Zubak com d.o.o.

Tag: teorija seksualnog trći?ta

  • ?to mu?karci misle o lakim đenama?

    …protiv feminizma je samo moj mozak. Moj penis, s druge strane, obo?ava feminizam i ne mođe ga se zasititi.
    Na?alost, moj penis jo? nije naućio koristiti tipkovnicu i mi?a. Ako ikada naući, Igniss đe se iznenada pretvoriti u najgorljivijeg pobornika feminizma kojeg ste ikada vidjeli.
    – Igniss

    Dragi ćitatelji, dopustite da vas prvo sve pitam: ?to je to laka đena? Je li to đena koja je oskudno odjevena? Koja se seksa prije braka? Koja je spavala s nekim na prvom spoju? A na tređem, petom ili devetom? Je li to đena koja je prevarila de?ka? Koja je prućila oralni seks u kupaonici diska? Koja posje?uje nudisti?ke plađe? Koja masturbira za mu?karce na web kameri? Koja voli analni seks? Koja nije đekala barem godinu dana izme?u svake veze? Kojoj veze ne traju najmanje đest mjeseci? Koja je bila u gang bangu? Koja je snimila porni?? Koja zna ?to radi u krevetu? Koja ima prijatelje s povlasticama? Koja posjeduje vibrator?

    Zbunjeni? I ja isto. ćinjenica je da je pojam “lake đene”, popularno nazvane i “droljom”, vrlo te?ko definirati. Iako gotovo svi ljudi bez obzira na spol gotovo instinktivno znaju za svako određeno pona?anje smatra li se ono “lakim” ili ne, za osobu kao cjelinu je to mnogo teđe reći. Jedna đena bi mogla izmijeniti dvadeset partnera, biti nevjerojatna u krevetu i snimati se kako masturbira, dok bi druga mogla imati samo dva partnera, ali da su oba kriminalci s kojima snifa ljepilo i svakog od njih vara s ovim drugim. Koja je od njih lak?a, tj. droljastija? Je li pedeset izoliranih droljastih ćinova gore nego jedan stvarno u?asan? A ?to ako je djevica koja prodaje svoju nevinost?

    Je**? me ako znam.

    Sada kada sam vas dovoljno zbunio, vratimo se na moju tvrdnju da skoro svi ljudi oba spola instinktivno znaju je li neko pojedina?no pona?anje lako (droljasto) ili nije. Radi se o Andrei Vilash, reporterki televizije iz Meksika koja je i?la intervjuirati poznati nacionalni bend u njihovom kombiju za turneje:

    Kao ?to vidite na snimci, na?a zamamno odjevena heroina je opu?tenu raspravu uskoro zamijenila flertovanjem i pokazivanjem svoga tijela, te na nagovor benda podigla minjak, svukla tange i dala ih jednome od njih da ih omiriđe. Nakon 2 minute razgovora. S potpuno nepoznatim mu?karcima. Pred kamerom. Ako traćite lako?u, na?li ste je. I time ne mislim ne?to lođe. Ne brinite, objasnit ?u.

    Ovaj izvrstan i edukativan video bi trebalo postaviti na IMAX kina u svim velikim gradovima zapada, a bijele vitezove i feministice vezati na trgovima ispred ekrana i prisiliti ih da ga gledaju opet i opet sve dok ne prestanu idolizirati đene i đensku seksualnost ili se ne onesvijeste.

    Ovaj video je koncentrirana istina: ni?ta ne uzbu?uje đenu viđe nego kada se mu?karci koje ta đena smatra mo?nima ili vrijednima dive njenoj ljepoti, kada bez osućivanja i otvoreno cijene njenu seksualnost i (barem potencijalnu) lako?u, i kada pokazuju ?to ih na njoj uzbu?uje, zanemarujući njen bezvezni “intervju” ili ?to je ve? trebala raditi. Za neke đene ti mu?karci nisu mići?avi, direktni i đelavi, ve? educirani, rjećiti i ulickani, ali u svim slu?ajevima su dominantni, imaju igru i ne boje se posegnuti za onim ?to đele.

    Ne vjerujete? Pogledajte samo njen oduđevljeni izraz lica na ovoj reporterki. Takav osmijeh se ne mođe ni sakriti ni odglumiti. Presretna je ?to je ovi grubi, uspje?ni, utjecajni mu?karci objektiviziraju – da, objektiviziraju – i ?to đele vidjeti njenu guzu i omirisati njene sokove. To je toliko izlu?uje da zaboravlja na kameru, svoj posao i sve na svijetu osim toga da seksualno primami ove tipove i usreći ih svojom lako?om.

    Naravno, postoje stupnjevi razlike. Isto kao ?to đene vole razlićite tipove dominantnih mu?karaca prema kojima đe se tako pona?ati, tako i mu?karci vole razne stupnjeve đenstvenosti, od otvorenog skidanja i pokazivanja grudi pa do nekakvog suptilnog izazivanja, no sr? je uvijek ista: lijepa đena pokazuje svoju ljepotu, dostupna je, i ponosi se time ?to je netko đeli. To je usre?uje. Takva je pozitivna povratna petlja seksualnog trći?ta.

    Margaret Wente, đena koja je napisala po iskrenosti hvale-vrijedan ?lanak pod naslovom “nedostaje mi mu?ki pogled”

    Nimalo ne sumnjam da bi Andrea, da tamo nije bilo kamere, vjerojatno unutar jo? 5 minuta svukla sve sa sebe i poslije jo? 5 minuta pođela seksualno zadovoljavati cijelu grupu. I Bog je blagoslovio zbog toga.

    Ne treba kriti da je ovaj video kao doga?aj jo? viđe seksi zbog konteksta nego zbog nje kao đene. To je, sa stajali?ta gledatelja, upravo suprotno od objektivizacije. Umjesto da je mu?ki um svodi na samo tijelo, zbog konteksta joj dodaje razne pozitivne emocije i ćini je simbolom neđega (u ovom slu?aju ugodne lakođe) bez obzira na njenu razinu izgleda. Ona nije manekenka, ali poput mnogih Meksikanki je vrlo đenstvena i elegantna, te ima slatko lice i ugodnu, seksualno otvorenu osobnost koja ne skriva njenu ljubav prema seksu. Jedina zamjerka na video je to ?to je osvijetljenje preslabo pa se guza ne vidi toliko dobro. Meksi?ki kombiji, ?to đete.

    ?to me vodi do zaklju?ka ovog ?lanka:

    Većina mu?karaca voli lake đene. ?ak i ako prepoznaju opasnost za civilizaciju od prevelike koncentracije lakih đena, na individualnoj razini su im svejedno drage. ?ak i ako ne dobivaju osobno seks od takvih đena pa postoji element ljubomore tipa “i tata bi sine”, svejedno su prema njima ambivalentni i barem ućivaju u golotinji i zamamnom, seksi izra?avanju đenstvenosti na naćin koji to mođe ućiniti samo jedna ljepotica. Gotovo da nema mu?karca koji đe odbiti laku (lijepu) đenu ako mu se ponudi ili misliti ne?to lođe o njoj.

    Druge đene su najveći kriti?ari lakođe. Budući da je đenska seksualna suzdr?anost va?an kriterij mu?karcima kada ocjenjuju đele li se vezati za neku, đene imaju veliku motivaciju isticati kako “nisu kao one tamo”. To dovodi do poznatog pravila “đene = najveći đenomrsci”, zato ?to je kvarenje imid?a konkurenciji vrlo va?an alat u arsenalu, pogotovo me?u najmlaćim i najplodnijim đenama.

    Tako i u ovom slu?aju: posljedica videa je bila to da je reporterka otpu?tena zbog nemorala i neprofesionalnosti. Opravdano s obzirom na zanemarivanje radnih zadataka, rekao bih, no okladio bih se da je većina gledatelja koja se odlućila obratiti televiziji i izraziti svoje zgra?anje bila đenskog spola. ?ansa da su se ?alili intervjuirani je gotovo nula, a ?ansa da su se ?alili mu?ki gledatelji prili?no mala. No ne vjerujem da đe reporterki to ?tetiti. Kada bi se u ovom trenutku odlućila okoristiti slavom u koju je svojevoljno zakoraćila i slikati za Playboy ili tako ne?to, uvjerem sam da bi dobro zaradila.

    Na?alost, to nije ono ?to je odlućila. Umjesto toga je upotrijebila metodu obrane vrlo sli?nu la?noj optu?bi za silovanje: odlućila je tućiti ?lanove benda zbog “seksualnog zlostavljanja”. Pa kakvog sad seksualnog zlostavljanja, zaboga? Vide li se na snimci ikakve prijetnje, nasilje ili pipanje koje ona nije odobravala s grlenim osmijehom? Predstavnik benda je odlućio postaviti se upravo na taj naćin: “Mi idemo samo onoliko daleko koliko nam đena dopusti,” rekao je. Ođekujem da đe se i svaki razuman sud sloćiti s njim.

    Ne znam, mo?da su je ekonomski zlostavljali time ?to kao uspje?ni glazbenici imaju viđe novaca od nje rolleyes

    To me vodi do tređeg: ako mu?karci zapravo vole lako?u, za?to onda postoji percepcija da mu?karci ne vole droljaste đene i da patrijarhija ugnjetava lako?u? Obja?njenje je jednostavno: upravo zbog te tu?be i sli?nih odurnih stvari koje na?alost đesto dolaze poslije lakođe.

    Ignissovo pravilo #17: Mu?karci obo?avaju lake đene. Ono ?to mu?karci mrze su lake đene koje se prikazuju đednima.

    Malo preciznije ređeno, mu?karci ne vole:

    – đene koje su spavale s prvima na prvom spoju, ali novima mjesecima prodaju priđe kako “nisu spremne”
    – đene koje spavaju s pola faksa i onda racionaliziraju da je to nekakvo postignuđe
    – đene koje su “romanti?no aseksualne” i crpe pozornost od Beta jadnika bez da i?ta daju zauzvrat
    – đene koje ponavljaju kako nema viđe dobrih de?kiju, a spavaju iskljućivo s kretenima
    – đene koje zamjeraju mu?karcima ?to gledaju pornografiju, a ćitaju 50 nijansi sive
    – đene koje se napiju i spavaju s nekim i onda tvrde da su silovane
    – đene koje podme?u kukavi?ja jaja
    – đene koje tvrde da mrze igru, a padaju samo na igru
    – đene koje kao dio prakticiranja lakođe krđe svoja sve?ana obe?anja (i onda jo? izigravaju moralne autoritete)

    Ni licemjerne ni po?tene lake đene ne mogu ođekivati od mene vezivanje veđe od lijepo zapakirane avanture. Ali barem ?u prema ovim drugima imati po?tovanja i nikada ne?u reći ru?nu rije? o njima.

