Zubak com d.o.o.

Category: blog

  • Stvarno? “Svatko mođe biti s tamo nekom neiskusnom balavicom”


    Kao mu?karac koji je nepokolebljivo direktan oko ćinjenice da je mladost najprivla?niji đenski atribut, te da je za sve koji to mogu (Alfa tipove) najprirodnija stvar na svijetu biti s partnericama znatno mlaćim od sebe, privlaćim veliku kolićinu mr?nje od strane onoga ?to nazivam “feministi?kom policijom”. Iako mi jo? nismo toliko daleko potonuli kao dru?tvo da bi se razliku od desetak godina u korist mu?karca javno smatralo “iskori?tavanjem”, ipak su prisutni suptilni poku?aji sramođenja prirodnih mu?kih preferencija. Jedan od najđe?ćih je ovaj:

    “Svatko mođe biti s tamo nekom neiskusnom balavicom.”
    aka
    “Jedino đe neiskusna cura biti s tako nekim starim perverznjakom.”

    Naravno, ovdje istog trena uo?avamo jo? jedan oksimoron dru?tveno prihvađenih tvrdnji koje nam naturaju
    feministice, bijeli vitezovi, gubitnici na seksualnom trći?tu i ostali negatori ljudske prirode (ali ponavljam se). Naime, ako svi znaju…

    … da “bilo tko mođe imati neiskusnu curu”…

    … te isto tako, svi znaju…

    … da igra, (ne?to ?to posjeduje tek malen broj mu?karaca, a ne bilo tko), “radi samo na neiskusnim curama”…

    … tko je onda tu lud? rolleyes

    Realnost je, naravno, dijametralno suprotna od histerije. Nema ni?ta pođeljnije na ovom svijetu od mlade đene. Neizmjerne mogu?nosti odabira partnera koje dolaze u paketu s posjedovanjem vagine u dobi od cca 18 godina nisu nikakva ?ala. Ako je istina da novac ćini da se svijet okređe, treba uzeti u obzir da je novac ipak samo ekstenzija biolo?ki uvjetovanog natjecanja za svjećim, plodnim djevojkama. Grubo gledano, to je smisao ćivota. Cijela egzistencija centirana je oko borbe za mlade đene.

    U ovom podru?ju je, prirodno, puno kiselog gro??a. Vrlo su đesti poku?aji uvjeravanja da su mlade djevojke bezveze, a one tamo samopouzdane 40-godi?njakinje su “the shit” za kojima svi đeznu, no na svu sre?u, penis je nemoguđe prevariti, tako da propaganda pada na gluhe ući. Naravno da ima i pone?to starijih đena koje uspijevaju ostati vru?a roba na trći?tu, no to su rijetke iznimke, koje uz to i đesto ovise o manipulaciji raznim Beta jadnicima koji ionako nemaju drugog izbora.

    Druga ćinjenica koja sabotira tvrdnje o tome kako bilo tko mođe biti s tom jadnicom koja je upravo dobila osobnu je jednostavna demografija. Kada uzmemo u obzir đensku relativnu nesklonost vezama s mu?karcima mlaćima od sebe i demografsku usporavanje, rezultat je da je sve veći broj mu?karaca koji se u prosjeku natje?u za bilo koju pojedinu đenu, bez obzira na njenu dob, a u najmla?oj dobi pogotovo. U razvijenim zemljama jednostavno viđe nema dovoljno mladih đena da bi svatko mogao imati jednu. Dapađe, obrnuto!

    Treći problem je naravno ?to se zapravo smatra “odraslim”. Ovo nije rasprava o najni?oj dobi pristanka (koja je kod nas 16, 18 ako je netko u poziciji moći), ve? o jednostavnoj ćinjenici da dana?nje dru?tvo omogu?ava sve ve?u infantilizaciju đena. Jednostavnijim rije?nikom, budući da đene sve manje trpe posljedice svojih loćih odluka, postaje uobi?ajeno da ne shvate neke ćivotne stvari sve do tridesetih godina i susreta sa zidom. Iz tog razloga, đenina dob ima sve manji utjecaj na to koliko je zapravo sazrela, dok strelovito raste va?nost individualnih karakternih osobina.

    Bilo kako bilo, ja se svoje “balavice” ne odriđem.

    Oznake: đene, feminizam, alfa

  • Ako đe? biti i?ta, budi ljubazna

    “Naravno da mu je lakđe hodati s nekom glupom manekenkom koja mu se uopđe neđe intelektualno suprostavljati i biti mu izazov…”
    – neka krava o vezi Leonarda DiCapria (38) i Aferdite Dreshaj (26)

    Od svih stvari koje đena mođe poduzeti za svoju privla?nost, ljubaznost je glavna stvar. Genetika nije pod tvojom kontrolom. Isto tako nije ni starenje. Svi poćinjemo s kartama koje su nam dodijeljene i zatim pomalo blijedimo, slabimo, i umiremo. Pod pretpostavkom da se brine? o svom tijelu (vitkosti) i nagla?ava? svoje prirodne atribute umjesto da ih uni?tava?, tvoj karakter je posljednje bojno polje na kojemu mođe? izvojevati jo? pokoju prednost za sebe u vidu privlađenja kvalitetnog mu?karca.

    Upravo je zbog toga mo?da dana?nji feminizam toliko tragi?an: savjeti da su sve vrste tijela jednako privla?ne po svojoj destruktivnosti nisu ni sjena savjeta o tome da đena treba biti “izazovna”.

    Dame, evo vam mali podsjetnik: za mene, đene nisu tu da bi bile “izazovi”. One su tu da bi bile ugodni, nje?ni, poticajni, pa?ljivi, slatki dodaci koje đelim imati u svom ćivotu jer ga uljep?avaju i ćine ga sretnijim. Ne treba mi viđe debilnih problema za rje?avanje. Upravo je u tome problem: sve ove đene provode svoje vrijeme i poti?u druge da provode svoje vrijeme bivajući izazovnima (u prijevodu: neugodnim, sva?ala?kim i te?kim), uga?ajući samo vlastitoj projekciji, umjesto da obrate pozornost na to ?to mu?karci stvarno đele.

    Kako bih bolje pojasnio ovaj kriti?an faktor đenske privla?nosti, dodao sam citat jednog ?ovjeka s izvrsnom igrom i bogatom romanti?nom povije??u, iz doba kada su jezgrovite istine o seksualnom trći?tu jo? bile slobodne od lanaca politi?ke korektnosti:

    Oznake: hraniteljski instinkt, đene, feminizam

  • Hrvatice stranim oćima


    Roosh danas na svojoj novoj stranici Return of Kings ima općiran ?lanak o svojim dojmovima o đenama u Lijepoj na?oj tijekom tromjese?nog posjeta ovog ljeta. Budući da znam da mnogi moji ćitatelji nisu dobri s engleskim, odlućio sam ga prevesti, a usput i dodati nekoliko svojih komentara.

    Sve ?to treba? znati o hrvatskim curama
    Roosh

    1. Hrvatice su visoke, tamne i vitke. Imaju uglavnom mediteranski ton kođe blago maslinaste boje, sme?u kosu i smeđe oći, iako ni plavuđe nisu rijetke. Njihovi dugi vratovi nagla?avaju elegantne figure sli?ne modelima. Njihove guze su okruglaste, iako u prosjeku imaju male grudi. One su, bez sumnje, najljepđe djevojke koje sam ikada vidio u mojim putovanjima kroz Europu, i daleko iznad svega osim mo?da nekih sitnih predjela Baltika. Mnogo su viđe seksi i lijepe od i Poljakinja i Ukrajinki.


    (Mo?da je mislio na ovako ne?to – “Ivana M” – izvor)

    Igniss: potpuno se slađem. Iako kvaliteta u mnogim drugim zemljama uopđe nije lo?a (a ja uz to volim i Aziju i Ju?nu Ameriku), Hrvatice su definitivno najljepđe ili me?u najljepćim đenama na svijetu.

    2. Iako su Hrvatice đenstvene, ćine se sasvim spremne za Amerikanizaciju (tj. “Pozapadnjavanje”). Cure otvoreno prigovaraju o nođenju peta ili urećivanju. Kada bi bog si?ao s neba i rekao im da viđe ne moraju biti đenstvene, ulice bi bile prekrivene cipelama, ?minkom i ostalim pomagalima. U zraku je lijeni osje?aj tipa “đemu se truditi”, tako da me nimalo ne iznena?uje visoka stopa prihva?anje hipsterstva i namjernog manjka urećivanja ili unaka?avanja samog sebe (npr. kratka kosa, tetovađe, piercing, op.prev.).

    Igniss: slađem se. Iako se đesto govori o ?minkeraju u Hrvatskoj, on je gotovo ograniđen na izlaske i sve je ve?a koncentracija spomenutih unakađenih đena – barem me?u mladima (ćitajte dalje).

    3. Većina cura je slatka, ali ubrzo se ukazuje nekoliko negativnih karakternih osobina. Cure mogu biti grube, izbirljive, lijene i, najva?nije od svega, previđe kriti?ne. Hrvatske cure su najizbirljivije koje sam ikada upoznao; mnogo me cura otvoreno kritiziralo odmah na pođetku upada zbog mojih tjelesnih mana, teme razgovora i sli?nih detalja. Ne samo da đe te konstantno prosućivati oko sitnica, ve? đe to ćiniti na vrlo ne-diplomatski naćin. ?to je god samopouzdanija djevojka, to je ve?a ?ansa da se susretne? s ovim negativnim karakteristikama.

    Igniss: potpuno istina. A to je jo? prema strancu, koji samo po sebi ima viđe pođetne vrijednosti i inspirira malo viđe pristojnosti. Osim Amerikanki i Australki, gotovo nitko na svijetu nema nebulozan i općiran popis kriterija kao Hrvatice (koji je onda potrebno razbijati dobrom igrom).

    4. Hipergami?ne su po prirodi. Cure koje imaju de?ka đe biti potpuno otvorene tvom upadu, ne ogla?avajući tu ćinjenicu sve dok ne dospijete do kasne igre. Zbog ovoga sam si nametnuo obavezu da pitam ima li de?ka unutar prvih 15 minuta. Je li to dobra ili lo?a igra ne znam, ali rezultiralo je time da nisam bio vuđen za nos kroz paklensko dopisivanje s curama koje su htjele istraćivati druge opcije dok su u vezi. Budući da velik dio hrvatskih cura ima de?ke, to je problem, ali naravno i da ima mnogo onih koje nemaju.

