Tag: politika

  • 5 razloga za?to Donald Trump treba biti sljedeći predsjednik SAD-a


    Sutra je dan odluke i nimalo ne skrivam da se nadam pobjedi Donalda Trumpa. Donald Trump mi nije toliko zanimljiv samo zbog svog umije?a debatiranja, ve? i zato ?to njegova kampanja nudi sljedeđe korisne to?ke:

    1. Prestanak retardiranih ameri?kih ratova, prolje?a i obojenih revolucija

    2. Ukidanje svake ilegalne imigracije i zloupotrebe legalne imigracije od strane globalisti?kih korporacija

    Trump razumije da dr?ava bez granica i dr?ava ćije zakone nije potrebno po?tovati uopđe nije dr?ava. Trump namjerava podignuti dobro ?uvani zid na granici s Meksikom, prestati dijeliti socijalnu pomo? i ostale transfere ilegalnim migrantima, te strogo ka?njavati gradove i općine koje namjerno ne provode federalne zakone o imigraciji.


    Papa Franjo koji je kritizirao protivnike ilegalne imigracije zbog ‘podizanja zidova’ se krije iza… jo? veđeg zida.

    Velik dio njegove kampanje se sastoji od borbe protiv medija i politi?ara koji bezo?no la?u i zamagljuju sve ?to se tiđe pitanja imigracije, a ćije smo plodove ve? vidjeli na djelu i u cijeloj Europi.

    đesto pitanje koje skeptici (koje borba s navedenim globalisti?kim medijima jo? nije uvjerila) je za?to bi Trump kao milijarder koji bi mogao zna?ajno profitirati od zapo?ljavanja ilegalaca htio ukinuti njihovo kori?tenje, te se brinu da on zapravo neđe biti o?tar prema ilegalnoj imigraciji. To je sasvim pogre?na briga. Evo za?to:

    A) Nisu svi bogataći psihopati u slu?bi raznih destruktivnih kultova. Najbolji primjer je slavni industrijalac Oskar Schindler, koji je cijelo svoje bogatstvo upotrijebio na spa?avanje par tisu?a ćidova s kojima nije imao nikakvo veze. Motiv bogata?a koji svoju mo? koristi za plemenite svrhe je također sveprisutan u na?oj umjetnosti, od Kapetana Nema pa do Batmana i predstavlja jedan od trajnih ideala nađeg dru?tva.

    B) Suprotno prvom dojmu, Trump od ilegalne imigracije ostvaruje znatne gubitke. Velika većina Trumpovog bogatstva je u nekretninama i zemlji?tu, koje s rastom kriminala, erozijom srednje klase i bankarskom napuhavanju i manipulaciji trći?ta mođe samo gubiti na vrijednosti. Pola Trumpove djelatnosti, od zabave pa do građevine, se temelji na stvarima koje ovise o sna?noj srednjoj klasi i njihovoj dugoro?noj kupovnoj moći.
    Dakle, po svom bogatstvu je Trump sli?niji knezu kojem je stalo do dugotrajne vitalnosti i sigurnosti svojeg posjeda, dok su milijarderi koji se bore protiv njega (Mark Zuckerberg, Jamie Dimon, George Soros…) sli?niji srednjovjekovnim trgovcima i bankarima, koji su kroz povijest zbog svog destruktivnog utjecaja bili prezreni i đesto istjerivani iz civilizacije. Izme?u njih postoji ogromna razlika.

    3. Trump je protiv globalisti?kih sporazuma i podr?ava pravo svake dr?ave da sama odre?uje svoju trgovinsku politiku

    “Trebamo po?tenu trgovinu, a ne slobodnu trgovinu”

    Trump je protiv TTP-a, TTIP-a, NAFTA-e i sli?nih sporazuma koji pretvaraju multinacionalne korporacije u bogove i omogu?avaju im uni?tavanje radnih mjesta i nepla?anje poreza na svoje enormne profite.

    4. Donald Trump podr?ava Prvi amandman (Sloboda govora) i Drugi amandman (Sloboda posjedovanja oru?ja)

    Bez slobode govora, pisanja i bilo kakvog izra?avanja, te bez slobode posjedovanja oru?ja koja jamći sve druge slobode, izvjesno je potonuđe dr?ave u diktaturu i njena posljedi?na propast. Najbolji primjer mođemo vidjeti upravo u Europi, gdje se đene baca u zatvor zato ?to su se sprejem obranile od silovatelja, a mu?karce porobljava i uni?tava jer su branili svoj posjed od naoru?anih provalnika. U Europi se cenzurira i uhi?uje ljude koji su povrijedili osje?aje kriminalcima i ubojicama.

    5. Donald Trump pobje?uje iskljućivo na temelju svojih ideja i karizme.

    Donald Trump je na svaki dobiveni glas potroćio najmanje od svih kandidata u presjedni?koj utrci i jedini je koji ne prima novac od banaka i ostalih korporacija, naspram Hillary Clinton koja je od njih prikupila skoro 100 milijuna dolara:

    Usporedite to jo? jednom s Hillary ćiju kampanju financiraju “vampirska lignja koja zabada svoja krvava ticala svagdje gdje namiriđe novac” Goldman Sachs, globalisti?ki parazit George Soros, arapski nafta?ki đeici te hrpa multinacionalnih korporacija koje đele nastaviti s nepla?anjem poreza i izvozom radnih mjesta u Kinu.

    Zbog svega ovoga, Predsjednik Trump đe biti velik udarac truleći koja izjeda na?u civilizaciju. Do?lo je vrijeme da isućimo mo?varu!

    Izbor nikada nije bio jasniji.

    Oznake: donald trump, trump, hillary clinton, SAD, izbori, politika, Vijesti

  • Povijesni doga?aj: Velika Britanija napustila EU!


    U nevjerojatnom obratu poprađenom olujnom ki?om i grmljavinom diljem Velike Britanije, strana “Leave” je pobijedila na referendumu s 51.9% glasova.

    Nadajmo se da đe ovo dati vjetar u le?a svim pokretima za nezavisnost u Europi i SAD-u.

    A capital idea, lads!

    Oznake: Engleska, Referendum, EU, politika, Vijesti

  • Ne mođe? zbuniti Trumpa: Kako se probudio imunolo?ki sustav SAD-a


    U lipnju 2015. godine, kada je jedan ameri?ki poduzetnik objavio da đe se kandidirati za predsjednika SAD-a, vijest je poprađena ili totalnim ignoriranjem ili blagim zgra?anjem. Neki tamo bogata? se kandidira? Ima neke ?udne planove? Koga briga? No u samo tri mjeseca, Donald Trump je od posljednjeg i najmanje vjerojatnog kandidata postao uvjerljivo prvi:


    Izvor slike: Washington Post

    ?to se dogodilo? Evo nekih zna?ajnih faktora koji su doveli do Trumpovog strelovitog rasta:

    Rick Perry, bivći guverner savezne dr?ave Texas, napao je Trumpa zbog njegovog “rasizma” i “ksenofobije” prema ilegalnim imigrantima iz Meksika. Evo kako mu je Trump vratio:

    Trump 1 : Establishment 0

    Malo nakon Ricka, i John McCain (senator najpoznatiji po neuspje?noj kandidaturi protiv Baracka Obame 2008. godine, iznimno ratno-hu?ka?kom stavu protiv Rusije, i po tome ?to je veteran rata u Vijetnamu koji je proveo većinu rata u zarobljeni?tvu) je zaboravio da Trumpa nije moguđe zbuniti i isto uletio u zamku, optu?ujući Trumpa da je “ludi rasist”. Lo? potez! Trump mu je odgovorio ovako:

    Trump 2 : Establishment 0

    Neki su to odlućili iskoristiti za napad na Trumpa na temelju toga ?to on “ne po?tuje vojsku” i “nikako ne mođe biti vrhovni zapovjednik”.