    Oznake: lako?a, drolje, đene, priđe sa seksualnog trći?ta, teorija seksualnog trći?ta, odabir partnera, mu?karci, seksualno trći?te

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 3 – Zamka raja za mu?karce)


    U pro?lim tezama objasnio sam za?to je patrijarhija nu?na za razvoj i postojanje civilizacije, te za?to unato? tome nisu sve patrijarhije civilizacije. To je bila prili?no crno-bijela usporedba koja je bila temeljena na ćinjenici da matrijarhalna dru?tva o?tro naginju seksualno trći?te prema đenama, ?to uru?ava civilizaciju. Kako bismo razumjeli suptilnosti te usporedbe, trebamo uzeti u obzir jedan egzoti?an ali nipo?to nemogu? slu?aj:

    Mođe li unazaditi civilizaciju to ?to je seksualno trći?te te civilizacije previđe naklonjeno mu?karcima, a ne đenama?

    ?to zapravo znaći da je seksualno trći?te naklonjeno mu?karcima? Smatram da se to mođe usporećivati preko ovih pet indikatora:

    1) sasvim je obi?na pojava da su ru?ni i neugledni mu?karci sa zgodnim đenama (“test mu?ke ru?nođe”)
    2) postoji velika vjerojatnost da đe đena ostati sama ili usidjelica ako se ne uda rano
    3) prosje?ni mu?karci (a ne samo Alfe) stvarno imaju slobodu “vrtiti đene”
    4) stopa razvoda sastavljena je viđe od 50% mu?ko-iniciranih razvoda
    5) osobine poput vjernosti, stabilnosti, morala i skrbi za obitelj su me?u đenama iznimno va?ne i nose ve?u tećinu nego igra (ne postoji sindrom dobrog de?ka)

    Ako provjerite ovih pet indikatora u slu?aju recimo Hrvatske (da ne govorimo Amerike) i recimo Rusije, vidjet đete da nađe seksualno trći?te nije nimalo naklonjeno mu?karcima, dok rusko itekako jest:

    Ova tablica naravno ne znaći da ne postoji određen broj i Hrvatica i Ruskinja koje ne odgovaraju ovim osobinama, ili da su Ruskinje savrđene đene (npr. dobro je poznata njihova tendencija da budu ljubomorne i stalno poku?avaju kontrolirati mu?karca kroz dramati?ne scene)

    E sad, kako seksualno trći?te postaje naklonjeno mu?karcima? Postoji mnogo razloga, me?u njima i kultura, no smatram da je glavni razlog demografska struktura po spolu. Kako sam pisao prije, manjak mu?karaca u nekoj ne-izoliranoj sredini sam po sebi neđe ućiniti seksualno trći?te naklonjeno mu?karcima. No ako postoji manjak mu?karaca svugdje, ne samo u tom malom kutku gdje se đene i dalje mogu zanositi fantazijama o bivanju u Alfa haremu, situacija se vrlo brzo mijenja.

    Za?to Rusija ima manjak mu?karaca? Kao prvo, II. svjetski rat, cca 25 milijuna ljudi ili cca 15% populacije (u obliku vojske sastavljene premo?no od mu?karaca i od civila sastavljenih većinom od mu?karaca). Zatim, Staljinove ćistke prije i poslije rata, jo? cca 15 milijuna ljudi od klanja, gulaga i gladi, opet većinom mu?karaca jer su oni prvi politi?ki protivnici i zato ?to u doba gladi opet prvi umiru mu?karci (jer se đesto ?rtvuju za svoje obitelji). Ukupno mođemo govoriti o oko 40 milijuna smrtnih slu?ajeva (dakle, ne?to manje od 10 Hrvatski) u Rusiji izme?u 1930. i 1953. kada je Staljin kona?no umro, od đega je oko 30 milijuna mu?karaca. Prosje?an Rus koji danas ućiva u plodovima seksualnog trći?ta mođe se prvenstveno zahvaliti svojim nesretnim sunarodnjacima koji su dali ćivote kako bi on mogao spavati sa zgodnim, mladim, lijepim đenama koje ga cijene ve? zato ?to nije pijanica i ne tuđe ih. Ako si bio ćivi Rus 1950. godine, bio si rock zvijezda koja je mogla birati izme?u viđe lijepih djevojaka samo zato ?to postoji. Nije ni ?udo da su Ruskinje poznate po ljepoti kada su se kroz tako brutalnu selekciju razmnoćile samo one najzgodnije i najplodnije. Isto je (u manjoj mjeri) vrijedilo i za Poljsku, Ukrajinu i Njema?ku.

    Evo ?to je potrebno da đene po?nu cijeniti vjernost i skrb za obitelj

    Iako su u?asi rata i Staljinov teror zavrćili s dolaskom Nikite Hru?đeva, kriza Sovjetskog saveza, sustavna korupcija te kona?ni raspad svega su nastavile uzimati svoj danak. Rusija je danas jedna od zemalja najpoznatijih po paraliziranosti korupcijom, kao zemlja gdje po?ten ?ovjek ne mođe ni?ta napraviti i gdje oligarhi ili glavni oligarh neprekidno iskori?tavaju pu?anstvo. U tim uvjetima, nije ni ?udo da Rusija ima ogromnu stopu alkoholizma i ogromnu stopu suicida. Obje stope većinom oduzimaju mu?ke ćivote. Iako je i u svijetu uobi?ajeno da se mu?karci ubijaju dvostruko đe?đe nego đene, u Rusiji to rade đest puta đe?đe. Zbog svega toga, dok je u svijetu normalni odnos spolova oko 1.03 mu?karaca na 1 đenu, u Rusiji je taj odnos samo 0.86 mu?karaca na 1 đenu.

    Budući da đene u Rusiji znaju da ih mu?karci u okrutnoj utrci biraju samo na temelju izgleda i potpornih kvaliteta, dakle ljepote, srećivanja, vitkosti, vjernosti, pouzdanosti, topline, kuhanja, brige, hraniteljskog instinkta, iznimno se trude paziti na sve to. Viđe je Amerikanki ostalo ?okirano kada je posjetilo Rusiju i uvidjelo da se jednostavno ne mogu natjecati s lokalnim đenama. Jedna voditeljica odjela ljudskih resursa u velikoj banci ostala je poznata po humoristi?nom opisu na svom blogu: “Mora? shvatiti da nisam lezbijka… ali ovdje sam se svela na lizanje p***e.”

    Nađe đene za Ruskinjama nimalo ne zaostaju izgledom, ve? potpornim kvalitetama

    Iako su u Rusiji spolovi potpuno izjednađeni po legalnim pravima i za Rusiju se ne mođe reći da je patrijarhalna, takva neravnote?a na seksualnom trći?tu nagriza provođenje raznih zakona. Recimo, kada je toliko mu?karaca pijano i propalo u ćivotu, mnogo je đena koje đe odvagnuti opcije i zadovoljiti se nekim tko ih “ne tuđe previđe đesto” i neđe prijaviti razne kriminalne aktivnosti. Također đe mnogo đena odlućiti da im se ne ispati natjecati na trći?tu rada u tako korumpiranom dru?tvu i rado biti ku?anica nekom Rusu (ili strancu) koji je donekle uspio u ćivotu i ima stabilna primanja. Sve đe se ovo mo?da promijeniti u budu?nosti kako dolazak nove generacije pomalo izravnava neravnote?u spolova, no zasada je Rusija seksualni raj za mu?karce. Ne da tamo nije potrebna Igra, naravno, ali sve ?to mođete zamisliti je nagnuto u mu?ku korist, i đene se pona?aju sukladno tome. Razmađenost je na đenskoj strani istrijebljena.

    Dakle, objasnili smo za?to manjak mu?karaca rezultira seksualnom otvoreno??u, kvalitetnijim i ljepćim đenama, te zlostavljanjem đena. Kako bi to moglo dugoro?no djelovati na dru?tvo? Evo kako: Rusija je slabo do srednje razvijena zemlja zaglavljena u nazadnosti . Njena populacija, iako i dalje sporije od ostalih zemalja isto?ne Europe, nastavlja opadati. ?kolstvo u Rusiji je u?asno. Zdravstvo je katastrofa. Medije kontroliraju politi?ari, ekonomija im je ovisna o fosilnim gorivima i rudarstvu, i njihova vojska je sjena onoga ?to je nekada bila. Psiholo?ki i spiritualno, iako nije potpala pod destruktivni utjecaj feminizma trđeg vala, Rusija upravo izvr?ava vlastito samoubojstvo. Mo?da đe se jo? nekako izvući iz tog blata, ali bit đe to bolan i duga?ak put. Evo jo? jednog razloga za?to:

    Svi novinari vole pri?ati o ekonomskoj krizi, nezaposlenosti i kriviti korupciju za raćireni alkoholizam i bezakonje. Ja mislim da moramo uzeti u obzir jo? jedan razlog: neravnote?u seksualnog trći?ta.

    Ignissovo pravilo #14: Mu?karci đe za dolazak do seksa ućiniti samo onoliko koliko moraju.

    Kada mu?karci ne trebaju ućiniti apsolutno ni?ta da bi ućivali u seksu s lijepim đenama (ili iluziji istoga), upravo toliko đe i ućiniti. Kada mu?karac mođe biti pijanac, nasilnik i propalitet (bilo svojom bilo tu?om krivnjom) i svejedno ne ćivjeti u celibatu, upravo takav đe i biti (to je me?u ostalim razlog za?to đe sve viđe mu?karaca kod nas biti seksualno uspje?no unato? kriminalnoj pro?losti).

    Vjen?anje? Djeca? LOL. Civilizacija? Bolje da se civilizacija strpi, jer ruski mu?karci imaju pametnijeg posla. đemu raditi, ?rtvovati se i boriti za ne?to kada su ti pred nosom piđe i lijepe, lako dostupne đene?

    Bijeli vitezovi koji tvrde da su đene urođeno moralnije pa stoga civiliziraju mu?karce su u krivu, no samo napola. Nisu đene, ve? impresioniranje đena, to ?to civilizira mu?karce. Postoji zlatna ravnote?a koliko mu?karci moraju napraviti za dolazak do seksa. Ako je to previđe, kao kod nas, u SAD-u ili u Kini, to vodi do implozije sustava i ustanka izgladnjelih masa. Kada je za dolazak do seksa potrebno premalo, kao u Rusiji, mu?karci đe bez problema pustiti civilizaciju da se urući svugdje oko njih dok se utapaju u đenama. Civilizacija je odrćiva samo u određenoj to?ki ravnoteđe.