    Igniss: ovo ne bih nazvao nekom posebno-hrvatskom osobinom jednostavno zato ?to je te?ko razaznati za?to se to zapravo doga?a. Recimo da je bilo suprotno i da cura odmah kađe nekome tko joj priđe da ima de?ka i hvala ali nije zainteresirana. Je li to zato ?to je uistinu lojalna, ili zato ?to je taj koji joj je pri?ao imao lo?u igru? Vidim na ?to Roosh misli: većina cura se pona?a kao da je slobodna bez obzira na stvarno stanje, te ti kađe da ima de?ka tek nakon ?to je odlućila da to ipak nije dovoljno igre za nju ili se prisjetila da ima nekoga. To, logi?no, vodi do zabrinjavajuđeg zaklju?ka da onima koji imaju dobru igru nikada neđe reći da ima de?ka, ve? đe jednostavno prijeći kod njih, kako im se neki ućini viđe Alfa (tj. privla?niji) u kojem trenutku. U praksi tu pojavu nazivamo “Alfa vrtuljak”, dok je engleski izraz ne?to vulgarniji, “co*k carousel”.

    Ilustracija: Alfa vrtuljak

    Svejedno, dobro mi je poznato da većina hrvatskih cura obo?ava absorbirati mu?ku pozornost i odr?avati druge prilike unato? tome ?to je u vezi. Vjerojatno ovoj ćinjenici i pridonosi to ?to mnogo naćih djevojaka smatra da im je ispod ?asti biti same, pa ulije?u u veze ćisto tako zbog zabave i onda naknadno “unaprije?uju poziciju”.

    5. Gotovo sve govore engleski. Svatko ga mora naućiti u ?koli ve? od dje?je dobi.

    Igniss: vrlo mi je drago ?uti ovo. Po mom mi?ljenju je obavezno uđenje engleskog svejedno produciralo ogromne brojeve uđenika koji nisu imali pojma viđe od “hello”, ali vjerojatno se stanje popravlja, a i viđe smo izlođeni stranim izvorima kulture kao ?to su glazba i serije. Ovo je jedna od pozitivnih strana amerikanizacije. Neka netko proslijedi ovo Ministarstvu obrazovanja.

    6. Stranci su popularni. Nije ba? da Hrvatice ne vole svoje mu?karce, jednostavno svoju zemlju poimaju kao ne?to dosadno i tupo. đele upoznati tipove iz egzoti?nih mjesta kao SAD i Engleska.

    Igniss: Ah, popularno “Rastopim se kad ?ujem britanski naglasak”. Dovoljno ređeno. I toliko o tome da mi “mrzimo SAD”.

    7. Nude puno bolji povrat na investiciju od Ukrajinki. U Ukrajini, suo?ava? se s tvrdim isto?no-europskim mentalitetom, gdje đene sve poimaju kao transakciju, gradovima pripi**inama, te jezi?nim barijerama. U Hrvatskoj, ima? privla?an glavni grad s mnogo govornika engleskog jezika i curama koje je lakđe dobiti u krevet (op.prev.: LOL). Nema nikakve dileme da treba ići u Hrvatsku, a ne u Ukrajinu, iako je jo? nedoređeno koje ćine bolje djevojke, a ne samo seksualne avanture. Ali pazite: vijesti o Hrvaticama se ćire i vjerojatno đe biti puno viđe konkurencije unutar pet godina.

    Igniss: ovo se poklapa s mojom ukupnom ocjenom (?ast iznimkama <3) “pune kriterija, a lake”. Svejedno, ne slađem se da đe doći do nekakve navale ljubavnih turista. Pa mi smo turisti?ka zemlja ve? gotovo pola stolje?a i ne mođe se reći da je to promijenilo ne?to zna?ajno, iako svakako podiđe ego lokalnim đenama.

    8. Moja igra u Hrvatskoj je automatski postala posprdna zbog silne kolićine lođeg stava na koji sam nai?ao. Taj stav nije bio automatski, ali doga?ao se toliko đesto da sam morao ukljućiti one dijelove igre koje nisam morao upotrijebiti sve od kada sam napustio SAD, pogotovo ?to se tiđe prijateljica koje su gnjavile i cockblockale (ometale daljnju igru s metom, op.prev.).

    Igniss: i ja sam ve? odavno rekao da je na?a zemlja jo? daleko od SAD-a, ali da je nevjerojatno amerikanizirana s obzirom na svoju razinu razvoja. ?to se igre tiđe, to znaći da je na snazi pravilo 20/60/20: 20% cura eksplicitno đeli visoku razinu igre, 60% đeli barem umjerenu kolićinu igre iako đesto to negira, a 20% ne đeli igru i to ih odbija. To znaći da đe? najmanje svaku drugu hrvatsku đenu s kojom ne?to poku?a? automatski izgubiti ako nema? dovoljno igre, a iz toga slijedi da je kretenska igra najbolji mogući modus operandi ako ?ovjek đeli biti seksualno i ljubavno ispunjen s naćim đenama. To je za na?u dr?avu porazna ćinjenica i glavni razlog za?to su sve popularniji blogovi poput ovoga.

    9. Klju? je izolirati je od prijatelja. Jednom kada izvje?ba? izolaciju, izvje?bat đe? spavanje s hrvatskim curama. Najđe?ći potez koji sam koristio i koji je doveo do najviđe seksa bio je “idemo u đetnju.” (prili?no jednostavno, op.prev. vidi?, samo mora? odlu?no nastupiti) Mora? se oduprijeti svim njenim poku?ajima da de-izolira situaciju time ?to đe povesti prijateljice sa sobom. Ako ide? na brzi seks, nema koristi od toga da troći? vrijeme na njen dru?tveni krug.

    Igniss: ne znam ?to bih rekao na ovo, ali univerzalna je istina da je vrlo lođe ako ti cura dovede na spoj prijateljicu ili ne?to sli?no, pa to vrijedi i za no?nu igru.

    10. Starije đene (blizu 30 ili viđe) se pona?aju vrlo sli?no usidjelicama u Americi. Njihov stav je mnogo tvrći, igraju viđe igara i stalno te testiraju. U dobi kada bi trebale imati mekći pristup kojim đe nadoknaditi ono ?to nemaju u odnosu na mlađe konkurentice, umjesto toga je stvarno mu?no nositi se s njima. Bilo mi je puno drađe provoditi igru u rasponu od 19-23 godina.

    Igniss: da, da i da. Iako su najmlađe i najljepđe djevojke najvrijednije na trći?tu i stoga najpođeljnije, one koju upravo poćinju dugi, bolni zalaz (26+) su te koje imaju najviđe kriterije i najgrublji pristup ljubavi koji zahtijeva maksimalnu igru. To se vjerojatno doga?a zato ?to je đena te dobi upravo pođela stjecati financijske prilike i iskusila flertovanje s “ozbiljnim” mu?karcima visokog statusa na radnom mjestu, te je stoga dobila dojam da je sada jo? viđe pođeljna nego prije, a jo? je nisu udarili u lice neugodni znakovi starenja. U prijevodu, đene se najviđe precjenjuju u dobi od cca 30 godina.

    11. Zgodne đene starije od 24 su đesto u potrazi za bogataćima ili ?ak sponzorima. Mođe? ih nanjućiti iz daljine: savrđeno odjevene i na?minkane s ogormnim petama, ali stalnim sva?ala?kim izrazom na licu. Nije ih briga je li tip mafija? ili direktor, samo da je velika riba. Kako zapadna kultura inficira Hrvatsku i uni?tava obitelj, vjerujem da đe postojati sve veći broj privla?nih ali starijih đena koje đekaju da ih ođeni bogata?. Za deset godina, ovo bi moglo rezultirati vi?kom ponude koja đe uzrokovati “po?tanske nevjeste” kao u Rusiji.

    Igniss: ovo mi se ne ćini ba? realno. Istina je da se negdje nakon kraja faksa đenski prioriteti đesto okrenu iz “dominantni tip za kojeg nije bitno koliko ima novca” u “dominantni tip visokog statusa i bogatstva”, pa tako dolazi i do sponzoru?a (koje su, kako on dobro primje?uje, većinom đene na pođetku zalaza, a ne one najljepđe i najmlađe). Svejedno, iako đe većina njih zavrćiti na otpadu, bez da ikada uhvati bogatog i mo?nog mu?karaca svojih snova, to ne znaći da đe otići u SAD. Pa nismo mi Rusija (koja ima jo? mnoge druge faktore).

    12. Ignoriraj izvje?taje na internetu da su hrvatska odmarali?ta uz more ljeti odli?na mjesta za hvatanje lokalnih djevojaka. Osobno sam se uvjerio da je ovo samo fama. Plađe, uvale i pripadajući hoteli i apartmani su gigantski sausage-festovi (i domaćih i stranih kobasica), a cure dobro znaju svoju vrijednost u takvom okruđenju. Nije nimalo neobi?no da uvijek budu okruđene hrpama prijatelja/ica. Iako je i dalje moguđe, mnogo je lakđe i isplativije prasnuti curu koju si upoznao u Zagrebu usred ljeta koristeći dnevnu igru, nego se natjecati s masom napaljenih, pijanih tipova uz more.

    Unato? mnogim nedostacima o kojima ste upravo ćitali, prosje?ni mu?karci đe cijeniti ono ?to Hrvatska nudi viđe nego ono u Poljskoj, mojem favoritu koji pomalo blijedi. Moje iskustvo u Hrvatskoj je pomalo skinulo blje?tavilo s poljskih cura, zato ?to je kvaliteta koju sam prasnuo u Hrvatskoj bila toliko ve?a. Jedino je pitanje hođe li zabava uskoro doći svom kraju kako jo? viđe ljubavnih turista ide u Zagreb.

    Igniss: situacija đe se pogor?ati, ali to đe biti zbog napretka feminizma, rasta stopa debljine, te opđenite amerikanizacije, a ne zato ?to đe doći do poplave stranih igra?a (ili Beta tipova). Roosh po meni daleko precjenjuje broj mu?karaca diljem svijeta koji se uopđe bavi igrom, a kamoli onaj koji bi posjetio neko mjesto samo zbog đena. A s druge strane, mo?da je i u pravu? Naposljetku, navale Britanaca i njihovih stag-partya (moma?kih veđeri) su dobrano osakatile Krakow i Warszawu, tako da tko zna.

    Bumo vidjeli.

    Dodatak: Rooshevih “16 savjeta za seks s Hrvaticama” – mogu samo reći da su prili?no to?ne.

    p.s. za ćitatelje koje zanima mi?ljenje o Srpkinjama, prili?no dobar ?lanak o tome mođete pronaći ovdje

    Oznake: priđe sa seksualnog trći?ta, igra, roosh, Hrvatska, đene

  • Treba li biti pametan za igru?

    “Ali Ignisse, kako ?u ja naućiti napamet sve ove stvari? Meni to nikada ne bi palo na pamet reći!”

    – reakcija na “To nikada ne bi radilo na meni!”

    Kada sam napisao prvi post u povijesti ovog bloga, podigla se prili?na praćina oko toga ?to sam ustvrdio da je igra mnogo ćiri pojam i od smisla za humor i same inteligencije. Nadalje, napisao sam, stoga seksualne karakteristike po kojima danas đene (uglavnom) biraju svoje partnere zapravo ne odra?avaju klasi?no pođeljne atribute poput stabilnosti, inteligencije ili bri?nosti – recimo, onaj sexy tip koji zna svirati jednu ili dvije pjesme na gitari ne mora zapravo biti talentirani glazbenik da bi bio privla?an. Tko bi rekao?