    Upravo tih dana se dogodio napad na regrutacijski ured mornarice SAD-a u kojemu je islamski ekstremist ubio đetvoricu marinaca. Predsjednik Obama je na svoj tipi?an naćin odbio izraziti ikakvo zna?ajnije ?aljenje, a kamoli okriviti “islamski ekstremizam”. Kao dodatnu uvredu, dok je Obama samo dva sata nakon legalizacije gay braka obojao Bijelu ku?u u LGBT boje, u spomen ovog napada nije niti spustio zastave na pola koplja.

    Nema veze, zato ih je na svim svojim posjedima odmah spustio Trump. Pod pritiskom javnosti, Obama je tek 5 dana nakon napada odlućio ućiniti isto, poprađen sarkasti?nim Trumpovim komentarom:

    Trump 3 : Establishment 0

    Tijekom lipnja, otkrivajući svima ono na ?to Igniss ukazuje ve? godinama ukazuje, a to je ćinjenica da su se mediji pretvorili u korumpirane propagandne zvu?nike i moralnu policiju, NBC je raskinuo sve poslovne odnose s Trumpom zbog njegovih “neosjetljivih i ksenofobi?nih izjava o meksi?kim migrantima”.

    Tek dva dana kasnije dogodilo se

    Ubojstvo Kathryn Steinle od strane ileganog imigranta u San Franciscu, ?to je izazvalo:

    A) masovni bijes na San Francisco i sli?ne “skloni?ne gradove” koji namjerno ne provode federalne zakone o imigraciji i u kojima je kriminalcima iz Meksika dozvoljeno slobodno đetati,
    B) masovni bijes na NBC koji je time bio razotkriven kao najobi?niji propagandni siledćija koji sudjeluje u zata?kavanju zloćina
    C) masovni bijes na sve kandidate koji podr?avaju otvorene granice (npr. Jeb Bush koji je ilegalnu imigraciju rogonjski nazvao “ćinom ljubavi”)

    Trump 4 : Establishment 0

    U sukobu s medijima, Trump se nije dotakao samo ABC-a, NBC-a, CNN-a i raznih ljevi?arskih glasila, ve? i “desnih” kanala tipa Fox News, koji su unato? nevjerojatnom uspjehu Trumpove kandidature posvetili velik dio svog programa i suđeljavanja poku?ajima sabotiranja Trumpa jeftinim napadima o njegovom tobo?njem “?ovinizmu” ili “netoleranciji”:

    To im se obilo o glavu nakon ?to je Trump umjesto sudjelovanja na njihovim suđeljavanjima organizirati svoj vlastiti dobrotvorni doga?aj za pomo? ameri?kim veteranima i Fox Newsu oteo velik dio gledatelja, pogotovo izglednih republikanskih glasa?a koji predstavljaju najvjerniju skupinu gledatelja suđeljavanja.

    Te?ko je pojmiti razmjere Trumpovog vrhunskog trollanja, no kada jedan jedini ?ovjek pokori cijelu medijsku ku?u, otme joj milijune dolara u prihodima od ogla?avanja i do kraja ponizi globalisti?ke milijardere koji upravljaju njome, znate da su stvari postale ozbiljne.

    Trump 5 : Establishment 0

    U svim svojim govorima, suđeljavanjima, intervjuima i izjavama, Trump pokazuje osobnost i stil radikalno razlićitu od one svoje konkurencije.

    – Trump ne koristi teleprompter. Pri?a fluidno, asocijativnim stilom i opu?teno – ba? kako sam opisao u knjizi u dijelu o razgovoru na spojevima.
    – Trump se slući potpuno drugim asortimanom epiteta i fraza: naziva protivnike ne loćim, ve? dosadnim, ne korumpiranim, ve? nesposobnim, ne slabim, ve? bez energije, ne zlim, ve? licemjerima, ne propalicama, ve? otu?nim, ne umjetnim, ve? ukođenim. Niti jedna tvrdnja nije potkopala Jeba Busha koliko je to ućinila Trumpova tvrdnja da Bush nema energije:

    – Trump je direktan i obra?a se izravno publici, a ne apstraktnim idejama, dru?tvenim klasama, rasnim ili religijskim skupinama i sli?nim nebulozama. Trump ?ovjeku jasno kađe “ja radim za tebe” i “đelim ti reći to, to i to”, a ne s visoka “plje?ći mi dok ja propovijedam koristeći rijeći od petnaest slogova”.
    – Trump prirodno/prirođeno ima izvrstan, uvjerljiv, Alfa jezik tijela:

    Trump 6 : Establishment 0

    Svatko tko đeli pobolj?ati svoje samopouzdanje, umijeđe debatiranja, umijeđe odnosa s javno??u, samoobranu od ?kvadre rođene za zgra?anje, te pobolj?ati svoje me?uljudske odnose, mođe jako puno naućiti od Trumpa.

    Mogao bih navesti jo? tucet primjera, no pouka je ova: Donald Trump svojom konzistentno??u i zalaganjem za narodne ciljeve izaziva goru?u, krvolo?nu mr?nju u ?kvadri rođenoj za zgra?anje i u cijelom establishmentu, ?to je najlakđe vidljivo iz ćinjenice da su svi mediji i predsjedni?ki kandidati de-facto u borbi protiv njega. Cjelokupna kampanja i na demokratskoj i republikanskoj strani se svela na jedno pitanje: “tko bi mogao pobijediti Trumpa?”


    Rogonjski konzervativci vs. Donald Trump

    Trumpa se svako malo uspore?uje s Hitlerom, njegove glasađe se opisuje kao needucirane rasiste, seksiste i primitivce (unato? ćinjenici da izborne ankete pokazuju da je Trump najpopularniji upravo kod visoko educirane populacije). Svaki tjedan izlazi po desetak histeri?nih ?lanaka koji tvrde da je Trump do?ao do maksimalne popularnosti koju je mogao doseći i sada mođe ići samo prema dolje (do te mjere da je to postala popularna Internet parodija), da je njegova kampanja pri kraju, da đe uskoro svi zaboraviti na njega.

    Unato? ćinjenici da je Trump najpopularniji kandidat u ba? svakoj demografskoj skupini – mu?karci, đene, mladi, stari, bijelci, crnci, azijati, ođenjeni, razvedeni, s djecom, bez djece, religiozni, ateisti – Republikanski nacionalni komitet i Fox News i dalje bjesne protiv njega umjesto da budu zahvalni ?to napokon imaju kandidata s masovnom privla?no??u.

    Ta ćinjenica je samo potvrdila izdaju establishmenta o kojoj Trump govori i jo? viđe razjarila ameri?ki narod koji svakim danom sve viđe razumije da je koncept “ljevice” i “desnice” samo iluzija za ometanje mase, a prava borba je izme?u globalista (elite) i nacionalista (naroda). Evo kako su pro?li izbori u New Hampshireu i kako đe gotovo sigurno proći sljedeći izbori u Ju?noj Karolini:


    New Hampshire je eliti koja vodi SAD i svijet u ponor odlu?no pokazao srednji prst.
    Izvor slike: Decisiondeskhq


    Izvor: Morning Consult, anketa na uzorku od 1600 glasa?a

    Donald Trump je jednostavno kandidat kojeg ne mođete odbiti.