    Stoga su tvrdnje da đe Rusija (opet) ili Kina biti supersile pogre?ne jednako kao i tvrdnja da je na?a zapadna civilizacija viđe od prolazne to?ke u vremenu, poput Rimskog carstva. Nije moguđe napraviti trajno i vrlo razvijeno dru?tvo kada ti su ti svi mu?ki ?lanovi toliko ili seksualno zasiđeni ili beznadni da nemaju motivacije i?ta pobolj?ati.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, patrijarhija, kvalitetna đena

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 2 – Iracionalnost)


    U pro?lom dijelu sam objasnio da je, iako viđe ne ćivimo u patrijarhiji, svaka prednost nad mu?karcima kojom se đene, feministi i bijeli vitezovi vole hvaliti zapravo rezultat mu?kog napora i dozvole. Kada to spojimo s ćinjenicom da je mogu?nost seksualnog pristupa đenama iznimno sna?an motivator za mu?karce, a u matrijarhijama je u pravilu jaz izme?u alfa i beta mu?karaca ogroman, to gotovo implicira da svaka civilizacija mora biti barem utemeljena na patrijarhiji da bi imala ?ansu razviti se. Evo kako izgleda ta jednad?ba:

    Na?a zapadna civilizacija je na papiru zlatna sredina, no u stvarnosti đene imaju znatno ve?u mo? (jer je feminizam privremeno uvjerio mu?karce da đe tako biti bolje za sve i uspio uvesti razne privilegije za đene povrh njihove ve? zna?ajne moći u obliku vlasti nad seksualnim odabirom) i stoga se neminovno mora uskoro ili vratiti u patrijarhiju, ili se urućiti i biti zamijenjena nekom drugom patrijarhalnom civilizacijom. ?to đe se od toga dogoditi mođemo samo naga?ati.

    Treba napomenuti da “patrijarhija” i “matrijarhija” nisu moralni, ve? samo organizacijski pojmovi koji opisuju tko donosi viđe od 50% odluka / ima viđe od 50% utjecaja u nekom dru?tvu. Dru?tvo bi moglo biti potpuno patrijarhalno ili matrijarhalno, pa opet tako dobro donositi odluke i urediti odnose pojedinaca da svi budu zadovoljni i imaju osje?aj pravde.

    Why Men Rule: A Theory of Male Dominance

    Ipak, ne smijemo biti opijeni ovom jednad?bom i zaboraviti na postojanje ovog Vennovog dijagrama:

    Dio koji nas danas zanima je ovaj dio crvenog kruga koji ne spada u zlatni krug – dio koji slijedi pravilo da, iako je svaka (uspje?na i odrćiva) civilizacija nu?no patrijarhija, nije i svaka patrijarhija civilizacija. Evo za ilustraciju primjera iz Jemena, jedne od najekstremnijih dr?ava svijeta po tom pogledu (i na?alost samo jedne od niza primjera u Africi, Indiji i Bliskom istoku:

    Jemenska djevojćica umrla od unutarnjeg krvarenja prve noći svog prisilnog vjen?anja s mladođenjom pet puta starijim od nje

    8-godi?njakinja je umrla u Jemenu od unutarnjeg krvarenja ozljeda koje je zadobila prilikom prve bra?ne noći, nakon ?to se bila prisiljena udati za mu?karca pet puta starijeg od nje, tvrde aktivisti. Djevojćica koja je nazvana samo “Rawan” umrla je u plemenskom dijelu Hardh u sjeverozapadnom Yemenu, na granici sa Saudijskom Arabijom.

    Obi?aj udavanja pred-pubertetskih djevojćica je u Jemenu raćiren i privukao je pozornost me?unarodnih grupa za ljudska prava koje priti??u vladu da zabrani takve brakove.

    Jemenovo konstantno siroma?tvo ote?ava napore da se eliminira taj obi?aj jer siroma?ne obitelji đesto nisu u poziciji reći ‘ne’ otkupninama za mladenke koje mogu iznositi i nekoliko stotina dolara za svaku kđer. Viđe od đetvrtine đena u Jemenu udalo se prije 15.-e godine, ustvrdio je pregled Ministarstva socijalne skrbi 2010.

    Plemenski obi?aji također igraju ulogu, uklju?ujući i vjerovanje da se tako mladu đenu mođe oblikovati u pokornu đenu koja đe nositi viđe djece i biti za?tiđena od iskuđenja.

    U rujnu 2010. godine, 12-godi?njakinja djevojćica umrla je tijekom poro?aja koji je trajao tri dana, rekla je loikalna organizacija za ljudska prava. đene koje se pora?aju prije 15.-e godine imaju pet puta veći rizik od smrti tijekom poro?aja nego one poslije 20.-e.

    Jemen je jednom imao 15 godina kao minimalnu dob za brak, ali parlament je poni?tio zakon 90-ih s obrazlođenjem da bi roditelji trebali imati pravo odlućiti kada udati kđer.

    ?Itajući ovaj ?lanak, ?ovjek je prirodno zgrođen i prirodno osje?a poriv da sprijeći ovakve gadosti. No osim zgra?anja, ne mođe se ne zapitati: za?to? Koji je vrag tim ljudima? Koju korist imaju od toga? Ako bi ekstremna patrijarhija bila nekakav ultimativni izraz mu?ke dominacije nad đenama, naravno u korist mu?karaca, ovdje bi taj test zasigurno propao zato ?to ovdje ne vidim motiv. Iako je za mu?karce korisno i normalno biti privuđen đenama od 18 godina i ?ak mlaćim, to se odnosi na one koje pokazuju sve znakove plodnosti iako jo? nisu postale sposobne nositi djecu. Razlićite koristi od tog pristupa sam naveo ovdje. No vjen?ati se s djetetom, koje jo? nije vidjelo ni P od puberteta i neđe biti sposobno nositi djecu jo? 5-10 godina… to je ludilo. Ajde, mogao bih jo? i to razumjeti ako se time misli na nekakav odgoj o ku?anskim poslovima (sad se ve? hvatam za slamku), ali za spolne odnose s djevojćicom od 8 godina? Koliko ?ovjek mora biti ne samo brutalan, ve? i glup i kratkovidan, da bi radio tako ne?to?

    Uzevći u obzir da đe onaj mu?karac koji se ođenio 16-godi?njom djevicom gotovo garantirano pođeti dobivati djecu odmah poslije vjen?anja i nastaviti tako jo? mnogo godina, takav bi se nu?no morao razmnoćiti znatno viđe nego ovaj lu?ak koji poku?ava imati djecu s 8-godi?njakinjom. Ovaj prvi ima (sa stajali?ta razmno?avanja) idealnu situaciju, dok ovaj drugi riskira smrt svoje đene (bilo to od silovanja bilo od poroda), riskira o?tetiti je tako da nikada viđe ne mođe imati djecu, i ?ak i ako sve prođe idealno za njega i ona prećivi sve te gadarije (a rijetko prođe, koliko sam informiran), opet mora đekati 5-10 godina! Tih 5-10 godina je 5-10 djece koje ova budala neđe imati zbog svoje kratkovidnosti (uz moralni teret tretiranja druge osobe poput stoke).

    Moram priznati da mi nije jasno kako evolucijski pritisak nije eliminirao takve stvari iz bilo kojeg dru?tva. Kulturne norme moraju biti izrazito jake kako bi se obi?aji koji sami sebe ubijaju mogli odr?ati. Vjerojatno je i Europa u svojoj povijesti imala raznih bizarnih obi?aja, ali obi?aja koji sami sebi uni?tavaju mogu?nost nastavka te civilizacije? Takvi se pojavljuju tek danas, a i za njih se ne mođe reći da stvaraju toliko jake evolucijske pritiske.

    To me vodi do sljedeđeg zaklju?ka: one ekstremne patrijarhije koje nisu civilizacije – koje nemaju ustaljene zakone, jedinstvo ili suradnju potrebnu za razvoj, osnovna nađela humanosti u obliku nekakve religije ili obi?aja – takve patrijarhije funkcioniraju potpuno iracionalno. Iako je nesumnjivo da su rezultirale potlađenim đenama, ne ćini mi se da im je glavni cilj bio sadizam. Umjesto toga, jednostavno se bacakaju bez ikakve logike, koristeći svoju mo? na iracionalan i auto-destruktivan naćin i jednostavno radeći ?to im padne na pamet u tom trenutku. Funkcioniraju samo po bestijalnom instinktu. Isto u ne?to manjoj mjeri vrijedi i za nađe dru?tvo koje je ve? odavno pre?lo Rubikon zlatne sredine i pođelo se opasno naginjati matrijarhiji. Bilo zbog ekstremne patrijarhije ili ekstremnog feminizma, dru?tvo poput Jemena je kao nekakav bijesni pas koji u ludilu grize i sebe i sve oko sebe.

    Mislim da bih mogao podnijeti bilo kakvu diktaturu dok god ona ne bila temeljena na iracionalnosti.

    Pogledajmo sada kako izgleda dru?tvo u kojemu mu?karci i đene i na papiru i u provedbi imaju jednaka prava (dakle, ne mođemo reći da je patrijarhija), ali gdje je seksualno trći?te zbog biolo?kih faktora nagnuto izrazito u mu?ku korist i za?to je to dobro ili lođe (i za koga).

    Oznake: patrijarhija, matrijarhija, teorija seksualnog trći?ta

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 1 – Kome trebaju mu?karci?)


    New York Times nam je nedavno donio ovaj predivan ?lanak gigantskog bijelog viteza…. pardon, “biologa i stru?njaka za krivi?no pravo” Grega Hampikiana:

    Rije? “Homo” odra?ava sklonost znanosti mu?karcima u znanosti 18. stolje?a.

    Tu sklonost postaje sve teđe odr?ati kako mu?karci postaju sve manje i manje relevantni za reprodukciju i roditeljstvo. đene ne postaju samo jednake mu?karcima. Prili?no je jasno da je mu?ki rod rijeći “?ovjek” pogre?an: neprekidna, intimna i nu?na majćinska povezanost definira na?u vrstu.

    S razvojem reproduktivnih izvora, mođemo ođekivati da đe se sve viđe đena odlućiti na reprodukciju bez ikakvih mu?karaca. Na svu sre?u, podaci o djeci koju podi?u samo majke obe?ava. Kao ?to je pokazala sociologinja Sara S. McLanahan s Princetona, siroma?tvo je ono ?to ?teti djeci, ne broj ili spol roditelja.

    Kao prvo, ovo je neto?no. Velika studija iz ?vedske, provedena na uzorku od 986 322 djece (da, milijun djece) i objavljena u presti?nom ?asopisu Lancet pokazala je da kod samohranog roditeljstva i dalje postoje znatni negativni efekti na djecu (npr. 200-300% ve?a ?ansa za psihi?ku bolest ili suicid i 400% ve?a ?ansa za alkoholizam i drogiranje) ?ak i kada se korigira za ekonomsko stanje, dru?tvo i ostale faktore. Budući da je Lancet ekvivalent Naturea za medicinu, da je istraćivanje iz ?vedske koja je do?la do podr?ke samohranom roditeljstvu viđe nego sve druge dr?ave svijeta (do te mjere da je siroma?tvo eliminirano kao faktor). te da postoji jo? stotinu sli?nih istraćivanja s konzistentno istim zaklju?cima suprotnim ovom, upu?uje na to da je Greg Hampikian budala koja ne zna tumaćiti kvalitetu znanstvenog istraćivanja.