    (Uzgred, agresivne reakcije na sasvim nevine postove poput toga su razlog za?to jednostavno ne mogu ozbiljno shva?ati razne neutemeljene primjedbe koje su mi upuđene – ako se tako ne?to mođe dogoditi ve? zbog jednostavnih, bespogovornih i neutralnih sitnica, kako onda shva?ati ozbiljno one koji poku?avaju negirati sasvim pouzdane studije? Ali to je ve? tema za drugi put…)

    Pitanje: koliko inteligencije je potrebno za provođenje dobre igre?

    Kratak odgovor: umjereno, ali manje nego ?to misli?

    Dulji odgovor: ovaj problem potrebno je razmotriti s viđe stajali?ta. Kao prvo, koji su faktori seksualne privla?nosti? Ne nekim posebnim redom, za mu?karce su to novac, izgled, tjelesna gra?a, status, dominantnost, igra, inteligencija, humor, iskustvo i sl.

    Oćito je da su igra i inteligencija sasvim odvojene karakteristike. Iako inteligencija mo?da ima utjecaj na igru kao i na bilo koju vje?tinu koja je (dijelom) temeljena na razgovoru i dru?tvenosti, svaka od njih ima svoj zasebni utjecaj. Kao najbolji primjer, mođemo pogledati sve pametne geekove i nerdove svijeta kojima IQ 140+ nimalo ne pomađe u izlasku iz prisilnog celibata. Jednostavno ređeno, pamet nije dovoljno sna?an faktor privla?nosti da uspje?no nadoknadi deficit u drugim podru?jima.

    A i kad izađe?, ne dobije? ni?ta posebno

    Ipak, to ne znaći da bismo trebali otpisati inteligenciju. Uzmimo u obzir postojanje hipergamije kod velike većine đena, koja je definirana ovako:

    Hipergamija: vrlo đesta i vjerojatno urođena đenska sklonost:
    a) ?to kvalitetnijem mu?karcu
    b) mu?karcu kvalitetnijem od sebe (u barem nekom pogledu).

    Na isti naćin kao ?to mnoge supruge gube seksualnu privla?nost prema muđevima koji su manje obrazovani od njih ili su izgubili posao i prestali biti hranitelji, hipergamija funkcionira i u svim drugim podru?jima. Dio je normalne đenske prirode da traći mu?karca superiornijeg u ?to je viđe moguđe podru?ja (osim mo?da izgleda – nije lijepo kada se drugi viđe dive tvom partneru nego tebi). Me?u ostalim je tu i inteligencija. Velika većina đena se jednostavno ne đeli osje?ati mentalno superiornom svom tupom mu?karcu (iako đe to prihvatiti ako je on dovoljno dobar u drugima podru?jima, kao ?to je “ono ne?to”).

    Stoga, mogli bismo reći da visoka inteligencija nije sama po sebi ne?to ?to napaljuje đene, ali je definitivno ne?to ?to ih otpaljuje ako postoji manjak. Recimo da na spoju vodite nekakav dubokouman razgovor o filozofiji i ona otkrije da ne zna? ?to znaći rije? “relativno”, ili tako ne?to najoćitije, prili?no sam siguran da đe istog trena pođeti pronalaziti mane kod tebe i u drugim podru?jima. Naravno, ne trebam ni reći da su razvijanje tvojeg obrazovanja, rije?nika, naćitanosti i brzog razmi?ljanja hvale-vrijedne stvari i same zbog sebe, a ne samo zbog đena.

    A igra? E, tu stvari ve? postaju zanimljivije. Odgovor đe ovisiti o tvom stilu igre (recimo, direktni vs. indirektni), o lokaciji i trenutku (no?na ili dnevna igra, ili dru?tveni krug), te o tvojim prirodnim sposobnostima. Na primjer, pogledajmo popis (po meni) najva?nijih komponenti igre na kojemu sam s po tri oznaćio zvjezdice one na koje inteligencija ima utjecaj.

    Interna igra: Alfa jezik tijela, hrabrost, ubila?ki instinkt (svijest o prilikama)***, suzdr?anost, tj. izbjegavanje Jednoitisa, prepakiravanje ***.
    .
    Rana igra: Nadja?avanje straha od prilaska, prepoznavanje odbijanja kao prihva?anja***, dvostruki komplimenti ***, dodir , la?no vremensko ograniđenje.

    Srednja igra: eskalacija dodira, tehnika P&P *** (napomena: P&P je univerzalan koncept, ali njegove primjene se, kako đe? uvidjeti s iskustvom, redovito ponavljaju), odabir lokacije, kvalificiranje ***, obrana od isparivanja.

    Kasna igra: Strastvenost.

    Niti jedna od ovih stvari ne zahtijeva sama po sebi visoku inteligenciju. Samo njih 6 od ukupno 17 (tj. 35%) zahtijeva barem prosje?nu inteligenciju, a ?ak i ako im inteligencija pomađe, opet nije presudna. Mentalni okvir – samopouzdanje i ?vrsto?a interne igre – jednako je va?an kao i pojedina?na tehnika, ako ne ?ak i viđe. To je razlog za?to mnogi ljudi koji nauđe napamet razne upade nemaju uspjeha jer je vidljivo da izgovaraju napamet nauđene linije, ili ih je lako urućiti ćim im cura zada prvi drama test.

    Dapađe, s iskustvom stvari kao “brzo razmi?ljanje” postaju mnogo manje va?ne, a dobre tehnike igre brzo prelaze u obi?nu naviku. To je opet stvar uvjetovanja refleksa i opu?tanja, a ne inteligencije – dapađe, previsoka inteligencija je đesto povezana s dru?tvenom anksiozno??u, ?to zasigurno umanjuje kvalitetu igre kod te previđe pametne osobe.

    I ono najbolje: nije ti potrebno vrhunsko poznavanje svih 17 navedenih tehnika da bi znatno napredovao. Recimo, prosje?an Beta tip vjerojatno nema utemeljeno viđe od jedne ili dvije.

    Zaklju?ak: Imati stav o?tar i hladan poput đelika ve? je pola dobivene bitke. Ako ne vjerujete, pogledajte samo gospodina “donesi filmove”.

    Oznake: igra, inteligencija, hipergamija, interna igra

  • Dobrodo?li u Klini?ku bolnicu “Sveti hr?ak”


    Dame i gospodo (ali pogotovo dame, slijedeći anti-diskriminacijski duh ove institucije), s rado??u vas obavje?tavam da je od danas na ovom blogu aktivna Klini?ka bolnica “Sveti hr?ak“. Ako ste imali nesre?u u drugim postovima proćitati ne?to ?to je povrijedilo vađe cijenjene osje?aje, ovo je mjesto gdje mođete potraćiti zaklon od nepravde, opustiti se i obnoviti va?u vjeru u ljudskost.

    Prolaskom kroz ukusno uređena vrata bolnice s pripadajućim slikama slatkih ćivotinja, dođekuje vas ljubazna medicinska sestra koja uzima va? kaput. “Oh, mora da ste naletjeli na one tipove!”

    “Jesam. Bilo je u?asno,” procijedite dok se svaljujete u udoban naslonja? oblođen umjetnom ko?om. Cijela ustanova odiđe beskona?nim razumijevanjem i potporom, ba? onim ?to vam treba u ovom trenutku.

    Medicinska sestra se nagne prema vama i povjerljivo ?apne: “Ne brinite. Svi oni oćito imaju ozbiljne i?juz.”

    “Pardon? I?juz?”

    “Ma probleme. Svi su oni luzeri. Bolesni. Mentalno poremeđeni.”

    Sada kada shva?ate da je ljubazna medicinska sestra na va?oj strani, odmah vam je lakđe disati. “Mora da ih je odbila neka đena pa su sada ogorđeni na sve.”

    “Morate imati sa?aljenja prema njima. Oni su samo nesigurni, frustrirani i lijeđe svoje komplekse na đenama. To su sociopati koji ne razumiju pote?kođe, diskriminaciju, seksizam i đenomrzstvo s kojim se svakodnevno suo?avate. Recimo, jeste li znali:
    – Da su đene diskriminirane u poslovima poput vojske, policije, građevine i pera?a prozora?
    – Da zakon jo? nije jasno potvrdio da se đenu ne mođe nikada uhititi zbog silovanja, nasilja ili zlostavljanja?
    – Da đene prilikom razvoda nemaju potpuno skrbni?tvo nad svojom djecom u zaprepa?tujućih 15% slu?ajeva?
    – Da je prosje?na studentica prisiljena platiti viđe od jedne trećine pi?a koja popije u disku?”

    “Ne, nisam to znala. Koje su to samo svinje da ignoriraju tako ?okantne ćinjenice!”

    “Sva sre?a da većina mu?karaca ne misli tako. Va? prijatelj, kolega, otac, brat, sin, de?ko, ljubavnik, mu?, poznanik i onaj savrđeni tip kojeg đete uskoro upoznati, ba? svi oni su ćista suprotnost ovima. To su pravi mu?karci, za razliku od ovih jadnika.”
    “Kladim se da su to takvi primitivci da se furaju na Thompsona i cajke.”

    Medicinska sestra vas potapđe po ramenu. “Izvrsna dosjetka! U pravu ste… ali evo, doktor je spreman pregledati vas.”

    Ustanete, ?alosni ?to morate napustiti tako udoban naslonja?, no morate priznati da se ve? bolje osje?ate. Gadosti koje ste proćitali ve? blijede iz vađeg sje?anja. Upu?ujete se niz kratak hodnik ispunjen slikama krznatog stvorenja po kojemu je ustanova nazvana:

    Kancelarija dr. Cricetinusa je toplo osvijetljena. Komforan kau? zauzima zid desno od vrata, dok se s druge strane nalazi stol s medicinskim instrumentima i stol za pregled pacijenata. Doktorovo ugodno, prijateljsko lice optođeno svijetlo-sme?om bradicom s tra?cima bijeloga izaziva povjerenje na prvi pogled i ne mođete mu se refleksno ne nasmijećiti dok vas vrlo obzirno pregledava. Sva va?a zabrinutost poćinje isparavati velikom brzinom nakon ?to vam doktor iznese neke zaklju?ke s pregleda:

    – “Bez obzira na va?u dob, ćivotni stil, seksualnost i medicinsku povijest, ?ansa da đete do kraja ćivota donijeti na svijet ćivo dijete je 99.99%.”

    – “Tvrdnje da postoji ‘vi?ak kilograma’ su samo rekla-kazala. Mođe se biti savrđeno zdrava osoba s bilo kojom tjelesnom tećinom. ?toviđe, istraćivanja pokazuju da svi normalni mu?karci vole obline, te da je najđe??a preferencija oblika tijela ‘bolje da ljulja nego da ?ulja’.”

