Zubak com d.o.o.

Tag: sociologija

  • Stvarno? “Svejedno je u kakvoj obitelji djeca odrastaju”

    – “Ja sam samohrana majka i moje dijete ima sve ?to treba”
    – “Sve ?to dijete treba je bezuvjetna ljubav”
    – “Ja sam odrastao/la sa samo jednim roditeljem i ispao/la sam ok”
    – “Vrsta obitelji nema nikakav utjecaj na odrastanje djece”
    – “?ak i ako djeca sa samo jednim roditeljem imaju neke probleme, to je samo zbog financijskih pote?ko?a”
    – “Bolje za dijete da bude s jednim roditeljem koji ga voli nego u obitelji gdje se roditelji sva?aju”
    – “Djeci samohranih majki ni?ta ne nedostaje”
    – “Biti samohrani roditelj je te?ko zbog manjka potpore dru?tva”
    – “Djeca u homoseksualnim zajednicama imaju sve ?to im treba”
    – “Ne postoji idealna roditeljska situacija”
    – “Brak nije relevantan za socijalnu politiku”
    – “Dijete neđe biti gay zato ?to su ga odgojili gay roditelji”
    – “Jednoroditeljska obitelj nije ni?ta gora za dijete nego bilo koja druga”
    – “Nije potrebno imati partnera za podizanje djeteta”
    – “‘Tradicionana obitelj’ nema veze s time hođe li dijete odrasti u zdravog i uspje?nog pojedinca”

    – Rekla-kazala

    Na ?to mislim ovim znakom “Pobijeno”? Proćitajte nekoliko studija o ćivotnim ishodima djece iz alternativnih oblika obitelji i zakljućite sami:

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju od 200 do 500% ve?u ?ansu nekog emocionalnog poreme?aja, 50% do 100% ve?u ?ansu nekog poreme?aja pona?anja, te 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja. To razvod ćini traumati?nim otprilike koliko bi bila traumati?na te?ka ozljeda ili bolest.


    Izvor slike

    S dodatnom napomenom: Pronalazak novog partnera ne pomađe djeci u oporavku i izbjegavanju ovih posljedica

    Djeca samohranih roditelja su imala dvostruko ve?u ?ansu imanja nekog problema s mentalnim zdravljem u odnosu na onu koja su ćivjela sa vjen?anim ili nevjen?anim parovima u istom domu: 16% naspram 8%. Ovaj odnos je također bio pronađen i u zapadno-australskom ispitivanju na uzorku od 14 100 djece (Zubrick, et al., 1995.)

    “Djeca iz obitelji sa samohranim roditeljima imala su ve?u ?ansu (odnos 2:1) morbiditeta mentalnog zdravlja nego ona u obiteljima s oba roditelja.”>

    Unutar uzorka djece samohranih roditelja na podru?ju Velike Britanije, na uđestalost mentalnih poreme?aja nije bitno utjecalo to je li samohrani roditelj bio nikada vjen?an, udovac, razveden ili rastavljen. Unato? tome, djeca koja su ćivjela s oba nevjen?ana roditelja su svejedno imala ve?u ?ansu imanja poreme?aja u pona?anju u odnosu na djecu koja su ćivjela s oba roditelja u braku: 8% naspram 4%.

    The mental health of children and adolescents in Great Britain; The report of a survey carried out in 1999 by Social Survey Division of the Office for National Statistics on behalf of the Department of Health, the Scottish Health Executive and the National Assembly for Wales, H. Meltzer, R. Gatward, 1999.

    Udio djece s emocionalnim poreme?ajima koja su ćivjela sa samohranim roditeljem koji je bio udovac, razveden ili rastavljen bio je dvostruko veći nego kod djece bez emocionalnih poreme?aja (31% naspram 15%).

    Me?u djecom s poreme?ajima u pona?anju, udio koji je ćivio s oba nevjen?ana roditelja, nikada vjen?anim samohranim roditeljem ili razvedenim samohranim roditeljem bio je veći nego kod djece bez takvog poreme?aja (12% naspram 8%, 14% naspram 7%, te 27% naspram 15%)

    Mental health of children and young people in Great Britain, 2004, Summary Report; H. Green, ?. McGinnity, H. Howard Meltzer, T. Ford, R. Goodman, The Office for National Statistics, 2004.

    Djeca ćiji su se roditelji rastali tijekom tri godine studije imala su 453% ve?u ?ansu razvoja emocionalnih problema nego ona ćiji su roditelji ostali zajedno, te su imala 287% ve?u ?ansu poreme?aja u pona?anju. Mladi ljudi ćiji su se roditelji rastavili su također imali 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja.

    Djeca i mlade? u ku?anstvima “obnovljenih obitelji” (gdje je njihov skrbnik na?ao novog partnera, op.prev.). pogotovo u onim obiteljima gdje su dobila polubra?u ili polusestre, imali su jednako poviđenu ?ansu za poreme?aje u pona?anju kao i ona ćiji su se roditelji samo rastali.

    Opđenito je traumati?nost razvoda za dijete (ocijenjena kroz posljedi?nu ?ansu nastanka emocionalnih problema) bila ekvivalentna te?koj ozljedi ili bolesti.

    Tijekom trajanja studije na uzorku od 5,364 djece u dobi izme?u 5 i 16 godina, 3% uzorka je razvilo barem jedan novi problem. Od onih koji su ve? imali barem jedan problem na pođetku studije, 30% ih je nastavilo imati isti problem i nakon tri godine u slu?aju emocionalnih problema, a 43% u slu?aju problema u pona?anju.

    Department for Health and the Scottish Government, 2008.

    Bonus zaklju?ak iz sve tri studije: netradicionalna obiteljska situacija đe?đe uzrokuje emocionalne poreme?aje kod djevojćica nego dje?aka (62% naspram 46%), a poreme?aje pona?anja đe?đe kod dje?aka nego kod djevojćica (55% naspram 47%). U oba slu?aja su problemi sve izrađeniji ?to je dijete starije, pođevći od puberteta.

    Drugim rijećima, djevojćice iz netradicionalnih obitelji imaju ve?u ?ansu izrasti u narcisoidne djevojke koje đe traćiti ogromnu kolićinu igre ali prema vani se doimati normalnima i manje pogođenima situacijom, dok dje?aci imaju ve?u ?ansu izra?avati probleme i izrasti u prepoznatljivo problemati?ne “hahare ?ta snifaju lipilo”, i jednog dana se mo?da oporaviti (ako prije toga ne zavrđe u zatvoru) (op.prev.).


    Izvor slike

    Samohrani roditelji đe?đe primjenjuju zlostavlja?ke vrste nasilja (tj. sredstava prisile koja ili nemaju odgojnu funkciju ili prelaze njen uobi?ajen opseg, op.prev.) nad svojom djecom:

    Nacionalna anketa na uzorku od đest tisu?a ku?anstava prona?la je da samohrani roditelji imaju ve?u ?ansu koristiti zlostavlja?ke vrste nasilja nad svojom djecom nego oni u ku?anstvima s dva roditelja. Za majćinsko zlostavlja?ko nasilje se ćini da je vezano za razinu siroma?tva u ku?anstvima samohranih majki, dok za oćinsko zlostavlja?ko nasilje nije pronađena takva povezanost.

    Child abuse and violence in single-parent families: Parent absence and economic deprivation; Gelles, Richard J.
    American Journal of Orthopsychiatry, Vol 59(4), Oct 1989.

    Unato? tome…

    Samohrane majke imaju manje kontrole nad svojom djecom:

    Najve?a razlika opađena je u majćinoj samopercepciji kontrole djetetova pona?anja, pri đemu su samohrane majke izvijestile o slabijoj kontroli od majki iz obitelji s oba roditelja. Sli?no tome, samohrane su majke i svoju psiholo?ku kontrolu djeteta procijenile ne?to slabijom od majki iz tradicionalnih obitelji.

    Roditeljsko pona?anje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majki; Kereste? Gordana, ?asopis Dru?tvena istraćivanja, 2001.


    “G?a. Bartlett je u intervjuu objasnila da je njena kđer postavla vrlo neposlu?na jo? od doba vrti?a kada je otac oti?ao”

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju zna?ajno veći rizik od neuspjeha u ?kolovanju i od dje?jih psihijatrijskih poreme?aja:

    Podaci iz Studije o zdravlju djece Ontario su upotrijebljeni za ispitivanje asocijacije izme?u statusa jedno-roditeljske obitelji i dje?jih psihijatrijskih poreme?aja i neuspjeha u ?kolovanju. Rezultati bivarijantne analize pokazuju da djeca u jedno-roditeljskim obiteljima imaju malen ali statisti?ki zna?ajan rizik od neuspjeha u ?kolovanju. Ipak, ove iste obitelji pate i od zna?ajnih ekonomskih i dru?tvenih pote?ko?a. Kada se multivarijantnom analizom korigira za varijable koje ozna?avaju pote?kođe, poput siroma?tva ili obiteljske disfunkcije, ova korelacija postaje statisti?ki bezna?ajna.

    Single-Parent Families: Child Psychiatric Disorder and School Performance; HFATHER MUNROF. BLUM, PH.D.correspondence, MICHAEI H. BOYLE, M.S.C., DAVID R. OFFORD, M.D., The American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1998.


    Izvor slike

    Iz gornjih i jo? nekih istraćivanja je oćito da dio ovih problema nastaje zbog lođeg financijskog stanja ili drugih negativnih faktora (selidba, nesređeni obiteljski odnosi, nevi?anje jednog roditelja…). Znaći li to da je za njih krivo siroma?tvo i nezdrav stav dru?tva prema alternativnim obiteljima? Da đe problem biti potpuno eliminiram ako mu se mi kao dru?tvo jo? samo malo posvetimo?

    Ne:

    ?ak i kada se kroz multivarijantne modele uzme u obzir ćirok raspon demografskih i socioekonomskih okolnosti, djeca samohranih roditelja i dalje imaju izrazito (200-400%) pove?ane rizike mortaliteta, teđeg morbiditeta i ozljeda.

    U ovoj populacijskoj studii, prikupili smo podatke o opđenitom i uzro?nom mortalitetu izme?u 1991. i 1998. i rizik od zaprimanja u bolnicu izme?u 1991. i 1999. za 65 085 djece sa samohranim roditeljima i 921 257 djece s oba roditelja. Procijenili smo relativne rizike Poissonovom regresijom, korigirali za faktore zbog kojih bi ljudi đe?đe mogli ispasti samohrani roditelji, te za druge faktore koji (prvenstveno kao rezultat samohranog roditeljstva) mogu utjecati na odnos izme?u vrste roditeljstva i rizika.

    Djeca samohranih roditelja pokazala su pove?ane rizike psihijatrijskih bolesti, suicida, poku?aja suicida, ozljeda i ovisnosti. Nakon korekcije za ometajuđe faktore kao ?to su socioekonomski status ili roditeljski mentalni problemi i ovisnosti, djeca u ku?anstvima s jednim roditeljem imala su pove?ane rizike u odnosu na djecu u ku?anstvima s oba roditelja:

    Psihijatrijska bolest: 210% za djevojćice, 250% za dje?ake
    Suicid: 200% za djevojćice, 230% za dje?ake
    Alkoholizam ili bolest vezana za konzumaciju alkohola: 240% za djevojćice, 220% za dje?ake
    Narkotici ili bolesti vezane za uporabu opojnih sredstava: 320% za djevojćice, 400% za dje?ake

    Dje?aci su također imali znatnije pove?an opđeniti mortalitet u odnosu na djevojćice.

    Mortality, severe morbidity, and injury in children living with single parents in Sweden: a population-based study; Weitoft GR1, Hjern A, Haglund B, Ros?n M., Lancet, 2003.


