u webshopu. E-knjiga je dostupna online u obliku PDF-a.

    Q: Radije bih narućio e-knjigu. Kako to ućiniti?
    A: Knjigu je ovdje moguđe kupiti online u PDF obliku.

    “Moram ti se pohvaliti, pratio sam uputstva iz knjige i smuvao devojku iz odma!” – ćitatelj ‘D’

    Ne?u vas sada vabiti senzacionalisti?kim izjavama tipa “kupi prije nego nestane”. Budući da knjiga funkcionira po principu tiska na zahtjev, to znaći da ne postoji koncept zaliha. Knjige ima u neograniđenim kolićinama; tiska se onog trenutka kada je narućite i ?alje vam se istog radnog dana kada je narućite (tj. uplatite po virmanu, ako ste odabrali taj naćin).

    Umjesto toga, samo ?u reći da je ova knjiga va?no postignuđe u povijesti i ovog bloga i razvijanja koncepta igre na naćim predjelima. Nadam se da đe ?to viđe mu?karaca proćitati “Umijeđe Igre”, iskusiti pobolj?anje svog ljubavnog ćivota, i preporućiti ga drugima koji i dalje tragaju za kvalitetnim savjetima. Ako dobijem samo jedan mail s izrazom zahvalnosti i potvrdom da je nećiji ćivot uistinu postao sretniji – kao ?to sam ih za blog od oba spola dobio preko stotinu – svrha ove knjige biti đe ispunjena.

    Ugodnu igru i kvalitetne đene đeli vam va? Igniss.

    Oznake: knjiga, umijeđe igre, igniss, ignissova grimizna knjiga, zavođenje, igra, savjet

  • Igra mođe sprijećiti genocid


    Daily Mail nam donosi izvod iz knjige “Mladi Hitler kojeg sam poznavao” koja, napokon prevedena s njema?kog jezika, baca novo svjetlo na najpoznatijeg diktarora svijeta. Knjigu je napisao njegov prijatelj August Kubizek, koji je u druđenju s Hitlerom proveo svoje mladena?ke godine i pred II. svj. rat bio zamoljen da napiđe kratku Hitlerovu biografiju pod imenom “Sje?anja”. Iako je istu stvar ve? spomenuo i u prvom izdanju, ona je detaljno obja?njena u opse?nijoj verziji knjige koju je nakon mnogo nagovora objavio 1957. godine, malo prije svoje smrti. Od tada je Kubizekov pogled na Hitlerovu mladost doćivio jo? đetiri reizdanja, no ipak je ostao manje viđe njema?ka knjiga, poznata jedino povjesni?arima i mo?da nekim obo?avateljima.

    Adolf Hitler, malo poslije I. svjetskog rata (desetak godina stariji od vremena ove priđe)

    Većina knjige tiđe se njihovog me?usobnog odnosa u umjetni?kom smislu, te ne?to malo politike. Kubizek je kao student glazbe bio profesionalno uspje?niji od Hitlera kojeg su odbili na akademiji umjetnosti i nikada se nije uspio probiti svojim slikanjem. No dio koji je meni posebno zanimljiv je opis njegove mladena?ke zanesenosti djevojkom po imenu Stefanie Isak. Da, dobro ste proćitali, to je prili?no ćidovsko prezime (iako ona sama nije bila ćidovka, no to nitko nije znao u to doba – dapađe, nitko nije znao ni njeno prezime).

    Kubizek je prvi kontakt s Hitlerovom zaneseno??u Stefanie ostvario jedne veđeri u Linzu 1905., kada je Hitleru bilo 16 godina. Iza?li su u đetnju kroz Landstrasse kada ga je Hitler iznenada uhvatio za ruku i uzbuđeno rekao:

    “‘Gustl, ?to misli? o onoj djevojci koja tamo đeta ruku pod ruku s majkom? Vidi? je, ona vitka plava? Mora? znati da sam zaljubljen u nju,” rekao je odlu?no.

    Kubizek, koji nije otkrio njeno prezime ‘Isak’ kada je knjiga prvi put izdana u doba III. Reicha s dosta cenzure, sje?ao se da je ona stvarno bila lijepa djevojka. “Imala je predivne oći, vrlo jasne i ekspresivne. Odijevala se lijepo i njeno dr?anje ukazivalo je na to da dolazi iz dobre obitelji.”

    Ipak, to je bilo sve ?to su dvojica tinejdđera znali o Stefanie, tako da su uveli obi?aj stajati u pokrajnjoj ulici svakog popodneva oko 17h i đekati da ona prijeđe most do glavnog trga.

    “Bilo bi nepristojno reći ne?to Stefanie,” prisje?ao se Kubizek, “jer nas nitko nije upoznao s mladom damom. Morali smo je samo gledati umjesto da je pozdravimo. Od tog trenutka nadalje, Adolf nije mogao skinuti oći sa Stefanie. U tom trenutku bio potpuno promijenjen i ne ba? sasvim svoj.” No za nekoga tko je prezirao dru?tvene bur?oaske obi?aje i đesto ih kritizirao, Hitler im se prili?no podrobno pokoravao kada je u pitanju bila Stefanie, mo?da zbog srame?ljivosti koja ga je ostavljala bez rijeći.

    Hitlerova igra: srame?ljivi pogledi iz daljine. Ah, tko od nas to nije radio?

    Landstrasse je bila glavno okupljali?te u Linzu. “Tamo se odvijalo dosta flertovanja i mladi armijski ?asnici bili su posebno dobri u tome,” dodaje Kubizek.