    – “Ne postoji niti jedna to?na definicija pojma “promiskuitet”. To je samo besmislen, patrijarhalan pojam isto kao i ‘rije? na d’. Također, ?ak i ako je nekada opravdana, zakon normalne distribucije nam kađe da se ta rije? uvijek odnosi na “neke tamo đene”, a ne na bilo koju osobu koju poznajete.”

    – “Imao sam mnogo pacijenata koji su bili sli?ni tim tipovima koji su vas uznemirili. S njihovim duboko ukorijenjenim seksisti?kim stavovima, nije bilo ?anse da se ikada trajno skrase s emancipiranom, samostalnom, inteligentnom i samopouzdanom đenom u najboljim godinama poput vas. Znajući to, patili su od te?ke depresije koju su poku?avali skrivati na ovaj naćin.”

    ” – Istraćivanja pokazuju da je razvod za djecu mnogo bolji od nesretnog braka. Jedan roditelj koji se stvarno trudi i voli svoje dijete je uvijek bolji od dva koji se sva?aju.”

    “Kratku kosu je ne samo lako odr?avati, ve? vas i pomla?uje i pokazuje da imate stila!”

    Napu?tajući sobu dr. Cricetinusa, olak?ate se posjetom u zahodu gdje su daske uvijek spu?tene. Dok obavljate stvar, s unutarnje strane vrata promatra vas poticajni poster koji vas jo? jednom podsje?a na to koliko je te?ko biti đena:

    Medicinska sestra vam na izlasku pru?a va? kaput. “Je li vam doktor pomogao? Sigurno se sada ne trebate viđe brinuti oko onih bolesnika. Oni su samo ogorđeni pa pi?u sva?ta. Vjerojatno su svi seksualno frustrirani i imaju male penise.”

    “Svi su ovdje tako ljubazni. Voljela bih da mogu ovdje ostati zauvijek!” izleti vam.

    “Ne brinite ni?ta. Svi mi u “Svetom hr?ku” razumijemo s ćime se suo?avate. Vratite nam se kada god vam zatreba podr?ka!”

    Vrata bolnice zatvore se za vama i opet se nađete u svijetu ?ovinisti?kih svinja…

    Oznake: parodija, racionalizacijski hr?ak, trollovi

  • Vodi? za odabir supruge (Dio drugi – Kriteriji)


    Unato? mojoj poraznoj ocjeni isplativosti braka u prvom dijelu, vjerojatno i dalje me?u vama postoje oni koji bi se htjeli ođeniti i smatraju to plusom u ćivotu. Pa dobro, kada ve? đelite zaigrati ruski rulet, pomoći ?u vam da otkrijete u kojem se pretincu nalazi metak.

    Poćinjem od pretpostavke da si pođeljan ali (barem dijelom) Beta mu?karac koji bi se htio skrasiti. Ako si toliko Alfa da ti redovnice diskretno pokazuju grudi dok prolazi? pored njih i smijeđe se, ili ućiva? u svom gigantskom haremu, onda ne vidim ?to đe ti brak. Ućivaj! Nadalje, pretpostavljam i da su ve? ispunjene osnovne pretpostavke braka:

    – zaljubljen si u nju do ućiju (i ona u tebe)
    – imate dobru kemiju
    – seksualno ste si privla?ni i radite na odr?avanju istoga (i karakterno i dr?anjem tijela u formi)
    – ona posjeduje osnovne ćivotne vje?tine (kuhanje, odr?avanje kuđe, briga o drugima, upravljanje novcem…)
    – ona posjeduje volju da upotrijebi navedene vje?tine zbog drugih (hraniteljski instinkt)
    – imate kompatibilan svjetonazor i pogled na obitelj, religiju, odgajanje djece, interese i sl.

    I kona?na pretpostavka: ona spominje brak. Iako su mu?karci ti koji formalno zaprose đenu, đene u pravilu prve “neslu?beno” istra?uju teritorij, najđe?đe pitanjima tipa “kamo vodi na? odnos?” zaćinjenima osje?ajem ?urbe. Nema potrebe da te takvi razgovori uplađe. Umjesto toga shvati da ima? jedinstvenu priliku da sazna? kako bi mogla izgledati va?a bra?na zajednica. Ona te (na jedan ili drugi naćin) priti?đe o toj mogu?nosti i voljna je pri?ati o tome bez “awkward” (mrzim tu rije? btw) osje?aja u zraku. Iskoristi to!

    Dakle, poćinje? s neutralnim stavom “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”. I kređe? s intervjuom* kojim đe? dobiti bolji uvid u njene moralne osobine o kojima đe ovisiti sudbina vađeg braka, budući da nikakvih eksternih faktora viđe nema. Mislim da je vrlo va?no obratiti pozornost na ovakve detalje naspram samo zaljubljenosti, kako ne bi u svom ćivotu propustio kvalitetne đene koje si trebao ođeniti, isto kao ?to đene rutinski odbiju mase dobrih de?kiju oko njih pa se sada pitaju “gdje su svi dobri mu?karci”.

    * kada kađem intervju, ne mislim na to da je posjedne? ispred sebe i bombardira? pitanjima. Osim ako ne igrate bocu istine, nema naćina da se tako ne?to doima prirodnim. Jednostavno, svaki put kada se povede razgovor o ovoj temi, skrene? pa?nju na nekoliko tema i izvuđe? koliko mođe? informacija.

    Pitanja A: ?to ona ođekuje od braka? ?to đe? ti dobiti ako je ođeni??

    1. Koje su du?nosti mu?a, a koje đene?

    To?na distribucija nije toliko va?na koliko usporedivost broja i tećine du?nosti svakog od vas. Recimo, ako samo jedno od vas radi, podrazumijeva se da druga strana u potpunosti brine o kući i djeci. Ako oboje radite, ođekuje se da đete se oboje baviti ku?anskim poslovima i djecom (iako bih rekao da je ?ak i u tom slu?aju đenin opet dio malo veći od 50%, no to sam samo ja).

    Treba paziti na to izra?ava li averziju prema rutinskim poslovima u braku, kao ?to su kuhanje ili spremanje. Pravedna raspodjela poslova je jedna stvar, ali ako tvrdi da joj je to ispod ?asti ili da je to poni?avajuđe za đene, to je prvi alarm na hr?ka. Stupaj oprezno.

    Isto tako, obra?aj pozornost na velićinu popisa. Ako joj je vrlo lako izrecitirati veliki popis za mu?a, ali se ne mođe sjetiti skoro niđega kod đene, ili ako smatra loćim da đena ima du?nosti, trebao bi se zabrinuti.

    2. Koja je najbolja stvar u vezi braka?

    Odgovor bi trebao biti ili ne?to ?to vi trenutno radite i u đemu ućivate, ili to da đete zauvijek biti zajedno, ili da đete imati djecu ili tako ne?to.
    Loći odgovori su prsten, vjen?anje (kao ceremonija), zavist drugih ljudi i sli?no ?to upu?uje na to da je viđe zanima brak kao statusni simbol nego kao cijeli ćivot s tobom.

    3. Hođe li uzeti tvoje prezime?

    Ozbiljno bih se zabrinuo ako bi đena inzistirala na tome da ne đeli moje prezime, bez obzira na to je li njen razlog slu?ajnost, estetika, profesionalni ćivot ili emancipacija. To je dio bra?ne tradicije, bra?nog modela donođenja odluka, te pogotovo va?an dio prepoznavanja ćinjenice da ti preuzima? mnogo veći rizik od nje. ?toviđe, zadr?avanje vlastitog prezimena, iako se smatra dijelom feminizma, uopđe ne nastavlja nekakvu “đensku lozu”, ve? samo stavlja mu?ku lozu njenog pretka ispred tvoje.

    Istini za volju, ovo je sitnica. Ako su druge stvari dobre, prezime je samo detalj. No ako grlato inzistira da joj je to poni?avajuđe ili tako ne?to, bolje da zna? u ?to se upu?ta?.

    4. ?to ako se tebi “hođe”, a njoj ne? ?to misli o “đenskoj du?nosti” (i obrnuto)?

    Malo sam se dvoumio oko ovog pitanja jer znam da đe izazvati lavinu napada da sam silovatelj i tko zna ?to sve ne, ali ipak je bitno. Brak je u svojoj i svjetovnoj i religijskoj osnovi institucija koja ure?uje prvenstveno pitanje seksualnosti, tako da se ipak mora znati kako đe to izgledati.

    Ovo pitanje daje odgovor na njen opđeniti altruizam – koliko je voljna zadovoljiti tvoje potrebe ?ak i ako joj se ne da – te njenu percepciju mu?ke seksualnosti. Ako na to gleda kao na ne?to bizarno, primitivno i nepotrebno, imat đe? problem, pogotovo kada frekvencija seksa u braku opadne na otprilike jednu trećinu ili ?ak petinu one prije braka (“đene su manje seksualne” nije izgovor, jer iako jesu opđenito, s partnerom koji je normalno uzbu?uje to nije tako velika razlika). Osim toga, za mu?karce seks jest izraz ljubavi. Kako bi se ona osje?ala kada bi imala mu?a koji je ne đeli grliti ili maziti i govoriti joj da je voli?

    Naravno da se ne ođekuje da se seksate kada god to pođeli?. Ako nije od volje, ljuta je, umorna, bolesna ili ?to ve?, sve je to u redu dok god ne prelazi u zanemarivanje tvojih potreba. Ono ?to đeli? istjerati iz brloga je potencijal za kori?tenje seksa kao oru?ja i manipuliranje tobom preko uskraćivanja seksualnog zadovoljstva. Isto se odnosi i na klasi?no “spavanje na kau?u” – ako je ona ljuta, neka ona spava drugdje, a ne ti.

    Pitanja B: ?to misli o razvodu?

    1. Koji su po njoj prihvatljivi razlozi za razvod?

    Popis dozvoljenih odgovora je vrlo kratak: nevjera, nasilje, trajna i ?tetna ovisnost tipa alkoholizam, droga ili kockanje… i to je to.
    Loći odgovori uklju?uju “nisam sretna”, “ljubav je izblijedila”, “udaljili smo se”, “to viđe nije to” i sli?ne stvari koje upu?uju na to da đe te se rijećiti iste sekunde kada doćivite neki problem ili upozna nekog privla?nijeg od tebe.

    2. ?to misli o posljedicama razvoda na djecu? ?to bi rekla djeci o nećijem razvodu?

    Postoji brdo dobro utemeljenih dokaza da je samohrano roditeljstvo u prosjeku razornije za djecu od svega osim najgorih (npr. nasilnih) brakova. Racionalizacija tipa “bolje je za djecu da se razvedemo nego da se sva?amo” ili “ponekad se tate i mame jednostavno prestanu voljeti” bi te trebala uplaćiti.