    Oznake: politika, donald trump, mediji, rođeni za zgra?anje, SAD, alfa

  • Hvala #RefugeesWelcome!


    Moja iskrena su?ut obiteljima ?rtava teroristi?kih napada u Parizu 13. studenoga 2015.

    O ovoj temi sam ve? rekao sve ?to se moglo reći, tamo da mogu samo ponoviti:

    GLAVA DVANAESTA (XII.) – KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

    Veleizdaja, ?lanak 135.
    (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga ?lanka kaznit đe se tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile na dijelu dr?avnog podru?ja Republike Hrvatske poku?a sprijećiti uspostavu ustavnog ustrojstva ili dr?avne vlasti, ili uvesti strani sustav djelovanja vlasti.

    Ugro?avanje dr?avne neovisnosti, ?lanak 137.
    Gra?anin Republike Hrvatske koji poku?a Republiku Hrvatsku dovesti u polo?aj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj dr?avi, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Protudr?avni terorizam, ?lanak 141.
    Tko s ciljem ugro?avanja ustavnog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske prouzroći eksploziju ili po?ar, ili kakvom opđeopasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za ćivote ljudi ili imovinu, ili izvrći otmicu neke osobe ili poćini neko drugo nasilje na podru?ju Republike Hrvatske ili prema njezinu gra?aninu, i time prouzroći osje?aj osobne nesigurnosti kod gra?ana, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Do?lo je vrijeme da se narodi Europe probude.

    Oznake: terorizam, migrantska kriza, EU, politika, Vijesti, mediji

  • Rođeni za zgra?anje 5: Tko upravlja hrvatskim medijima?


    Moji redovni ćitatelji su ve? dobro upoznati s konceptom “?kvadre rođene za zgra?anje”, mređe velikih i malih organizacija koju đesto prozivam zbog medijske manipulacije i guranja u javnost “odobrenih pri?a” koje ili sluđe viđem idolo?kom cilju, ili su namijenjene ćistoj histeriji zbog podizanja posjeđenosti i prihoda od ogla?avanja, ili oboje istodobno.

    Ali bilo bi naivno samo zato ?to su do sada izneseni primjeri iz podru?ja feminizma pomisliti da je korupcija medija ne?to ograniđeno na to podru?je. U koje god polje uđete imalo dublje i pronju?kate, od biznisa i politike pa do zdravlja i zabave, postat đe vam jasno da je “ne?to trulo u dr?avi Danskoj Hrvatskoj”. U svakom od ovih podru?ja mediji funkcioniraju kao dobro podmazana propagandna maćinerija, izvje?tavajući selektivno o ćinjenicama koje odgovaraju “odobrenoj prići”, cenzurirajući suprostavljena mi?ljenja i agilno mijenjajući teme kako bi bila skrenuta pozornost s neugodnih rupa koje imaju potencijal uni?titi kredibilitet do tada posijanih stajali?ta.

    Ali Ignisse, reći đete, kako je to moguđe? Imamo toliki broj velikih medijskih organizacija i jo? veći broj manjih. Kada bi neke od njih izvje?tavale selektivno, sigurno bi propale i bile zamijenjene onima koje su uistinu u slu?bi objektivnosti?

    Na?alost, ne. Tako ?to je te?ko moguđe iz jednostavne ćinjenice ?to je vlast nad ogromnom većinom medija u svijetu koncentrirana u rukama nekolicine mo?nika. Isto tako je i u Hrvatskoj:

    Jutarnji list i Slobodna Dalmacija su suprostavljeni samo naizgled: jedan glasi kao “lijeviji” medij, a drugi kao “desniji”, no njihove odredbe dolaze od istih đefova i njihove menadđere smjenjuju i biraju isti ljudi. Mnogo smo toga ?uli o EuropaPress Holdingu, tvrtci poznatog odvjetnika Marijana Hanđekovi?a. Ali jeste li znali da je taj “dinami?an duo” samo prikladan ?tit za austrijski konglomerat Ost Holding, iza kojega stoji njema?ka medijska ku?a WAZ (Westdeutsche Allgemeine Zeitung)?

    Prava pri?a tu tek poćinje. Naime, WAZ je nekada bio korporacija kojom su vladale dvije osniva?ke obitelji, Funke i Brost. Poslije smrti suosniva?a Jakoba Funkea 1975. godine, zamijenio ga je obiteljski odvjetnik Gunther Grotkamp, koji se ođenio najmla?om od triju Jakobovih kđeri, Petrom Grotkamp (ro?. Funke). Pod njihovim vodstvom je WAZ narastao u jedan od najvećih medijskih konglomerata svijeta.

    2012. godine, Petra Grotkamp je napokon otkupila osniva?ki udio Ericha Brosta i time postala glavna osoba u tvrtci, s dvije trećine ukupnog vlasni?tva i ekskluzivnim ?lanstvom u nadzornom odboru. Tvrtka je preimenovana u Funke Mediengruppe

    Ova stara đena kontrolirala je velik dio medijskog prostora u Hrvatskoj od 2001. do 2015. godine.

    ćini se da ledeni brijeg ipak ne zavr?ava s Petrom Grotkamp:

    Tijekom preuzimanja većinskog udjela u WAZ Media Groupu, Petra Grotkamp je zadr?ala banke UniCredit (vlasnike Zagreba?ke banke, op.prev.) i Rothschild. Rotschildi su vodili akreditivne poslove i pregovore s kreditorima. UniCredit je prućio pomo? u financijskom strukturiranju.

    Ok, mislim da je o ovoj temi dovoljno ređeno.

    Inađe, za?to sam prije napisao “do 2015.-e”? Zato ?to je upravo u tijeku zanimljiva ro?ada. Naime, pođetkom 2015. godine je Funke MedienGruppe prodao svoj udio u EuropaPress Holdingu Hypo banci, a ona ga je zatim prodala Marijanu Hanđekovi?u osobno. On je tako sa svojom tvrtkom Euro Poticaji (kasnije preimenovanom u “Hanza Press”, a zatim zatvorenom) uknjiđen kao glavni vlasnik Europapress Holdinga i svih podćinjenih mu medija.

    S obzirom na iznimni utjecaj Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, te glasinama o padu prodaje i nezadovoljstvu, izgledno je da su svi ovi manevri provedeni viđe kao “?uvanje u fri?deru” ovih utjecajnih medija dok se ne pojavi sljedeći kupac iz inozemstva.

    Govoreći o đemu, posrnuli portal Index (jedan od vodećih ?lanova ?kvadre rođene za zgra?anje) nije u stranom vlasni?tvu, no s obzirom na svoj ste?aj, izgledno je da đe ga ubrzo kupiti jedna od velikih medijskih ku?a spomenutih u ovom ?lanku.

    Eh da, kad smo ve? spomenuli portale, ne zaboravimo na:

    T-Portal, u vlasni?tvu HT-a, koji je u vlasni?vu Deutsche Telekoma, kojemu je najveći dioni?ar dr?ava Njema?ka. Sukob interesa? Ma gdje?