    Ako napunimo ovu rupu bez dna novcem, mo?da dijete ipak ispadne ok…
    Izvor slike

    Idealni socio-ekonomski uvjeti i okolina uistinu mogu ublaćiti negativni efekt samohranog majćinstva, ali samo do neke mjere.

    Djeca samohranih majki pokazala su pove?an rizik ?to se tiđe opđenitog lođeg zdravlja po procjeni roditelja (39% viđe za dje?ake, 73% viđe za djevojćice), psiholo?kih problema (90% viđe za dje?ake, 58% za djevojćice), pretilosti (23% viđe za dje?ake, bez utjecaja za djevojćice), i astmu (bez utjecaja za dje?ake, 90% viđe za djevojćice). Prilago?avanje za socio-ekonomske faktore je umanjilo snagu korelacije izme?u vrste obitelji i navedenih problema. Faktori okoline, s druge strane, nisu zna?ajno utjecali na razliku izme?u djece s dva roditelja i djece sa samohranom majkom.

    Pove?ani zdravstveni rizici koje doćivljavaju djeca iz obitelji samohranih majki mogu biti samo djelomi?no obja?njeni socio-ekonomskim faktorima, dok ih faktori okoline uopđe ne obja?njavaju.

    Increased health risks of children with single mothers: the impact of socio-economic and environmental factors; Scharte M., Bolte G., Department of Occupational and Environmental Epidemiology, Bavarian Health and Food Safety Authority, Munich, Germany, 2013.

    Samohrano majćinstvo je izrazito skupo, no koliko god se mi kao dru?tvo trudili, jednostavno nema te kolićine novaca i pa?nje koja bi mogla do kraja zađepiti ogromnu rupu koju ono uzrokuje u ćivotu djece.

    Mo?da bismo nakon toliko desetlje?a negacije trebali ozbiljno uzeti u obzir mogu?nost da je prisutnost oba roditelja (najđe?đe je otac taj koji nedostaje) vitalna i nenadoknadiva za razvoj djeteta?

    Ali đekajte malo, ?to je onda s homoseksualnim parovima? Vidljivo je da zna?ajan dio problema djece dolazi od manjka novca, vremena, pa?nje i uzora tijekom njihovog odrastanja. Ako su oba roditelja tu, bez obzira na spol to đe garantirano biti dobro za dijete. Zar ne?

    Ne:


    Izvor slike

    Djeca homoseksualnih parova imaju 35% manju ?ansu od svojih vr?njaka zavrćiti srednju ?kolu, otprilike koliko i djeca samohranih roditelja.

    S dodatnom napomenom: negativni efekt najbrđe nastaje u pred?kolskim godinama, dodatno raste sa svakom godinom provedenom u ku?anstvu toga tipa (samohranom ili homoseksualnom), te nije jasno jasno utjeđe li viđe na djevojćice ili dje?ake.

    20%-ni uzorak kanadskog popisa stanovni?tva iz 2006. godine je omogućio identifikaciju djece koja su ćivjela s roditeljima istog spola, te usporedbu istoga sa stopama zavr?avanja srednje ?kole. Ovaj vrlo veliki slu?ajni uzorak omogu?ava kontrolu za bra?ni status, omogu?ava prađenje po i gay i lezbijskim obiteljima, te je dovoljno velik za procjenu razlika izme?u spola djeteta i spola (oba) roditelja. Djeca koja su ćivjela s gay i lezbijskim obiteljima u 2006. godini su imala 35% manju ?ansu zavrćiti srednju ?kolu u odnosu na djecu koja su ćivjela u vjen?anim obiteljima s roditeljima suprotnog spola. Kđeri ovakvih parova su imale znatno gore rezultate nego sinovi.

    High school graduation rates among children of same-sex households; Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household
    Volume 11, Issue 4 , pp 635-658, 2013.

    Empirijska saznanja pokazuju da negativni efekt ćivota u obitelji sa samohranim roditeljem raste s brojem godina provedenim u takvoj obitelji, najveći je tijekom pred?kolskih godina, te je veći za dje?ake nego djevojćice.

    Educational attainment of children from single-parent families: Differences by exposure, gender, and race; Demography ; Volume 25, Issue 2 , pp 221-234; Sheila Fitzgerald Krein, Andrea H. Beller, 1988.

    Izgleda da nije va?an samo broj roditelja, ve? i spol. ?okiran sam.

    Do sada smo se bavili samo tećinom ćivota koja proizlazi iz odsustva roditelja, tećine ćivota i ćivotnih okolnosti potenciranih odsustvom roditelja, te gledali samo krajnje negativne efekte (zavr?avanje ?kole, depresija, ućivanje droge i sl.). Bacimo sada pogled na direktne negativne efekte – one koji su vrijedni svake osude ?ak i ako ih netko uspije uspje?no prebroditi. Govorim naravno o zlostavljanju.


    Vrsta zlostavljanja koja pripada gotovo iskljućivo homoseksualnim parovima: prisiljavanje djeteta od 11 godina da po?ne uzimati hormone i odlaziti na operacije za mijenjanje spola

    Ova bizarnost navedena gore je samo primjer doga?aja koji mo?da ?ak neđe svima ni predstavljati nasilje, niti đe se naći u statisti?kim podacima. Pogledajmo ?to ka?u statisti?ki podaci o seksualnom, fizi?kom i emocionalnom zlostavljanju:

    Kategorije navedene od gore prema dolje odgovaraju stupcima s lijeva na desno: dakle, najveđe stope zlostavljanja djece se doga?aju u ku?anstvima gdje samohrani biolo?ki roditelj ćivi s partnerom, a najmanje u ku?anstvima gdje oba biolo?ka roditelja ćive zajedno u braku.

    Prevedeno u realnost, za dijete nema gorega od ćivota sa samohranom majkom i njenim de?kom. ?ansa za zlostavljanje svih vrsta je u tom slu?aju zaprepa?tujućih 1000% (10 puta) ve?a u odnosu na djecu koja ćive sa svojim biolo?kim vjen?anim roditeljima.

    Druga po redu po uđestalosti zlostavljanja su ku?anstva s “drugim vjen?anim roditeljima”, dakle ili hetero ili gay brakovima gdje je dijete posvojeno. U tom slu?aju je ?ansa zlostavljanja “samo” 600% (6 puta) ve?a.

    Nevjen?ani roditelji i samohrani roditelji bez partnera su trunku bolji, sa stopama zlostavljanja djece “samo” 400% (4 puta) usporedivima sa onim djeteta koje odrasta u domu ili kod bake i djeda, bez iti jednog biolo?kog ili posvojnog roditelja.

    Fourth National Incidence Study of Child Abuse and Neglect (NIS?4) – Report to Congress; U.S. Department of Health and Human Services (DHHS), Administration for Children and Families (ACF), Office of Planning, Research, and Evaluation (OPRE)
    and the Children?s Bureau; Andrea J. Sedlak, Jane Mettenburg, Monica Basena, Ian Petta, Karla McPherson, Angela Greene, and Spencer Li; Washington DC USA, 2014.

    Kada suzimo pogled na vjerojatno najgoru vrstu zlostavljanja – dje?je smrti uzrokovane nanesenim ozljedama – razlika postaje jo? gora: 5000% ili 50 puta.

    Identificirali smo 149 smrtnih slu?ajeva tijekom 8 godina koji su bili uzrokovani nanesenim ozljedama. Djeca koja su prebivala u ku?anstvima zajedno s nevezanim odraslim osobama su imala skoro 50 puta ve?u ?ansu umrijeti od nanesenih ozljeda nego djeca koja su prebivala u ku?anstvima s 2 biolo?ka roditelja.

    Child Deaths Resulting From Inflicted Injuries: Household Risk Factors and Perpetrator Characteristics; Patricia G. Schnitzer, PhD*, Bernard G. Ewigman, MD, MSPH; Pediatrics

    Dame i gospodo, znanost je u ovom slu?aju 100% jasna:


    Izvor slike

    Ovih blagdana, darujte svojoj djeci ono najljepđe i najbolje za njih – stabilnu obitelj s dva heteroseksualna roditelja u bra?noj zajednici.


    Izvor slike

    Oznake: djeca, zlostavljanje, samohrana majka, sociologija, znanost

  • Igra mođe spasiti ćivote 2: Elliot Rodger


    Prekidamo redovni program zbog incidenta. Elliot Rodger, 22-godi?nji Omega iz Kalifornije koji nikada nije spavao s curom ili je uopđe poljubio, juđer ujutro (naveđer po kalifornijskom vremenu), se uputio u u?asan pokolj koji je zavrćio sa 7 mrtvih i jo? 13 ranjenih. Tema YouTube videa koji je objavio prije toga reći đe vam sve ?to trebate znati o ovom slu?aju:

    ‘Ne znam za?to me vi cure ne volite. Ali kaznit ?u vas sve zbog toga.’

    Bez obzira na stvarnu distribuciju ?rtava, za pokolje koji ciljaju na đene obja?njenje je uvijek jedno te isto: napada? je frustrirani Beta ili Omega kojeg su godine celibata, poniđenja i povlađenja u svoj oklop racionalizacije gurnule preko ruba. Kod neciljanih ili drugaćije naciljanih pokolja, poćinitelj je također đesto ekstreman: ćinjenica ostaje da se većina mu?karaca neđe stići zamarati opsesijom o osveti i provođenjem osvete ako imaju barem nekakav seksualan ćivot. Tek je u rijetkim slu?ajevima mu?karac ekstrovertirani psihopatski Alfa koji je upravo zbog bio i uspje?an.

    Ono ?to ćini ovaj slu?aj posebno zanimljivim je to ?to je Elliot Rodgers bio aktivni ?lan web stranice PUAhate, koja je sastavljena iskljućivo od igroskepti?nih trollova i temelji se na napadima na igru, igrađe i bilo kakvu realnu diskusiju o seksualnom trći?tu opđenito. Zvući poznato? To je potpuno isti profil ljudi koji me napadaju u komentarima: kombinacija ili bijelih vitezova ili mizoginika ili oboje koja negira stvaran utjecaj igre na seksualni ćivot i demonizira igrađe. Neki od njih su ?ak i nakratko isprobali igru i, zakljućivći da “to ne radi”, povukli se jo? dublje u svoje ogorđene lju?ture.

    Ali za?to Elliot Rodgers nije naućio i primijenio igru? Za?to je samo kipio u sebi i kuhao sve dok nije krvavo eksplodirao? Ovaj njegov video mogao bi vam dati odgovor na to:


    My reactions to seeing a young couple at the beach

    Kao prvo, obratite pozornost na njegov naćin govora i tok misli dok iznosi svoj monolog na naćin sli?an negativcu iz James Bond filma. Ako ste pomislili “s ovim tipom ni?ta ne valja”, vjerojatno ste u pravu. Većina ljudi ima instinktivnu sposobnost prepoznavanja mentalne bolesti i bjeći od nje, osim ako se ne radi o bolesti koja uz to rezultira velikom ekstrovertirano??u, uspjehom, popularno??u, dru?tvenim vje?tinama ili nekom kombinacijom toga (u kojem slu?aju je prikladno odracionaliziraju van).

    Elliot na?alost nije bio ta vrsta poremeđene osobe: njegovi mentalni problemi doimaju se viđe kao neka kombinacija narcisoidnosti i depresije. Nije dovoljno normalan da ne bi svojim “creepy” naćinom pona?anja odbijao ljude od sebe, a istodobno je previđe depresivan i ranjive osobnosti da bi uloćio koncentrirani napor u promjene i poduzeo ne?to. Na?alost, koliko mogu zakljućiti iz svih njegovih videa, Elliot nikada nije radio upade na hladno ili poku?avao i?ta od stvari koje preporu?am, no da jest, vrlo vjerojatno bi svejedno bio odbijen. Ne mogu kriviti niti jednu đenu ?to nije bila s njim dok se prikazivao na taj naćin.