    3. Je li voljna osućivati raskalađeni razvod?

    ?alosno je koliko je super-lako danas pronaći primjer ovako neđega, tako da mislim da je Marijana ?vrljak dobar test. Samo spomeni tako ne?to u razgovoru i vidi njenu reakciju. Ako osje?a potrebu braniti takve slu?ajeve, pogotovo argumentima tipa “mo?da ju je on tukao” ili “tko zna koliko je ona toga pretrpila od njega”, postoji veliki problem. Bi li oti?la na drugo vjen?anje takve đene? Cijelo dru?tvo đe tvoju suprugu nagovarati na raskalađeni razvod; mora u sebi imati moralni kompas koji osu?uje takve stvari ili bi se lako mogla povesti za njima.

    Ostala pitanja (C):

    1. Kakvo je njeno dru?tvo (prijatelji i u?a obitelj), i kakve joj primjere i savjete daju?

    Kako danas ćivimo po sistemu, “?aba vidjela da konja potkivaju pa i ona digla nogu”, postoji solidna ?ansa da đe tvoja supruga imati prijateljice ili ?lanove obitelji koji su donijeli neke pogre?ne odluke. ?to misli o tome? Je li voljna slijediti ono ?to sama odlući i oduprijeti se loćim savjetima i primjerima? Ako je vrlo podlo?na utjecaju okoline (i ako je okolina lo?a), moglo bi biti problema.

    2. ?to misli o feminizmu i smatra li se feministicom?

    Kako sam jednom rekao, malo feminizma u đeni nije kraj svijeta. Ali va?no je da prepoznaje samo pozitivne ciljeve i u umjerenim razmjerima, to?nije da se brine o stvarno potlađenim đenama u Africi, a ne o percepciji drolja u Hrvatskoj. Ako smatra da je opđenito potlađena, misli da je “đene zara?uju manje” nekakva nepravda koja je osobno dira, ili se identificira kao feministica, postoji velika ?ansa da đe pasti pod utjecaj ideologije i u stvarima koje se ti?u vas dvoje.

    3. Kakav je njen stav prema neobaveznom seksu? ?to misli o “dvostrukom standardu”?

    Ne kađem da bi te njen broj trebao odvratiti od đenidbe, pogotovo zato ?to su djevice (i jo? u tim okolnostima) danas zastra?ujuđe rijetke, ali stav je također va?an. Recimo, ne bi bilo dobro da neobavezni seks shva?a kao ne?to zabavno ili pozitivno. Ako je napravila koju gre?ku u redu, ali ne bi bilo dobro da to racionalizira tako ?to tvrdi da je “od toga postala osoba koja je danas” ili sli?ne gluposti.

    Ovo pitanje ne bi smjelo biti postavljeno kao ne?to osu?ujuđe, naprotiv. Ne mođe? ođekivati da poznaje biolo?ke postavke dvostrukog standarda, tako da je ve? gotovo idealan odgovor da izrazi gađenje promiskuitetom opđenito. Pogre?an odgovor je poku?aj pravdanja promiskuitetnih đena (i samo đena), pogotovo zbog “loćih de?kiju koji su ih iskoristili”.

    ?to vi mislite? Ođenjeni i/ili razvedeni mu?karci pogotovo, va? uvid je pogotovo cijenjen bez obzira na stav.
    p.s. komentari o tome isplati li se uopđe đeniti spadaju u prvi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, ljubav, seks, feminizam

  • Mu?kosfera treba bolje protivnike


    Postoje razni dijelovi evolucijske psihologije, igre i mu?kosfere* koji spadaju u mi?ljenja i preferencije, s kojima se svako mođe i ne mora sloćiti. Recimo, “bi li se mu?karci trebali đeniti” ovisi o vađem gledi?tu i moguđe se ne sloćiti, jer svatko na svoj naćin ocjenjuje objektivne parametre s kojima se suo?avamo. S druge strane, postoje i oni apsolutni, objektivno dokazivi dijelovi, kod kojih se samo mođe uloćiti pokoja primjedba na metodologiju, naćin mjerenja neke pojave ili uzorak za prikupljanje podataka. Na ovom blogu se tako ne?to jo? nije dogodilo, no bez brige – zato imamo svjetske medije koji đe nam jednom zauvijek pokazati gdje leđe pogre?ke evolucijske psihologije u ?lanku naslovljenom “Darwin je bio krivu”.

    Evolucijski psiholozi koji prou?avaju parenje i vezano pona?anje đesto po?nu tako da postave hipotezu o tome kako se moderni ljudi pare: recimo, da mu?karci viđe misle o seksu nego đene. Zatim prona?u dokaze – iz studija, statistika i anketa – koji podr?avaju tu hipotezu. Naposljetku, i ovdje se doga?a “skok”, konstruiraju evolucijsku teoriju koja bi mogla objasniti za?to mu?karci viđe misle o seksu nego đene, koju adaptacijsku svrhu je to nekada imalo, i za?to smo danas zaglavljeni s njenim posljedicama.

    U novije vrijeme, nova kohorta znanstvenika je izazvala samo postojanje spolnih razlika u seksualnom pona?anju koje su darvinisti posljednjih 40 godina poku?avali objasniti i opravdati evolucijom.

    Naravno, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći kako su se ljudi pona?ali ili ?to su mislili u to doba, a jo? manje za?to je bilo tako. Ipak, ne?to se zabavno doga?a kada dru?tveni znanstvenici tvrde da ne određeno pona?anje ukorijenjeno u na?oj evolucijskoj pro?losti. Pretpostavke o tom pona?anju dobivaju nepromijenjivost fizi?ke osobine – postaju biolo?ki stvarne isto kao i postojanje palca ili ejakulacije.

    Koji dio “slođene interakcije velikog broja faktora” nije jasan ovim ljudima? Nitko ne tvrdi da Coolidgeov efekt prisiljava mu?karce na varanje ili da je đenska hipergamija toliko jaka da svi ćivimo u celibatu dok rock zvijezde ućivaju u 99% seksa na planetu. Govorimo o trendovima, ne o apsolutnim zakonima kao ?to je E = mc2!

    Nadalje, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći za?to je ne?to evoluiralo. Pisac ovog ?lanka bi morao shvatiti da nikada neđemo biti 100% sigurni za biolo?ki razlog postojanja predselekcije isto kao ni za?to su kitovi sisavci. Nismo bili tamo, tako da naravno da ne znamo s apsolutnom sigurno??u, ve? samo “prili?no dobrom” i konzistentnom s drugim teorijama o izlasku stvorenja iz oceana i natrag. Jako va?no! Postoje i druge metrike po kojima se odre?uje istinitost neđega u pro?losti, od đega su najva?niji logika, poklapanje, stalnost, broj razlićitih izvora, manjak dokaza koji bi to negirali, i tko zna ?to sve jo? ne.

    Sada kada su rijeđeni “slamnati ljudi” koje je autor postavio kao kritike evolucijske psihologije, uhvatimo se najva?nijega: nova kohorta znanstvenika koja sada rući temelje evolucijske psihologije građene jo? od kada je Charles Darwin u “Postanku ?ovjeka i selekciji u odnosu na spol” iznio neke dokaze za to da je, kroz natjecanje za partnerice i resurse, evolucija potakla mu?ku inventivnost i sklonost riziku naspram đenske nje?nosti. Tvrdnja da je on iznio takvu teoriju samo zato ?to je tako trenutno bilo oko njega je besmislena jer je uvijek bilo tako, i to gotovo svugdje u povijesti planeta. Osim izoliranog naroda Mosuo u planinama u Kini, nema niti jedne ljudske civilizacije koja u osnovi ne odgovara tim pretpostavkama. I to ne treba naga?ati, dobro je poznato.

    No uglavnom, dokazi. Da vidimo ?to autor nudi kao negaciju ćinjenica koje je ustvrdila evolucijska psihologija. Prvo referencira poznato istraćivanje o upadima iz 1989., kojim je utvrđeno ono ?to su ve? znali svi koji su ćivjeli u stvarnom svijetu makar nekoliko dana: da su đene nesklone seksu “samo zato da se seksamo”, te je stoga samo 0-3% đena prihvatilo “apokalipti?ni upad” poziv na posjet stranđevom stanu i seks naspram 70% mu?karaca. Da, to je razlika od najmanje 20 puta, iz koje je zakljuđeno da je to logi?na manifestacija ćinjenice da đenama nije u interesu seksati se ba? s bilo kim.

    Vjerojatno postoji 1% ?anse da je pravi razlog ne?to drugo, a ne evolucija (i kod nas i kod jo? milijun drugih sisavaca), ali pogledajmo ?to autor iznosi kao negaciju zaklju?ka iz te studije:

    Gćica. Conley smatra da je metodologija istraćivanja iz 1989. manje nego idealna. “Nitko ti zapravo ne pristupi iz vedra neba i pita te ‘hođe? li se seksati sa mnom’?” (nisam ba? toliko siguran u to ali dobro, op.prev.) “Potreban je kontekst. Ako pita? ljude ?to bi ućinili u specifi?noj situaciji (kako to nije bila specifi?na situacija, tako ti svega? op.prev.), to je mnogo pouzdaniji naćin dobivanja odgovora. U njenoj studiji, kada su mu?karci i đene razmatrali ponude za neobavezni seks of slavnih ljudi, ili od prijatelja za koje im je ređeno da su dobri u krevetu, razlika izme?u spolova u zainteresiranosti za neobavezni seks se spustila na gotovo nulu.

    Bođe, pa ja ?u pođeti lupati glavom u zid. Zar ćinjenica da đenama mora? ponuditi garanciju da im je partner George Clooney ili da je bog u krevetu i dolazi s diskretnom preporukom od prijatelja da bi se imalo zainteresirale za neobavezni seks znaći da su zainteresirane same po sebi? Ovo je toliko strahovito glup zaklju?ak da sam jednostavno morao pauzirati serijal postova o braku kako bih se pozabavio njime. Nadam se da je autor zadovoljan.

    I da, osim toga je potvrđeno da mu?karce mo? i novac ba? i ne napaljuju, budući da im je postotak ostao isti kao i prije, a za to koliko je đena dobra u krevetu ih isto većinom boli neka stvar naspram drugih, va?nijih varijabli. Barem neka korist od cijelog ovog cirkusa.

    Ali đekajte, ima jo?:

    2009. godine, jo? jedna od dugo-pretpostavljanih spolnih razlika u parenju – da su đene izbirljivije od mu?karaca – također je do?la pod opsadu. U speed datingu, kao i u ćivotu, dru?tvena norma upu?uje đene (naprotiv, uvijek govorim kada bi đene malo iskoristile emancipaciju i pri?le nekom dobro?udnom Beta tipu koji je previđe srame?ljiv za prvi korak, op.prev.) da sjede i đekaju da im netko priđe, dok mu?karci mijenjaju stolove. Ali u jednoj studiji pona?anja na speed-dating doga?ajima, psiholozi Eli J. Finkel i Paul W. Eastwick su obrnuli ulogu “rotatora”. Mu?karci su ostajali sjediti, a đene su se mijenjale. Manipulirajući ovaj dio skripte za pona?anje spolova, istraćivaći su otkrili da su đene postale manje selektivne – pona?ale su se viđe kao tipi?ni mu?karci – dok su mu?karci postali viđe selektivni i pona?ali se kao tipi?ne đene. Sam ćin prilađenja potencijalnom romanti?nom partneru, zakljućili su, doveo je do boljeg dojma o osobi kojoj se prilazilo.