    Ali, nismo jo? pokrili medije puno so?nije od Jutarnjeg. Pazite ovaj ulov:

    Nova TV i svi njeni portali (dnevnik, zadovoljna, punkufer, blog.hr – da, ako Igniss jednog dana nestane, znate kome je zasmetao belj) su u vlasni?tvu korporacije Central European Media Enterprises sa sjedi?tem na Bermudi. Iza nje stoji nitko drugi nego Time Warner Inc., sve do nedavno najveći medijski konglomerat na svijetu (3. po razini ostvarenih prihoda).

    No, piramidi tu jo? nije kraj. Ako prokopate malo dublje, doći đete do podatka o vlasnicima Time Warnera:

    Najveđe dioni?are s ovog popisa (investicijske fondove State Street Corporation, Vanguard Group i BlackRock, i mega-banke kao ?to su Goldman Sachs, JP Morgan i Citigroup) đete u istoj ulozi pronaći i skoro svakoj ameri?koj korporaciji.

    S obzirom na to da je Time Warner izuzetno velik donator i demokratskih i republikanskih kandidata, mo?da je bolje da stanemo ovdje, prije nego stignemo povući neugodna pitanja o tome kome je to?no u ameri?koj vladi stalo do kontroliranja hrvatskih medija, te kako ameri?ka vlada mođe hrvatske politi?are nagovoriti da prijateljskoj korporaciji malo pomognu u proboju na balkansko trći?te.

    đeka nas zatim RTL, koji je relativno oćit slu?aj: u vlasni?tvu je njema?ke korporacije Bertelsmann AG, a nju dalje kroz zakladu Bertelsmann Foundation kontrolira istoimena obitelj.

    Inađe, kod prve analize sam spomenuo banku UniCredit Group koja zajedno s bankom Rothschild Group ima zna?ajan utjecaj na medije kroz korporaciju Funke MedienGruppe. Ali jeste li znali da UniCredit Group kroz Zagreba?ku banku ima pod kontrolom i rije?ki Novi list?

    “Peti ortak” u ovoj prići vas istodobno i hođe i neđe iznenaditi:

    Drugim rijećima, Veđernji list i 24sata su pod kontrolom Rimokatoli?ke biskupije Graz-Seckau, koja je nadalje pod kontrolom Vatikana.

    Ako mislite da to znaći da đe ova dva medija biti nekakvi nezavisni ili ?ak konzervativni bastioni, grdno se varate. Osim toga ?to i sam Papa Franjo sudjeluje u ponavljanju iste retorike kao i ?kvadra rođena za zgra?anje, mislim da je tvrdnju o “katoli?kim idealima Styrie AG” najlakđe pobiti ovim izvatkom iz 24sata (napomena: nije sigurno za posao!).

    Stoga, sljedeći put kada proćitate bilo ?to iz mainstream medija u Hrvatskoj, zapitajte se:

    Rade li oni u va?u korist ili u korist nekog stranog bogata?a?

    Oznake: mediji, politika, rođeni za zgra?anje, Vijesti, sociologija

  • Stvarno? “Hrvatska treba primiti migrante”


    S jutarnjim vijestima da su hrvatske mogu?nosti prihvata bespomo?ne pred (do jutra 17.09.2015.) 6 000 migranata koji su do sada u?li u RH putem grani?nih prijelaza s registracijom, plus nepoznatim brojem imigranata koji su u?li kroz razne dijelove porozne dr?avne granice, Hrvatska se probudila u dubokoj krizi.

    Kako bismo mogli odlućiti kako rijećiti situaciju, potrebno je imati sve informacije. Pa da krenemo!

    Q: Tko su migranti?

    A: Migranti su bivći stanovnici razlićitih zemalja na Bliskom istoku, u Africi i u Aziji, a najvećim dijelom su iz Sirije. Sljedeđe najveđe skupine dolaze iz Afganistana i Eritreje.

    Q: Za?to je većina migranata iz Sirije?

    A: Zato ?to u Siriji bjesni veliki gra?anski rat i ljudi bjeđe usred velikih razaranja i raznih zloćina.

    Imajte na umu da, kako bivanje iz Sirije podiđe ?ansu za dobivanje azila i raznih vrsta pomoći, a vlasti nekolicine zemalja (Njema?ka, Austrija, ?vedska) smatraju bilo kakav proces identifikacije “rasisti?kim”, me?u migrantima postoji zna?ajna motivacija za la?no izja?njavanje da su iz Sirije, te je stoga broj migranata odatle mo?da prenaglađen.

    To nam je potvrdio i Nizar Shoukry, sirijski zubar koji je jo? 1984. legalno preselio u Hrvatsku i sada slući kao prevoditelj:

    Smeta mi ?to svi koriste nesre?u naroda Sirije i poku?avaju se dokopati zemalja zapadne Europe. Tu je najmanje Sirijaca. Vidio sam da ima i mnogo ljudi iz Iraka, Afganistana, Pakistana, Afrike… neki i ne znaju arapski pa mislim da su s Kosova ili iz Albanije ? kađe Shoukry.

    Apsurdna politika a priori prihva?anja da su svi prido?lice ‘izbjeglice iz Sirije’ i ne smije ih se ni?ta pitati vodi do jednako apsurdnih rezultata, poput ovog u ?vedskoj:


    Ovaj “najbrći 14-godi?njak u ?vedskoj” iz Afganistana je smje?ten u ?vedsko siroti?te s 12-godi?njim djevojćicama jer ?vedska vlada misli da bi bilo “ksenofobi?no” provesti datiranje zubiju. ?to bi ikako moglo krenuti lođe?

    Q: Za?to je pođeo rat u Siriji i kako đe zavrćiti?

    Q: Sirijski gra?anski rat je jedna od “obojenih revolucija” koje su u pro?lih nekoliko godina zapljusnule arapski svijet, u kojima tinjajuđe nezadovoljstvo naroda prerasta u demonstracije i zatim oru?ani sukob. U ovom slu?aju je to sukob izme?u diktatora Bashara Al-Assada i pobunjenika kao ?to su ISIS, Kurdi, Vojska slobodne Sirije (FSA), Al-Qaeda i jo? mnogi drugi.

    Rat podr?avanjem obojenih revolucija, slanjem oru?ja i novca pobunjenicima potpiruju razne svjetske sile, najviđe SAD, ali isto tako i Hrvatska. Također, Rusija je sada pođela opskrbljivati i pomagati Bashara Al-Assada.

    Ishod je neizvjestan, no jasno je da đe rat jo? dugo trajati i stvoriti jo? puno izbjeglica. Ukupno stanovni?tvo Sirije je oko 24 milijuna ljudi, tako da mođete zamisliti potencijal.

    U me?uvremenu, Hrvatska mora hitno napustiti NATO pakt kako bi prestala pridonositi razaranjima u Siriji.

    Q: Jesu li migranti prete?no đene i djeca?

    A: Većina migranata su mladi mu?karci bez obitelji. Za razliku od medija, koji svoje ?lanke o migrantskoj krizi uvijek naslovljavaju ovakvim slikama:

    Statistika nam kađe da u stvarnosti mu?karci bez obitelji ćine ogromnu većinu imigranata – ukupno oko 65%.

    Q: Za?to koristi? izraz ‘migranti’, a ne ‘izbjeglice’?

    A: Zato ?to većina migranata nisu ratne izbjeglice, ve? obi?ni ekonomski imigranti.

    Q: Ali maloprije je navedeno da je u Siriji gra?anski rat?