    ?to je bilo prije, koko? ili jaje? Je li Elliot imao lo?u igru zato ?to je bio lud, ili je poludio zato ?to je imao lo?u igru?

    Kao i kod originalnog pitanja, odgovor nam valja sagledati iz obje perspektive. Da, većina tehnika igre Elliotu vjerojatno ne bi uspjela donijeti đeljen rezultat dok god ne bi popravio ili prepakirao svoje fundamentalne osobine. No istodobno, njegova lo?a igra ga je ćinila ludim. Kao ?to sam napisao, nitko nije kriv za to ?to je odrastao neprivla?an. Da je Elliot:

    1) imao viđe sređe sa slu?ajnim faktorima koji su utjecali na njegovu igru,
    2) odrastao u okolini povoljnijoj za mu?karce, s manjom razlikom izme?u alfa i beta mu?karaca, gdje bi njegova lo?a igra svejedno uspjela,
    3) imao pristup seksualnom ispuhu u obliku prostitucije, i
    4) imao mentora koji đe ga podućiti dobro igri i uputiti ga na to kakve gre?ke radi i na zdrav naćin ga uputiti kako i za?to ih treba ispraviti

    … garantiram da Elliot ne bi bio toliko lud. Billo zbog drukćijeg ćivota, bilo zbog zabavljanja sebe drugim stvarima i sprje?avanja povlađenja u svoju lju?turu, ?ansa da se Elliot upusti u pokolj bila bi drasti?no manja. Zbog svega ovoga, iako naravno osu?ujem to ?to je napravio, ne mogu ne imati razumijevanja za njegov slu?aj… a najviđe zato ?to dobro znam u kakvim okolnostima nastaje takav mentalni sklop.

    Svejedno, ućiti ovog tipa igru bio bi ogroman izazov. On je kalibar koji toliko ćivi u svojoj narcisoidnoj glavi da se, kao ?to je jednom opisao, ljuti kad mu se cure na ulici nasmijeđe jer misli da se smiju njegovoj skupoj odjeći. No napredak je uvijek mogu?. Ne mora postati Casanova, mora se samo pomaknuti za jedan korak prema gore, dalje od ponora i daleko od igroskepti?nih trollova (kojih je on i sam dio) koji bi ga napadali jer “objektivizira đene” ili “nije svoj”.

    Veliki portali i mediji đe naravno potpuno promaćiti ove đetiri to?ke. Za njih Elliotovo ludilo neđe biti jedan od simptoma dru?tva koje se velikom brzinom kotrlja nizbrdo, ve? samo jo? jedan alat za samopromociju. Ve? sada se maćinerija okređe i priprema ?lanke koji đe svaliti cijelu ovu stvar na Sotonu feministi?ke religije: trio patrijarhije, kulture silovanja i đenomrzstva, a Elliota okarakterizirati kao igra?a koji je objektivizirao đene, iako je u stvarnosti bio potpuna antiteza igraćima i na Rooshevom forumu bi vjerojatno bio bannan u roku od jednog dana zbog svog upornog igroskepticizma, razmađenosti i odbijanja promjena.

    Govoreći o đenomrzstvu, tu nam valja napomenuti jedan va?an Elliotov problem: ne samo to ?to je (za)mrzio đene, ve? i to ?to ih je idolizirao. Istodobno je smatrao da su đene primitivne glupađe koje biraju kretene (?to stvarno i rade), no svejedno ih je dr?ao za arbitre ljudske vrijednosti i u potpunosti ovisio o njihovom odobravanju. To je najotrovniji mogući koktel, gori od same idolizacije ili same mr?nje. Ako su đene kurvetine koje ne valjaju, za?to onda tvoje samopouzdanje i smisao ćivota ovise o njima? Za?to onda jednostavno ne biti biljojed? To je ćisti mu?ki hr?ak.

    Ono ?to ćini cijelu stvar jo? lu?om je to ?to je Elliot, kada se izuzmu njegovi mentalni faktori, na papiru bio u odli?noj poziciji za privlađenje đena. Evo nekih njegovih snaga na seksualnom trći?tu:

    A) Njegov otac je Peter Rodgers, zamjenik redatelja i voditelj radne jedinice snimanja popularnog filma Hunger Games. Postoji slika na kojoj je mladi Elliot na promociji Igara gladi, bok uz bok sa Sylvesterom Stalloneom.

    B) Ima puno para i vozi BMW u dobi od 22 godine

    C) Malo je vići od prosjeka

    D) Ima zgodan “boy” izgled koji s malo eksperimentiranja osobnim stilom nije te?ko pretvoriti u nekakav arhetip privla?an određenom segmentu đena. Znate li samo koliko sam razlićitih slika i opisa na online dating profilu ja isprobao, a on se ne mođe udostojiti ni pustiti bradu ili promijeniti ko?ulju?

    E) Putovao po svijetu s parama svojih roditelja

    Razmatrajući ovaj u?asan slu?aj, ne mogu se ne pitati kakve bih samo nevjerojatne rezultate postigao da sam pođeo s istim kapitalom kao i Elliot Rodgers. No s druge strane, ne mogu se ne pitati u kakve bih samo nevjerojatne ponore upao da nisam pođeo primjenjivati igru.

    Bilo kako bilo, jedna stvar je sigurna:

    Oznake: omega, pokolj, racionalizacija, mu?ki hr?ak, sociologija, Vijesti

  • Dobar Alfa/Lo? Alfa


    Drage ćitateljice, pitam vas: gdje su nestali svi dobri mu?karci?

    Ne, đekaj to nije to. Htio sam pitati: gdje su nestali svi dobri Alfa mu?karci?

    Jedna od najljepćih đenskih fantazija tiđe se dobrih alfa mu?karaca. Gdje mu?karci projiciraju budalaste psiholo?ke komplekse u obliku kompleksa Madonna/Kurva, đene se na potpuno jednak naćin bave Dobrim Alfom/Loćim Alfom. Kao i kod mu?kog suparnika, njihov kompleksa je jednako apsurdan. Evo za?to:

    ?to znaći “dobar mu?karac”? Reći đemo da je to mu?karac koji se brine za đenu, ?titi je, cijeni je, podr?ava je, uga?a joj, ali najva?nije od svega – ne vara je. Sve su ove osobine va?ne, ali kada đene ka?u “dobar”, prvenstveno se misli na lojalnost, sa svime ostalim kao zaćinom.

    Pogledajmo sada zbog đeka mu?karci varaju. Oćito, varaju zbog manjka lojalnosti. Mu?karac koji ima sna?an osje?aj lojalnosti neđe prevariti đenu, ve? đe si kada se pojavi prilika za to reći “đekaj ?ovjeđe, ti si u vezi/braku, mora? biti bolji” i odbit đe je, tj. biti đe dobar. Ako nije, tj. ako je mu?ko ?ubre (popularno: “kreten”), onda đe priliku iskoristiti i biti đe lo?.

    U cijeloj toj situaciji postoji jedan “slon u sobi”, koji zauzima ogroman dio prostora ali nitko ga ne spominje.


    “Ba? sam tu u sobi i nitko niti ne priznaje da postojim” – izvor slike

    Koliko zapravo mu?karci imaju prilika za varanje? Prilika za prijevaru pretpostavlja da je neki pojedini mu?karac u nekom trenutku ćivota privla?an broju đena n, gdje je n veći od 1. ?to je mu?karac privla?niji, tj. viđe Alfa (bez obzira na to kakvim se ćini na prvi pogled), to đe đe?đe njegov n biti veći od 1 i dalji od 1.

    U realnosti, n je ogromnoj većini mu?karaca prili?no malen i vrlo je rijetko da prijeđe 1 (za usporedbu sa đenama, gdje skoro svaka đena ima garantirano razdoblje u kojemu se njen n broji u stotinama ili ?ak tisu?ama). Pogledajte kako su mu?karci distribuirani po svojoj privla?nosti. Većina mu?karaca se osje?a prili?no sretno zbog toga ?to uspijeva biti u bilo kakvim vezama koje nisu razdvojene viđegodi?njim su?ama; sve ostalo je ?lag na torti. Uopđe biti u prilici za varanje za njih predstavlja potpuno drugi svijet, koji đe ikada iskusiti manje od polovice svih mu?karaca. A udio mu?karaca za kojeg bi se moglo reći da đesto dobiva prilike za varanje manji je od 20%.

    Ignissovo pravilo #19: đene varaju najviđe ovisno o svom karakteru. Mu?karci varaju najviđe ovisno o svojim opcijama.

    Sve to ne uzima u obzir jo? jednu va?nu razliku: mu?karci su prirodno promiskuitetniji spol iz jednostavnog razloga zato ?to ih ni?ta ne ko?ta (ako su u mogu?nosti) omastiti se i s drugom đenom i mo?da posijati jo? koje dijete. To ?to đene danas kroz tiraniju zakonsku prisilu imaju donekle sli?nu mogu?nost i svojim pona?anjem postaju promiskuitetnije je tek vali? na dijagramu povijesti koji đe vjerojatno nestati istom brzinom kojom se i pojavio.

    Projicirajući na mu?karce svoju vlastitu seksualnu realnost – u kojoj to hođe li đena varati partnera ovisi gotovo iskljućivo o njenom karakteru, a skoro ni?ta o njenom izgledu – đene si nanose neizmjernu ?tetu. To je, kao i prije, đenski solipsizam koji vodi do samoubojstva na seksualnom trći?tu. Zavaravajući se da je mu?ka seksualna realnost jednaka đenskoj i da nema nikakvih dvostrukih standarda (bili oni pravedni ili ne), đena sije sjeme vlastitog uni?tenja.

    Jedan od najboljih primjera Dobrog Alfe/Lođeg Alfe dolazi nam iz TV serije Mad Men, ćiji je protagonist Donald Draper poznat po svojim serijskim avanturama s ogromnim brojem đena. On nikada nema određenu ambiciju varati zato ?to a priori odbacuje monogamiju (poput kolege Rogera) ili zato ?to je grani?no psihopat nesposoban za ljubav (poput kolege Petea), ali neminovno ima ogromnan broj ljubavnica i uni?tene ćivote, brakove i obitelji iza sebe. Jednostavno je toliko privla?an da je zatrpan prilikama i dobiva đe?đe ?ak i od prosje?ne đene u seriji.

    Kada ti se prilike stalno ukazuju, gotovo je neminovno da đe? prije ili poslije pokleknuti pred iskuđenjem i to isprobati. Ne pokleknuti istodobno zahtijeva i ogromnu snagu volje i moralni pritisak dru?tva, ?to je danas skoro pa nemoguđe pronaći u jednoj osobi, pogotovo onoj koja je jo? k tome u prvih 10% mu?ke populacije po privla?nosti. Jedina iznimka koje se mogu sjetiti (pod pretpostavkom da je sve ?to sam ?uo i prosudio istinito) je Jack LaLanne, svjetski poznat idol fitnessa i bodybuildinga iz 20. stolje?a, koji se istodobno dr?ao i nepokolebljivog moralnog koda. No ukupno gledano, potraga za Alfa tipom koji nikada neđe varati je kao igranje ruskog ruleta s pet od đest metaka.

    Isto kao ?to đene zapravo nisu ni “kurve” ni “svetice” niti je lako povući neku fiksnu podjelu izme?u te dvije kategorije, tako ni Alfa mu?karci nisu “dobri ili “kreteni”. Mu?ko varanje nije produkt morala, ve? opcija, i sve dok đene ne shvate tu realnost, plakanje o manjku dobrih mu?karaca đe se nastaviti, a ja ?u ga nastaviti kritizirati.