    Brzo, zovite policiju! Uklanjanje đena s umjetnih izvora samopouzdanja vra?a njihove standarde viđe u normalu, isto kao ?to radi i dvostruki kompliment? Pa tko bi to rekao?

    Kada se razmotri ova nova saznjanja, neke postavke darvinizma postaju sumnjive. Hođe li darvinisti ponovno razmotriti teoriju da je nađe pona?anje prilikom parenja manje urođeno nego ?to se to smatra?

    Vjerojatno ne. U ?lanku koji je odgovarao na nađe studije od pro?le godine, Mr. Schmitt, jedan od vodećih glasova me?u darvinistima, nije predao ni centimetar bojnog polja. U vezi istraćivanja gćice. Conley, da su đene jednako sklone neobaveznom seksu ako se radi o celebrityu, postavio je argument da je to “rezultat đenske (ali ne i mu?ke) kratkoro?ne strategije za stjecanje dobrih gena od tjelesno privla?nih kratkoro?nih partnera. Kada je aktivirana đenska kratkoro?na strategija parenja (recimo, privremeno zbog ovulacije, ili kroni?no zbog odnosa spolova naklonjenog đenama) (ili ovome, tzv. “strategija dvostrukog parenja”, op.prev.), ćini se da đene izra?avaju relativno fokusiranu đelju za genetskim obilje?jima “seksi mu?karaca” koja bi biolo?ki koristile đenama u toj situaciji.”

    Drugim rijećima: ni?ta novo, sve je to evolucija.

    I ?to je tu ?udno?

    Da ponovimo: autor ima istraćivanje koje potvr?uje tezu koju poku?ava oboriti, pokađe je poborniku teze, zgra?a se kako ovaj ne smatra da je to dobar argument.

    I time zavr?avamo do sada najja?u negaciju nekih postavki ovog bloga koju sam ikada vidio (to ne?to govori o onome s ćime se inađe susređem). Jedini dobar dio ?lanka je opđe upozorenje koje se odnosi na sve filozofske i znanstvene discipline na svijetu:

    Mo?da ovi fenomeni i postoje. Mo?da mu?karci stvarno, ukupno gledano, imaju ve?u sklonost kratkoro?nom parenju. Ali s obzirom na nova istraćivanja, rigidno oslanjanje na evolucija kao obja?njenje riskira podizanje ograniđene smjernice u teolo?ki status – ?to je naćin razmi?ljanja koji bi znanstvenici trebali prezirati.

    Pođevći od… khm… feministi?kog inzistiranja da danas u zapadnom svijetu postoji patrijarhija, ili da je spol dru?tvena konstrukcija?

    ?ak i kada bi nekim ludim slu?ajem ispalo da je sve ovo istina, i da je cijela evolucijska psihologija u potpunosti neutemeljena (a i dalje su svi dokazi na njenoj strani), zaklju?ak bi bio jo? gori. Ako bi se otkrilo da su đene uistinu jednako promiskuitetne kao mu?karci, jednako otvorene za mogu?nost neobaveznog seksa i varanja, ili ?ak i viđe od mu?karaca, te da je to zato ?to one tako izabiru, a ne zato ?to im je u genima – ne bi li to samo po sebi zastra?uju?a osuda onoga u ?to se dobar dio zapadnih đena pretvorio?

    Umjesto da, kao trenutno na ovom blogu, polazimo od pretpostavke da su “neke đenske genetske sklonosti neprikladne za civilizaciju, pa stoga đene trebaju imati kontrolu nad njima” (?to jednako vrijedi i za mu?karce ?to se tiđe biolo?kih nagona za silovanjem ili nasiljem), polazili bismo od pretpostavke da to nije genetski nego u potpunosti svojevoljno. To bi ućinilo svo klanje koje se odvija na modernom seksualnom trći?tu namjernim.

    Ve? i sama pomisao na tako ne?to je previđe u?asna.

    * = evolucijska psihologija je znanstvena disciplina, darvinizam je filozofija temeljena na evoluciji opđenito (ne samo psihologiji), igra je teorija i prakti?na vje?tina temeljena na evolucijskoj psihologiji, a mu?kosfera je ćiri pojam za sve tekstove koji se bave navedenim pojmovima i reakcijama mu?karaca na njih. Ta đetiri pojma se đesto preklapaju, ali nipo?to nisu univerzalno jednaki, niti se nu?no sla?u.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, spol, znanost, istraćivanje, evolucijska psihologija, mu?kosfera

  • Vodi? za odabir supruge (Dio prvi – Cost/Benefit analiza)


    Pretpostavljam da dobar dio ćitatelja nema ambicije postajati velikim igraćima. Koliko god ćivot uspje?nog igra?a velikog kalibra bio zabavan, prepun uzbuđenja jednokratnog seksa, prijateljica s povlasticama, harema i serijske monogamije, toliko mođe ponekad biti i naporan i nestabilan. A iako bi se ponekad iz mog pisanja moglo zakljućiti da su svi brakovi beskrvni, aseksualni kavezi, naravno da to nije slu?aj. Naprotiv!

    Rekao bih da dobar dio mu?karaca koji svjesno uđe igru samo đeli popraviti neugodan polo?aj u kojeg su ih okolnosti izbacile, i izabrati ne?to mirno i stabilno ?to ih ispunjava u ćivotu u zamjenu za razumnu kolićinu napora. Izgraditi ne?to, doći doma kod djece, supruge, u sređenu i poznatu atmosferu, i naravno stalno biti seksualno i emocionalno zadovoljen, sve je to kao sirenin zov svim onim mu?karcima koji ne posjeduju gigantsku kolićinu osobina mra?nog trojstva. Usudio bih se ?ak i reći da takvi mu?karci ćine veliku većinu ukupne populacije – da to nije slu?aj, vjerojatno bismo i dalje ćivjeli u pećinama. U osnovi, iako Coolidgeov efekt leći u svima nama, isto tako leći i poriv za donođenjem racionalnih odluka unutar svojih mogu?nosti. Ako vam je tako lakđe, zamislite to kao anđelći?a i demona na ramenu svakog mu?karca (je li ih on sposoban poslu?ati, naravno, sasvim je druga stvar).

    “Demon” stari zna ?to pri?a. Izvor: Little Miss Sunshine, genijalan film

    Klju?na razlika je da se, ako dobro poznaju igru i isprobali su sve ?to su htjeli, mu?karci koji to đele skrase po svom vlastitom izboru, isto kao ?to je bilo prije nego je feminizam poremetio prirodnu civilizacijsku ravnote?u. Ovo je vrlo va?na razlika. Ne ćine to zato ?to je to jedino ?to mogu kao ?to je nekada bio slu?aj, ve? zato ?to sada stvarno imaju razne opcije i ta im najviđe odgovara.

    Iako inađe đesto spominjem da mu?karci u pravilu ne ćive tipi?an đenski ćivot prepun opcija kao ?to đene vole misliti, dakle ne biraju izme?u nekoliko jednako zainteresiranih partnerica kao ?to to đene rade u mladosti, oni koji dobro nauđe i izvje?baju igru naći đe se upravo u toj situaciji. U ovom vodi?u ?u opisati kako odabrati i na koje je stvari uputno paziti, pretpostavljajući mu?karca koji je otprilike vići Beta, dakle prili?no je privla?an, ima barem osnovnu igru, i ima nekakvu mogu?ost izbora… ali brzam.

    Sve ovo ne znaći da opcija stvarno postoji, da je jeftina ili da se isplati. Za one koji zami?ljaju smirivanje (bilo u braku bilo u nevjen?anoj zajednici duljoj od tri godine, jer zakonski je gotovo isto) s jednom đenom i idili?an obiteljski ćivot, problemi koji im stoje na putu veći su nego ikada.

    Problem A: Dana?nja stopa razvoda je najvi?a u povijesti

    U SAD-u se stopa razvoda milosrdno stabilizirala na oko 50% i neki tvrde da poćinje opadati, iako moram priznati da ne vidim ba? nikakve statistike koje to pokazuju. Kod nas nastavlja rasti i trenutno se nalazi izme?u 25 i 30%. Neke druge europske zemlje su također ve? dosegle 40%, tako da pretpostavljam da je izme?u 40 i 50% prirodna granica koju đemo i mi doseći s vremenom kako budemo nastavili amerikanizaciju.

    Recimo da je ?ansa razvoda koju mođe? ođekivati jedna trećina, to jest 33%. Kako ne bismo sada upadali u geek ?argon, zamislite kockicu sa 6 strana. Ako se na njoj dobije 1 ili 2, dolazi do razvoda. ?to bi sve stavio na tu kocku u zamjenu za stabilan ćivot i obitelj?

    Ok, kvragu sve, ali ?ak i ako se brak raspadne (70% ?anse ne tvojom krivnjom), ?to ti se tako stra?no mođe dogoditi?

    Problem B: ?to je najgore ?to se mođe dogoditi?

    Ako brak ne uspije, nikome ni?ta, zar ne? U nekim slu?ajevima, bili biste u pravu. Razvede? se, emocionalno obnovi?, i ide? dalje. Ali danas su posljedice puno dalekose?nije i gadnije. Najjednostavnija i lo?a ali ipak najmanje destruktivna posljedica je…

    B1) Jednokratni udar na imovinu. Ako si unio u brak nekakvu vrijednu imovinu u koju ste zatim zajedno ulagali i koristili je, sud neđe zanimati koliko je to?no tko ulagao. Na svu sre?u, ovo je granica jer mi jo? nismo toliko poludjeli da uvedemo ameri?ku alimentaciju (“alimony”), gdje u 90% slu?ajeva mu? poslije razvoda mora uzdr?avati đenu “kako bi ona zadr?ala prija?nji ćivotni stil dok se ponovno ne uda”).

    No na drugi pogled…

    B2) Hrvatska alimentacija, ili uzdr?avanje djeteta. Ukoliko ste imali djecu, morat đe? pla?ati uzdr?avanje djeteta (u daljnjem tesktu: “alimentacija”). Minimalna alimentacija u RH je oko 1000 kn mjese?no, ?to otprilike i jest pola tro?kova djeteta, no odre?uje se kao % (cca 17-22) od plađe s minimalnim pragom. To nas vodi do problema…

    B2.1) Ako zara?uje? viđe morat đe? i proporcionalno viđe pla?ati, bez obzira na to koliko dijete stvarno ko?ta. Nakon ?to se prijeđe visina plađe na kojoj postotak iz nje prelazi minimum, nije bitno ako uistinu nije toliko skupo uzdr?avati dijete. Logika visokih alimentacija, poznata kao “?to bi dijete reklo kada bi znalo da je njegov otac ?krtario na njemu?” namijenjena je ka?njavanju ođeva, a ne uzdr?avanju djece. Isto tako, ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole kako se trođe sredstva iz alimentacije, ?to bi svakako trebalo postojati kako iznosi rastu..