    A: Ratne neprilike u Siriji su definitivno jedan od faktora koji pridonose migraciji, ali ni izbliza jedini. Iz pregleda nacionalnosti, jasno je da velik broj migranata dolazi iz zemalja u kojima nema ni ‘r’ or ‘ratnih prilika’.

    Nadalje, ‘izbjeglice’ se ne pona?aju na naćin kako bi se ođekivalo od ljudi koji uistinu bjeđe od ratnih razaranja. Evo nekih naćina pona?anja koji su do sada zabiljeđeni me?u ‘izbjeglicama’:

    bacanje i uni?tavanje donirane odjeđe, hrane i pi?a
    inzistiranje da moraju biti udomljeni ba? u najbogatijoj i najdare?ljivijoj zemlji svijeta, Norve?koj, te nigdje drugdje


    Na putu do Austrije, Njema?ke i ?vedske se nalazi 10 zemalja u kojima vlada potpuni mir i u kojima bi se ‘izbjeglice’, da stvarno bjeđe od rata, lako mogli zaustaviti i naseliti.

    oru?ana plja?ka supermarketa i nanođenje ozljeda mađetom
    uni?tavanje prihvatili?ta koja su im osigurana
    , ?ak i prihvatili?ta u hotelima koja daleko nadilaze neudobnost privremenog smje?taja


    Hotel ‘Porin’ u Dugavama u Zagrebu koji migranti trenutno uni?tavaju

    odbijanje identifikacije

    Ne znam za vas, ali da ja bjećim od klanja, silovanja i razaranja, bio bih zahvalan bilo kome tko bi me udomio, te mi ne bi palo na pamet napadati svoje domaćine, uni?tavati njihove darove i traćiti da me smjeste to?no gdje ja đelim.

    Ako đemo iz svoje dobre volje primiti nekoga, neka barem to po?tuje i ne tretira nas kao luksuzni hotel u kojemu mođe ućivati i zatim kod check-ina porazbijati cijelu sobu. Moramo razlikovati ljude koji stvarno bjeđe od rata i cijene na?u pomo? od nezahvalnih i agresivnih ekonomskih migranata.

    Q: Ali ?ujem da su Hrvati isto poznati po emigraciji?

    A: Ne. Izme?u ova dva slu?aja nema nikakve sli?nosti. Hrvati u doba Jugoslavije nisu preskakali ograde kako bi u?li u Njema?ku ili Nizozemsku, a u doba Domovinskog rata nisu vrije?ali, napadali i potkradali svoje domaćine diljem Europe. Medijski poku?aji apela na ‘hrvatsku povijest izbjegli?tva’ i ‘vra?anje duga’ su potpuno neosnovani i neprimjenjivi na ovaj slu?aj.

    Da su se Hrvati u pro?lih 70 godina emigracije pona?ali kao ?to se sada pona?aju Sirijci, nai?li bi na univerzalnu osudu i svi bi se sloćili da ne zaslu?uju gostoprimstvo.


    Svi znamo da su se vukovarski izbjeglice ovako pona?ali… zar ne? Zar ne???

    Primio sam neke primjedbe da je moja slika “pretjerana”. Ne samo da nije pretjerana, ve? je i daleko ublađena. Ne vjerujete?

    Kao reakciju na to, migranti masovno zaobilaze Dansku u korist ?vedske, bilo da ne prelaze preko njenog teritorija, bilo da odbijaju izaći iz vlaka bilo gdje u Danskoj, kako ne bi slu?ajno bili registrirani u zemlji s manje od 1000 ? socijalne pomoći:

    Ne znam za vas, ali ja bih dao sve da mogu ćivjeti u Danskoj, bez obzira na to je li iznos socijalne pomoći ogroman ili ne?to manje ogroman!

    Q: Za?to su migranti nagrnuli ba? u Hrvatsku?

    A: Zato ?to je Ma?arska odlućila strogo nadzirati ulazak u zemlju i inzistirati na redu i po?tovanju sebe kao domaćina. Ma?arsku vodi Viktor Orban, samostalni politi?ar koji nije slugan vanjskih sila i kojemu je stalo do svog naroda.

    U suprotnosti s tim, hrvatski premijer Zoran Milanovi? je marioneta Europske unije i otvorio je zemlju nekontroliranoj najezdi migranata, obrazla?ući to niskim apelima na emocije tipa “to su ljudi, a ne vređe kupusa”.

    Na isti naćin su i njema?ka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otvorili vrata Europske unije migrantima, potpuno ignorirajući đelje naroda koji tu uniju saćinjavaju.

    Q: Izvje?tavaju li mediji objektivno o migrantskoj krizi?

    A: Ne. Mediji se pona?aju poput propagandne maćinerije u SSSR-u, cenzurirajući komentare, prenoseći samo pa?ljivo izdvojene vijesti, te otvoreno uklju?ujući osobna politi?ka stajali?ta u svoje izvje?taje. Evo nekoliko primjera:

    Nezadovoljni situacijom u kojoj su se na?li skupina imigranata odlućila je pjećice krenuti prugom u smjeru Zagreba. Policija je ipak uspjela blokirati izbjeglice i vratiti ih nazad u smjeru kolodvora, no oni su i dalje nervozni i veliko je pitanje koliko đe dugo situacija biti pod kontrolom.

    Nije problem to ?to su migranti necivilizirani, nezahvalni i razmađeni, ne, problem je sigurno to ?to su ‘nervozni’. Dobar posao, Jutarnji liste.

    ‘Bilo je nekih incidentnih situacija gdje su ih policajci mogli i privesti, ali to je sve sigurno bilo zbog premorenosti‘, izvijestio je Andrija Jarak.

    Da, policajci nisu napadnuti zato ?to migranti nemaju nikakvo po?tovanje prema redu i zakonu, ve? samo zato zbog ‘premorenosti’. Super objektivno izvje?đe, Nova TV.

    U drugim zemljama, mediji karakteriziraju Ma?arsku, đe?ku i Slova?ku (sve zemlje koje su se odlućile za?tititi razumnim mjerama) kao neonacisti?ka upori?ta i primitivne barbare. Naći mediji su također pođeli napadati Ma?arsku ‘koja je zaboravila na Ma?are koji su 1956. prebjegli u Austriju’, kao da to ima ikakve sli?nosti s ovom situacijom. Kao ?to je ve? navedeno u slu?aju Hrvatske, Ma?ari su se prema svojim domaćinima odnosili s po?tovanjem, te ih nisu tretirali kao otvorenu slavinu luksuza ćije zakone mogu u potpunosti ignorirati. Da to nije bio slu?aj, Austrija bi imala svako pravo izbaciti ih iz svoje zemlje, te bi se svatko razuman sloćio s time.

    Dakle, svaka Europska zemlja mođe primiti koliko hođe imigranata, ali iskljućivo svojom slobodnom voljom, te mora inzistirati na tome da migranti po?tuju njene zakone i gostoprimstvo. Trenutno su te pretpostavke pogađene i to hitno mora biti promijenjeno.

    Q: Koje su posljedice migrantske krize u Hrvatskoj?

    A: U zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti 17,5%, a 21% stanovni?tva ćivi ispod granice siroma?tva, pozivanje nekontroliranog broja imigranata u zemlju predstavlja te?ak zloćin prema lokalnom stanovni?tvu. Zoran Milanovi?, kao i svaki sljedeći politi?ar koji ponovi ove katastrofalne odluke, bi morao odmah odstupiti sa svog polo?aja i zatim doći na sud kako bi im se sudilo zbog veleizdaje i o?tećivanja hrvatskog naroda, isto kao ?to se trenutno sudi i Sanaderu.