    Ako đeli? biti 100% sigurna da te nitko nikada neđe prevariti, tvoja najbolja opcija je udati se za neiskusnog, srame?ljivog, debelju?kastog Beta ?mokljana s velikim nao?alama. Vjernost ti je na dohvat ruke! Hajde!
    …
    Nisam ni mislio.

    Oznake: alfa, beta, sociologija, odabir partnera, teorija seksualnog trći?ta, vjernost, umjetnost, savjeti za đene

  • Bonton attention whoringa


    “Ime nije ni?ta; ono ?to nazivamo ru?om, slatko bi mirisalo i s drugim imenom”
    – William Shakespeare

    Gotovo svatko s pristupom internetu u RH ovih dana prati dramu koja se odvija oko pedofilske stranice “Najveđe drolje osnovnih i srednjih ?kola” koja poput radioaktivne grude cezija-137 ćiri strah i trepet me?u maloljetnim djevojkama sklonim attention whoringu i njihovim roditeljima zabrinutim za ugled svojih kđeri.

    Da budem iskren, nemam pojma ?to je zakon to?no klasificirao kao pedofiliju, tako da ne mogu komentirati je li to pedofilija ili nije. U Hrvatskoj je minimalna dob pristanka na seks 15 godina, 18 ako je druga strana u poziciji odgajatelja ili duđebri?nika. Ne znam bi li se smatralo pedofilijom kada bih ja gledao goli?ave slike ili snimke iste one djevojke koja je pravno sposobna upoznati me u bilo kakvim okolnostima, osjetiti privla?nost prema meni, te se bez problema seksati sa mnom i ućivati u bilo kakvim seksualnim perverzijama koje mi padnu na pamet. Bolje je biti oprezan i pretpostaviti da to jest slu?aj.

    Pretpostavivći da je naziv stranice istinit i da polovica slika na stranici potjeđe od djevojaka 14 godina i mlaćih i stoga pravno za?tiđenih od seksa (jer bi to bila pedofilija), te pretpostavljajući da iz toga automatski slijedi da se ne smije ni gledati njihove slike (jer bi to isto bila pedofilija), pretpostavljam da se onda mođe reći da je stranica “pedofilska”. Kada bi na njoj bile erotske slike samo djevojaka izme?u 15 i 18, onda ne znam bi li bila pedofilska ili samo povreda autorskih prava, a kada bi na njoj bile erotske slike samo djevojaka starijih od 18, onda bi se svakako radilo samo o autorskim pravima (ako i to, jer je policija razumno istaknula da djevojćice nitko nije silio da se slikaju i stavljaju slike u javnost). No kako nisam pravnik, to je samo ?pekulacija. Nemojte se pouzdavati u moju procjenu ?to je pedofilija, a ?to nije.

    Umjesto toga, evo ?to je kod ovog slu?aja najzanimljivije: zgra?anje javnosti je puno viđe usmjereno na to ?to se mnogobrojne kđeri Balkana naziva droljama nego na to ?to se one uistinu droljasto pona?aju. Hm hm, gdje smo ve? ovo vidjeli? Ah, da.

    Moja kđerka je napravila nekoliko slobodnijih fotografija koje je moglo vidjeti samo njezino odabrano dru?tvo na Facebooku. Netko od njih je, me?utim, fotografije s imenom i prezimenom poslao administatoru ove grupe koji ih he javno objavio. Sada strahujem za nju. Juđer je cijeli dan plakala u sobi. Bojim se da dijete ne dobije traume, ali i da je netko ne napadne na ulici. Poslali smo i administratorima Facebooka pisma, nas nekoliko roditelja, ali oni ni?ta ne mogu ućiniti da tu stranicu zabrane’, rekla je majka djevojćice I.M. iz Beograda.

    Attention whoring – pozitivna aktivnost dokle god je u krugu “odabranog dru?tva”! Znaći li to da đe majka djevojćice I.M. iz Beograda biti jednako sretna ako I.M. upozna nekog poput mene u “odabranom dru?tvu” (ili jo? bolje, bez ikakvog dru?tva) i spava sa mnom na svoj 15. rođendan? Hej, nije va?no ?to tvoja kđer radi – va?no je to da je u “odabranom dru?tvu”!

    Tako se jo? jednom potvr?uje staro pravilo đenske seksualnosti:

    Ignissovo pravilo #5: đena se NIKADA ne đeli osje?ati kao drolja, ?ak i ako radi ne?to droljasto.

    Cure izme?u 15 i 18 godina, u redu je spavati s “haharima ?ta snifaju lipilo”, primati njihove kobasice u sve svoje rupe i gutati njihove izluđevine, samo pazite da pri tome budete diskretne.

    ćitajte dalje:

    Istina da se djevojke danas naslikavaju od rane dobi u vrlo provokativnim pozama zbog đega se vra?amo na pri?u o privatnosti na dru?tvenim mre?ama i nadzoru nad profilima maloljetnika koji bi u svoje ruke trebali preuzeti roditelji ili bar educirati djecu o tome kakve se stvari ne bi smjele objavljivati.

    Ali neđe, jer bi to bio “dvostruki standard”.

    Ne podr?avam ovu stranicu ali jasno je da se u ovom slu?aju te?ka rije? “pedofilija” koristi samo kao oru?je za u?utkavanje onih koji su se usudili ukazati na istinu. No droljasto pona?anje i attention whoring mladih djevojaka đe i dalje ostati droljasto pona?anje i attention whoring kojim god ih lijepim imenom nazvali.

    Unato? svemu, kao ?to nam pokazuju ovi brojevi, bila bi ozbiljna gre?ka potpuno poistovjetiti rijeći “droljasta” i “ima puno partnera”. To su puno ćiri pojmovi nego ?to većina ljudi misli, te se bez problema kladim da većina djevojaka ćije su se slike na?le u ovoj grupi ne provodi svoje vrijeme ska?ući s penisa na penis. To naravno ne govori ni?ta o njihovom dobrom ili lođem karakteru, ali vrijedno je napomene prije nego se prepustimo moralnoj panici kao ?to to trenutno rade naći mediji.

    Oznake: attention whoring, drolje, lako?a, internet, Facebook, sociologija, Vijesti, dvostruki standardi, rođeni za zgra?anje

  • Rođeni za zgra?anje 2: Velika ćistka


    Pitanje: kako zovete ?ovjeka koji je izumio programski jezik koji se koristi u web browserima, web igrama, te na većini web stranica?

    Odgovor: trik pitanje. Ne zovete njega; zovete na njega. To?nije, na njegov lin?.

    Prvi aprila nije bio zna?ajan samo po mom novom projektu, ve? i po pođetku lova na vje?tice. Pođelo je ovako: velika online dating stranica OkCupid pozvala je na bojkot web preglednika Mozilla Firefox zato ?to je trenutni CEO open-source zaklade i korporacije Mozilla Brendan Eich.

    Huh? Brendan Eich? Tko zna ?to je taj ućinio? Je li to nekakav plja?ka? banaka, organizator Ponzi piramide, serijski ubojica ili silovatelj? Ime zvući njema?ko – da nije neki nacisti?ki oficir kojeg su tek sada otkrili? Mo?da je pak kanibal ili pronevjeritelj novca? Koji su njegovi grijesi?

    Ne, ne i ne. Brendan Eich ima samo jedan grijeh: prije đest godina je glasao “Za” u referendumu o “Prijedlogu 8” u Kaliforniji, SAD, kojim su u Kaliforniji privremeno zabranjeni gay brakovi. Također je organizatorima referenduma od svoje osobne imovine donirao 1000 $.

    Kada sam prvi put proćitao o ovom novom ludilu OkCupida, jasno je da sam pomislio da je debilno da se jedna korporacija ćiji je cilj povezivati ljude upu?ta u lov na vje?tice kao da smo u srednjom vijeku, no shvatio sam to samo kao neukusnu ?alu. Sama po sebi ta stranica ne bi imala toliko utjecaja da joj se nisu pridrućila poznata ?kvadra rođena za zgra?anje: internet portali BuzzFeed, Daily Beast, Huffington Post i sl. No dogodilo se upravo to: jednom kada je netko oznađen kao “onaj tamo”, stvar je gotova. Svi se samo krcaju na vlak dok ne bude dosegnuta kriti?na masa, te vrđe pritisak sve dok doti?nome ne bude uni?ten ćivot. Samo 3-4 dana kasnije, pod iznimnim pritiskom medija, Brendan Eich je odstupio sa svog mjesta.

    Kao i kod nađeg referenduma, Prijedlog 8 nije provodio nikakvu diskriminaciju. Kalifornija jo? od pođetka milenija ima gra?anske zajednice za homoseksualce s identi?nim pravima kao ?to ih imaju i heteroseksualne zajednice. Nije bilo ?rtava, prijetnji, ugroze ili krđenja ićijih prava. Unato? tome, nekoliko godina nakon ?to je referendum uspje?no pro?ao s odlukom o zabrani gay brakova, federalni sud ga je proglasio neustavnim i poni?tio. Sa stajali?ta pobornika referenduma, to je bilo grubo krđenje njihovog prava na donođenje zakona putem referenduma. Sa stajali?ta protivnika referenduma, to je bila uspje?na obrana ljudskih prava, iako objektivno ona nisu bila ugrođena. Tresla se brda, rodio se mi?, ne?

    Ne. Na modernom zapadu, svako suprotno mi?ljenje mora biti temeljito iskorijenjeno, a svi koji ga nose u glavama progonjeni i napadani sve dok ne ostanu bez krova nad glavom i svi ih ne po?nu izbjegavati poput Jehovnog svjedoka koji je izopđen iz zajednice. Za zloćin je dovoljno da se pouzdano zna da on postoji u nećijem umu: nije va?no suditi nekome i dokazati mu krivnju. Dovoljno je da “svi znaju” da je to zla osoba i to je to. Oni koji proka?u zlikovca su naravno heroji koje đe Partija nagraditi i veli?ati za vjeke vjekova. Ukratko, ćivimo u doba gdje je Orwellova 1984.-a postala zastra?uju?a stvarnost.


    1984 (Signet Classics)

    Brendan Eich je samo jo? jedna ?rtva u dugom nizu ?rtava: pun popis “oći?đenih” nesretnika u posljednjih 20 godina mođete pronaći ovdje. Uoćite drasti?no ubrzanje trenda u kasnijim godinama. Stvar se zahuktava i svakom godinom smo sve dublje i dublje u svijetu gdje je bilo kakva javna kritika liberalne politike jednaka samoubojstvu. No da ironija bude jo? ve?a, upravo 2008 je i predsjednik SAD-a Barack Obama imao isto mi?ljenje o gay brakovima kao i Brendan Eich: protiv. Za?to onda ne bismo oćistili i njega?

    I onda se pitate za?to je većina blogera poput mene anonimna, ?ak i ako nagla?avaju da nemaju ni?ta protiv ni homoseksualaca ni homoseksualnih brakova? Brendan Eich je razlog za?to. Ako jedan utjecajan izumitelj i CEO ogromne open-source organizacije mođe biti izgnan, osramođen i njegova karijera uni?tena samo zato ?to ga je netko proglasio nepodobnim, kakvu nadu imaju mali ljudi, pogotovo mali ljudi s obiteljima ili koji đe se naći na ulici ako i oni budu oznađeni?