    Vidjeti mlade oficire kako pri?aju sa Stefanie bacalo je Hitlera u bijes. Kubizeku je bilo iskreno ?ao. “Siroma?ni, blijedi mladići poput Adolfa jednostavno se ne mogu natjecati s poru?nicima u njihovim zgodnim uniformama.” No umjesto da je poku?a privući humorom i ?armom, Hitler je samo stajao u sjenama i kipio. “Uobrađene budale,” rekao bi o svojoj konkurenciji.

    Kubizek dodaje da je Hitlerova mr?nja prema ?asnicima dijelom dovela do njegovog beskompromisnog negativnog stava o svim ?asnicima bilo gdje, te zatim i o vojsci opđenito. U?asno ga je ćivciralo da se Stefanie drućila s takvim mu?kim bitangama koje su, tvrdio je, nosile korzete i koristile parfeme.

    Beta mu?karci iz dna duđe mrze Alfe na koje su ljubomorni i ogovaraju ih koliko god mogu. Nekada su tu ulogu imali mladi ?asnici s parfemima, a danas je imaju oni kreteni koji provode cijelo vrijeme u teretani ili disku, ili oni ?minkeri s autima, ili oni igraći sa svojim rutinama. ?ak i ako se radi o nekom uistinu banalnom faktoru privla?nosti koji đenama uopđe ne bi trebao igrati ulogu pa je stvarno lo? (npr. privuđenost kriminalcima), Bete i dalje odbijaju prihvatiti da su đene tako odabrale. Kada ne bi bilo tih ?asnika/kretena, đene bi nam pale u krilo, zavaravaju se oni.

    Na svu sre?u, dok se zabavljala i ?avrljala sa svojim najdraćim Austrijskim ?asnikom, 17-godi?nja Stefanie nije imala pojma da je Hitler toliko prati. “Stefanie nije imala pojma koliko je Adolf zaljubljen u nju,” nastavlja Kubizek. “Smatrala ga je jo? samo jednim srame?ljivim i vjernim obo?avateljem.”

    “Kada je osmijehom odgovorila na njegov upitni pogled, bio je sretan i njegovo raspolođenje postalo je bolje nego ?to sam ga ikada prije vidio.

    No kada bi Srefanie, ?to se doga?alo jednako đesto, samo hladno ignorirala njegov pogled, bio je shrvan i spreman uni?titi i sebe i svijet.”

    Hitler je uskoro uposlio Kubizeka da mu pronađe sve ?to mođe o Stefanie. Njena majka, saznao je Kubizek, bila je udovica i ćivjela u obli?njem Urfahru, dok je njen brat studirao pravo u Be?u. Sljedeđe đetiri godine (izme?u 16 i 20), niti jedna đena osim Stefanie nije postojala u Adolfovim oćima. Ona je za njega predstavljala svu đenstvenost svijeta.

    Jednoitis.

    U oćima Beta mu?karca, ljubav – uspje?na, obostrana ljubav – se isto kao i kod đena “jednostavno doga?a”. Ako mu se ona nasmijećila, ?to je viđe potrebno? Ostatak đe se “jednostavno dogoditi”.

    E sad, Jednoitis nije ne?to lođe. Gotovo svatko je to proćivjeo barem jednom. I ja sam u srednjoj bio beznadno zaljubljen u curu koju sam (isprva) gledao izdaleka i koja je znatno utjecala na moje raspolođenje. Na svu sre?u, nisam nikada radio stvari kalibra Hitler:

    Hitler bi usporećivao operne pjevaćice koje su mu se svi?ale sa Stefanie, pretpostavljajući da i ona automatski ima glas i talent da bi sama mogla biti velika operna pjevaćica, samo kada bi to htjela. Njen izgled sli?an Valkiri nikada nije inspirirao u njemu ni?ta manje od nevjerojatnog entuzijazma. Isti taj entuzijazam inspirirao ga je i na pisanje bezbrojnih ljubavnih pjesama posveđenih Stefanie, s naslovima tipa “Himna mojoj obo?avanoj”.

    Mo?da je sre?a ?to viđe ne postoje, budući da se Kubizek sje?a kako mu je Hitler recitirao jednu u kojoj “Stefanie, plemenita dama sva u modrom i grimiznom, jađe na bijelom konju preko livada u cvatu, raspu?tene kose u zlatnim valovima na svojim ramenima; ćisto plavo nebo bilo je iznad nje i sve je bio ćisti ushit.” Kubizek se sje?a kako je Adolfovo lice sjajilo kada je recitirao takve stihove.

    Ipak, tijekom sve đetiri godine koje je obo?avao Stefanie, Hitler nikada nije niti jednom skupio dovoljno hrabrosti da joj kađe iti jednu jedinu rije?.

    Napraviti upad na ovaj ili onaj naćin nije ne?to ?to đe samo izvaditi mu?karca iz Beta pakla, ali bez toga nikada ne mođe biti iđega. Na?alost, Hitler je bio previđe Beta ?ak i za jednu rije?.

    Usput, “izgled sli?an Valkiri” mi se ćini pretjeran na temelju ove prastare fotografije Stefanie gdje se doima malo dje?a?ki, ali ne sumnjam da je bila vitka, imala dugu kosu, i zraćila mladena?kim zanosom. Mu?karcu ne treba viđe od toga kako bi se zaljubio do ućiju.