    To je u redu, budući da su đene istodobno i nu?ne i dovoljne za reprodukciju, a mu?karci nisu ni jedno ni drugo.Od produkcije prve stanice (jajeta) do razvoja fetusa i podizanja djeteta, mu?karci ne moraju biti tu. Mogu biti na poslu, doma, u ratu, ćivi ili mrtvi.
    ….
    Ako đena đeli imati dijete bez mu?karca, treba samo osigurati spermu (svje?u ili zaleđenu) od donora (ćivog ili mrtvog). Jedina tehnologija koja joj treba je slamka, i osnovna tehnika je uvijek ista. Kada bi svi mu?karci na svijetu danas umrli, vrsta bi mogla nastaviti sa zaleđenom spermom. Da sve đene nestanu, izumrli bismo.

    Iako je istina da su mu?karci potro?na roba do te mjere da bi u slu?aju katastrofe jedan mu?karac mogao oploditi sve đene na svijetu, to ne znaći da se mođe bez barem tog jednog mu?karca. Sperma i dalje mora doći od nekamo. To ?to nije va?no odakle je do?la ne znaći da se mođe bez nje. Po autorovoj bolesnoj logici, mogli bismo uzgajati dje?ake do puberteta, zalediti im spermu i zatim ih ubiti, jer za nastavak vrste s mu?ke strane nije potrebno ni?ta viđe od kapljice sperme. No to onda znaći i da bi mu?karci mogli uzgajati đene do puberteta i zatim ih ubiti, zalediti im jajne stanice i kasnije ih oploditi i razviti u inkubatoru.

    Austrijski silovatelj Friedl, koji je desetljećima dr?ao đenu i kđeri zatvorene u podrumu i time dokazao da “jedan od spolova nije potreban za reprodukciju

    U oba slu?aja, nije moguđe eliminirati komponentu zađe?a. Opet je potreban barem jedan izvor sperme i barem jedna izvor jajnih stanica, bez obzira na to ?to se poslije doga?a s njima.

    Kona?no pitanje je, treba li “?ovje?anstvo” zapravo mu?karce? S tehnologijom za kloniranje ljudi odmah iza ugla i dovoljno zaleđene sperme na svijetu da stvori mnogo generacija, mo?da bismo trebali provesti cost-benefit analizu.

    New York Times je dao platformu za propovijed uistinu poremeđenom ?ovjeku. Usput, primijetite kako bi mu?karci uvijek trebali biti vezani moralno??u i ne koristiti svoj povla?teni polo?aj kada ga imaju, ali za đene treba samo hladno provesti cost-benefit analizu.

    Istina je da su mu?karci tradicionalno uzdr?avali obitelji. Ali đene ćine većinu diplomanata jo? od 80-ih, i ima ih sve viđe. Istina je da mu?karci u prosjeku imaju malo viđe mići?ne mase od đena. Ali u doba rasprostranjenog oru?ja, onaj s viđe vatrene moći (i znanja zakona) pobje?uje.

    A) Fakultetska diploma !=! ve?a zarada
    B) Diploma iz bullshit podru?ja poput đenskih studija, komparativne umjetnosti japanske literature, sociologije i ljudskih resursa = bullshit
    C) Snaga i sposobnost ratovanja su malo ćiri pojam od mići?ne mase. Bojim se i pomisliti ?to bi se u ratu dogodilo vojsci sastavljenoj 100% od đena. Uostalom, nije mi jasno za?to bi iti jedna đena htjela doćivjeti tako ne?to.

    U me?uvremenu, đene ćive dulje, zdravije su i manje je vjerojatno da đe poćiniti nasilan zloćin. Da su mu?karci auti, tko bi kupio model koji ne traje toliko, sklon je smrtonosnim incidentima i đe?đe ga odnese pauk?

    A) đene mo?da ćive dulje zato ?to su po?teđene opasnih i riskantnih poslova, zato ?to izazivaju viđe simpatija kada su u lo?oj poziciji, zato ?to se ne moraju agresivno??u natjecati za naklonost suprotnog spola, i mo?da jo? neke stvari?
    B) Broj mu?karaca koji ikada u ćivotu poćini nasilan zloćin je toliko zanemariv da ne vidim kako ovo mođe biti faktor

    Kada sam sve ovo pojanio kolegici i pitao je smatra li da kod mu?karaca postoji i?ta nezamjenjivo, rekla je: “Zabavni su.”

    Gospodo, nadajmo se da je to dovoljno.

    Greg Hampikian, u pohodu za koji se nada da đe jednog dana uroditi spolnim odnosom s iskusnim i magneti?nim feministicama

    Ponos je uvijek najveći pred kona?ni pad. U ovom ?lanku vidimo rezultat pola stolje?a ulagivanja feministi?koj misli. Ekstremni bijeli vitez je postao toliko hrabar da izađe u javnost – u najpoznatije novine na svijetu – i tu iznese svoje mizandri?ne stavove. No koliko god njegovi stavovi bili bolesni, uvijek se treba prisjetiti toga da je stvarnost protiv njih. Ne samo da su mu?karci i dalje potrebni, ve? je i patrijarhija koju toliko mrzi jedini uspje?an oblik civilizacije koji je ovaj svijet ikada poznavao (iako nije svaka patrijarhija dobra, o đemu đe biti viđe rijeći poslije). Evo nekoliko razloga za?to:

    1. Tko je sagradio napredno zapadno dru?tvo u kojemu ćivimo? Kada kađem “sagradio”, mislim na i dru?tveno uređenje sa svim zakonima i slobodama koje uzimamo zdravo za gotovo, i na fizi?ki oblik?Tko stoji izme?u feministi?kog pokreta i nasilnog svijeta u razvoju koji gledamo na televiziji, gdje đene ne mogu voziti auta, a kultura silovanja i nasilja prema đenama je vrlo realna? To?no tako. Ovakvu dru?tvenu organizaciju utemeljili su mu?karci.

    2. Tko odr?ava i podmazuje kotađe dru?tva u kojemu ćivimo? Tko gradi i odr?ava zgrade u kojima boravimo, ekolo?ke kuđe u predgraćima o kojima fantaziramo, i ceste na kojima vozimo? Tko osigurava da uvijek ima struje i da iz slavine teđe (ćista) voda? Tko je odgovoran za donođenje hrane na police trgovina i opskrbu restorana u kojima ovakvi pseudo-intelektualci rado ru?aju?

    A odje?a koju nosimo (i na koju đene trođe enormne iznose novca) – tko je donosi ovamo? Tko je uopđe razvio tekstilnu industriju i materijale koje ona koristi? Opet je odgovor mu?karci.

    3. Tko je donio i oblikovao zakone koji omogu?avaju zapadnim đenama prava i slobode koje su uskrađene većini đena na svijetu? Tko je donio posebne zakone o pozitivnoj diskriminaciji kako bi se pod svaku cijenu podiglo đene na razinu koju đele? Naravno, patrijarhalno dru?tvo.

    4. Tko provodi ovakve zakone i osigurava da te slobode koje feminst?ki pokret uzima zdravo za gotovo nisu pregađene nasiljem? Mu?karci.

    5. Tko ?titi femistice i njihovu djecu? Ne samo u policiji, ve? i u obrani zemlje od onih koji bi je osvojili, spalili i silovali? Mu?karci ćine 99% vojske i većinu i vojnih i civilnih ?rtava u ratovima.

    6. Tko zapravo proizvodi sve oko nas, i opipljivo i neopipljivo? Tko je tiskao novine i magazine, podigao televizijske i radio tornjeve, poloćio kablove, lansirao satelite, kreirao pametne telefone, programirao Facebook, Instagram, Myspace i Twitter na kojemu neki cijelog dana pri?aju ovakve gluposti i progla?avaju mu?karce beskorisnima? Tko je izumio i proizveo sve ku?anske aparate i prijevozna sredstva, od rudarenja osnovnih materijala do kona?nog proizvoda? Tko ih doprema na mjesta kori?tenja?

    7. Postoje osnovani prigovori da je puno mu?kaca nasilno, agresivno i sklono rizi?nom pona?anju. Tko je ućinio te mu?karce toliko reproduktivno vrijednima? Koga mu?karci poku?avaju impresionirati grabljenjem jo? viđe bogatstva pod svaku cijenu, osvajajući druge mu?karce/narode, preuzimajući rizike i idući protiv ustaljenog mi?ljenja? Tko danas nagra?uje takve mu?karce drasti?no ve?om ?ansom za ljubav, seks i razmno?avanje?

    Pouka ovog posta nije da su mu?karci na neki naćin bolji ili viđe vrijedni, ve? kritika nevjerojatne arogancije feminizma koja nas je dovela do to?ke da je prihvatljivo u najpoznatijim novinama svijeta pozivati na genocid. Poput razmađene djece, ovi lu?aci vide samo malu sliku: đene pokre?u svijet. Sve se vrti oko đena. đene su bolje educirane od mu?karaca, ćive dulje, poćinju viđe zaraćivati i mogu se razmno?avati bez mu?karaca.

    Koji se problem tu pojavljuje? Kada raćirimo sliku kao s ovih sedam to?aka, shva?amo da đene ućivaju te privilegije samo zbog mu?karaca. Svaki korak naprijed u “emancipaciji” koji naprave dolazi jer su ga dopustili mu?karci koji donose feministi?ki orijentirane zakone, dovode ?to viđe đena u parlamente, i svim silama se bore kako nitko ne bi do?ao i vratio đene u “zatucano” doba odnosa izme?u spolova, gdje đene imaju barem nekakve obaveze i odgovornost i koje i dalje postoji u cijelom ne-zapadnom svijetu. Svaka sitnica kojom se đene mogu pohvaliti kao izrazom superiornosti – bila to sloboda samostalne reprodukcije, vići prihod, imunitet pred zakonom ili ne?to đetvrto – dolazi od mu?karaca koji su je izumili, proizveli, organizirali i odr?avaju je.

    Ne postoji niti jedna uspje?na civilizacija koja nije nastala kao rezultat patrijarhije (iako to ne znaći da je svaka patrijarhija automatski civilizacija i/ili uspje?na, kao ?to ?u pokazati poslije).

    Poput razmađene djece, feministice i bijeli vitezovi (mu?ki feministi) vide krajnji rezultat i pretpostavljaju da je to sve ?to postoji. Njihovi umovi su toliko opijeni moći da nisu sposobni pojmiti koliki su napor, krv , znoj i ćivoti ulođen u stvaranje tog rezultata, i u svojem bjesnilu napadaju one koji su odgovorni za taj rezultat. Upravo to posezanje preko svake granice đe jednog dana biti stvar koja đe izazvati imploziju pokreta. Previđe ponosne i kratkovidne osobe poput Grega Hampikiana mogu naućiti lekciju samo kroz tragediju, upravo kao ?to to ćine i razmađena djeca.

    Sljedeći ?lanak pozabavit đe se manama patrijarhalnih dru?tava i pokazati za?to patrijarhija nije sama po sebi ne?to pozitivno.