    ?to dulje prolazi vrijeme, to sam viđe uvjeren da postoji nekakav prirodni ciklus prava i sloboda. Sloboda govora vodi slobodi prava. Sloboda prava vodi toleranciji prema svakoj osobi i svakom izboru. Ta tolerancija vodi do obrane izbora, ?to vodi do suprostavljanja onima koji ne toleriraju te izbore. To suprostavljanje vodi suprostavljanju svakom kriti?aru, bez obzira na to ?to on tolerira, ?to dalje vodi uni?tavanju bilo kakve kritike. To vodi apsolutnoj zabrani kriti?ara, te se tako vra?amo na pođetak – nema viđe slobodnog govora. Svijet je opet u pođetnom stanju tiranije.

    Iako je Ouroboros, zmija koja jede svoj rep, prikladna ilustracija ovog fenomena, mođe ga se opisati i kao veliko klatno. U zdravoj, uravnoteđenoj civilizaciji, to klatno ili miruje ili blago oscilira oko sredine. No kada jednom ode u ekstrem, ono se neđe vratiti natrag u sredinu, ve? đe se prvo zaljuljati sve do suprotnog ekstrema. Ekstremni faćizam biva zamijenjen ekstremnim komunizmom, i obrnuto. Ekstremizam na obje strane ima jednake gadosti (cenzura, rulja koja lin?uje protivnike, odstrel nepodobnih), i jednom kada su postavljene kao presedan ostaju u dru?tvu poput radioaktivnog otpada, spremne za uporabu protiv bilo koje strane koja je trenutno u nemilosti. ?to me vodi do glavnog zaklju?ka:

    Rulja za lin? predvođena OkCupidom, BuzzFeedom, Huffington Postom, Googleom i sli?nim ljudima i institucijama rođenima za zgra?anje nema ni najmanju ideju ?to radi. Ti ljudi jednostavno ne razumiju ?to zapravo stvaraju svojim djelima. Nema nikakve sumnje da Eichovo otpu?tanje smatraju velikom pobjedom, ali zapravo samo siju sjeme vlastitog uni?tenja.

    “Za svaku akciju postoji jednaka i suprotna reakcija”
    – Newtonov treći zakon gibanja

    Kada se klatno jednom zanjiđe na drugu stranu, protu-reakcija đe biti brutalna. Bojim se da nimalo ne pretjerujem kada predvi?am da đemo unutar nekoliko generacija posvjedoćiti scenama u kojima isti ovi “rođeni za zgra?anje” koji trenutno provode teror bivaju izvuđeni iz svojih domova i ustrijeljeni na ulici. Kada druga strana bude pritisnuta do kraja, doći đe do velikog u?asa. Stvari đe kao pandan ekstremnom komunizmu prema kojem se trenutno kređemo odmah poslije biti najsli?nije zapadnim Talibanima, ili mo?da III. Reichu. Klatno jednostavno funkcionira na taj naćin. Jednom kada se zanjiđe u jedan ekstrem, nema ?anse da se mirno resetira – prvo đe se zanjihati do suprotnog kraja.

    Ova neminovna korekcija desetlje?a ljevi?arskog terora đe neminovno rezultirati svojom antitezom – autoritarnim tradicionalnim rećimom, tj. faćizmom. Ve? vidimo prve znakove ovog fenomena sa zabrinjavajućim uspjehom neo-nacisti?ke “Zlatne Zore” u Gr?koj, ?to đe se neminovno proćiriti i kroz ostatak zapadnog svijeta. Rak ljevi?arske iracionalnosti od kojega trenutno boluje postojeđe dru?tvo đe biti uni?ten jednako razornom dozom desni?arske kemoterapije, a tijelo (dru?tvo, civilizacija i svi mi kao nedu?ni mali pojedinci) đe iskusiti veliku patnju.

    Oznake: sociologija, Vijesti, politika, homoseksualnost, U ime obitelji, Referendum, civilizacija, ?ovinizam, rođeni za zgra?anje

  • Smartphone kao ubojica ljubavi


    Prosje?na djevojka u pro?losti nije upoznavala puno mu?karaca. Stala je kod kuđe i pomagala obitelji zatomiti nepresu?no vrelo ku?anskih poslova koji su obitelji omogu?avali ćivot. U onim prilikama kada bi i?la vani s ?lanom obitelji ili drugim pratiteljem, nije se ođekivalo da joj netko upada ili proćiruje svoj krug opcija preko nje, jer bi to bilo neprili?no. Mu?karci zainteresirani za nju većinom bi se najavili njenoj obitelji preko oca, majke, djeda ili bake (ovisno o kulturi) prije nego bi mogli svratiti u njen dom, a kamoli popri?ati s njom. Budući da je ona sama osje?ala da joj je u interesu odabrati solidnog mu?karca koji đe se brinuti za nju, neovisno o njegovom Alfa ili Beta karakteru, mu?karcima je bilo puno lakđe ispuniti njene kriterije, tako da je rijetko bilo potrebno da ih ona izmjeni velik broj prije nego se odlući za jednog (ili se netko drugi odlući u njeno ime, naravno).

    Za svrhu jednostavnosti, pretpostavit đemo da je u skladu s relativnim odnosom biolo?kih vrijednosti svaki mu?karac koji je imao kontakta s navedenom djevojkom barem jednom iskazao svoju zainteresiranost za nju. Pod “zainteresiranost” ne mislim da joj je kupio piđe, dar ili je zaprosio; mislim da je barem jednom stupio u bilo kakav verbalni kontakt s njom, makar to bilo i obi?no “zdravo”, otvoren za daljnju eskalaciju ako mu ona pokađe da joj nije odbojan. Većina iskazivanja interesa se nije makla dalje od tog pođetnog stadija (na kraju krajeva, ona je đena i kao takva je relativno probirljiva).

    Ukupno gledano, prije udaje (te zanemarivo kasnije tijekom ćivota) je ta djevojka upoznala 30-ak, ako je bila izbirljiva 60-ak, maksimalno 200-injak mu?karaca. Ako je djevojka bila relativno imu?na i odsustvo ku?nih poslova i resursi njene obitelji su joj dopu?tali stalne đetnje, jahanja i vozikanje koćijom, te ju ćinili popularnijom, njen broj upoznatih mu?karaca bio je ne?to veći: mo?da 500-injak. No svi ti brojevi imali su jednu zajedni?ku stvar: novi mu?karci su u đeninom ćivotu bili ekstremno rijetki, a jednom kada se udala gotovo nepostojeći. Prosje?na đena u pro?losti jednostavno nije imala prilike primati puno interesa od mu?karaca.

    Gore navedeno ne spominjem ni kao dobru ni lo?u stvar. Staro doba je također imalo i mnoge nedostatke. Ovaj podatak naveden je samo kako biste mogli pojmiti usporedbu s modernim dobom.

    Negdje pođetkom 20. stolje?a, kada se polako pođeo ođekivati veći anga?man đena na radnim mjestima koja nisu bila iskljućivo đenska (npr. tajni?tvo i administracija u poduzećima, druge intelektualne djelatnosti, uslu?ne djelatnosti), te kada su uvedene ?kole i zatim fakulteti sa predavanjima ne-segregiranim po spolu, ovaj broj je porastao. Na spomenuti broj upoznatih mu?karaca kroz većinu povijesti (cca 100) bilo je potrebno dodati sve kolege iz osnovne ?kole, srednje ?kole, fakulteta i posla, kao i po nekoliko ?lanova obitelji i prijatelja za svakoga (“dru?tveni krug”). Također, zbog opu?tenije dru?tvene klime, đenine potencijalne udvarađe sada moramo pobrojati kroz cijelo njeno razdoblje upotrebljive plodnosti (npr. do 35-40 godina), ne samo do vjen?anja. Sada je prosje?na djevojka do udaje i poslije udaje do?la u kontakt s, prora?unajmo ugrubo… dodatnih 1500 mu?karaca. Takvo je bilo doba naćih (pra)baka i (pra)djedova. Iako je broj mu?karaca s kojima je prosje?na đena do?la u dodir znatno porastao, on i dalje nije bio velik. đena bi par puta godi?nje dobila kompliment od po?tara, mljekara ili kolege, i to je bilo to. 1500 upoznatih mu?karaca zvući kao puno prilika, ali raspodijeljeno kroz 15-20 godina zapravo i nije toliko puno.

    Skoćimo sada na pođetak 21. stolje?a. ?to se promijenilo? Za?udo, broj kontakata ostvarenih preko ?kole, posla i obitelji/prijatelja nije toliko puno porastao, ?ak ni kada se uzme u obzir puno dulje vrijeme boravka na seksualnom trći?tu (do 50-ak godina). Ako je broj kontakata preko dru?tvenog kruga prije jednog stolje?a bio 1500, sada je mo?da 2500, ?to nije ni izbliza toliko velik skok kao prije sa 100 na 1500. To je zato ?to su dru?tveni krugovi trajno ograniđeni manjkom vremena i prostora i mogu se samo ćiriti linearno. ?to jo? ima novoga?

    1) Mogu?nost upada na hladno. đena se mođe lijepo srediti, otići u disko i tamo u jednoj veđeri iskusiti pozornost desetak mu?karaca. Pod pretpostavkom da đena izlazi svakog tjedna, svake godine đe iskusiti udvaranje otprilike 500 novih mu?karaca, ?to nam daje ukupno 7 500 novih udvaranja doćivljenih kroz njeno glavno razdoblje pođeljnosti (zbog jednostavnosti sam uzeo da godina ima 50 tjedana, te pretpostavio da pođevći od 16. rođendana izlazi tijekom sljedećih 15 godina, na pođetku viđe, a kasnije manje). Kada to dodamo na ve? izra?unat broj od prije (2500), dobivamo ukupno 10 000 udvaranja. To jest puno, ali moramo imati na umu nekoliko faktora:

    1A) Skok sa 1500 na 10 000 i dalje nije toliko ?okantno pove?anje. Iako se radi o skoku od 6 puta nakon prethodnog skoka od 15 puta, ni kod jednog ni kod drugog skoka nije jo? prijeđena granica u kojoj bi primljena kolićina udvaranja sama po sebi trajno na?tetila đeninoj sposobnosti vezivanja i osje?anja leptiri?a. Pođele su se javljati neke negativne posljedice, no nisu se toliko razmahale.

    1B) Ne izlaze sve đene toliko. Mnoge đene izlaze rjeđe, ili izlaze uvijek s istim dru?tvom i vise na zidi?u (opet dru?tveni krug) umjesto u disku. Postoje znatne razlike. Većina djece rođena od II svj. rata do 70-ih, dakle roditelja manje viđe svih onih koji se danas natje?u na seksualnom trći?tu, spada u ovu kategoriju. Ta generacija roditelja je ve? imala maksimalan dru?tveni krug, povremeno su i?li na plesnjake, ali oni su bili tek u povojima i partijanje je u to doba jo? bilo prili?no pitomo. Danas u ovu kategoriju spada samo malen (ali ne bezna?ajan) dio njihove djece.

    1C) Kako bi đena iskusila navedenu kolićinu upada na hladno, mora se barem malo potruditi. Mora se lijepo srediti, izaći iz ugodnosti svoga doma, dogovoriti se s prijateljima, doći do lokacije (ponekad po loćim atmosferskim prilikama) i ne dr?ati se potpuno zatvoreno. Mu?kim ćitateljima je mo?da smije?an opis ovoga kao “zna?ajnog napora”, no zna?ajan napor to ipak jest.

    Nadalje, budući da je dnevna igra koju sam opisao u knjizi i dalje prili?no rijetka, ne doga?a se đesto da đeni upadaju nepoznati ljudi dok se bavi svojim svakodnevnim ćivotom na danjem svjetlu bez alkohola. đena koja ne ide đesto vani na dru?tvena doga?anja neđe iskusiti ni blizu navedenog broja iskazanih interesa. Ako ne izlazi iz kuđe, nema novih prilika.