    Jesu li stvari mo?da mogle ispasti drukćije da mu je bio dostupan ovaj blog ili nekakav Alfa mentor, koji đe ga ili uputiti kako ostvariti đelju svoga srca ili mu reći da se pona?a kao budala? Na?alost, niakada neđemo saznati. No jednostrana romansa ne zavr?ava tu. ćitajte dalje:

    “Za tako savrđena ljudska bi?a poput njega i Stefanie”, rekao je Kubizeku, “nije bilo potrebe za obi?nim komuniciranjem rijećima iz usta: savrđena ljudska bi?a đe se intuitivno razumjeti.” ?toviđe, Hitler je sam sebe uvjerio da je Stefanie ne samo dobro poznavala njegove poglede i ideje, ve? i da ih je entuzijasti?no dijelila. Bio je toliko zaljubljen da je smatrao da bi ona mogla biti sposobna za telepatiju. Kada je Kubizek izrazio sumnju u to da Hitler mođe znati ?to Stefanie misli o iđemu, uzevći u obzir da nisu nikada pri?ali, razbjesnio se i povikao: “Ti jednostavno ne razumije? jer ne mođe? shvatiti pravo znađenje savrđene ljubavi!”

    Hitler se također nekako uspio uvjeriti da je Stefanie samo glumila interes za druge de?ke kao diverziju kojom đe skriti svoje vatrene osje?aje prema njemu.

    Ono za ?to nikada nije smogao hrabrosti bilo je jednostavno se predstaviti Stefanieinoj majci na jednoj od njihovih đetnji i pitati je za dopu?tenje da otprati njenu kđer, ?to je u to doba bio normalan naćin upoznavanja.

    Tako ti svega, Adolfe! Ti si mu?karac. Mu?karcima (u pravilu) stvari ne padaju u krilo. Znam, to je mnogo teđe nego đenski ćivot, ali mora? se malo potruditi.

    Budući da je bio samo siroma?ni slikar, Hitler je osjea?ao da bi njenoj majci zanimanje bilo va?nije od imena i da bi neminovno bio odbijen. Umjesto toga, nastavio je fantazirati da Stefanie nije imala nikakvu drugu đelju u ćivotu osim đekati dok joj on ne priđe i pita je da se uda za nju.

    A) dobra stara zabluda/racionalizacija “đene samo đele novac”
    B) manjak vje?tine prepakiravanja. Od doba Werthera pa nadalje (pa i prije), nema nikakvog razloga da umjetnik – makar i samo ?r?kao gluposti u bilje?nici – ne bi mogao inspirirati đensko zanimanje svojim zanimljivim pogledom na svijet.

    U Hitlerovu obranu, iako je njegova srame?ljivost bila nevjerojatna, bolesna i destruktivna, te bi samo reći ne?to ve? bilo dovoljno da mu da barem neku ?ansu (dakle, nije bilo potrebno puno igre), nije ba? da je mogao googlati ne?to o ovim temama i doći do rjeđenja. Pri?ati s roditeljima bi vjerojatno dovelo do “samo budi svoj”. No svejedno, mislim da bi svatko normalan morao barem znati prepoznati kada njegova strategija ne daje nikakve rezultate. Ljudska vrsta je nastala na (podsvjesnoj ili ne) cost-benefit analizi i uspje?nom prilago?avanju okolnostima. Hitler za to nije bio nimalo sposoban. To ga kao reproduktivno sposobnog ?ovjeka ćini neuspjelim okrajkom evolucije. Naravno, i dalje je mogao biti prilagodljiv ?to se tiđe politike i imati druge vrline, ali eto.

    Hitler je bio uznemiren kada je saznao da Stefanie voli plesati, ?to je bilo jednako suprotno njegovoj prirodi kao puđenje ili ispijanje piva u baru. Kubizek je u ?ali sugerirao da Hitler krene na te?aj plesa, no njegovom prijatelju se to nije svidjelo.

    “Zamisli prepunu plesnu salu,” Hitler je rekao, “i zamisli da si gluh. Ne mođe? ?uti glazbu po kojoj se ti ljudi kre?u, i tako promatra? njihov bezumni napredak, koji ne vodi nikamo. Nisu li ti ljudi potpuno ludi?!” Kada se Kubizek poku?ao suprostaviti tom mi?ljenju, Hitler je pođeo vikati na njega: “Ne, nikada! Nikada ne?u plesati! Razumije? li? Jednom kada je Stefanie moja đena, neđe imati ni najmanju đelju za plesom!”

    Upravo se u ovoj stavci ogleda esencija Beta mu?karca: apsolutno odbijanje da poduzme ne?to, ma koliko to nevino i lagano bilo. Dokle god te to ?to privlaći đene ne degradira kao osobu (npr. ekstremna kretenska igra), ne kvari vam budu?nost (npr. ulagivanje feminizmu tređeg vala) ili nije nemoralno samo po sebi (npr. tu?njava i droga), koga briga o đemu se radi? Ja bih se bez problema uhvatio vje?banja capoeire ili uđenja diferencijalne geometrije kada bi to bilo ne?to ?to đe mi donijeti đenu mojih snova. Ne u ru?noći, ne u srame?ljivosti, ne u nespretnosti, ve? u slijepom idealizmu, nalazi se sr? Beta mu?karca.

    Morao sam naućiti igru jer Hrvatice ne ćire noge za tipove koji znaju ovakve stvari.