    Q: Veleizdaje? Zar nije to previđe o?tro?

    A: ?l. 135 Kaznenog zakona jasno potvr?uje da se radi o veleizdaji:

    GLAVA DVANAESTA (XII.) – KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

    Veleizdaja, ?lanak 135.
    (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga ?lanka kaznit đe se tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile na dijelu dr?avnog podru?ja Republike Hrvatske poku?a sprijećiti uspostavu ustavnog ustrojstva ili dr?avne vlasti, ili uvesti strani sustav djelovanja vlasti.

    Ugro?avanje dr?avne neovisnosti, ?lanak 137.
    Gra?anin Republike Hrvatske koji poku?a Republiku Hrvatsku dovesti u polo?aj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj dr?avi, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Protudr?avni terorizam, ?lanak 141.
    Tko s ciljem ugro?avanja ustavnog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske prouzroći eksploziju ili po?ar, ili kakvom opđeopasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za ćivote ljudi ili imovinu, ili izvrći otmicu neke osobe ili poćini neko drugo nasilje na podru?ju Republike Hrvatske ili prema njezinu gra?aninu, i time prouzroći osje?aj osobne nesigurnosti kod gra?ana, kaznit đe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

    Za one kojima se nije dalo ćitati cijeli ?lanak i sve njegove izvore, evo PRDIM (Previđe-dugo-i-misaono) verzije:

    1. Trenutna najezda migranata od pola milijuna ljudi na podru?je EU je samo vrh ledenog brijega, te đe uskoro iznositi viđe milijuna
    2. Moralna je obveza Hrvatske izaći iz NATO pakta kako bi prestala pridonositi razaranju u Siriji
    3. Ogromna većina migranata, suprotno tvrdnjama medija, nisu đene i djeca ve? pojedina?ni mu?karci
    4. Naziv ‘izbjeglice’ nije prikladan za migrante jer su na svom putu odbili zaustaviti se u preko deset mirnih zemalja koje su im bile voljne pomoći
    5. Nisu opravdane paralele s hrvatskim izbjegli?tvom jer su Hrvati po?tovali svoje domaćine i njihove zakone, te nisu od njih traćili poseban tretman
    6. Pozvavći neograniđen broj migranata na svoja podru?ja, Zoran Milanovi?, Angela Merkel i Jean-Claude Juncker poćinili su veleizdaju, te trebaju dati ostavke i pristupiti suđenju za to kazneno djelo
    7. Svako buduđe primanje izbjeglica mora biti iskljućivo dobrovoljno, ne rezultat pritiska EU, te mora biti prađeno strogim kontrolama po?tovanja lokalnih zakona i trenutnom deportacijom u slu?aju krđenja.

    Oznake: EU, politika, Vijesti, migrantska kriza

  • Vje?na impotencija nepopustljivog slobodarstva


    Naletio sam na ovu misao vezanu za pro?li ?lanak, gdje je opozicija ograni?avanju abortusa uobliđena kao apel na slobodu prije svega:

    Sve droge, gay brakovi i ostalo bi trebali biti u potpunosti legalizirani. U osnovi, osim ako ne ?teti? nekome drugome ili ih sprje?ava? u kori?tenju vlastitih sloboda, mora? imati slobodu raditi ?to god đeli? i vlada se ne smije mije?ati u to.

    ?alosti me ?to to moram reći, ali ova vrsta utopijskog libertarijanskog razmi?ljanja je besmislica. Gledati na slobodu kao na najzdravije sredstvo za ostvarenje dobrobiti je jedna stvar; gledati na slobodu kao na samu sebi svrhu je samopora?avajuđe. đelim ti puno sređe s tvojim slobodarskim rajem koji đe se neminovno pretvoriti u raspa?oj i kaos zato ?to si uporno odbijao imati barem nekakve norme pona?anja.

    Siguran sam da đe ti tvoj sin biti zahvalan kada ga u ?koli budu ućili da je bivanje jednim od milijun beta orbitera svakodnevna zabava koja ne ?kodi nikome, a tvoju kđer obogate idejom da viđestruki seksualni partneri i abortusi nisu ni?ta stra?no. Te stvari ne nanose ?tetu nikome, zar ne? Sve je super! Malo najosnovnijeg usporećivanja ishoda (bilo pojedina?nih bilo dru?tvenih) bi ti moglo ukazati na to da neograniđena slobodarnost nosi sa sobom i neke posljedice, ali tebi je zbog takvih stavova “?to bilo bilo” i “daj ?to da?” zabranjeno razmi?ljati o tome, a kamoli prosućivati na temelju toga.

    Iako on nije nu?no vezan za religiju ili odsustvo religije (jer je sposobnost kriti?kog razmatranja i prosućivanja okoline urođena svim ljudima), ovakav samo-pora?avajući naćin razmi?ljanja je ipak najđe?ći kod ateista, pogotovo fanati?nih ateista koji od toga prave skoro pa novu religiju. Bez ikakvog vlastitog uvjerenja osim đestoke opozicije Bogu, tipi?ni ateist-libertarijanac ne posjeduje nikakve temelje po kojima mođe odrediti svoje pona?anje, a kamoli utjecati na pona?anje drugih. Prisiljen je jednostavno slijegati ramenima i piskutati: “ćini ?to god hođe?! Bilo ?to! Samo mi nemoj na?tetiti!” ćivi po nerealnoj pretpostavci da je izoliran od djela i posljedica drugih ljudi, te da ?teta uvijek poprima visoko vidljiv, konkretan i lako obranjiv oblik, dok je u stvarnosti koncept ?tete najđe?đe indirektan, suptilan i nije oćit sve dok ne postane prekasno.


    Izvor slike

    Iz posljedica ovakvog uvjerenja uskoro postaje jasno da se u kona?nici radi o kukavi?koj filozofiji. Na? dragi libertarijanac, ako se uistinu misli dosljedno dr?ati slobode kao cilja samog po sebi, prisiljen je ili spustiti se na razinu dru?tva i slijediti njegovu degradaciju, ili se iz njega potpuno iskljućiti kako bi pobjegao od njegovog destruktivnog utjecaja. Utjecaj na to dru?tvo – jok! Ne mođe se boriti ni za ?to zato ?to on sam ne predstavlja i?ta.

    Slobodarstvo kao samo sebi svrha je privla?no ali u kona?nici na?alost besmisleno. Ne mođe? se temeljiti samo na đelji da te puste na miru dok se sve uru?ava oko tebe. Eliminirajući u svom umu mogu?nost postojanja univerzalnih nađela i naćina ćivota, kao ?to ti nalađe objektivizam, zapravo predaje? sav utjecaj koji bi mogao imati u tuđe ruke i postaje? u svakom dru?tvenom smislu bespomo?an – nesposoban za otpor bilo kojoj razornoj sili.

    Onaj tko sam sebe smatra intelektualno mo?nim samo zato ?to je pobio koncept apsolutne istine (bez obzira na to dolazi li ona od Boga ili od neđega drugoga), zapravo se samo ućinio moralno impotentnim.