    Oznake: feminizam, bijeli vitezovi, teorija seksualnog trći?ta

  • Mit komplicirane đene


    “A zna?, stari moj, ne mođe? tu ni?ta. đene su komplicirane.”
    – poznanik u nedavnom razgovoru o đeni koja ga je iznenada ostavila


    Prije 150 i viđe godina, postojale su razne zablude o đenama. Recimo, “đenska histerija” bila je op?a dijagnoza za gotovo svako đensko pona?anje koje se iz nekog razloga nije svi?alo nekome. Mu? koji se đesto sva?ao sa svojom đenom bi to benevolentno obja?njavao frazom “ah pusti je, đene su komplicirane”. U ovom slu?aju, najđe?đe se mislilo na to da su đene djetinjaste, pa ih stoga ne treba shva?ati ozbiljno. Naposljetku, i poznati filozof Schopenhauer je rekao da su đene samo velika djeca (iako, vjerujem, nije time mislio ni?ta lođe – dapađe, rekao je da je upravo to ono ?to đene ćini superiornima u odgoju budućih generacija).

    Ovo obja?njenje, koje ?u nazvati mitom komplicirane đene, bilo je seksisti?ko i zasigurno nepravedno. Stoga smo ga se s napretkom civilizacije i znanosti rijećili i zamijenili ga novim, boljim i pravednijim obja?njenjem…

    … mitom komplicirane đene.

    đekaj, ?to?

    Kada spoji? sve ve?u brutalnost seksualnog trći?ta s ljudskom sklono??u racionalizaciji, rezultat je upravo ova nova paradigma: “đene su komplicirane.” No ovaj put ona ona ne dolazi iz benevolentnog maćizma, ve? iz koncentirane mu?ke frustracije. Frustracije koja bi, kada ne bi bila racionalizirana po hitnom postupku vrijednim naporima mu?kog hr?ka, mogla ozbiljno na?tetiti egu.

    Ono ?to je jo? luđe kod nove pojave mita komplicirane đene je to ?to si mu?karci koji u to vjeruju (tj. sami sebe uvjere) aktivno pogor?avaju ?anse za izlaskom iz takvog stanja. đenama se nikada nije svi?ala mu?ka podlo?nost. U nekim razdobljima su mo?da traćile viđe dominacije, a u nekim manje, no nikada se niti jedna zna?ajna grupa đena nije napalila na ropsko, slijepo obo?avanje. Stoga, ?to mu?karac dulje ustraje u ovoj budala?tini, to ima manju vjerojatnost da đe ikada ostvariti zadovoljavajući seksualni ćivot kakav je ućivala većina njegovih predaka.

    “Ali đene su emocionalna bi?a. Ne donose svoje odluke racionalno.”

    Iako u osnovi to?no, ovo je jo? jedan oblik predaje. Kao prvo, ni mu?karci ne donose svoje odluke uvijek racionalno. Kao drugo, emocionalnost i hirovitost đena je iskazana najviđe u kratkom roku; na dugi rok su one orijentirane cilju jednako koliko i bilo koji mu?karac (ako ne vjerujete, pogledajte statistike o razvodima koji se nikada ne doga?aju hirovito, ve? planirano s gotovo vojnom precizno??u i uzimajući u obzir potencijalne koristi od tog ćina). I kao tređe, inađe racionalan sustav koji ponekad funkcionira iracionalno ne mora biti slođen. Recimo, postoje generatori slu?ajnih brojeva temeljeni na atmosferskoj buci, ali nitko normalan ne bi rekao da je obi?ni radio i ure?aj za transkripciju signala ne?to slođeno. Da ne govorimo o tome da smo uistinu slođene i đesto (s nađeg stajali?ta) iracionalne sustave ve? uspjeli rijećiti s razumnom sigurno??u: svako jutro otprilike znamo kakvo đe biti vrijeme toga dana.

    Sad kad smo to rijećili, evo vam nekih stvari koje jesu komplicirane:

    Znate li ?to je zajedni?ko ovim stvarima?

    A) kao ?ovje?anstvo nismo jo? 100% razumjeli sve njihove funkcije
    ili
    B) ?ovje?anstvo kao cjelina je to ućinilo, ali pojedina?nom ?ovjeku nije moguđe savrđeno poznavati apsolutno sve njihove detalje
    i
    C) unato? A i B, za niti jednu od njih nismo racionalizirali da su “komplicirane”, legli sa sve đetiri uvis i prepustili im se na milost i nemilost

    Pa ipak, mogu vam garantirati da danas u zapadnom svijetu postoji ogroman broj mu?karaca koji navedenih đest kompliciranih stvari ne smatraju tako kompliciranima da bi im se samo predali i prihvatili sve ?to im te stvari donose kao nekakvu ćinjenicu na koju nemaju utjecaja. Istodobno, ti isti mu?karci đene prihva?aju kao komplicirane i nedokućive (iako urođeno pravedne i moralne), za koje se mogu samo nadati da đe biti dobre prema njima.

    Iz Hawkingovog zrađenja đemo ekstrapolirati gdje bi mogle postojati udaljene galaksije, ali iz vrlo nam dostupnih istraćivanja i opa?anja neđemo ekstrapolirati kako doći do đene koju đelimo, ve? đemo desetljećima nepotrebno filozofirati i racionalizirati cijelu stvar. Nekada?nju izreku “Bo?ji su putevi nedokućivi” je nađe dru?tvo danas pretvorilo u “đenski su putevi nedokućivi”. Pa tko je onda tu lud?

    Bođe, (ili barem đeno, ako te se danas ?tuje poput Boga), izbavi me od ovog cirkusa.

    Oznake: beta, teorija seksualnog trći?ta, đene

  • Zabluda teorije prelijevanja

    “Uopđe mi ne smeta to ?to je cura droljasta. Davati oralni seks je najprirodnija stvar koju cura mođe uraditi. Ova cura ima dobru ideju. Seks je zabavan i prirodan. U redu je ponekad se opustiti i biti droljast.

    Većina mu?karaca je seksualno frustrirana i usamljena. Zato potiđem đene da daju ?to viđe. Trebamo viđe ovakvih cura da pobolj?amu seksualnu klimu u SAD-u. Imali bismo znatno manje frustriranih mu?karaca.

    Ovu curu treba pohvaliti za to ?to je ućinila, ne sramotiti. Cure koje daju oralni seks su dobre za ovaj svijet.”

    – Uspje?ni igra?, o slu?aju 17-godi?njakinje koju je netko snimio kako oralno zadovoljava dva mu?karca na Eminemovom koncertu

    U slu?ajevima obrane seksualnog nemorala (ovisno o tome ?to tko smatra seksualnim nemoralom), postoje dvije strane. Prva je prili?no predvidljiva i temelji se na misli da je potpuna seksualna sloboda apsolutno pravo svakog ?ovjeka svake đene i da je svaki poku?aj njenog usmjeravanja ili ograni?avanja izum patrijarhalnog dru?tva u kojemu su đene potlađene, objektivizirane, zlostavljane i diskriminirane. ?ak je i sami poku?aj distanciranja mu?karaca od seksualnog nemorala, bez ikakvog osućivanja, napadnut s pjenom na ustima. Bijeli vitezovi i feministice koji guraju ovu teoriju vođeni su nevjerojatnom ideolo?kom zaluđeno??u od koje im se patrijarhija privi?a na svakom koraku, a biolo?ka seksualna ograniđenja i seksualni moral izazivaju u njima slijepi bijes. Također, kod bijelih vitezova, u pozadini je također uzaludna nada da đe ih đene nagraditi seksom za njihovu podr?ku i “napredne” poglede na svijet, dok je kod feministica jednostavno u pitanju pohlepa koja ih potiđe da iskamđe ?to viđe privilegija mogu od dru?tva ćije povjerenje trenutno ućivaju, bez obzira na to koliko to uni?tava dru?tvo u kojemu ćive i druge osobe.

    Ovaj post se tiđe viđe druge strane koja također brani seksualni nemoral. Naime, druga strana je rijetka i vrlo originalna. Poput ?ovjeka iz citata, neki mu?karci ili imaju Alfa status i s time ućivaju plodove modernog seksualnog trći?ta ili su Beta i Omega i nadaju se da đe ih ućivati. Bilo kako bilo, u njihovom pogledu na svijet, đenska seksualna sloboda je dobra ako đe pomoći smanjiti broj seksualno frustriranih mu?karaca. Ako se u dru?tvu doga?a viđe seksa, to znaći da đe se on preliti kroz dru?tvo sve do frustriranih mu?karaca i utaćiti njihovu đe?. To je hvale vrijedan altruizam s kojim se mogu sloćiti.

    Na?alost postoji jedan problem. Zbog đenske osobine koju nazivamo hipergamijom – nagonom za bivanjem sa ?to viđe Alfa mu?karcem bez obzira na rizike i negativne efekte, distribucija seksa u dru?tvu o?tro je nagnuta. Naj-Alfa mu?karci koji ćine jedva 5% populacije ućivaju 40% ukupnog seksa koji se doga?a u dru?tvu, dok svi Alfa mu?karci i neki od vićih Beta, ukupno tek jedna đetvrtina populacije, ućivaju nevjerojatnih 78% ukupnog seksa koji se doga?a u dru?tvu. Ostale tri đetvrtine mu?karaca se ili jedva snalaze ili ćive u pustinji prisilnog celibata.

    Evo ?to ovo znaći: kada bismo postali potpuno seksualno otvoreno dru?tvo i ukinuli svaki oblik sramođenja đenskog promiskuiteta (ili serijske monogamije), to i dalje ne bi pomoglo seksualno frustriranim mu?karcima. Kada bi se, recimo, kao rezultat poticaja citiranog gore, dogodilo 1000 novih slu?ajeva oralnog seksa, 780 od tih slu?ajeva bi oti?lo kod samo 280 mu?karaca – u prosjeku po tri svakom mu?karcu. Tek 220 slu?ajeva oralnog zadovoljavanja bi bilo raspodijeljeno me?u ostalih 720 mu?karaca – tek jedan svakom tređem mu?karcu. Svaki ?lan prve grupe bi bio zadovoljen u prosjeku po 3 puta, dok bi svaki ?lan druge grupe bio zadovoljen u prosjeku po 0.33 puta. Od trećine oralnog zadovoljavanja se sigurno ne mođe svrćiti. Nekako mi se ne ćini da je tih 0.33 dovoljno za rje?avanje duboko ukorijenjene seksualne frustracije.

    Jo? gore od svega ovoga je to ?to hipergamija zbog fenomena predselekcije postaje sve ja?a kako dru?tvo postaje promiskuitetnije. ?to je ve?a ukupna kolićina seksa u dru?tvu, to je veći dio koji ide Alfama. U gornjem primjeru, kada bismo dodali jo? 1000 slu?ajeva oralnog seksa u populaciju, poslije prvih 100 slu?ajeva odnos viđe ne bi bio 78% / 22, ve? 80% / 20%. Dok bismo do?li do posljednje ?arđe od 100 slu?ajeva, ona bi bila distribuirana toliko povoljno za Alfe da bi oni dobili 90% novih slu?ajeva, a ovi tek 10%. To je poput gađenja vatre benzinom.