    Naravno, moguđe je reći da se nekome to ne isplati s obzirom na to ?to danas mođe dobiti s obzirom na ulođeni napor. Ali ako bi nekome imati seksualni ćivot, đenu i obitelj donijelo veliku kolićinu sređe, i jo? k tome mođe ne?to poduzeti bez pretjeranog napora, kriminalno je samom sebi to uskraćivati i umjesto toga se prepu?tati racionalizaciji do kraja. To je mu?ki hr?ak.

    Upravo je depresija izazvana saznanjem da Stefanie voli plesati dovela Hitlera do nove vizije budu?nosti. “Pala mu je na pamet luda ideja: otet đe Stefanie. Objasnio mi je plan sa svim detaljima i rekao mi da drćim njenu majku zabavljenu razgovorom dok on otme djevojku.”

    Nakon ?to je plan napu?ten zbog opetovanog Kubizekovog negodovanja i manjka sredstava za ćivot mladenaca poslije njihovog bijega, Hitler je razmi?ljao o samoubojstvu. “Skoćio bih u rijeku s mosta nad Dunavom,” obja?njavao je Kubizeku. “I to bi bilo to. Ali Stefanie bi morala umrijeti sa mnom,” inzistirao.je.

    Da se razumijemo, Hitler je oćito bio samo Beta, bez onog uobi?ajenog dijela “dobar de?ko”. Za njega kao zavodnika ili njega kao politi?ara nema nikakvog moralnog opravdanja, iako osobno imam razumijevanja za njegov ljubavni problem.

    I usput, planirati da netko razgovara s metom dok je ti otima? zato ?to nsii sposoban razgovarati s njom je isto kao da gradi? svemirsku postaju za grijanje kuđe koju nisi sposoban zagrijati ugradnjom solarnih đelija. To je ludilo.

    Sve to zato ?to ne znam ni?ta o termalnoj izolaciji.

    Ipak, prije nego je mogao biti izveden bilo kakav o?ajni?ki plan protiv Stefanie, Hitlerovo raspolođenje se popravilo. U lipanj 1906. godine na Festivalu cvije?a u Linzu, on i Kubizek promatrali su paradu s ruba ulice Schmiedtorstrasse, koja je bila tako uska da su koćije s djevojkama nakiđenim cvijeđem morale proći blizu njih.

    “Stefanie je okitila svoju koćiju ne ru?ama kao većina drugih djevojaka, ve? obi?nim ali raznobojnijim cvijeđem s livade,” sje?ao se Kubizek. “Vedar pogled pao je na Adolfa. Stefanie mu se nasmijećila i, uzevći u ruke .jedan cvijet, bacila mu ga u ruke.”

    Efekt koji je to imalo na Hitlera bio je nevjerojatan. “Nikada ga nisam vidjeo tako sretnog kao tog trenutka.”

    “Voli me!” rekao je svom prijatelju. “Vidi?! Voli me!”

    Jedan ćin ljubaznosti je, bez da je to znala, spasio Stefanie od mra?nih fantazija. Hitler je poslije toga sa?uvao cvijet i dr?ao ga u ukrađenoj kutijici jo? godinama.

    Ipak, nastavio ju je stalkati i prislu?kivati. Jednom je rekao da Stefanie ima lijep soprano glas jer ju je slijedio iz bliza neko vrijeme i ?uo joj glas, ne?to ?to bi se većini ljudi ućinilo potpuno poremeđenim. Zatim je u renesansnom stilu naslikao ku?u u kojoj đe jednog dana ćivjeti sa Stefanie, uklju?ujući sobu s klavirom. Nastavio je visiti po tim dvama ulicama u nadi da đe ponekad dobiti osmijeh. I kada je napustio Linz, inzistirao je na izvje?tavanju o Stefanie putem razglednica.

    Uvijek je govorio da đe “popri?ati s njom sutra”, ali sutra nikada nije do?lo, a tjedni, mjeseci i godine pro?li su bez ikakvog poku?aja da promijeni stanje koje ga je tako mućilo. Naravno, da je ikada do?ao u priliku popri?ati s njom, uvidio bi da je Stefanie obi?na tinejdđerka, a ne reinkarnirana Valkira koja dijeli njegove nade, ideale i planove. No to bi ga vjerojatno razbjesnilo, jer u njegovom umu ova inađe sasvim obi?na austrijska djevojka bila je savrđena, i bilo kakvo odstupanje od tog ideala bi ga bilo ispunilo neizrecivim jadom.

    Molim minutu tićine za najveći Jednoitis na svijetu.
    …
    …
    …

    Unato? svom prezimenu, Stefanie nije bila ći0dovka. No Hitler i Kubizek to tada nisu znali, ?to pokazuje da budući organizator Holokausta nije imao ni?ta protiv toga u to doba, i pokazuje da mu kao mladi?u ćidovi nisu smetali. Je li mo?da cini?no izmislio svoju mr?nju prema ćidovima kao koristan alat za stjecanje moći u Njema?koj poslije I. svjetskog rata? Ovo obja?njenje kako se zarazio anti-semitizmom je mo?da najmra?nije od svih.

    Ne znajući za sve ovo, Stefanie se uskoro udala za jednog oficira i ćivjela s njim u Be?u, gdje je umrla malo poslije II. svjetskog rata.

    Naravno, nisam naivan pa da vjerujem da se II svjetski rat ne bi dogodio da je Hitler imao igru (tj. ne imao ovakvu anti-igru). Kao prvo, mnogi diktatori i koljaći su uz to imali igru i bili uspje?ni sa đenama. Kao drugo, II. svjetski rat je bio poravnavanje ra?una iz I. svjetskog rata i izazvan mnogim geopoliti?kim utjecajima. Holokaust je u sklopu svega toga bio tek vrh ledenog brijega i nije bio samo Hitlerova fiksacija, ve? produkt stoljetne mr?nje prema ćidovima.