    Ukratko, ako zara?uje? viđe od prosjeka, dobit đe? ameri?ku alimentaciju upakiranu u hrvatsku. No ako zara?uje? manje ili uopđe ne, pa se nađe? u financijskim problemima gdje ti je dolje prikazana nov?anica velika stvar, onda slijedi…

    B2.2) Manjak novaca = sramođenje -> zapljena imovine -> zatvor / robovlasni?tvo.

    Moderna logika potpomognuta hr?kom i legalnim silama je ne?to uistinu savrđeno. Ako imamo vrlo siroma?nu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, svi đe biti puni sa?aljenja. Novine đe pisati ?lanke u kojima se moli za pomo? nesretnim ljudima. Obitelj đe dobivati izraze divljenja kako prećivljava unato? oskudici, kao i opđe po?tovanje i donacije.
    No ako imamo razvedenu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, on je “danguba koja ne pla?a”. Jedini savjet koji đe drugi imati za njega đe biti “naći posao” ili “sigurno radi? na crno”. Jedina razlika izme?u “nesretnika” i “dangube” je bra?ni status. Naravno da je istina da stvarno postoje razni tipovi koji stvarno mogu pla?ati razumnu alimentaciju, a muljaju, ali sustav je dizajniran tako da se odmah pretpostavlja da razvedeni otac koji ne pla?a spada u takve i djeluje sukladno.

    Kao da sramota nije dovoljna, alimentacija mođe biti naplađena i zapljenom imovine, uklju?ujući onu koja je bila nedirnuta u koraku B1. No to nije sve. Alimentacija je također jedina vrsta dugovanja u RH zbog koje se mođe otići u zatvor. Ako uzmete kredit od banke i ne pla?ate ga, va?a imovina đe biti zaplijenjena, i ako viđe nemate ni?ta, to je to. Ne mođete otići u zatvor zbog nepodmirene financijske obveze, osim ako nije jasno dokazano da ste znali da neđete moći pla?ati u trenutku uzimanja kredita (u tom slu?aju je to kazneno djelo prijevare i ka?njivo je zatvorom).

    Ukoliko oca koji viđe nema iz đega pla?ati i nije imao tu sre?u da iskopa grumen zlata nije opametio zatvor, bez brige: mođe biti poslan na prisilni rad. Da, dobro ste proćitali. U svijetu gdje je robovlasni?tvo zakonom zabranjeno i o?tro progonjeno, mođete biti prisilno poslani na kopanje kanala… zbog toga ?to ste imali nesre?u imati financijske probleme koji su vas onemogućili u pla?anju alimentacije.

    Tko je voljan bacati kockicu?

    B3) Gubitak djece.

    Da ne bude da cicijam oko novca, spomenimo i emocionalni gubitak ?to viđe ne mođe? redovno vi?ati ni odgajati svoju djecu. U 85% slu?ajeva razvoda djecu dobivaju supruge. Gotovo jedini naćin da djecu dobije otac je da je za majku dokazano da se drogira ili ne?to sli?ne tećine. Jednom kada je skrbnik dodijeljen, sudski je gotovo nemoguđe dokazati da netko sprje?ava ili sabotira posjete, koje su ionako malobrojne.

    Problem C: Ne postoji viđe niti jedan od dru?tvenih mehanizama sprje?avanja razvoda


    Pre?li smo iz ovoga… -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->


    U ovo.

    U pro?losti, ako bi u braku postojali neki problemi, i đena oti?la porazgovarati s nekim (prijateljicama, obitelji, etc), neminovno bi dobila upozorenja o tome da bi joj bilo jo? puno gore u slu?aju razvoda, da treba dati vremena, biti strpljiva, prilagoditi se i jo? tko zna ?to sve ne.

    Danas to ni izbliza nije slu?aj. Ako ikada dođe do krize, gotovo svi u njenom ćivotu đe je s rado??u savjetovati da posegne za detonatorom. Institucije također ne predstavljaju nikakvu blokadu, ?ak ni s “periodom pomirbe” koji je samo mrtvo slovo na papiru. Postoje dr?avne institucije koje ćive od procesiranja razvoda i raspadnutih obitelji.

    Problem D: Ne postoji viđe dru?tvena osuda razvoda, bez obzira na okolnosti


    Prepoznajete ovu spodobu?

    Ako se smatra skandaloznim i nedopustivim reći bilo ?to negativno o đeni kalibra Marijane ?vrljak, koja je svom mu?u ućinila najgore na najgori mogući naćin, i sve to bez trunke ?aljenja, mislim da je jasno da danas đena mođe ućiniti bilo ?to i apsolutno nikada ne doćivjeti kritiku. Nije va?no ?to se dogodilo – mu?karac je uvijek kriv.

    Ukratko, moj savjet je: NE ?ENITE SE. Ovo govorim kao osoba koja podr?ava brak i misli da je sve navedeno na pođetku posta vrlo dobra i pođeljna ideja, da ne kađem idealna. S pravom đenom, ?to bi ?ovjek viđe mogao traćiti? Ali rizici, ?ak i ako se dobro odabere, neki u potpunosti izvan tvoje kontrole ili predvi?anja…uf! Ovo nije kontradiktorna pozicija. Dapađe, duguje? i samom sebi i svojoj djeci da poduzme? sve kako bi bio siguran da si odabrao najbolju mogu?u suprugu s obzirom na dana?nje okolnosti.

    Kada zbrojimo sve ove stvari, iako je zaljubljenost do ućiju nu?na osnova braka, to nije dovoljno da opravda đenidbu. Stoga bi tvoj osnovni stav trebao biti: “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”

    Drugim rijećima, đena mora posjedovati ne?to vrlo posebno, kao i određene kvalitete koje osiguravaju od mogućih negativnih posljedica i daju joj osnovu da odrći dano obe?anje unato? gubitku svih vanjskih poticaja na vjernost. Koje su to kvalitete i kako ih prepoznati, pogledat đemo u drugom dijelu.

    Update: Drugi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, alimentacija

  • Gdje je moja rezolucija?


    Doba je novogodi?njih rezolucija. Stoga su neki nedavnu rezoluciju UN-a proglasili “najboljim darom koji je svijet mogao dati đenama u ovoj godini”. Govorim, naravno, o slavnoj “Rezoluciji Ujedinjenih naroda o zabrani đenskog genitalnog sakađenja (tzv. “đenskog obrezivanja”)”. Time su opet potvrđene dvije kozmi?ke istine:

    A) Borba za bilo ?to u vezi sa đenskim pravima = popularnost, ugled, politi?ki bonus bodovi
    i
    B) Nikoga nije briga za mu?karce; oni su potro?na roba (i po prirodi i po dru?tvu)

    Pobornici kampanje za zabranu obrezivanja đena postigli su veliku pobjedu ovog ponedjeljka, kada je pro?la rezolucija U.N.-ovog komiteta o zabrani đenskog genitalnog sakađenja. đensko genitalno sakađenje je djelomi?no ili potpuno uklanjanje eksternih đenskih genitalija, ili drugo nanođenje ozlijeda đenskim spolnim organima, zbog ne-medicinskih razloga.

    Rezolucija, prihvađena konsenzusom u Glavnoj skup?tini komiteta za ljudska prava U.N., naziva tu praksu ?tetnom i ozbiljnom prijetnjom za psiholo?ko,seksualno i reproduktivno zdravlje đena i djevojćica. Poziva sve 193 ?lanice Ujedinjenih naroda da osude obi?aj, poznat kao FGM (female genital mutilation), i pokrene kampanje za edukaciju djevojćica, dje?aka, mu?karaca i đena o potrebinjegovog iskorjenjivanja.Također sna?no potiđe sve zemlje da donesu i provode zakone koji zabranjuju FGM, da za?tite đene i djevojćice od “ove vrste nasilja”, te da uklone nemogu?nost osude poćinitelja.

    Sa 110 sponzora, gotovo je sigurno da đe rezolucija biti potvrđena od strane pune Glavne skup?tine, od koje se ođekuje da je prihvati oko Nove godine. Iako nije legalno obvezuju?a, rezolucija svejedno odra?ava me?unarodnu zabrinutost i nosi moralnu i politi?ku tećinu.

    U.N. kađe da je 2010. godine oko 70 milijuna djevojćica i đena pro?lo proceduru, a WHO kađe da se svakog dana obrezuje oko 6000. Jose Luis Diaz, predstavnik Amnesty International-a, kađe da je ovo prvi put da se Glavna skup?tina pozabavila ovim problemom. “FGM je za osudu svih nas – da djevojćica ili mlada đena mođe biti pritisnuta i osakađena je povreda njenih ljudskih prava. ?okantno je da to svake godine prođe tri milijuna djevojaka,” rekao je.

    Da vidimo… djelomi?no uklanjanje genitalija zbog kulturnih, religijskih i drugih ne-medicinskih razloga… ni?ta mi ne pada na pamet… hmm…. stvarno ni?ta…. uh…. ?to bi to moglo biti?

    Oh da. U svijetu je 600 milijuna obrezanih mu?karaca, koji su izgubili dio svojih genitalija zbog kulturnih, religijskih i ostalih ne-medicinskih razloga – osam puta veći broj! Gdje je rezolucija za mu?karce? Naravno, sasvim se slađem da bi trebalo zabraniti sakađenje spolnih organa bez razloga, ali to se odnosi na oba spola. Manjak ikakvog spomena druge strane je ono ?to ovu rezoluciju ćini potpuno licemjernom.

    Neki tvrde da je FGM ozbiljnija pojava od samo uklanjanja koćice kod mu?karaca (istina), te da je ekvivalent kastracije (nije istina), odnosno uklanjanja glavi?a ili cijelog spolnog organa. Iako i “blagi” stupnjevi FGM-a (sve viđe od stupnja Ia – clitoral hood removal) izazivaju viđe ?tete od uklanjanja mu?ke koćice, ?ak ni najgori, najbrutalniji FGM stupnja III ne znaći potpuni gubitak spolnih funkcija kao u kastraciji. No koliko ?tete ?to nanosi uopđe nije smisao cijelog pitanja, jer bi to impliciralo da bi obi?aj iznenada postao u redu ako bi se uvijek provodio samo najblaći stupanj obrezivanja. Smisao je:

    Borimo se protiv đenskog obrezivanja jer povrije?uje đenino pravo na svoje tijelo i uklanja joj dio spolnih organa bez ikakvog medicinskog razloga, bazirano samo na predrasudama i praznovjerju (odnosno kulturi ili religiji). U najboljem slu?aju, djevojćica ima sređe i to joj ne uzrokuje nikakvu ?tetu osim privremene boli. U najgorem, izaziva ozljede, seksualnu disfunkciju, traumu ili ?ak smrt. I slađem se da FGM treba biti eliminiran.