    Evo kona?nog rezultata teorije prelijevanja na stvarnom seksualnom trći?tu:

    I ne samo na seksualnom trći?tu

    Iako je stav tog malog broja mu?karaca u osnovi pozitivan, zapravo je prili?no kratkovidan i nanijet đe dru?tvu kao cjelini viđe ?tete nego koristi. Ako đele smanjiti seksualnu frustraciju, predlađem da se uhvate dekriminalizacije ili legalizacije prostitucije. To je alat koji daje potvrđene rezultate ve? milenijima i nije nimalo ?udno da je feministi?ki lobi đestoko protiv toga.

    Imam sad reći ne?to drugo. Najve?a ironija u spomenutom slu?aju ?to se digla galama oko nanođenja ?tete curi na slici. Ona je, kako mediji prenose, pretrpjela veliku bol od strane grozne patrijarhije (iako su đene te koje znatno viđe osu?uju đene zbog droljastog pona?anja) koja u svojoj zatucanosti i primitivnosti osu?uje njenu seksualnu slobodu. Trebamo zatući groznu patrijarhiju koja iz ćiste pakosti progla?ava promiskuitetne đene droljama, a mu?karce junacima.

    No kako je zapravo povrijeđena privatnost ove cure? Njena slika nije goli?ava. Ne vidi se nikakav intimni dio tijela ili ne?to za ?to se inađe ođekuje da je na javnom mjestu skriveno. Na slici su samo njena usta ne neđemu. Mogla bi jednako tako jesti hot-dog i zezati se.

    U me?uvremenu, nikoga nije briga ?to je golo mu?ko tijelo izlođeno poruzi svijeta i ?to je netko bez njegovog pristanka izloćio njegov seksualni ćivot. No feministice, bijeli vitezovi i ostali majstori racionalizacije, u svom ?aru za pronalaskom “?rtava” koje đe im donijeti ugled i novac, nekako su propustili osuditi tu ćinjenicu.

    Tko se la?a dvostrukog standarda, od dvostrukog standarda i pogiba.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, teorija prelijevanja, promiskuitet, alfa, beta, igraći, feminizam, bijeli vitezovi

  • Ako si bio u zatvoru…

    Ignisse,
    Imam policijski dosje, ni?ta stra?no ali neizbrisivo, iz doba kada sam bio mlad i glup. Kako boravak u zatvoru mođe utjecati na mu?ku privla?nost? Koji zloćini su Alfa, a koji Beta? ?to da kađem curama? Siguran sam da đe prije ili poslije saznati.
    – anonimni ćitatelj

    Budući da ja nisam nikada bio u zatvoru (mo?da sam ovim priznanjem razo?arao neke fanove, ali eto), ne mogu reći kako bi to utjecalo na nećiju psihu. Pretpostavljam da mnogo toga ovisi o tome kako osoba promatra iskustvo i osje?a li potrebu izgraditi se u zatvoru i poslije zatvora kako bi nastavila ćivot, kakav je njen odnos prema poćinjenom zloćinu, kakvo iskustvo ima u zatvoru, i jo? mnogo faktora. Egzistencija iza ređetaka nesumnjivo nagriza i umrtvljuje duh; ipak, prolazak kroz tako lođe iskustvo mo?da daje određenu vrstu indiferencije i otpornosti na strah koji mogu ?ovjeku biti korisni.

    Ceteris paribus, dakle pretpostavljajući da se ?ovjeku tijekom zatvora nisu znatno izmijenili psihologija, tjelesna gra?a i imovinsko stanje, ostaje jedino promjena statusa kao faktor koji valja analizirati. Sama ćinjenica da je netko bio u zatvoru nije zapreka, rekao bih, velikom broju đena – mo?da ?ak i većini. Iako je status kriminalca sam po sebi nizak u klasi?noj dru?tvenoj hijerarhiji, ona ne odgovara nu?no seksualnoj hijerarhiji jer mnoge đene vole tip mu?karca koji bi se mogao opisati kao “?armantni propalica”. Kako s općim rastom đenskog statusa “ono ne?to” postaje sve va?niji kriterij, a klasi?ni status, novac i skrbiteljstvo gube na va?nosti, boravak u zatvoru nije razlog za paniku.

    Zbog đega je ?ovjek bio u zatvoru vjerojatno ima najveći utjecaj. Ovdje ?u razvrstati neke od najđe?ćih zloćina po tome kakav bi dojam mogli ostaviti na đene. Valjda to ne treba ni napominjati, ali treba udovoljiti autisti?nim trollovima koji đe vaditi stvari iz konteksta: ovo nije poziv na krđenje zakona ili kriminalna djela. Nikada ne krćite zakone. To ?to neko kazneno djelo u prosjeku mođe utjecati na to kako đene percipiraju osuđenog mu?karca ne znaći da je ono dobro. Isto tako, ovdje mislim na opđeniti efekt koji bi mu?karac mogao doćivjeti sa ćirokim spektrom đena, ne o groupijeima koje ?alju pisma Nightstalkeru i Andersu Breiviku (ili Jokeru).

    Droga: dilanje droge đe imati Alfa efekt jer je vezano za neizmjernu opasnost, rizik i novac. Ako droga ima hijerarhiju, dileri su na njenom vrhu. S druge strane, zlouporaba droga (za osobnu uporabu) đe biti Beta jer đe ozna?avati tvoj manjak kontrole nad ćivotom i samo po sebi je percipirana kao ne?to prljavo i odvratno. Trava, pak, zbog svoje egzotike i lakih efekata, nema nikakav negativan efekt. Nisam u ćivotu upoznao curu koja bi se ohladila od nekoga jer je zapalio joint.

    Prostitucija: pretpostavljajući da si bio nekakav makro ili eventualno ćigolo, mođe izazvati ne?to interesa. Vrlo je rizi?no, ali nije fizi?ki opasno. Ako si uhiđen u posjeti prostitutki, to je lođe ali nije stra?no. Ako si uhiđen zbog gay prostitucije, onda …. ne znam… promijeni identitet?

    Ubojstvo: u pravilu vrlo polarizirana i negativna stvar. Tako ekstremna kriminalnost đe neminovno odbiti od tebe đene iz viđeg i dobro educiranog dru?tvenog sloja, zato ?to bi za njih to bilo nedopustivo, i imaju previđe instinktivno gađenje prema takvim slu?ajevima (iako đe se mo?da potajno pitati za?to ne prestaju misliti o tebi). S mlaćim đenama, kao i onima niđe klase ili iz sli?nih kriminalnih sredina i obitelji, to ?ak mođe biti i plus. Klju? je naravno u kontrastu. Ako se prezentira? samo kao kolja?, svi đe pobjeći od tebe glavom bez obzira, bez obzira na njihovu sredinu. Jedini naćin da se ne?to toliko ogromno prezentira kao plus je kontrast: biti uspje?an, dobro odjeven i pomalo melankoli?an i mra?an. U tom kontekstu ubojstvo poprima oblik velike ćivotne tragedije koja đe neke đene itekako zanimati.

    Tu?njava i prijetnje nasiljem: u pravilu plus. Ako postoji predselekcija kod snage i preuzimanja rizika, nalazi se u nasilju. Na moje veliko iznenađenje, broj đena koji bi odbio mu?karca zato ?to je premlatio nekoga prili?no je malen. Valjda osje?aj sigurnosti nadilazi opasnost da se isto dogodi njoj. Jedina iznimka je ako si pretukao biv?u ili de?ka / ljubavnika svoje bivđe, gdje đe ljubomora i opravdana zabrinutost sigurno pokvariti dojam.

    Javni nemoral: biti uhiđen zbog seksa na javnom mjestu je genijalno. Ne samo da si dobio predselekciju, komunicira takvo nedjelo, ve? si i toliko privla?an da đene ne mogu đekati da te dohvate na privatnom mjestu. Da nije tako, inađe ta koja je bila s tobom nikada ne bi riskirala uhiđenje. S druge strane, biti uhiđen zbog masturbacije na javnom mjestu je nevjerojatno pateti?no i u?asan minus jer komunicira da a) nema? nikoga, b) nema? kontrole i c) crepy si. Zakopaj se u zemlju.

    ?verc, kra?a, plja?ka: ovakvi zloćini ćine te dovoljno odmetnikom da bude? zanimljiv, a opet ne creepy ili opasnim za đenu, tako da je efekt neutralan ili ?ak mali plus.


    Pedofilija: ?to reći? Koju posluku porati? Sve je gotovo. Ironi?no, uzevći u obzir razoran efekt koji samo prijave za takve stvari imaju na mu?karce, to ćini jo? gorim la?ne prijave koje se ponekad doga?aju prilikom razvoda u svrhu ostvarivanja skrbni?tva nad djetetom. Mu?karac osuđen zbog pedofilije je automatski na samom dnu obje hijerarhije.

    Seksualno uznemiravanje i napastovanje: ovo je vjerojatno najgore ?to si mođe? prićiti, gore ?ak i od ubojstva. Iako mnoge đene imaju fantazije o silovanju, to ne znaći da to zapravo đele i da se ne u?asavaju toga. Seksualni zlostavljaći (od stalkera svojih bivćih i nesuđenih, pa do onih koji samo pipaju u tramvaju pa do pravih silovatelja) su najni?a kategorija, kojoj je jedini naćin dolaska do seksa nasilje. To je ogromna anti-preselekcija koju je te?ko nadići, bilo kakvim kontrastom. Isto kao i kod pedofilije, to ćini la?ne prijave za silovanje jo? gnjusnijima.

    Alkohol: nema konteksta u kojemu je alkohol pozitivan. Od prometnih nesre?a pod utjecajem alkohola, pa do alkoholizma, to đe uvijek ostati prili?an minus.

    Zlostavljanje ćivotinja: puj. Nasilje je mo?da privla?no, ali iskaljivanje na ćivotinjama je dno dna. Zlostavljaći ćivotinja su samo pola stepenice iznad pedofila.

    Prometna nesre?a: ako si bio alkoholiziran ili neodgovoran, to je ogroman minus koji mođe? tretirati jedino kao ubojstvo. Ako se samo dogodilo ali nisi to izazvao te?kom nepa?njom (?aći??), gotovo nitko te neđe osućivati zbog toga. Nikada neđe biti plus (mo?da ako si bio na motoru?), ali minus ovisi o kontekstu.

    U svakom slu?aju, moj savjet ćitatelju u takvoj situaciji je da se suzdrći i ne spominje svoj dosje, osim ako se ne ukađe povoljna prilika koju đe ona inicirati, tijekom koje mođe? pribjeći ve? opisanoj misterioznoj melankoliji. Ako samo tako to ispali? (“Zna?, oplja?kao sam banku prije dvije godine. Reci, koji okus sladoleda voli??”), to đe ispasti creepy i stvarno zastra?ujuđe.