    No evo ?to mogu vjerovati: da je Hitler imao igru i time dobio ljubav koju je priđeljkivao od Stefanie, mo?da ne bi bio toliko lud; mo?da bi ćivjeo obi?nim gra?anskim ćivotom u kućici s bijelom ogradom, i ulogu ratnog vođe prepustio nekome drugome ćisto zbog manjka vremena za to. Mo?da bi rat bio manje destruktivan i krvav, i viđe temeljen na racionalnim politi?kim i vojnim odlukama nego impulzivno??u jednog lu?aka. I mo?da bi Holokaust ostao samo na razini opđe diskriminacije i otimanja imovine ćidovima umjesto pokolja.

    A za sve one mu?karce koji ne planiraju biti diktatori ali imaju problema s ba? onom koja ih neđe, jedini racionalan odgovor bio je i ostaje uđenje igre.

    Oznake: igra, beta, hitler, politika, omega, pokolj, mu?ki hr?ak

  • Zabluda teorije prelijevanja

    “Uopđe mi ne smeta to ?to je cura droljasta. Davati oralni seks je najprirodnija stvar koju cura mođe uraditi. Ova cura ima dobru ideju. Seks je zabavan i prirodan. U redu je ponekad se opustiti i biti droljast.

    Većina mu?karaca je seksualno frustrirana i usamljena. Zato potiđem đene da daju ?to viđe. Trebamo viđe ovakvih cura da pobolj?amu seksualnu klimu u SAD-u. Imali bismo znatno manje frustriranih mu?karaca.

    Ovu curu treba pohvaliti za to ?to je ućinila, ne sramotiti. Cure koje daju oralni seks su dobre za ovaj svijet.”

    – Uspje?ni igra?, o slu?aju 17-godi?njakinje koju je netko snimio kako oralno zadovoljava dva mu?karca na Eminemovom koncertu

    U slu?ajevima obrane seksualnog nemorala (ovisno o tome ?to tko smatra seksualnim nemoralom), postoje dvije strane. Prva je prili?no predvidljiva i temelji se na misli da je potpuna seksualna sloboda apsolutno pravo svakog ?ovjeka svake đene i da je svaki poku?aj njenog usmjeravanja ili ograni?avanja izum patrijarhalnog dru?tva u kojemu su đene potlađene, objektivizirane, zlostavljane i diskriminirane. ?ak je i sami poku?aj distanciranja mu?karaca od seksualnog nemorala, bez ikakvog osućivanja, napadnut s pjenom na ustima. Bijeli vitezovi i feministice koji guraju ovu teoriju vođeni su nevjerojatnom ideolo?kom zaluđeno??u od koje im se patrijarhija privi?a na svakom koraku, a biolo?ka seksualna ograniđenja i seksualni moral izazivaju u njima slijepi bijes. Također, kod bijelih vitezova, u pozadini je također uzaludna nada da đe ih đene nagraditi seksom za njihovu podr?ku i “napredne” poglede na svijet, dok je kod feministica jednostavno u pitanju pohlepa koja ih potiđe da iskamđe ?to viđe privilegija mogu od dru?tva ćije povjerenje trenutno ućivaju, bez obzira na to koliko to uni?tava dru?tvo u kojemu ćive i druge osobe.

    Ovaj post se tiđe viđe druge strane koja također brani seksualni nemoral. Naime, druga strana je rijetka i vrlo originalna. Poput ?ovjeka iz citata, neki mu?karci ili imaju Alfa status i s time ućivaju plodove modernog seksualnog trći?ta ili su Beta i Omega i nadaju se da đe ih ućivati. Bilo kako bilo, u njihovom pogledu na svijet, đenska seksualna sloboda je dobra ako đe pomoći smanjiti broj seksualno frustriranih mu?karaca. Ako se u dru?tvu doga?a viđe seksa, to znaći da đe se on preliti kroz dru?tvo sve do frustriranih mu?karaca i utaćiti njihovu đe?. To je hvale vrijedan altruizam s kojim se mogu sloćiti.

    Na?alost postoji jedan problem. Zbog đenske osobine koju nazivamo hipergamijom – nagonom za bivanjem sa ?to viđe Alfa mu?karcem bez obzira na rizike i negativne efekte, distribucija seksa u dru?tvu o?tro je nagnuta. Naj-Alfa mu?karci koji ćine jedva 5% populacije ućivaju 40% ukupnog seksa koji se doga?a u dru?tvu, dok svi Alfa mu?karci i neki od vićih Beta, ukupno tek jedna đetvrtina populacije, ućivaju nevjerojatnih 78% ukupnog seksa koji se doga?a u dru?tvu. Ostale tri đetvrtine mu?karaca se ili jedva snalaze ili ćive u pustinji prisilnog celibata.

    Evo ?to ovo znaći: kada bismo postali potpuno seksualno otvoreno dru?tvo i ukinuli svaki oblik sramođenja đenskog promiskuiteta (ili serijske monogamije), to i dalje ne bi pomoglo seksualno frustriranim mu?karcima. Kada bi se, recimo, kao rezultat poticaja citiranog gore, dogodilo 1000 novih slu?ajeva oralnog seksa, 780 od tih slu?ajeva bi oti?lo kod samo 280 mu?karaca – u prosjeku po tri svakom mu?karcu. Tek 220 slu?ajeva oralnog zadovoljavanja bi bilo raspodijeljeno me?u ostalih 720 mu?karaca – tek jedan svakom tređem mu?karcu. Svaki ?lan prve grupe bi bio zadovoljen u prosjeku po 3 puta, dok bi svaki ?lan druge grupe bio zadovoljen u prosjeku po 0.33 puta. Od trećine oralnog zadovoljavanja se sigurno ne mođe svrćiti. Nekako mi se ne ćini da je tih 0.33 dovoljno za rje?avanje duboko ukorijenjene seksualne frustracije.