    Oznake: ateizam, religija, politika, sociologija, filozofija, povijest, sloboda

  • Maslowljeva hijerarhija potreba obja?njava za?to smo sve nesretniji


    1943. godine, prof. Abraham Maslow objavio je “Teoriju ljudske motivacije” u ?asopisu Psychological Review, te je to do dan danas jedan od najpoznatijih radova svijeta. Upe?atljivom infografikom prikazao je i sistematizirao urođene ljudske potrebe, kao i neosporan niz u kojemu one moraju biti ispunjene kako bi bilo postignuto zadovoljstvo ljudskog bi?a. Na ne?to sli?no je ve? 1873. aludirao Lav Nikolajevi? Tolstoj kada je u poznatom uvodu Ane Karenjine napisao da su “sve sretne obitelji iste, a svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj naćin”. Isti princip uveden je i mnoga druga podru?ja, kao npr. u teoriju organizacije, isti?ući kako za uspjeh neke organizacije moraju biti ispunjeni svi preduvjeti; samo jedna neispunjena stavka dovoljna je za sprje?avanje napretka. Sam koncept holisti?kog promatranja sustava seđe jo? daleko dublje u pro?lost, te ga se popularno povezuje s Hinduizmom.

    ?to je Maslowljeva hijerarhija potreba?

    Po prikazanoj piramidi, potrebe moraju biti ispunjene ovim i niti jednim drugim redom – ako red bude zaobiđen, dolazi do uru?avanja cijelog sustava:

    (5) – dno piramide: osnovne fiziolo?ke potrebe, tj. hranu, vodu, zrak i za?titu od atmosferskih (ne)prilika.

    (4) – vići temelj: sigurnost, pouzdanost, i za?tita od stresa iz okoline.

    (3) – sredina: ljubav, pripadanje, obitelj

    (2) – toranj: samopo?tovanje, samopouzdanost, cijenjenost, nezavisnost i sloboda

    (1) – vrh: samo-aktualizacija, maksimizacija svojih potencijala kao ljudskog bi?a

    Dakle, ako je netko uvijek gladan, đedan ili smrznut, neđe biti pretjerano zainteresiran za to je li njegova situacija dobro utemeljena i predvidljiva ili nije. Onaj tko nema stalne prihode i sigurnost đe se slabo brinuti o tome uklapa li se u okolinu i slađe s prijateljima. Onaj tko je seksualno frustriran đe imati probleme sa samopouzdanjem i shva?anjem samog sebe. Onaj tko nije psiholo?ki stabilan i uravnoteđen kao osoba neđe ispuniti svoje snove.

    Pojednostavljeno? Da. Bezvezno? Ne. Uzmite u obzir kako izgleda stanje piramide nađeg dana?njeg dru?tva, kao i većine zapadnih:

    Hrane skoro svi imamo napretek, i unato? rastu?oj dru?tvenoj nejednakosti i recesiji i dalje se nalazimo u dobu kada nitko ne umire od gladi. Dapađe, nađe fiziolo?ke potrebe su trenutno viđe ugrođene time ?to smo u prosjeku enormno debeli i nepokretni, do te mjere da ođekivani ćivotni vijek pada po prvi put u povijesti.

    Stanje u svijetu je mo?da nestabilno i prepuno mini-ratova i terorizma, zakoni su nepravedni, policija je militarizirana i postoje masovni programi ?pijuniranja, ali vrlo smo daleko od masovnih klanja koja su bila svjetski standard ve? nekoliko tisu?lje?a. Prosje?an ?ovjek ne ćivi u strahu i nepouzdanosti. Mogao bih reći da su ove dvije kategorije trenutno u fazi nazadovanja, ali ni?ta viđe od toga.

    Ono u đemu dana?nje dru?tvo ima najveći deficit je tre?a kategorija. Obitelj je temeljito devastirana i kao realnost i kao koncept. Nevjerojatan postotak mu?ke populacije ćivi u beskona?nom ili dugotrajnom seksualnom celibatu , a da ne govorimo o tome koliko oba spola oskudijevaju intimno??u i ljubavlju.

    Ekstreman vi?ak imamo pri vrhu piramide, gdje je balon narcisoidnosti napuhan do krajnjih granica, te uporno tlaći temelje ispod sebe.

    Isto tako, nikada nije bilo bolje doba za ispunavanje svojih snova, samoaktualizaciju i hobisti?ko ili profesionalno bavljenje svojom stra??u, kakva god ona bila. Ali koga briga za snove ako si sam, frustriran, nezdrav i (odaberi) nema? djece ili su ti djeca oduzeta?

    Dana?nje stanje mođemo najbolje opisati opskurnom engleskom frazom “Sorry doesn’t feed the bulldog”, ili drugim rijećima, “Ne mođe? jesti snove”. Snovi ti neđe reći da te vole, i snovi se neđe smijati s tobom.

    Mođe li dru?tvo dugoro?no egzistirati s ovakvim oblikom piramide?

    https://www.deliveryrank.com/blog/how-to-stop-overfishing

    Oznake: psihologija, znanost, povijest, ljubav, politika

  • Intervju sa ćivim zidom


    Nedavno sam se na?ao u prilici komunicirati s poznatim aktivistom Ivanom Pernarom, koji je poznat javnosti najviđe kao osniva? politi?ke stranke Savez za promjene i autor knjiga “Kako je nastao novac” i “Mehanika novca”, a sada je istaknuti ?lan politi?ke strane ćivi Zid, ćiji je predstavnik Ivan Vilibor Sinći? na nedavnim predsjedni?kim izborima osvojio nevjerojatnih 16,42% glasova.


    Ivan Pernar i Ivan Sinći?; Izvor slike: Jutarnji list, via Dragan Mati?, Cropix

    Kako mainstream mediji (blago ređeno) nemaju ba? nekakav integritet u izvje?tavanju o politici i dru?tvenim prilikama, bilo mi je drago prućiti ćivom zidu platformu preko koje mogu ćiroj publici e fonte et origine reći viđe detalja o sebi, bez vađenja iz konteksta i podmetanja.

    Slijedi intervju s g. Pernarom:

    Igniss: Koje su osnovne razlike i/ili povezanosti izme?u ćivog zida i Saveza za promjene?

    Ivan Pernar: Savez za promjene je 2014. promjenio ime u ćivi zid, dakle radi se o istoj stranci pod drugim imenom.

    Igniss: Hvala vam na poja?njenju. Vjerojatno nisam jedini koji je do sada mislio da je ćivi zid samo neformalna organizacija. Recite mi, kako funkcioniraju proces donođenja odluka i hijerarhija u ćivom zidu?

    Ivan Pernar: Stranka ćivi zid ima 5 supredsjednika koji su jednaki u pravima i obvezama. Takvom podjelom moći predstavlja iznimku u hrvatskom politi?kom prostoru jer ostale politi?ke stranke u pravilu imaju samo jednog predsjednika, iznimno dva supredsjednika. U teoriji se odluke donose većinom glasova Glavnog odbora (11 ?lanova), ali u praksi konsenzusom.

    Napominjem da su svi supredsjednici ujedno i ?lanovi GO.

    Igniss: Na web stranicama ćivog zida navodite da je moguđe pridrućiti se kao “aktivni ?lan”, “simpatizer”, te “donator”. Koja su prava i obveze svake od te tri razine ?lanstva?

    Ivan Pernar: Aktivan ?lan je onaj koji je spreman stati u ćivi zid i na izbornu listu nađe stranke kada bude dan izbora. Simpatizeri su fanovi koje zanima program i rad stranke, ali ne đele aktivno sudjelovati u radu.