    Samo je pusti da istra?uje, eventualno natukni ne?to sitno. Ako joj se svi?a? dovoljno da traći informacije o tebi, ?anse da dobro primi tvoju mra?nu tajnu su velike. Pomislit đe da si lo? ali neđe moći dođekati ispitati te za?to si lo? i kako si se onda ćinio tako drukćiji kada ste se tek upoznali i tko si zapravo sada. Vjerojatno đe to spomenuti na sljedeđem spoju. “To je komplicirano” i “Ne volim se toga prisje?ati” su tvoji najbolji prijatelji kada dođe do “razgovora”. Otkrij joj malo ali ne sve, i pazi na kontekst. Neka saznaje stvari o tebi na kapaljku i njima natapa ljubav prema tebi koja je tek pođela bujati.

    Oznake: igra, kriminal, interna igra, pisma ćitatelja, srednja igra, teorija seksualnog trći?ta

  • Stvarno? “Mu?karce privlađe najplodnije đene”


    Kada bismo sađeli tjelesne osobine koje najviđe privlađe mu?karce i izazivaju erekciju, to bi vjerojatno bile ove:

    – Lice koje slijedi određene simetrije: velike oći, izrađene jagodice, ovalni oblik lica, slaba đeljust, ćista ko?a, pune usne
    – Odnos struka i bokova ?to bliđe 0.7 (0.65-0.75)
    – BMI 20 (18-21)
    – ?vrste, simetri?ne grudi i guza

    Zanimljiva stvar kod ovih osobina je to ?to su one indikatori plodnosti, ali ne preklapaju se sa stvarnim razdobljem plodnosti. đena mođe imati sve ove osobine, pa ipak ne biti u mogu?nosti zanijeti zbog drugih faktora. Recimo, djevojka đe u pravilu dobiti prvu menstruaciju oko 13 godina i sva ova obilje?ja doseći ve? sa 15 godina, no njeni ciklusi đe biti bez ovulacije (dakle, neplodni) jo? znatno vrijeme poslije toga. Menstruacija nije prađena ovulacijom kod ?ak 80% ciklusa 14-godi?njakinja, 50% ciklusa 16-godi?njakinja, 30% ciklusa 18-godi?njakinja i 10% ciklusa 19-godi?njakinja. Isto tako, sli?na pravilnost u obrnutom smjeru poćinje se javljati kod đena kako se bliđe menopauzi, unato? tome ?to kvalitetna prehrana i vje?ba mogu dugo zadr?ati navedena đetiri indikatora plodnosti.

    Mođe li se onda reći da mu?karce privlaći plodnost? Za?to se onda onda ogla?avanje reproduktivnog potencijala doga?a prije plodnosti? Kako bilo lakđe razumjeti ?to to zapravo znaći, ukljućio sam ovaj izvadak iz knjige “Evolucijska biologija seksualnosti ljudske đenke” prof. R. Thornhilla sa Sveućili?ta Novi Meksiko

    Pojedina?na rezidualna reproduktivna vrijednost (RV) je ukupni budući reproduktivni potencijal nekog pojedinca, tj. ukupni ođekivani reproduktivni uspjeh od sada?njosti do kraja ćivota. Kod đena je RV ovisan o ćivotnoj dobi. Raste kroz djetinjstvo, kako đena uspje?no prolazi kroz period u kojemu je smrt mogu?a, ali razmno?avanje nije, doseđe maksimum s pođetkom reproduktivnog perioda, te se zatim polako smanjuje sve do menopauze, kada pada na nulu. […] Sama maksimalna plodnost kod đena doga?a se u ranim dvadesetim, poslije perioda adolescencije.

    Mnogi autori postavili su tvrdnju da je privla?nost koju mu?karci osje?aju prema navedenim indikatorima vezana za signal maksimalnog RV-a, kasnu adolescenciju kada su svi indikatori u potpunosti razvijeni. Recimo, mu?karci su posebno privuđeni grudima koje su ?vrste, uspravne i s malim bradavicama. Ove osobine se poćinju razvijati ve? u pubertetu i dose?u svoj vrhunac tijekom adolescencije. Isto je i s odnosom struka i kukova, koji doseđe svoj idealni minimum tijekom adolescencije i zatim raste s navrđenom dobi.

    Grubo ređeno, mu?karci nisu maksimalno privuđeni maksimalno plodnim đenama. Feministice koje su previđe vremena provele na alfa vrtuljku i sada đele duboke, osje?ajne mu?karce koji neđe samo povr?no traćiti plodnost, ve? iskustvo i status, upravo su dobile dobre vijesti. Indikatori jesu va?niji od plodnosti!

    No, tvrdnje da su mu?karci evoluirali kako bi cijenili ove indikatore kao znakove mladosti ili plodnosti ne obja?njavaju za?to se ti indikatori pojavljuju ba? tada. Kao drugo, ne obja?njavaju kako i za?to mu?ke preferencije variraju me?u đenama iste dobi.

    Marlowe (1998.) je predloćio tezu da su đenske grudi evoluirale kao signali osobne kvalitete koja se tiđe đenskog RV-a, tj. da se grudi razvijaju daleko prije reproduktivnih sposobnosti, ne kako bi se pripremile za reprodukciju, ve? kako bi u đenskom natjecanju oglasile nadolazeći RV.

    Mi smo proćirili ovu tezu: mu?karci ?vrste, uspravne grudi i ostale navedene indikatore nalaze privla?nima ne kao indikatore mladosti ili trenutne plodnosti, ve? zbog maksimizacije rezidualne, preostale plodnosti u ćivotu svake pojedine đenke. Mu?jaci ljudske vrste su unikatni po svojoj ekstremnoj preferenciji vrlo mladih, ne-reproduktivnih đenki; drugi mu?ki primati preferiraju srednjovje?ne đenke, a ćimpanze ?ak stare đenke. Mu?karci su također razlićiti od đena po tome ?to đenama nisu privla?ni vrlo mladi i ne-reproduktivni mu?karci.

    Dapađe, osim privla?nosti koju mu?karci osje?aju prema kasnim adolescenticama i mladim odraslim đenama, barem neke mjere (uklju?ujući samo-izvje?tavanje i pletizmografiju (mjerenje obujma) penisa), mu?karci su jednako privuđeni i pubertetskim i ranim adolescenticama (Jones, 1996., Quinsey & Lalumiere 1995., Quinsey at al. 1993.).

    Ova teorija također predvi?a obja?njenje razlika u privla?nosti đena iste dobi i sa sli?nim indikatorima. Iako sitne razlike u indikatorima plodnosti ne predvi?aju nikakvu zna?ajnu razliku u razini trenutne plodnosti, istraćivanja (Manning, Scutt, Whitehouse & Leinster, 1997.; Moller, Soller & Thornhill, 1995.) su pokazala da predvi?aju zna?ajnu razliku u RV-u (rezidualnoj reproduktivnoj vrijednosti). đene s relativno simetri?nijim grudima, kontrolirano za dob, imale su viđe djece.

    đekaj, ?to to ?ujem? Mu?karci zapravo preferiraju đene mlađe od maksimalno plodnih?*

    Mu?karci zapravo preferiraju 18-godi?njakinje?

    Mu?karci imaju najsna?nije erekcije kada su u pitanju cure od 15-19 godina, legalne posljedice, uvjeravanja i zabrane neka idu kvragu?

    Ooooops!

    Mislim da ?u jednostavno podijeliti onu slavnu sliku:

    Mu?karac koji oplodi 18-godi?nju curu ćiji je RV jedva dotaknut i stvori s njom jo? troje djece tijekom njene preostale reproduktivne karijere od 20 godina ima veći genetski utjecaj od mu?karca koji oplodi maksimalno plodnu 28 godi?njakinju i stvori s njom jo? jedno dijete tijekom njene preostale reproduktivne karijere od 10 godina. Evo jo? nekih mogućih obja?njenja za?to je mu?karcu dođepati se đeninog maksimalnog RV-a korisno za njegovo zadovoljstvo i/ili nastavak vrste:

    a) mu?karac koji se dokopa đene ?to mlađe ima ve?u ?ansu da je djevica i stoga garantirano svoje potomstvo
    b) mu?karac koji se dokopa đene ?to mlađe ima manju ?ansu zaraziti se spolno prenosivom bole??u
    c) mu?karac koji se dokopa đene ?to mlađe ima ve?u ?ansu trajno se povezati s njom prije nego predug boravak na alfa vrtuljku uni?ti njenu osobnost

    Ućivat ?u u vrućim suzama onih koji đe se zgroziti nad ovom biolo?kom istinom i otići plakati na svoje blogove o nehumanosti i povr?nosti mu?kih svinja koje je patrijarhalna kultura prisilila na ignoriranje “magneti?nih” i “iskusnih” dama “na vrhuncu svoje seksualnosti”.

    * = pretpostavljajući da mu?karac planira dugoro?nu strategiju parenja, tj. ostati s tom mladom đenom (ili je barem dr?ati u svom haremu) dugo vremena. Ironi?no, to samo obja?njava za?to mnogi mu?karci s opcijama na starije đene gledaju iskljućivo kao na materijal “za napumpaj i ostavi”: ne isplati se dugo ostati na istrođenom izvoru RV-a, a kamoli ulagati u njega. Sorry.

    p.s. za?to jedino homoseksualcima prolazi opravdanje “rođeni smo takvi”? Osje?am se diskriminirano.

    Oznake: plodnost, teorija seksualnog trći?ta, odabir partnera, znanost

  • Mu?kosfera treba bolje protivnike


    Postoje razni dijelovi evolucijske psihologije, igre i mu?kosfere* koji spadaju u mi?ljenja i preferencije, s kojima se svako mođe i ne mora sloćiti. Recimo, “bi li se mu?karci trebali đeniti” ovisi o vađem gledi?tu i moguđe se ne sloćiti, jer svatko na svoj naćin ocjenjuje objektivne parametre s kojima se suo?avamo. S druge strane, postoje i oni apsolutni, objektivno dokazivi dijelovi, kod kojih se samo mođe uloćiti pokoja primjedba na metodologiju, naćin mjerenja neke pojave ili uzorak za prikupljanje podataka. Na ovom blogu se tako ne?to jo? nije dogodilo, no bez brige – zato imamo svjetske medije koji đe nam jednom zauvijek pokazati gdje leđe pogre?ke evolucijske psihologije u ?lanku naslovljenom “Darwin je bio krivu”.

    Evolucijski psiholozi koji prou?avaju parenje i vezano pona?anje đesto po?nu tako da postave hipotezu o tome kako se moderni ljudi pare: recimo, da mu?karci viđe misle o seksu nego đene. Zatim prona?u dokaze – iz studija, statistika i anketa – koji podr?avaju tu hipotezu. Naposljetku, i ovdje se doga?a “skok”, konstruiraju evolucijsku teoriju koja bi mogla objasniti za?to mu?karci viđe misle o seksu nego đene, koju adaptacijsku svrhu je to nekada imalo, i za?to smo danas zaglavljeni s njenim posljedicama.