    Jo? gore od svega ovoga je to ?to hipergamija zbog fenomena predselekcije postaje sve ja?a kako dru?tvo postaje promiskuitetnije. ?to je ve?a ukupna kolićina seksa u dru?tvu, to je veći dio koji ide Alfama. U gornjem primjeru, kada bismo dodali jo? 1000 slu?ajeva oralnog seksa u populaciju, poslije prvih 100 slu?ajeva odnos viđe ne bi bio 78% / 22, ve? 80% / 20%. Dok bismo do?li do posljednje ?arđe od 100 slu?ajeva, ona bi bila distribuirana toliko povoljno za Alfe da bi oni dobili 90% novih slu?ajeva, a ovi tek 10%. To je poput gađenja vatre benzinom.

    Evo kona?nog rezultata teorije prelijevanja na stvarnom seksualnom trći?tu:

    I ne samo na seksualnom trći?tu

    Iako je stav tog malog broja mu?karaca u osnovi pozitivan, zapravo je prili?no kratkovidan i nanijet đe dru?tvu kao cjelini viđe ?tete nego koristi. Ako đele smanjiti seksualnu frustraciju, predlađem da se uhvate dekriminalizacije ili legalizacije prostitucije. To je alat koji daje potvrđene rezultate ve? milenijima i nije nimalo ?udno da je feministi?ki lobi đestoko protiv toga.

    Imam sad reći ne?to drugo. Najve?a ironija u spomenutom slu?aju ?to se digla galama oko nanođenja ?tete curi na slici. Ona je, kako mediji prenose, pretrpjela veliku bol od strane grozne patrijarhije (iako su đene te koje znatno viđe osu?uju đene zbog droljastog pona?anja) koja u svojoj zatucanosti i primitivnosti osu?uje njenu seksualnu slobodu. Trebamo zatući groznu patrijarhiju koja iz ćiste pakosti progla?ava promiskuitetne đene droljama, a mu?karce junacima.

    No kako je zapravo povrijeđena privatnost ove cure? Njena slika nije goli?ava. Ne vidi se nikakav intimni dio tijela ili ne?to za ?to se inađe ođekuje da je na javnom mjestu skriveno. Na slici su samo njena usta ne neđemu. Mogla bi jednako tako jesti hot-dog i zezati se.

    U me?uvremenu, nikoga nije briga ?to je golo mu?ko tijelo izlođeno poruzi svijeta i ?to je netko bez njegovog pristanka izloćio njegov seksualni ćivot. No feministice, bijeli vitezovi i ostali majstori racionalizacije, u svom ?aru za pronalaskom “?rtava” koje đe im donijeti ugled i novac, nekako su propustili osuditi tu ćinjenicu.

    Tko se la?a dvostrukog standarda, od dvostrukog standarda i pogiba.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, teorija prelijevanja, promiskuitet, alfa, beta, igraći, feminizam, bijeli vitezovi

  • Cure koje vole kretene 7: Cijena engleskog trona


    Dana?nje izdanje nađeg omiljenog serijala vodi nas u Englesku 16.-og stolje?a, gdje je mlada ljepotica po imenu Anne Boleyn postala đenom i kraljicom kralja Henrya VIII-og.

    Kralj Henry VIII i Anne Boleyn (prikazani u seriji “The Tudors”)

    Kralj Henry VIII poznat je po nekoliko stvari, najva?nija od kojih je odvajanje Anglikanske crkve od Katoli?ke i potpuni raskid veza s papom u Rimu. Njegova vladavina ostala je zapamđena kao doba ekstravagancije i okrutnosti. Iako je kralj Henry bio vrlo obrazovan i smatrao se humanistom, vladao je impulzivno i apsolutisti?ki. To je zauvijek pokvarilo dojam koji je mogao ostaviti na povijest kao inađe sposoban i odlu?an vladar.

    U doba kada poćinje na?a pri?a, Kralj Henry imao je problema s naslijeđem. Sa svojom đenom, Catherine od Aragona, imao je samo jednu kđer. Ostalih pet trudno?a zavrćilo je ili spontanim poba?ajem ili djecom koja su ćivjela od nekoliko sati od dva mjeseca poslije poroda. Iako bi bilo legalno da njegova kđer naslijedi prijestolje, Henry se bojao te mogu?nosti jer je to u povijesti ve? jednom izazvalo dugi gra?anski rat koji je razorio Englesku.

    Iako je Catherine po svim povijesnim izvorima bila idealna đena – opisana kao “jedna od najljepćih na svijetu”, “izvan svake konkurencije u svojoj mladosti”, vjerna, obrazovana, skromna i iznimno popularna u javnosti – to sve nije bilo dovoljno da zadrći kraljevu naklonost. Nije jasno je li njegovo nezadovoljstvo kraljicom Catherine bilo inicirano manjkom ćivog mu?kog potomka ili njenom staro??u i prolaskom ljepote (Catherine je bila 5 godina starija od njega). Bilo kako bilo, njegov Coolidgeov efekt bio je bezobzirno probuđen i eskalirao je iz stalnog varanja, neđega ?to je radio ve? dvadesetak godina, u trođenje svog 100%-nog napora u stjecanje razvoda i udaljavanja od sebe Catherine i njihove kđeri Mary. To je dovelo do njegovog prvo suptilnog i zatim otvorenog sukoba s Katoli?kom crkvom koji je nakon viđegodi?njeg natezanja rezultirao osamostaljenjem Anglikanske crkve.