    Dakle, sada imamo 10 000 udvaranja, i to samo ako je đena party tip koji voli izlaziti. Ako je srame?ljiva i većinom stoji doma, njen broj mu?karaca koji đe joj se poku?ati nabacivati tijekom cijelog ćivota đe biti daleko manji, opet ne viđe od nekoliko tisu?a. To jest stra?no i ima poprili?an efekt na seksualni ćivot bilo kojeg pojedinca, ali opet i nije tako stra?no. No, priđekajte trenutak – ne?to smo zaboravili…

    Dru?tvene mređe i online dating stranice (granica je tanka) omogu?avaju đeni primanje nezamislive, kolosalne kolićine pozornosti. Koliko je velika ta pozornost? Pa, ako bismo onih 100 udvara?a s pođetka zamislili kao obi?nu kućicu s dva kata, pozornost s online dating stranica i dru?tvenih mre?a bila bi velika poput Burj Khalife (aka Burj Dubai), najviđe zgrade na svijetu.


    Broj poruka primljenih na dating stranici OkCupid tijekom 7 dana.


    Broj poruka primljenih na dating stranici OkCupid tijekom 120 dana.

    Biti đemo konzervativni i reći da prosje?na đena skromnog (!!!) izgleda online dobiva 25 poruka tjedno (3,5 poruka na dan), ?to je cca 1250 tijekom jedne godine. Iz samo jednog online izvora.

    Sve druge dating stranice – Iskrica, MeetMe, Po?uda, Twoo, Badoo, Tinder, Instagram i sl. – sve one slijede sli?nu dinamiku u brojnosti poruka i odnosu poruka po spolu (u prosjeku – Iskrica je najaktivnija, znatno ve?a (kod nas) i od OkCupida i od Tindera, dok je Po?uda mala i slabo aktivna stranica, a Facebook donosi manje poruka od nepoznatih mu?karaca, no zato osigurava kontinuiran pritok izraza interesa od poznatih, ?to je vrlo sli?no). đena registrirana na viđe od jedne takve stranice dobiva toliko viđestruko viđe pozornosti. No zbog jednostavnosti, pretpostavit đemo da đena boravi na samo jednoj stranici i doćivljava spomenutih 1250 novih udvaranja godi?nje. Tijekom istog vremenskog razdoblja kao i za izlaske, zaokru?ujemo to na ukupno 20 000 udvaranja.

    20 000. Za usporedbu, to je kao da đena svaku veđer svog ćivota provodi u disku prepunom kobasica. Izrazi interesa nikada ne prestaju. Mođe? li zamisliti posljedice na njen ego? Kako bi ti kao mu?karac reagirao da tijekom tvog ćivota 20 000 đena izrazi interes za tebe, i to samim time ?to si im se pojavio u vidokrugu? A ovo je konzervativna procjena; đena koja je na viđe dru?tvenih mre?a istodobno ili koja aktivno provodi attention whoring (npr. seksi slikama na Instagramu) mođe iskusiti jo? na desetke i desetke, pa ?ak i stotine tisu?a izraza interesa. Nebo je granica.

    No pri?a jo? nije gotova. Problem s tom gigantskom kolićinom pa?nje koju đena dobiva nije samo u njenom obujmu. Drugi problem je to ?to pametni telefoni omogu?avaju đeni primanje navedene kolićine pozornosti 24 sata na dan, non-stop. Dobiva je dok leći u krevetu i gricka ćips. Dobiva je dok razgleda odje?u u trgovini. Dobiva je ?ak i u trenutku dok istodobno prima pozornost od drugog mu?karca (npr. poruka od novog udvara?a joj stigne dok je na spoju), ?to u slu?aju diska nije moguđe; rijetko je da se đeni viđe mu?karaca udvara u istom trenutku.

    Nadalje, priljev pozornosti se ne gasi time ?to je ona ugasila telefon ili joj se istroćila baterija. Dok kod mu?karca prestanak napora ulođenog u online igru znaći trenuta?an prestanak priljeva prilika iz online igre, kod đene se poruke i prilike samo nastavljaju gomilati. Ako zbog o?trog ispitnog roka ona deaktivira sve svoje ure?aje na tjedan dana, svejedno đe je kada se opet pojavi dođekati deseci i deseci poruka. ?to se ve? ostvarenih kontakata tiđe, mu?karcu đe vrlo rijetko neka đena poslati poruku i pitati za?to se ne javlja, no obrnuto ne vrijedi. Jednom kada je postavljen, priljev novih i novih udvaranja mu?karaca za đenu nikada se ne zaustavlja.

    Online dating + smartphone = DROGA ZA ?ENE

    Znam ?to sada moji đenski ćitatelji misle: “Mu?karci isto imaju smartphoneove! I oni su jednako opijeni pozorno??u kao i ja!” Ta misao je, na?alost ili nasre?u, potpuno pogre?na. Evo za?to:

    – prosje?an mu?karac od samog pođetka dobiva oko 50 puta manje pozornosti od prosje?ne đene
    – prosje?an mu?karac vrlo brzo prestaje dobivati pozornost ako prestane ulagati trud
    – prosje?an mu?karac pozornost dobiva samo u obliku potencijalnih prilika koje mogu i ne moraju prerasti u i?ta viđe. Psiholo?ki efekt “mo?da, ako se sve posloći“ nije ni izbliza isti kao psiholo?ki efekt koji nosi “garantirana stvar, trebam samo izabrati i reći da”.

    Ukratko, đenski priljev pozornosti iz online datinga je potpuno pasivan, dok je mu?ki rulet koji traći ogroman napor za moguđe pretvaranje u ne?to konkretno. Zaviri u mobitel prosje?ne đene koja trenutno ne poduzima ba? ni?ta i vidjet đe? pomahnitali jukebox s blje?tećim svjetlima i indikatorima na sve strane; zaviri u mobitel prosje?nog mu?karca koji trenutno ne poduzima ba? ni?ta i vidjet đe? poruku od njegovog mobilnog operatera s ponudom za povoljniju tarifu.

    đena koja je vlasnica smartphonea polako gubi sposobnost osje?anja ljubavi.

    Nije nimalo slu?ajno da siroma?nije zemlje gdje pametni telefoni jo? nisu postali sveprisutni u pravilu imaju kvalitetnije đene i/ili đene koje trađe manje igre. Kako ovi novi mobiteli ostvaruju sve ve?u penetraciju (heh) trći?ta u nekoj zemlji, đene postaju sve viđe amerikanizirane: sposobnost koncentracije im opada, kriteriji im rastu, postaju neugodnije i nestabilnije, te doćivljavaju sve simptome rastapanja reaktora koji pogoni njihovu sposobnost vezivanja.

    Uskoro đe svaka đena na svijetu imati smartphone (ili njegove jo? naprednije varijante poput Google Glass-a) i sama ideja vezanosti i ljubavi đe izblijediti sve dok ne postane relikvija koju vi?amo samo u starinskim filmovima. Do tada, svaki put kada upoznam curu koja nema Facebook ili barem nikada ne posta na njemu i nema smartphone, moje lice se ozari. Znam da đe biti toplija, jednostavnija, pouzdanija, i da ?u doćivjeti iskustvo koje đe me viđe dotaknuti nego ono s prosje?nom đenom.

    S tim ređenim, bilo bi glupo zanositi se i fantazirati da je posebna i odmah vrijedna ekstra pa?nje samo zato ?to nema smartphone (ili zato ?to ne ide u disko ili si je upoznao u knji?nici). Da su se negativne promjene na seksualnom trći?tu pođele doga?ati tek s online datingom i mobitelima, sasvim sam siguran da ne bih imao o đemu pisati jer bi se svi potencijalni ćitatelji uspje?no dr?ali “pravog puta do njenog srca”.

    Oznake: sociologija, Smartphone, mobitel, interes, đene, teorija seksualnog trći?ta, online dating, narcizam, samopouzdanje, attention whoring

  • Feminizam ide dobro uz sve na svijetu


    S istog ameri?kog sveućili?ta Duke koje nam je prije dvije godine donijelo jednog od najvećih hr?aka na svijetu stiđe nam novi izlo?ak. Studentica ćije pravo ime neđemo objaviti postala je poznata po svojim pornićima nakon ?to su je u njima prepoznali kolege.


    Studentica Dukea koja je pod pseudonimima Belle Knox, Missy i Lauren A. snimila porniđe

    Oluja oko ovog slu?aja prikrala se pomalo. Prije otprilike dva tjedna, neki od kolega na faksu gledali su porniđe u svojim sobama kada im se ućinilo da im je glumica poznata od nekud. To je bilo sve ?to je bilo potrebno da se glasine po?nu ćiriti po cijelom kampusu i dru?tvenim mre?ama. Znajući da je otkrivanje njenog identiteta neminovno, Belle/Lauren/Missy je pametno odlućila prva djelovati i dati intervju o tome (iako i dalje pod pseudonimom):

    Za?to? Odgovor je prili?no jednostavan: nisam si mogla priu?titi 60 000 $ godi?nje koliko ko?ta moj fakultet, moja obitelj je do?la pod prili?an financijski pritisak.

    Kao prvo, ovo je besramna la?. Ona je zbog svoje obitelji (njen otac je vojni veteran), spola i polja koje je odabrala studirati dobila pozama?nu stipendiju fondacije Fisher House, te su joj bile dostupne i druge stipendije (dakle darovi koje nije potrebno vratiti, ne krediti) kojima je mogla financirati i deset presti?nih fakulteta da je htjela.

    Kao drugo, ako je njen cilj striktno financijski, pornići su vrlo lo? izbor za zaradu. Mogla se potpuno legalno prijaviti na neku sugar baby stranicu i naći bogatog sponzora. Tako si ne bi sabotirala svoju budu?u karijeru u koju je uloćila skoro pola milijuna dolara, kao ?to ne bi ni umanjila svoje ?anse za udajom za imu?nog ?ovjeka koji bi se rado brinuo za nju.

    Na?alost, taj izbor je jednostavno previđe dosadan, poslovan i ne pru?a ni izbliza toliko uzbuđenja kao ?to pru?aju osje?aj da radi? ne?to kinky i pozornost cijelog svijeta dok te gleda kako te niz obdarenih tipova obra?uje pred kamerom. A uzbuđenje je ono za ćim je Belle najviđe tećila. ćitajte dalje:

    Moje iskustvo s pornografijom nije bilo ni?ta osim podr?avajuđeg, uzbudljivog, napetog i emancipirajuđeg. Ne sramim se pornografije. Naprotiv, ona me ispunjava. Za mene, snimanje porni?a donosi mi nevjerojatnu sre?u.

    Yep, radi se o financijama.

    Da se razumijemo, nemam apsolutno ni?ta protiv toga ?to upotrebljava svoju seksualnost kako bi zaradila. Da sam đensko, i ja bih radio isto. Također nije u redu da je njen identitet javno otkriven, ali isto tako i razumijem da je to bilo neminovno. Ne govorimo o zbirci poezije diskretno objavljene pod pseudonimom, ve? o porni?u na stranici s milijunskim brojem posjeta. U doba kada Facebook mođe s ogromnom precizno??u prepoznavati lica, ne bi trebalo biti nimalo ?udno da je pokazivanje svog lica u viđesatnim videima gotovo siguran put do prepoznavanja u javnosti.

    Na faksu koji Belle poha?a ona studira “đenske studije i sociologiju”. To su podru?ja koja su toliko isprazna i neovisna o lokaciji da nema nikakvog racionalnog razloga za?to bi njihovo studiranje trebalo ko?tati 60 000 $ godi?nje. Ali pretpostavljam da je lakđe upisati se na ekstremno skupi fakultet zbog statusa, a onda pani?ariti zbog toga koliko ko?ta.