    U novije vrijeme, nova kohorta znanstvenika je izazvala samo postojanje spolnih razlika u seksualnom pona?anju koje su darvinisti posljednjih 40 godina poku?avali objasniti i opravdati evolucijom.

    Naravno, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći kako su se ljudi pona?ali ili ?to su mislili u to doba, a jo? manje za?to je bilo tako. Ipak, ne?to se zabavno doga?a kada dru?tveni znanstvenici tvrde da ne određeno pona?anje ukorijenjeno u na?oj evolucijskoj pro?losti. Pretpostavke o tom pona?anju dobivaju nepromijenjivost fizi?ke osobine – postaju biolo?ki stvarne isto kao i postojanje palca ili ejakulacije.

    Koji dio “slođene interakcije velikog broja faktora” nije jasan ovim ljudima? Nitko ne tvrdi da Coolidgeov efekt prisiljava mu?karce na varanje ili da je đenska hipergamija toliko jaka da svi ćivimo u celibatu dok rock zvijezde ućivaju u 99% seksa na planetu. Govorimo o trendovima, ne o apsolutnim zakonima kao ?to je E = mc2!

    Nadalje, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći za?to je ne?to evoluiralo. Pisac ovog ?lanka bi morao shvatiti da nikada neđemo biti 100% sigurni za biolo?ki razlog postojanja predselekcije isto kao ni za?to su kitovi sisavci. Nismo bili tamo, tako da naravno da ne znamo s apsolutnom sigurno??u, ve? samo “prili?no dobrom” i konzistentnom s drugim teorijama o izlasku stvorenja iz oceana i natrag. Jako va?no! Postoje i druge metrike po kojima se odre?uje istinitost neđega u pro?losti, od đega su najva?niji logika, poklapanje, stalnost, broj razlićitih izvora, manjak dokaza koji bi to negirali, i tko zna ?to sve jo? ne.

    Sada kada su rijeđeni “slamnati ljudi” koje je autor postavio kao kritike evolucijske psihologije, uhvatimo se najva?nijega: nova kohorta znanstvenika koja sada rući temelje evolucijske psihologije građene jo? od kada je Charles Darwin u “Postanku ?ovjeka i selekciji u odnosu na spol” iznio neke dokaze za to da je, kroz natjecanje za partnerice i resurse, evolucija potakla mu?ku inventivnost i sklonost riziku naspram đenske nje?nosti. Tvrdnja da je on iznio takvu teoriju samo zato ?to je tako trenutno bilo oko njega je besmislena jer je uvijek bilo tako, i to gotovo svugdje u povijesti planeta. Osim izoliranog naroda Mosuo u planinama u Kini, nema niti jedne ljudske civilizacije koja u osnovi ne odgovara tim pretpostavkama. I to ne treba naga?ati, dobro je poznato.

    No uglavnom, dokazi. Da vidimo ?to autor nudi kao negaciju ćinjenica koje je ustvrdila evolucijska psihologija. Prvo referencira poznato istraćivanje o upadima iz 1989., kojim je utvrđeno ono ?to su ve? znali svi koji su ćivjeli u stvarnom svijetu makar nekoliko dana: da su đene nesklone seksu “samo zato da se seksamo”, te je stoga samo 0-3% đena prihvatilo “apokalipti?ni upad” poziv na posjet stranđevom stanu i seks naspram 70% mu?karaca. Da, to je razlika od najmanje 20 puta, iz koje je zakljuđeno da je to logi?na manifestacija ćinjenice da đenama nije u interesu seksati se ba? s bilo kim.

    Vjerojatno postoji 1% ?anse da je pravi razlog ne?to drugo, a ne evolucija (i kod nas i kod jo? milijun drugih sisavaca), ali pogledajmo ?to autor iznosi kao negaciju zaklju?ka iz te studije:

    Gćica. Conley smatra da je metodologija istraćivanja iz 1989. manje nego idealna. “Nitko ti zapravo ne pristupi iz vedra neba i pita te ‘hođe? li se seksati sa mnom’?” (nisam ba? toliko siguran u to ali dobro, op.prev.) “Potreban je kontekst. Ako pita? ljude ?to bi ućinili u specifi?noj situaciji (kako to nije bila specifi?na situacija, tako ti svega? op.prev.), to je mnogo pouzdaniji naćin dobivanja odgovora. U njenoj studiji, kada su mu?karci i đene razmatrali ponude za neobavezni seks of slavnih ljudi, ili od prijatelja za koje im je ređeno da su dobri u krevetu, razlika izme?u spolova u zainteresiranosti za neobavezni seks se spustila na gotovo nulu.

    Bođe, pa ja ?u pođeti lupati glavom u zid. Zar ćinjenica da đenama mora? ponuditi garanciju da im je partner George Clooney ili da je bog u krevetu i dolazi s diskretnom preporukom od prijatelja da bi se imalo zainteresirale za neobavezni seks znaći da su zainteresirane same po sebi? Ovo je toliko strahovito glup zaklju?ak da sam jednostavno morao pauzirati serijal postova o braku kako bih se pozabavio njime. Nadam se da je autor zadovoljan.

    I da, osim toga je potvrđeno da mu?karce mo? i novac ba? i ne napaljuju, budući da im je postotak ostao isti kao i prije, a za to koliko je đena dobra u krevetu ih isto većinom boli neka stvar naspram drugih, va?nijih varijabli. Barem neka korist od cijelog ovog cirkusa.

    Ali đekajte, ima jo?:

    2009. godine, jo? jedna od dugo-pretpostavljanih spolnih razlika u parenju – da su đene izbirljivije od mu?karaca – također je do?la pod opsadu. U speed datingu, kao i u ćivotu, dru?tvena norma upu?uje đene (naprotiv, uvijek govorim kada bi đene malo iskoristile emancipaciju i pri?le nekom dobro?udnom Beta tipu koji je previđe srame?ljiv za prvi korak, op.prev.) da sjede i đekaju da im netko priđe, dok mu?karci mijenjaju stolove. Ali u jednoj studiji pona?anja na speed-dating doga?ajima, psiholozi Eli J. Finkel i Paul W. Eastwick su obrnuli ulogu “rotatora”. Mu?karci su ostajali sjediti, a đene su se mijenjale. Manipulirajući ovaj dio skripte za pona?anje spolova, istraćivaći su otkrili da su đene postale manje selektivne – pona?ale su se viđe kao tipi?ni mu?karci – dok su mu?karci postali viđe selektivni i pona?ali se kao tipi?ne đene. Sam ćin prilađenja potencijalnom romanti?nom partneru, zakljućili su, doveo je do boljeg dojma o osobi kojoj se prilazilo.

    Brzo, zovite policiju! Uklanjanje đena s umjetnih izvora samopouzdanja vra?a njihove standarde viđe u normalu, isto kao ?to radi i dvostruki kompliment? Pa tko bi to rekao?

    Kada se razmotri ova nova saznjanja, neke postavke darvinizma postaju sumnjive. Hođe li darvinisti ponovno razmotriti teoriju da je nađe pona?anje prilikom parenja manje urođeno nego ?to se to smatra?

    Vjerojatno ne. U ?lanku koji je odgovarao na nađe studije od pro?le godine, Mr. Schmitt, jedan od vodećih glasova me?u darvinistima, nije predao ni centimetar bojnog polja. U vezi istraćivanja gćice. Conley, da su đene jednako sklone neobaveznom seksu ako se radi o celebrityu, postavio je argument da je to “rezultat đenske (ali ne i mu?ke) kratkoro?ne strategije za stjecanje dobrih gena od tjelesno privla?nih kratkoro?nih partnera. Kada je aktivirana đenska kratkoro?na strategija parenja (recimo, privremeno zbog ovulacije, ili kroni?no zbog odnosa spolova naklonjenog đenama) (ili ovome, tzv. “strategija dvostrukog parenja”, op.prev.), ćini se da đene izra?avaju relativno fokusiranu đelju za genetskim obilje?jima “seksi mu?karaca” koja bi biolo?ki koristile đenama u toj situaciji.”

    Drugim rijećima: ni?ta novo, sve je to evolucija.

    I ?to je tu ?udno?

    Da ponovimo: autor ima istraćivanje koje potvr?uje tezu koju poku?ava oboriti, pokađe je poborniku teze, zgra?a se kako ovaj ne smatra da je to dobar argument.

    I time zavr?avamo do sada najja?u negaciju nekih postavki ovog bloga koju sam ikada vidio (to ne?to govori o onome s ćime se inađe susređem). Jedini dobar dio ?lanka je opđe upozorenje koje se odnosi na sve filozofske i znanstvene discipline na svijetu:

    Mo?da ovi fenomeni i postoje. Mo?da mu?karci stvarno, ukupno gledano, imaju ve?u sklonost kratkoro?nom parenju. Ali s obzirom na nova istraćivanja, rigidno oslanjanje na evolucija kao obja?njenje riskira podizanje ograniđene smjernice u teolo?ki status – ?to je naćin razmi?ljanja koji bi znanstvenici trebali prezirati.

    Pođevći od… khm… feministi?kog inzistiranja da danas u zapadnom svijetu postoji patrijarhija, ili da je spol dru?tvena konstrukcija?

    ?ak i kada bi nekim ludim slu?ajem ispalo da je sve ovo istina, i da je cijela evolucijska psihologija u potpunosti neutemeljena (a i dalje su svi dokazi na njenoj strani), zaklju?ak bi bio jo? gori. Ako bi se otkrilo da su đene uistinu jednako promiskuitetne kao mu?karci, jednako otvorene za mogu?nost neobaveznog seksa i varanja, ili ?ak i viđe od mu?karaca, te da je to zato ?to one tako izabiru, a ne zato ?to im je u genima – ne bi li to samo po sebi zastra?uju?a osuda onoga u ?to se dobar dio zapadnih đena pretvorio?

    Umjesto da, kao trenutno na ovom blogu, polazimo od pretpostavke da su “neke đenske genetske sklonosti neprikladne za civilizaciju, pa stoga đene trebaju imati kontrolu nad njima” (?to jednako vrijedi i za mu?karce ?to se tiđe biolo?kih nagona za silovanjem ili nasiljem), polazili bismo od pretpostavke da to nije genetski nego u potpunosti svojevoljno. To bi ućinilo svo klanje koje se odvija na modernom seksualnom trći?tu namjernim.

    Ve? i sama pomisao na tako ne?to je previđe u?asna.

    * = evolucijska psihologija je znanstvena disciplina, darvinizam je filozofija temeljena na evoluciji opđenito (ne samo psihologiji), igra je teorija i prakti?na vje?tina temeljena na evolucijskoj psihologiji, a mu?kosfera je ćiri pojam za sve tekstove koji se bave navedenim pojmovima i reakcijama mu?karaca na njih. Ta đetiri pojma se đesto preklapaju, ali nipo?to nisu univerzalno jednaki, niti se nu?no sla?u.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, spol, znanost, istraćivanje, evolucijska psihologija, mu?kosfera