    Kraljica Catherine od Aragona, prva đena Henrya VIII-og

    Negdje u to doba, mlada (10 godina mla?a od kralja) ljepotica Anne Boleyn, prateći uspon svog oca Thomasa, do?la je na dvor kao jedna od kraljićinih pratilja. Nije dugo trajalo dok se kralj nije beznadno zaljubio u nju, no Anne ga je isprva odbila i napustila dvor, izra?avajući mu naklonost ali ne đeleći biti samo njegova ljubavnica (nekoliko godina prije je kralj ve? “potroćio” njenu sestru koja bila na glasu kao laka). Moguđe je da je ovo posebno napalilo Henrya jer kao kralj nije bio naviknut na odbijanje, ?to je jedan od rijetkih primjera uspje?ne đenske igre. Poslije toga, kada je kralj izrazio đelju da se razvede od Catherine i ođeni njom, pristala je i vratila se na dvor. Proces razvoda je trajao preko pet godina. U me?uvremenu je boravila s kraljem u javnosti i provodila vrijeme s njim, iako mu se i dalje nije dala skoro sve do braka. Njen utjecaj na dvoru, iako neslu?ben, bio je znatno veći od Catherininog: ambasadori su znali da im niti jedan prijedlog neđe proći ako ne budu u dobrim odnosima s njom, dok je Catherine ?amila zatvorena prvo u svoje odaje, a zatim u odvojenu tvr?avu u udaljenom dijelu Engleske kamo ju je Henry prognao i oduzeo joj sve naslove.

    Iako je kraljica Catherine otvoreno mrzila Anne, u svojoj nemilosti nije joj mogla ućiniti ni?ta osim prijetiti joj. Jednom prilikom, dok je Anne jo? bila njena pratilja i nije ućivala toliki status na dvoru, kraljica je uoćila da Anne nosi skupu ogrlicu i prozvala je:

    Catherine: Ta ogrlica, tko ti ju je dao? Odgovori mi.
    Anne Boleyn: Njegovo veli?anstvo.
    Catherine: Ba? si skupa…. skupa kurvetina!
    Anne Boleyn: Nisam kurva… va?a visosti. Volim njegovo veli?anstvo. I vjerujem da i on mene voli.
    Catherine: On je samo zaslijepljen tobom, kao ?to su mu?karci đesto zaslijepljeni novim igra?kama. Ubrzo đe vidjeti ?to si ti zapravo. I umorit đe se od tebe… isto kao i od svih ostalih!

    Ove rijeći bile su viđe proro?anske nego ?to je Anne mogla naslutjeti.

    S kraljevim prisvajanjem vlasti nad Anglikanskom crkvom i raskidom s Rimom, razvod je postao trivijalna stvar; Anne Boleyn udala se za Henrya 1533. i time postala druga kraljica Engleske. Njihov ćivot je isprva bio idili?an i Anne je rodila kđer, Elizabeth. Iako se moglo pretpostaviti da su i dvor i Henry razo?arani izostankom sina, sam Henry ju je uvjerio da je to u redu. Naposljetku, oboje su bili mladi i imat đe jo? djece. No vrlo brzo ju je pođeo varati sa svim mogućim pratiljama i slu?avkama, isto kao ?to je radio i s Catherine. Ovaj put ni manjak djece ni starost nisu mogli biti izgovor. Jednostavno ređeno, kada je mu?karac istodobno i svjetski napaljen i najmo?nija osoba na svijetu, neminovno je da đe to iskoristiti za utapanje u moru drugih đena.

    Anne je isprva prigovarala, ali kao i Catherine znala je da je takvo pona?anje ođekivano od kralja. Jo? bolje od Catherine koja je samo ignorirala mnogobrojne ljubavnice, oti?la je korak dalje i dala mu svoju pratilju i rodicu Madge na raspolaganje. Njena logika je bila: ako Henry ve? mora varati, u redu, ali neka to ćini s osobom koja je neđe zeznuti ili imati ambicija postati kraljicom kao ?to ih je ona imala. Ovaj pristup je u mnogo đemu sli?an primjeru Monice Belucci, koja je prihvatila da s 50 godina mođe biti ne znam kako lijepa, ali da đe njen Alfa i dalje varati, pa je bolje da prihvati biti u haremu dok god je glavna u haremu. Ovaj odabir – pre?utno dijeljenje komadi?a Alfe s drugima – je uz serijsku monogamiju glavna zna?ajka đenske seksualnosti. I kako se seksualno trći?te, pod utjecajem promjene đenskih preferencija, degradira i postaje sve sli?nije prehistorijskom obliku, toga đemo vi?ati sve viđe – i to ne samo kod kraljevskih obitelji.

    “Znati da đe tvoj mu?karac uvijek biti tu za tebe va?nije je od seksualne vjernosti. Bilo bi bizarno traćiti vjernost od njega ako se nismo vidjeli dva mjeseca. Ne mođe? ga pitati ?to je radio. Pristojnije je i realnije prihvatiti da đe biti s tobom kada se vidite. Ne bih ovo nazvala diskrecijom, ve? elegancijom.”
    – Monica Bellucci, o?ujak 2010.