    Igniss: U vaćim knjigama “Kako je nastao novac” i “Mehanika novca” se đesto spominju primjeri ljudi koji simpatiziraju ćivi zid i/ili Savez za promjene, ali ne đele biti povezani s njima, najđe?đe zato ?to bi ih sudjelovanje u zaustavljanju delo?acija moglo ko?tati radnog mjesta i egzistencije. Smatrate li njihovu tajnovitost lo?om, nu?nim zlom, opravdanom ili pođeljnom, kao ?to npr. “Taqiyya” u ćiitskom Islamu dozvoljava svojim pobornicima zatajiti svoja uvjerenja ako su u opasnosti od progona?

    Ivan Pernar: Ne smatram ju lo?om, bitno je gdje se nalaze srca tih ljudi, a ona su tamo gdje im je ruka na dan izbora.

    Igniss: Ali, jesu li zbog ćinjenice da nisu nikada osobno sudjelovali u sprje?avanju ovrhe automatski iskljuđeni iz obna?anja funkcija u stranci ili pojave na izbornom listi?u?

    Ivan Pernar: Da bi netko obna?ao visoku strana?ku funkciju mora staviti “ko?u na stol” odnosno stati u ćivi zid i time pokazati da stvarno misli ono ?to govori. Za niđe strana?ke funkcije i bivanje na izbornoj listi nije presudno jesu li ti ljudi sprije?avali delo?acije ili ne. Primarni smisao te selekcijske mjere jest sprijećiti ideolo?ko uru?avanje stranke iznutra.


    Izvor slike

    Igniss: Nedavno je ćivi zid bio metom napada od strane Jutarnjeg i Veđernjeg lista (novina koje su dio utjecajnog konglomerata koji ja nazivam “?kvadra rođena za zgra?anje”). Postoje li iti jedne novine ili medijska organizacija koje su vam do sada prućile po?ten tretman i koje biste mogli nazvati neutralnima i objektivnima?

    Ivan Pernar: Portaloko (tj. Portal Oko)

    Igniss: Hvala, pođet ?u ih pratiti jer mi je uvijek drago ?uti za nove nezavisne portale na naćim prostorima.

    Recite mi, ?to je s me?unarodnom suradnjom? Ostvarujete li kontakt s iti jednom srodnom organizacijom iz PIIGS zemalja (Portugalu, Italiji, Irskoj, Gr?koj i ?panjolskoj), ako takva uopđe postoji?

    Ivan Pernar: Imamo kontakt sa gr?kom strankom Syriza.

    Igniss: Je li program “quantitative easing” (kojega ve? par godina provodi SAD, a sada napokon i EU), pojava koja predstavlja suvereno tiskanje i upumpavanje novca u sustav na naćin koji biste htjeli, ili se i tu radi o novcu kao kreditu koji ste u vaćim knjigama opisali kao uzrok kolapsa gospodarstva?

    Ivan Pernar: Nikakva emisija duga ne rje?ava problem, ona samo pove?ava dug i odga?a kolaps za kasnije.

    Igniss: U vaćim knjigama je đest motiv relativno uspje?an ?ovjek srednje klase koji nema niti jedan kredit i naizgled nije ni u kakvoj opasnosti, no u stvarnosti je on samo obespravljeni siromah kojemu jo? nije do?lo vrijeme. Drugim rijećima, ?ovjek koji je.imao sređe pobjeći od uni?tenja ali budući da njegovi prihodi ovise o ostatku dru?tva, neminovno je da đe i njega prije ili poslije dohvatiti kreditni sustav. Istiđete da se srednja klasa stalno smanjuje i prelazi u ni?u, a ni?a u siromahe i besku?nike.

    Moje pitanje je: ako se ekonomska situacija privremeno popravi (kao rezultat bilo kojeg vanjskog utjecaja koji đe privremeno olak?ati kreditnu krizu) i taj proces se privremeno zaustavi, hođe li va?a stranka izgubiti podr?ku koju trenutno ućiva?

    Ivan Pernar: Taj proces ne mođe se zaustaviti, mođe ići samo na gore jer je trajna tendencija trenutnog sustava negativna. To ?to oni fiksiraju te?aj franka ili opra?taju dug koji ionako nemaju od kuda naplatiti budući su primanja po socijalnoj osnovi izuzeta od ovrhe, ni?ta neđe rijećiti.

    Igniss: Jeste li ?uli za Nobelom nagrađenog ekonomista Paula Krugmana, koji se nije nikada izrazio protiv kreditnog novca ali se svejedno zalađe za ekspanzijsku fiskalnu i monetarnu politiku? ?to mislite o njemu?


    Paul Krugman; Izvor slike

    Ivan Pernar: Beskona?na ekspanzija duga kakvu zagovara Krugman nije rjeđenje jer se krediti kad tad moraju vratiti.

    Igniss: Kako se moj blog bavi prvenstveno mu?ko-đenskim odnosima i psihologijom privla?nosti i zavođenja, mnogi ćitatelji su sa zanimanjem popratili nedavni intervju koji je Ivan Sinći? dao ?asopisu Story i u njemu opisao svoju vezu s Vladimirom Palfi. Ono ?to je zapanjilo i mene i velik broj ćitatelja je to ?to su se dopisivali godinama prije nego ?to su se upoznali ućivo, unato? ćinjenici da ćive na dva sata vo?nje jedno od drugog. Kako je to moguđe? ?to ih je sprje?avalo da se upoznaju sve to vrijeme?

    Ivan Pernar: Ne ulazim u njihov privatan ćivot.

    Igniss: Koji je va? osobni stav o feminizmu?

    Ivan Pernar: Ne bavim se tim pitanjem.

    Igniss: To sam i ođekivao, i također drćim da je mudro ne baviti se njime.

    No, kao ?to je rekao Lav Trocki, to ne znaći da se ta pitanja neđe baviti vama. Vjerojatno đe vas “razveseliti” spoznaja da vas je jedan utjecajni bijeli vitez (tj. mu?ki feminist) poku?ao oblatiti kao “primitivnog seksista” koji objektivizira đene i đeli ih vratiti u kameno doba. Mojim ćitateljima ne trebam komentirati za?to su taj gospodin i njemu sli?ni temeljito u krivu.

    S druge strane, kao vrlo pozitivan primjer bih istaknuo razumnu izjavu LGBT aktivista Dorina Manzina i osniva?a udruge “Iskorak” koju ste objavili na vaćim stranicama: ??to mi vrijedi pravo na registraciju partnerstva ako nemam pravo na dom?? i “U [svom] aktivizmu sam doćivio udare i iz vlastitih redova jer sam se otvoreno suprotstavio radikalizaciji i ideologizaciji LGBT aktivizma. To viđe nije bila moja borba pa sam oti?ao.”

    Iako bi povr?ni promatra? mogao reći da su ljudi koji su dali ta dva citirana komentara dio iste (lijeve) politi?ke strane, razlika izme?u njih je zapravo ogromna. Vjerujem da ta oćita razlika pokazuje kome je zapravo stalo do ljudi, a tko je samo demagog.


    Zahvaljujem g. Pernaru na ukazanom povjerenju i đelim ćivom zidu i njihovim ?lanovima puno sređe na nadolazećim lokalnim i zatim parlamentarnim izborima.

    Oznake: politika, intervju, Gospodarstvo