    Mu?ko obrezivanje je temeljeno na istim predrasudama i dijeli sve te negativne aspekte. U najboljem slu?aju, dje?ak ima sređe i nije mu se ni?ta dogodilo (osim privremene boli). U najgorem slu?aju, doćivljava komplikacije, trajna o?teđenja ili ?ak umire. Niti jedan roditelj ne bi smio imati pravo mijenjati njegovo tijelo ili ga izlagati takvom riziku, osim ako nije zbog osnovanih medicinskih razloga.

    A rizik itekako postoji! Svake godine, po otprilike 100 dje?aka u SAD-u svake godine umire od posljedica obrezivanja, a broj onih koji imaju trajne negativne posljedice na svojim spolnim organima je zasigurno puno veći. Kako biste stekli perspektivu koliko je velik ovaj broj, u SAD-u godi?nje od SIDS-a (iznenadnog sindroma smrti dojenđeta) umre 115 novorođenih dje?aka. 44 ih umre od guđenja, a dvadesetak u automobilskim nesre?ama. Smrtni slu?ajevi izazvani obrezivanjem, koliko god ukupno gledano bili rijetki, ćine ?ak 2% svih smrtnih slu?ajeva mu?ke dojen?adi u SAD-u (stope su jednake ili veđe u manje razvijenim zemljama i usporedive sa stopama od FGM-a). Sve bi se te izgubljene ćivote moglo spasiti progonom mu?kog obrezivanja jednakim ?arom kao i đenskog. Na?alost, ta tema ne izaziva simpatiju javnosti.

    Ipak, ?to je s koristima?

    A) Neke studije su prona?le da obrezani mu?karci imaju manje spolnih bolesti, a pogotovo HIV-a. Ne samo da je metodologija vrlo upitna; ?ak i da nije, ovo je klasi?an primjer u kojemu se mođe reći da korelacija ne mora znaćiti i uzrok. Moglo bi se raditi jednostavno o ćinjenici da je obrezivanje đe?đe u religioznim obiteljima / zajednicama / dr?avama, gdje je promiskuitet (ili homoseksualnost, koja naravno nije jedini ali je ipak đe?ći prijenosnik HIV-a) nići. Nije mi poznata niti jedna studija koja je prona?la istinsku vezu izme?u ove dvije stvari, poput biolo?kog mehanizma koji ?titi obrezani penis od spolno prenosivih bolesti. Medicinsko govoreći, osim ako ga se eksplicitno ne dokađe, takav koncept je besmislica. Zar je stvarno logi?no da đe, ako trajno ukloni? sloj kođe s recimo svoje ruke, ona postati otpornija na infekcije?

    B) Tvrdi se da obrezani penisi izgledaju ljepđe i privla?nije (nekim) đenama. Ovo je stvarno fantasti?na ideja. Trebali bismo je raćiriti i implantirati plasti?ne grudi svim novorođenim djevojćicama kako bi poslije izgledale privla?nije!

    C) ćisto?a i higijena. Logi?no je da đe svaki dio tvog tijela dobiti infekciju ako ga nikada ne ćisti?. Oćito, zar ne? Vjerojatno ne biste htjeli svom djetetu amputirati ruke umjesto da ga naućite prati ih. Neobrezani mu?karci ionako ne trebaju nikakvu posebnu fazu “pranja koćice” tijekom tućiranja. Ne postoji nikakva korist.

    Pouka cijelog ovog posta dakako nije rastezanje je li gore mu?ko ili đensko obrezivanje (vidjeti komentare). Pouka je da niti jedan roditelj ne bi trebao imati pravu na taj naćin mijenjati tijelo svog djeteta, osim ako se ne radi o eksplicitnoj, jasnoj medicinskoj koristi potrebnoj u tom trenutku. Usporedite obrezivanje s recimo vađenjem angina (tonzilektomijom). Vađenje angina provovi se ako se dijete previđe đesto razbolijeva jer su mu angine đesto inficirane ili prevelike. Postoji vidljiva korist od operacije i jasno je da đe biti negativnih posljedica ako se ne napravi zahvat. ?ak i tada, nikada se ne radi ćisto tako iz obi?aja kod rođenja, ve? samo zato ?to je pođelo uzrokovati jasne probleme. Kada bi netko htio vaditi djetetu angine ćisto iz vlastitog hira, svi bi mu rekli da je lud.

    Svatko ima pravo obrezati se, i mu?ko i đensko. Ali drugi nemaju pravo to ućiniti bilo kojoj osobi, a pogotovo ne malom djetetu. To bi trebala biti osobna odluka.

    U.N. bi u svojoj zaslijepljenosti za rje?avanjem “kriti?nih đenskih problema” trebao otvoriti oći razmisliti o svom licemjerju. Ne mođe se istodobno ganjati za?titu ljudskih prava, a pola svjetske populacije smatrati nedostojnim za?tite vlastitog tijela.

    Oznake: UN, đenski ?ovinizam, penis, obrezivanje, diskriminacija

  • Cure koje vole kretene 6: Hr?ak svih hr?aka


    Prekidamo redovan tok ?lanaka radi izvanredne vijesti. U zimsku veđer 22.12.2012., u jednom gradu u Argentini u otprilike u 22:50h, primijeđen je hr?ak svih hr?aka. Ođevici tvrde da se gigantska zvijer pojavila niotkuda, ruđeći zgrade i tjerajući lokalno stanovni?tvo u pani?an bijeg.

    Na? reporter na terenu istra?uje uzroke ove neobi?ne pojave – po prvim indikacijama, izgleda da je ovaj super-hr?ak rezultat krvavog ljubavnog trokuta!

    Lo que un h?mster gigante! Jedna Argentinka izazvala je zgra?anje svojom odlukom da se uda za ubojicu svoje sestre blizanke

    Edith Casas (22) bi se trebala danas vjen?ati s Victorom Cingolanijem blizu zatvora gdje slući 13 godina zatvorske kazne za ubojstvo modela Johane Casas. Johana je upucana u gradu Pico Truncado u ju?noj Argentini, 1800 km ju?no od prijestolnice Buenos Aires, nekoliko dana prije svog 20.-og rođendana tijekom listopada 2010. godine.

    Cingolani, njen bivći de?ko, osuđen je za ubojstvo ovog lipnja.

    Edithina obitelj kađe da je ona kriva za “u?asnu izdaju”.

    Kontroverzno vjen?anje đe se dogoditi u Edithinom domu pred samo dvoje prijatelja kao svjedoka, no nekoliko naoru?anih policajaca đe bti prisutno pri Cingolanijevom sprovođenju u gradsku vije?nicu.

    Majka blizankinja, Marcelina, tvrdi da njena prećivjela kđer pati od psiholo?kih poreme?aja, te da se boji da đe Cingolani oduzeti i njen ćivot. Dodala je: “Nema rijeći kojima se mođe opisati grozota koju Edith ćini.”

    Edith, Cingolanijeva djevojka ve? pet godina, inzistira da je njen budući mu? ?rtva nepravedne presude i podr?ava njegovu ?albu protiv presude za zloćin.

    “Victor nije nasilna osoba i ja nisam luda.
    Nemamo nikakvih dvojbi o tome ?to ćinimo. Volimo se.”

    Drugi mu?karac, Johanin de?ko u trenutku njenog ubojstva, ići đe na odvojeno suđenje zbog istog ubojstva sljedeđe godine.

    Marcos Diaz bio je na zabavi s Johanom nekoliko sati prije nego su je na?li mrtvu.

    Lucas Chacon, Cingolanijev branitelj, inzistirao je: “Pronađeni opu?ci cigareta pronađenih pored Johaninog tijela su pripadali Diazu i optućili su ga svi svjedoci.
    Mogu razumjeti stav Johaninih roditelja. Ali Edith se ne udaje za ubojicu ili i?ta takvo. Udaje se za mu?karca koji je osuđen u skandaloznom procesu. Mi samo traćimo pravdu.”

    Zar vas ovo anđeosko lice ne podsje?a na Paravinju? Drag…. errrrrr, Victor, s ubijenom Johanom

    Ubojice natapaju đenske gaćice gdje god se kretali, jednako i prije i poslije svojih zloćina. Ovo je tip koji je prasnuo dvije zgodne mlade blizanke (od đega barem jednu od njih u slatkoj, slatkoj, najsla?oj dobi od 17 godina). Da budem iskren, da sam i ja ućinio isto, vjerujem da bi i moje lice krasio taj zubati smije?ak prepun orgazmi?nog zadovoljstva.

    (Također, uoćite na slici asimetri?an jezik tijela – i.e., ona se zaljubljeno naginje u njega, a njega boli neka stvar. Biolo?ki zakoni koji u kombinaciji s trenutnim vanjskim okolnostima odre?uju tko je Alfa, a tko nije, mo?da nisu ugodni ali svejedno su savrđeno ilustrirani u njegovoj potpunoj dominaciji nad situacijom i bezobraznom osmijehu. A za svakog ovakvog tipa, barem 5 dobro?udnih Beta tipova ostaje na suhome.)

    Je li mo?da Edith nekakva rugoba koja nema nikakve druge opcije? Ne, iako nije model, nije ni ru?na, a znajući Argentinu i prou?avajući njeno lice, pretpostavljam da je i vitka, te je uz to i u najboljim godinama.

    Rekao bih da nije ni?ta posebno, no nema dvojbe da bi mogla bez problema pronaći bilo kojeg solidnog mu?karca otprilike svoje dobi. Kvragu, ?ak i stare, istrođene đene lođeg karaktera i s 250+ kg tjelesne mase bez problema nalaze muđeve koji se pobo?no brinu o njima. Edith drći sve karte u ćivotu i ima potpunu slobodu pronaći dobrog, civiliziranog mu?karca. Umjesto toga, ona je svoju mladost, ljepotu i vjernost odlućila pokloniti jednom vulgaris kolja?u.

    Neđemo ni spominjati jo? jednog hr?ka slona u prostoriji – da, ako je Edith bila s njim ve? pet godina, a njena sestra Johana je bila s njim neodređeno vrijeme prije dvije godine, automatski slijedi da je on ili prevario Edith s njenom sestrom, ili da su oni nakratko prekinuli i pauzirali, a ona se opet zapalila za njega nakon ?to je njena sestra ubijena (hm hm hm, gdje sam ono vidio da tragedija iznenada ponovno rasplamsa simpatiju prema biv?oj ljubavi… oh da, u slu?aju ujne Sla?ane). Naravno, bivći Beta-mućići mogu i oboljeti od raka ili ostati na ulici ako hođe, no nekim slu?ajem to kod njih jednostavno nije toliki afrodizijak. Sorry, Beta tipovi!

    Osobno, ne mogu odlućiti koja je od tih varijanti lu?a. Jedino ?to mogu smisliti u njenu obranu je to da postoji nekih 1% ?anse da taj tip stvarno nije ubojica, ali zar bi to ućinilo slu?aj imalo manje hr?kolikim? Ugodna vam veđer.

    p.s. Bog ne postoji.

    Oznake: cure koje vole kretene, seksualno trći?te, racionalizacijski hr?ak, seksualne preferencije, đene, kretenska igra