    Drugi problem kraljice Anne bila je njena vatrena i argumentirana narav. Kao ljubavnicu, to ju je ćinilo misti?nom i privla?nom. Kao đenu, to ju je đesto dovodilo u sukob s Henryem. Za razliku od pro?lih zgoda kada je jo? bio tjelesno zaljubljen u nju i uvijek bi se trudio udovoljiti joj u svim razumnim zahtjevima, sada mu je postalo svejedno i njene molbe su najđe?đe zavr?avale ignoriranjem. Njena seksualna privla?nost kao snaga doćivjela je fatalan udarac kada je kod druge trudnođe doćivjela spontani poba?aj.

    Izme?u stalnih sva?a, razornog djelovanja Coolidgeovog efekta, i ponavljanja Catherininog problema, Anne je spala na tu?nu razinu da je morala doslovno moliti Henrya da dođe u krevet s njom. Ipak, kada ga je uspjela nagovoriti, ponovno je zatrudnjela – ovaj put bila je uvjerena da se radi o sinu – i stvari su se privremeno popravile. Svejedno, kralj je nastavio oćijukati s ljubavnicama gdje god bi ih na?ao. Ovaj put je pođeo provoditi mnogo vremena s kđeri njegovog prijatelja, lijepom mladom djevojkom 20 godina mla?om od njega po imenu Jane Seymour. Njena prisutnost, pogotovo kada ju je doveo na dvor kao nekada Anne, u?asno je ćivcirala kraljicu. Jedan put je o?amarila Jane nakon ?to ju je na?la kako zami?ljeno gleda u privjesak s Henryevom slikom, i prozvala je kurvetinom. Svejedno, budući da je znala koliko je njena trudno?a va?na, Anne se potrudila ostati izvan svega toga i izolirati se od svijeta ?to je viđe mogla kako bi smanjila stres.

    Negdje tijekom đetvrtog mjeseca Annine trudnođe, Henry je i?ao na vite?ki turnir gdje je, kao i inađe, sudjelovao u borbama. Ovaj put je tijekom jednog suđeljavanja nesretno pogođen u glavu i bađen s konja. Kraljici su donijeli vijest da je kralj u nesvijesti i da ne znaju hođe li se probuditi. Bez kralja, i ona i njena obitelj, vrlo nepopularni u javnosti, bili bi osuđeni na propast. To je za nju bio stra?an udarac, no ono ?to je dovrćilo Annin pad nije bio stres od ozljede njenog mu?a, ve? ne?to drugo. ćim se osvijestio i oporavio dovoljno za đetnju po dvoru, kralj je oti?ao zahvaliti se Jane Seymour, vjerujući da su ga je njeni dar i molitve spasili od smrti u borbi. Njegova zahvalnost nije bila samo platonska, naravno, i ubrzo se na?ao u zagrljaju s njom, mazeći je i ućivajući u ponovnom stanju zaljubljenosti. I ba? je u tom trenutku nai?la Anne.

    Prona?avći ih takve, Anne je izgubila kontrolu nad sobom i pođela vikati i plakati. To je bio kona?ni okida? potreban za izazivanje spontanog poba?aja i pođela je krvariti. Pregled ve? prili?no razvijenog ploda pokazao je da je dijete bilo mu?ko. Kako je poslije rekao netko na dvoru, “pobacila je svog spasitelja”.

    Opsjednut Jane Seymour i sada potpuno ohlađen od “đene koja mu isto ne mođe dati sina”, Henry je izjavio da je i njegov drugi brak produkt vje?ti?arenja, prijevare i tko zna đega sve ne, te da đe uzeti drugu đenu. Kako ovaj put nije bio ograniđen Katoli?kom crkvom, rijećiti se Anne bilo je vrlo jednostavno i pristupio je tome s hladnom odlu?no??u. Zadućio je svog kancelara da pronađe dokaze da ga je ova varala, a on je mućio velik broj osumnjiđenika sve dok neki u mukama nisu priznali da su spavali s kraljicom i da je varala kralja s barem stotinu mu?karaca u te tri godine.

    I tako je zavrćila Anne Boleyn.

    Anne Boleyn razlikuje se od većina đena opisanih u ovom serijalu. Dok je prvih đest slu?ajeva gotovo premo?no bilo privuđeno upravo kretenizmu i brutalnosti zbog njih samih, nju je to odbijalo. Ipak, njena đelja za Alfom bila je dovoljno jaka da nadvlada bilo kakav oprez i zaslijepi je tako da ne vidi potencijalno grozne posljedice. Iako mi je stra?no ?ao naćina na koji je zavrćila, Anne svejedno predstavlja vrijedan primjer bezumne trke za super-Alfom nau?trb svega ostalog, i pouku da ljepota, vjernost, mladost i đednost niđemu ne sluđe ako ih pokloni? kretenu.

    Kao ?to joj je kraljica Catherine rekla, bilo je neminovno da đe je se Henry rijećiti jednako bezobzirno kao i nje ćim ga prestane zabavljati. No kao ?to se danas sve đe?đe doga?a, đene đesto fantaziraju da su iznad biolo?kih zakona i da đe se onaj napaljeni, mo?ni mu?karac vezati ba? za njih. Jer eto, ovaj put je drukćije.

    Oznake: povijest, prag dominacije, cure koje vole kretene, Engleska, film, varanje, alfa, kreten