    Lauren (Belle) (Missy) je rekla da je tijekom zimskih praznika otputovala u Los Angeles kako bi snimala filmove za odrasle. Njeno putovanje platio je agent tvrtke Matrix Modeli. Lauren nije rekla koliko je plađena po snimanju, no nije se libila pokazati mi njen nedavno kupljen iPad Mini i cijeli arsenal skupih dizajnerskih torbica.

    Yep, ako si u financijskim problemima i pod svaku cijenu mora? skupiti pare za nastavak ?kolovanja, oćito đe? si moći priu?titi takve stvari.

    Moja tvrdnja je temeljito dokazana: Belle (Lauren) je plađena prvenstveno ućivanjem u pozornosti i uzbudljivim seksualnim ćinovima, a ne novcem.

    Govoreći o prihodima, ekstrapolirajući iz broja njenih videa ili setova fotografija te prosje?ne plađe za nepoznatu ili slabo poznatu curu u dana?njoj zasiđenoj i konkurentnoj porno-industriji (zahvaljujući upravo feminizmu), predvi?am da njeni ukupni prihodi od pornografije nisu veći od ukupno 15 000 $. Morat đe se jo? dobrano potruditi kako bi platila viđe od par mjeseci faksa!

    Kakvu vrstu porni?a je Belle snimala kao profesionalna feministica? Mo?da je htjela poslati kakvu dru?tveno-pozitivnu poruku?

    Stranica za koju sam radila ima prete?no scene grubog seksa. Tako sam je i da doćivjela. Nisam bila prisiljena ili ozlijeđena na bilo koji naćin tijekom snimanja te scene. Sve ?to sam napravila bilo je s me?usobnim pristankom. Podr?avam pravo porno glumaca da proizvode scene grubog seksa.

    Daje dobar primjer za?to bi za sve trebalo traćiti izrićiti pristanak…. oh wait. Pogledajmo ?to kađe izvadak sa stranice Facial Abuse, za koju je snimila nekoliko videa:

    Missy (Belle) (Lauren) kađe da ućiva gledati nađe videe, i ono ?to je najviđe napaljuje je “vidjeti mizeriju u djevojćinim oćima”. To su njene vlastite rijeći.

    rofl rofl rofl

    Usput, u razgovoru na kau?u stranice Facial Abuse spominje da se prije rezala po nogama jer joj se nije svi?alo njeno tijelo i bila je nervozna. Djeluje kao vrlo stabilna osoba i uzor drugim curama, ne? Intervjuer je zadr?ao stalođenost i vrlo kvalitetno je trollao svojim komentarom: “pa za?to onda nisi napravila nekoliko je***ih trbu?njaka?”

    ?to misli za?to nitko ne odobrava njeno snimanje porni?a?

    Patrijarhija se boji đenske seksualnosti.

    Kakva sad patrijarhija? Kada sam posljednji put provjerio, nađe dru?tvo nije bilo patrijarhalno ve? barem 100 godina.

    U?asava nas pomisao na to da bi đena mogla preuzeti kontrolu nad svojim tijelom. đelimo zadr?ati đene na mjestu gdje su podlo?ne mu?koj seksualnosti i ovisne o patrijarhiji.

    Prijetnja koju ja predstavljam patrijarhiji je enormna.

    đekaj, ?to?

    To da bi đena mogla biti inteligentna, educirana i izabrati da bude seksualna radnica je gotovo nepojmljiva.

    Meni nije. Da sam đena, i ja bih isto izabrao.

    Svejedno, mislim da je realnost zapravo obrnuta: prijetnja koju ona predstavlja feminizmu je enormna. Kako? Pa jednostavno: Belle svojim odlukama pokazuje da, ?ak i kada je đena inteligentna, educirana, podr?avana, motivirana i financirana sa svih strana, opet đe joj biti drađe seksualno objektivizirati samu sebe i ostvarivati zaradu svojim izgledom i primanjem penisa nego stvarima u kojima bi đene trebale pokazati da su jednako sposobne i marljive kao i mu?karci.

    ?ak i u pro?losti kada je patrijarhija mogla imati utjecaj na đensku seksualnost (kao i mu?ku), ne mođe se reći da je se “boji”. Osim ako patrijarhalno dru?tvo nije potpuno kratkovidno i iracionalno (naravno, ima i takvih), u najboljem slu?aju đe je samo usmjeravati kako bi oba spola bolje ostvarivala svoje interese kroz simbiozu. To je vrlo daleko od “straha”.

    Da jo? jednom naglasim, meni u ovoj stvari nimalo ne smeta to ?to Belle snima porniđe. Neka ih snima! Lijepo su snimljeni i dobro joj ide, iako ima trunku prevelik nos. Ne, smeta mi jedino njeno licemjerje i poku?aj preokretanja svoje lakomislenosti i impulzivnosti u ne?to hrabro i pozitivno tako ?to đe se zamotati u toplo krzno feminizma. To je najobi?nija, parazitska, racionalizacija.

    Belle ne radi ni?ta ?to je posebno feministi?ko, protu-patrijarhalno ili emancipirajuđe, no svejedno se pametno sklonila pod okrilje upravo te strane jer zna da je ta strana danas vrlo mo?na u javnom diskursu i da đe je sa?uvati od posljedica njenih vlastitih kratkovidnih odluka koliko god bude mogla. Dakle, ona nije zapravo feministica; samo je uvidjela da je pametno predstavljati se kao jedna jer to nosi najve?u potencijalnu dobit. Istu kalkulaciju doćivljavaju i mu?karci koji se pojavljuju u javnosti, o đemu ?u uskoro pisati.


    Izvor slike: TV Tropes

    Danas nema niti jedne stvari koja se ne mođe na ovaj naćin lukavo zakamuflirati kao duboku, naprednu, modernu feministi?ku misao. Feminizam je postao poput Vegete, zaćina koji dobro ide uz svako jelo.

    Jednako kao i kod feminizma, njeni politi?ki stavovi i djela rasuti su po cijelom spektru bez nekog određenog smisla ili uzorka. Samo si nabacuje oznake kako bi se ?to bolje uklopila u ono ?to je trenutno popularno:

    Ja sam na papiru Republikanka, ali identificiram se viđe kao Libertarijanka.

    Hej Libertarijanci, kako vam se svi?a dru?tvo? LOL.

    Ja vjerujem u slobodu da svatko radi ?to hođe, samo ne vjerujem u slobodu od posljedica. Ako đeli? biti porno glumica, slobodno – nitko te ne bi smio zaustaviti u tome. Ali mora? preuzeti i odgovornost za posljedice. Drugi ljudi također imaju slobodu zauzeti stav o tvojim djelima i ?to ona govore o tebi kao osobi. Isto kao ?to ti ima? slobodu seksati se pred kamerom, drugi ljudi imaju slobodu reagirati kako god đele – uklju?ujući i negodovanje i odbijanje dugoro?nih odnosa s tobom.

    Jedan od glavnih ciljeva feminizma i onih koji se skrivaju pod njegovo okrilje kada zagusti je osloba?anje đena od negativnih posljedica svojih odluka donesenih pod punom prisebno??u i znanjem o potencijalnim posljedicama. Na svu sre?u, tu vje?nu ekvivalenciju nitko nikada neđe promijeniti.

    Oznake: pornografija, feminizam, faks, racionalizacija, racionalizacijski hr?ak, Vijesti, prostitucija, sociologija, politika

  • Grupna slika za profil

    “Svaka grupa lijepih đena je ista, ali svaka ru?na đena ru?na je na svoj naćin.”
    – Lav Nikolajevi? Tolstoj, parafrazirano

    Nova studija objavljena u ?asopisu Acta Psychologica iz Amsterdama (Impact factor 2.6) donosi nam odgovor na jedno od najđe?ćih pitanja o đenskom pona?anju poslije “Za?to đene idu zajedno na WC”: “Za?to đene kao online profilne slike stavljaju slike u grupama?”

    Pokazano je da osobina pozicija unutar grupe utjeđe na to kako đe osoba biti evaluirana; ljudi u sredini su u pravilu percipirani kao va?niji nego ljudi na rubu grupe. đetri eksperimenta su istraćivala utjeđe li pozicija lica u liniji od njih pet na njegovu percipiranu privla?nost. Sredi?nja pozicija je utjecala na percipiranu privla?nost tog lica, ali smjer efekta ovisio je o pojedina?noj privla?nosti i njega i okolnih lica. Privla?na lica bila su percipirana kao manje privla?na kada su bila okruđena neprivla?nim ili srednje privla?nim licima. I obrnuto, neprivla?na lica bila su percipirana kao privla?nija kada su bila okruđena drugim neprivla?nim licima. Ovi rezultati imaju ćiroke implikacije i sugeriraju da ?to je centralniji stimulans unutar nego konteksta, to je veći utjecaj konteksta na procjenu tog stimulansa.

    Jo? jedna vrlo sli?na studija nezavisna od prve do?la je do identi?nog zaklju?ka: privla?nost se u grupi prelijeva; svi ?lanovi izgledaju sli?nije jedni drugima, te postaju relativno manje ili viđe privla?ni kako bi se primakli prosjeku; istodobno, prosje?na privla?nost im je vi?a nego ?to bi bila u maloj grupi ili kada su sami.

    đene nisu nimalo glupe ?to se tiđe poznavanja nemilosrdnih zakona seksualnog trći?ta i, podsvjesno ili ne, dobro znaju kako upotrijebiti ovaj dru?tveni fenomen u svoju korist. Nije nimalo slu?ajno da privla?ne đene u pravilu imaju slike na kojima su same, dok manje privla?ne đene viđe vole slike u grupama (bilo s ljepćim bilo s ru?nijim đenama od sebe).

    Prakti?na upotreba ovog saznanja je vrlo jednostavna: ako cura u online datingu ili na Facebooku ima sliku grupe tako da nije jasno koja je zapravo ona, ona je vrlo vjerojatno najru?nija od njih. Bio si upozoren.

    Oznake: đene, ljepota, seksualna privla?nost, slike, selfie, konkurencija, sociologija, psihologija, odabir partnera

  • Kad svinje polete: nejednakost kao temelj seksualnog trći?ta

    “Ako je to sve tako, za?to se onda svi jednostavno ne je*u uokolo?”

    – ćitatelj T.

    Stvarno, za?to ne?

    Razmislimo malo o situaciji ljudi na podru?ju Hrvatske, SAD-a, Engleske, Australije i ostatka razvijenog i/ili amerikaniziranog svijeta. Bez pretjeranog uljep?avanja, ljudi su sofisticirane ćivotinje. Ne samo to, ljudi danas ćive u okolini koja ih potiđe na povratak ćivotinjskim korjenima. Brak i monogamija (ne serijska monogamija, ve? prava monogamija) su mrtvi i pokopani. Kvalitetno ostvariti ?ak i obi?nu vezu, koliko god ona bila nestalna, postaje sve manje vjerojatno velikoj većini ljudi.

    Za?to se onda svi jednostavno ne je*u s kim god stignu? đemu se truditi, zar ne bi bilo bolje jednostavno se prepustiti ovoma valu i neobavezno se seksati do smrti?

    Odgovor na ovo pitanje toliko je jednostavan da stane u samo jednu pi?ljivu ređenicu: “hajde se onda ti idi je**ti uokolo.”
    …

    Hajde. Kreni! đekam.
    …
    Vrati se sutra i reci mi s koliko ljudi si ostvario seksualni odnos.
    …
    …
    …
    …
    Dobrodo?ao natrag. S koliko si se je**o? 30?
    …
    10?
    …
    5?
    …
    Barem 3?
    …
    … ok … valjda bar jednom?
    …
    0?
    …
    … pa, sranje.

    Većina ljudi se ne je** uokolo iz jednostavnog razloga ?to nema mogu?nost je**ati se uokolo.

    Nitko od nas nije rođen takav da mu se svi ljudi svi?aju podjednako u bilo kojem smislu, a pogotovo seksualnom. Meni se, recimo, svi?aju odnos struka i kukova 0.7, BMI 20, male ali ?vrste i uspravne grudi, te simetri?ne crte lica s velikim oćima. Također volim dugu kosu, ugodan miris, odje?u koja pristaje figuri i zategnutu i glatku ko?u. Stavi pred mene deset đena s vrlo razlićitim navedenim osobinama i mogu ti garantirati da đe mi neke biti znatno drađe od drugih, do te mjere da ?u ih naprosto ignorirati u korist onih koje mi se najviđe svi?aju.

    Vrijedi i obrnuto: recimo da neka đena voli visinu, mićiđe, simetri?ne crte lica sa ćirokom bradom i velik penis. Također joj se uz to svi?a skupa odje?a i samopouzdanje. Stavi me u red od deset mu?karaca i daj joj da bira; mogu garantirati da moje ?anse neđe biti ravno 10%. Biti đe ili znatno veđe ili znatno manje, ovisno o tome koliko sam joj ugodan kao seksualni partner. Mnogi mu?karci u redu đe izvisiti jer đe đena pridati puno viđe pozornosti drugima. Identi?ni procesi vrijede i za homoseksualce. Nema bijega od zakona seksualnog trći?ta.

    U bilo kojem stvarnom sustavu, distribucija seksualnih preferencija nikada neđe biti savrđeno slu?ajna. Uvijek đe netko biti barem malo pođeljniji za seks nego drugi. To je odgovor na pitanje “za?to se onda svi ne je**”. Jednostavno ređeno, ne mogu. To im nije u dosegu. Nije va?no koliko to đele – jednostavno im je nemoguđe to raditi. Neki se moraju jako puno truditi, a neki se ne moraju truditi uopđe.

    Ovo sve vrijedi podjednako za oba spola, no stvari postaju jo? gore za masovnu je**ćinu kada uzmemo u obzir da su đene puno probirljivije od mu?karaca. Velika većina đena, ?ak onih koje nisu lijepe i mlade, mođe lako pronaći nekoga za neobavezni seks, ili ?ak viđe njih. No to isto ne mogu svi mu?karci – dapađe, ne mođe ih ni pola, pa ?ak ni trećina! Tek jedan mali dio mu?karaca đe ikada iskusiti seks bez obveza u bilo kojem obliku (prijateljstvo s povlasticama, avantura, seks na jednu no?, swinging), a kamoli ga redovito prakticirati.


    Poput vodopada, iz ovog temelja se prelijevaju svi sljedeći zakoni seksualnog trći?ta. Izvor slike: Wikipedia

    ?to da onda rade oni ljudi koji nisu u mogu?nosti ćivjeti ćivot prepun “dru?kanja”? Naravno da se neđe predati. Umjesto toga, ponudit đe potencijalnim partnerima ili partnericama ne?to za kompenzaciju. Recimo, mogu ponuditi monogamiju. Ako je nekome pronalazak partnera za neobaveznu je**ćinu prete?ak ili nedovoljno isplativ, mo?da đe odabrati upra?njavati seks sa samo jednom osobom u zamjenu za stabilnost koju donosi monogamija.

    Evo jo? jednog faktora na ?tetu neobaveznog seksa: sve ovo napisano do sada pretpostavlja da ba? svi a priori đele samo ?to viđe neobaveznog seksa, samo ne mogu doći do toga pa se zadovoljavaju “slabijom opcijom”. Stvarnost nije ni blizu takvog stanja. Seks je kroz evoluciju nastao kao instrument razmno?avanja, ne obrnuto.

    Neobavezni seks nosi mnoge ućitke koji ga ćine privla?nim, no zbog te pravilnosti nikada neđe postati sam sebi cilj osim ako se njegovo upra?njavanje savrđeno ne poklopi s maksimalnom ?ansom razmno?avanja i time ga ućini strategijom koja dugoro?no donosi najviđe potomstva. Budući da se to do sada nije dogodilo, masovna je**ćina ostala je zaglavljena na razini pođeljnosti, no vrlo daleko od optimalnosti. Ako se s njom pretjera, samu sebe đe pođeti pomalo eliminirati iz prirode (i.e. djeca za koju se nema tko stabilno brinuti đe masovno umirati) sve dok se ne vrati natrag na odrćivu granicu. Isto naravno vrijedi i za monogamiju, inađe bi do sada potpuno pro?drla i eliminirala sve ostale vrste seksualnog pona?anja, a jasno je da nije. No bilo kako bilo, vidimo da u stvarnom svijetu neobavezni seks ne samo da nije dostupan svima, ve? nije ni cilj svima.

    Iz te dvostruke prepreke neobaveznom seksu – prvo zbog nesposobnosti pojedinih aktera, a zatim zbog preferencija drugih, slijedi sljedeći razdor. Naime, oni ljudi koji preferiraju seks s obvezama (bila to serijska monogamija ili prava monogamija) – bilo to zato ?to to od pođetka đele, bilo zato ?to nemaju ?anse ćivjeti od “prijateljstava s povlasticama” pa im je ovo sljedeći najbolji kompromis, nalaze se u neobranom gro??u. S osobom koja trenutno preferira dru?kanje ne mogu biti u monogamnom odnosu jer ako se netko od njih neobavezno seksa, onda to s nekim trećim to po samoj definiciji nije monogamija i oni opet ostaju na suhom. Dakle, oni koji (iz bilo kojeg razloga) đele monogamiju automatski osje?aju averziju prema vezivanju za partnere koji je neđe ispunjavati.


    Izvor

    Onda iz tog sukoba preferencija dolazi sljede?a to?ka: oni koji su ikada provodili dru?kanje mo?da nisu prikladni za monogamiju. Navike te?ko umiru, i za osobu koja se prije dru?kala i sada napokon odlućila za monogamiju onaj monogamni partner nikada ne mođe biti siguran da to neđe i opet raditi. Taj element pro?losti ćini dodatni jaz izme?u prijelaza iz jedne kategorije u drugu. Ne samo da gospodinu ili gospoćici koji se đeli seksati sa samo jednim partnerom treba osoba koja trenutno dijeli njihove đelje, ve? im treba osoba koja je oduvijek dijelila njihove đelje.

    Kako na to reagiraju oni koji su bilo kada u ćivotu upra?njavali seks bez obveza? Jasno im je da ne mogu samo tako prijeći u kategoriju monogamije kada im god to padne na pamet. Budući da znaju da đe imati posljedice zbog toga, poku?avaju promijeniti naćin na koji drugi percipiraju njihov seksualni ćivot: poku?avaju se ipak nekako distancirati od toga. To mogu napraviti na mnoge naćine: recimo, isticanjem da su se drugi jo? viđe dru?kali, laganjem o svom broju, ili tvrdnjama da su sposobni za monogamiju unato? pro?losti. Istodobno, oni koji su od pođetka bili monogamni se reklamiraju tako ?to isti?u da se nikada nisu dru?kali. To je kupus u kojemu je lako nastradati.

    Sve ovo masovnoj je**ćini daje lo?u reputaciju. Ona postaje fenomen koji ljudi instinktivno skrivaju i/ili napadaju ćisto kako bi si ostavili otvorene opcije. Stra?no je malo ljudi na svijetu koji su i toliko privla?ni/sposobni i toliko zaljubljeni u neobavezni seks da si ne bi barem ostavili otvorenu mogu?nost prebacivanja u drugu kategoriju, ?to znaći da đe dru?tvena osuda neobaveznog seksa uvijek postojati.

    Zanimljivo koliko ogromnih pojava se mođe otkotrljati niz padinu zbog samo jedne sitnice, zar ne? Kao ?to smo vidjeli, ovaj problem je pođeo zbog toga ?to skoro sve đene mogu imati dru?kanja koliko god đele, a mu?karci ne mogu, te su iz toga nastale razlićite preferencije prema monogamiji i neobaveznom seksu, ?to je dovelo do koncepta skrivanja svojih preferencija kako bi se ostavile otvorene opcije. To je razlog za?to je ovaj konflikt izme?u monogamije i neobaveznog seksa kod oba spola vje?an i nepromjenjiv.

    Tijekom svoje evolucije od stabala do pećine pa do ku?a i nebodera, ljudska vrsta je do?la do konzenzusa da je op?a monogamija kao glavno jelo, uz neobavezni seks kao rijedak zaćin, najbolji kompromis izme?u ovih sukobljenih strana. Danas je ta ravnote?a u opasnosti. Bez kulturnih normi i ekonomskih okolnosti koje odr?avaju monogamiju na tako visokoj razini koju je imala tijekom posljednjih 10 000 godina i viđe, nađe seksualno trći?te vra?a se u prastari oblik gdje je neobavezni seks (uljep?an kao “veza” ili ne) ponovno dominantan oblik seksualnosti. Zbog gore opisanih pravila koja vladaju raspodjelom neobaveznog seksa, iz toga slijedi da đe većina ljudi u takvom sustavu izvisiti puno đe?đe nego u sustavu gdje vlada monogamija.

    Stoga, jedini naćin da konflikt prestane je da đene podjednako raspodijele seks me?u mu?karcima tako da svi dolaze do iste kolićine i kvalitete dru?kanja. Kada viđe ne bi nekima bilo komparativno lakđe ili teđe doći do neobaveznog seksa, automatski bi nestale i sve druge razlike koje slijede iz toga. Viđe nikome ne bi bilo va?no tko se seksa s kim i za?to, i nestala bi svaka antipatija prema neobaveznom seksu.

    To đe se, naravno, dogoditi kada svinje polete.

    Oznake: seksualno trći?te, teorija seksualnog trći?ta, seksualne preferencije, odabir partnera, prijateljstvo s povlasticama, seks, sociologija, racionalizacija, poligamija, poliginija, hipergamija

  • Tko bi rekao?


    Stvari nisu trebale ispasti takvima kakve su danas. Ako pogledate originalnu definiciju feminizma, gotovo da nema osobe koja se ne bi sloćila s njom. Evo kako glasi:

    Feminist(ica) je osoba koja propagira i podr?ava prava i jednakost đena.
    Feminizam je radikalna ideja da su đene ljudi.

    Ako drćite ovu definiciju za rije?, ja sam zapravo najveći feminist na svijetu! Smatram da su đene dovoljno sposobne da same (ako to đele) dospiju na vladaju?a mjesta u vladama i tvrtkama, da se znaju brinuti za sebe bez da im dajemo dodatna prava nau?trb tućih, te da kao i svi drugi ljudi imaju kontrolu nad svojim ćivotom kako bi slobodno donosile odluke i ućivale njihove plodove.

    Na?alost, moj kutak je osamljeno mjesto. Dana?nji feminizam postao je bizarna ka?a razlićitih vjerovanja temeljenih na misli da su đene bespomo?na djeca kojima netko treba upravljati i izolirati ih od pogre?nih utjecaja. Ako se đene ne osje?aju ugnjetavanima, bez brige: feminizam zna da su đene slaboumne pa im samo treba pomoći da shvate da su zlostavljane.

    Neđemo ni spominjati vje?no prisutnu opasnost od povrede đenskih osje?aja koju valja sprje?avati svim sredstvima; ?to se feminizma tiđe, milijuni đena mogu slobodno pokupiti spolne bolesti ili pocrkavati od dijabetesa i infarkta samo kako bi netko istjerao mak na konac. Sufrađetkinje se vjerojatno okre?u u grobu.

    Dana?nja đena se mora ponekad zapitati: uz takve prijatelje, kome trebaju neprijatelji?

    Oznake: feminizam, sociologija, igniss, bijeli vitezovi, đene