|
Daily Mail nam donosi izvod iz knjige “Mladi Hitler kojeg sam poznavao” koja, napokon prevedena s njema?kog jezika, baca novo svjetlo na najpoznatijeg diktarora svijeta. Knjigu je napisao njegov prijatelj August Kubizek, koji je u druđenju s Hitlerom proveo svoje mladena?ke godine i pred II. svj. rat bio zamoljen da napiđe kratku Hitlerovu biografiju pod imenom “Sje?anja”. Iako je istu stvar ve? spomenuo i u prvom izdanju, ona je detaljno obja?njena u opse?nijoj verziji knjige koju je nakon mnogo nagovora objavio 1957. godine, malo prije svoje smrti. Od tada je Kubizekov pogled na Hitlerovu mladost doćivio jo? đetiri reizdanja, no ipak je ostao manje viđe njema?ka knjiga, poznata jedino povjesni?arima i mo?da nekim obo?avateljima.
Adolf Hitler, malo poslije I. svjetskog rata (desetak godina stariji od vremena ove priđe)
Većina knjige tiđe se njihovog me?usobnog odnosa u umjetni?kom smislu, te ne?to malo politike. Kubizek je kao student glazbe bio profesionalno uspje?niji od Hitlera kojeg su odbili na akademiji umjetnosti i nikada se nije uspio probiti svojim slikanjem. No dio koji je meni posebno zanimljiv je opis njegove mladena?ke zanesenosti djevojkom po imenu Stefanie Isak. Da, dobro ste proćitali, to je prili?no ćidovsko prezime (iako ona sama nije bila ćidovka, no to nitko nije znao u to doba – dapađe, nitko nije znao ni njeno prezime).
Kubizek je prvi kontakt s Hitlerovom zaneseno??u Stefanie ostvario jedne veđeri u Linzu 1905., kada je Hitleru bilo 16 godina. Iza?li su u đetnju kroz Landstrasse kada ga je Hitler iznenada uhvatio za ruku i uzbuđeno rekao:
“‘Gustl, ?to misli? o onoj djevojci koja tamo đeta ruku pod ruku s majkom? Vidi? je, ona vitka plava? Mora? znati da sam zaljubljen u nju,” rekao je odlu?no.
Kubizek, koji nije otkrio njeno prezime ‘Isak’ kada je knjiga prvi put izdana u doba III. Reicha s dosta cenzure, sje?ao se da je ona stvarno bila lijepa djevojka. “Imala je predivne oći, vrlo jasne i ekspresivne. Odijevala se lijepo i njeno dr?anje ukazivalo je na to da dolazi iz dobre obitelji.”
Ipak, to je bilo sve ?to su dvojica tinejdđera znali o Stefanie, tako da su uveli obi?aj stajati u pokrajnjoj ulici svakog popodneva oko 17h i đekati da ona prijeđe most do glavnog trga.
“Bilo bi nepristojno reći ne?to Stefanie,” prisje?ao se Kubizek, “jer nas nitko nije upoznao s mladom damom. Morali smo je samo gledati umjesto da je pozdravimo. Od tog trenutka nadalje, Adolf nije mogao skinuti oći sa Stefanie. U tom trenutku bio potpuno promijenjen i ne ba? sasvim svoj.” No za nekoga tko je prezirao dru?tvene bur?oaske obi?aje i đesto ih kritizirao, Hitler im se prili?no podrobno pokoravao kada je u pitanju bila Stefanie, mo?da zbog srame?ljivosti koja ga je ostavljala bez rijeći.
Hitlerova igra: srame?ljivi pogledi iz daljine. Ah, tko od nas to nije radio?
Landstrasse je bila glavno okupljali?te u Linzu. “Tamo se odvijalo dosta flertovanja i mladi armijski ?asnici bili su posebno dobri u tome,” dodaje Kubizek.
Vidjeti mlade oficire kako pri?aju sa Stefanie bacalo je Hitlera u bijes. Kubizeku je bilo iskreno ?ao. “Siroma?ni, blijedi mladići poput Adolfa jednostavno se ne mogu natjecati s poru?nicima u njihovim zgodnim uniformama.” No umjesto da je poku?a privući humorom i ?armom, Hitler je samo stajao u sjenama i kipio. “Uobrađene budale,” rekao bi o svojoj konkurenciji.
Kubizek dodaje da je Hitlerova mr?nja prema ?asnicima dijelom dovela do njegovog beskompromisnog negativnog stava o svim ?asnicima bilo gdje, te zatim i o vojsci opđenito. U?asno ga je ćivciralo da se Stefanie drućila s takvim mu?kim bitangama koje su, tvrdio je, nosile korzete i koristile parfeme.
Beta mu?karci iz dna duđe mrze Alfe na koje su ljubomorni i ogovaraju ih koliko god mogu. Nekada su tu ulogu imali mladi ?asnici s parfemima, a danas je imaju oni kreteni koji provode cijelo vrijeme u teretani ili disku, ili oni ?minkeri s autima, ili oni igraći sa svojim rutinama. ?ak i ako se radi o nekom uistinu banalnom faktoru privla?nosti koji đenama uopđe ne bi trebao igrati ulogu pa je stvarno lo? (npr. privuđenost kriminalcima), Bete i dalje odbijaju prihvatiti da su đene tako odabrale. Kada ne bi bilo tih ?asnika/kretena, đene bi nam pale u krilo, zavaravaju se oni.
Na svu sre?u, dok se zabavljala i ?avrljala sa svojim najdraćim Austrijskim ?asnikom, 17-godi?nja Stefanie nije imala pojma da je Hitler toliko prati. “Stefanie nije imala pojma koliko je Adolf zaljubljen u nju,” nastavlja Kubizek. “Smatrala ga je jo? samo jednim srame?ljivim i vjernim obo?avateljem.”
“Kada je osmijehom odgovorila na njegov upitni pogled, bio je sretan i njegovo raspolođenje postalo je bolje nego ?to sam ga ikada prije vidio.
No kada bi Srefanie, ?to se doga?alo jednako đesto, samo hladno ignorirala njegov pogled, bio je shrvan i spreman uni?titi i sebe i svijet.”
Hitler je uskoro uposlio Kubizeka da mu pronađe sve ?to mođe o Stefanie. Njena majka, saznao je Kubizek, bila je udovica i ćivjela u obli?njem Urfahru, dok je njen brat studirao pravo u Be?u. Sljedeđe đetiri godine (izme?u 16 i 20), niti jedna đena osim Stefanie nije postojala u Adolfovim oćima. Ona je za njega predstavljala svu đenstvenost svijeta.
Jednoitis.
U oćima Beta mu?karca, ljubav – uspje?na, obostrana ljubav – se isto kao i kod đena “jednostavno doga?a”. Ako mu se ona nasmijećila, ?to je viđe potrebno? Ostatak đe se “jednostavno dogoditi”.
E sad, Jednoitis nije ne?to lođe. Gotovo svatko je to proćivjeo barem jednom. I ja sam u srednjoj bio beznadno zaljubljen u curu koju sam (isprva) gledao izdaleka i koja je znatno utjecala na moje raspolođenje. Na svu sre?u, nisam nikada radio stvari kalibra Hitler:
Hitler bi usporećivao operne pjevaćice koje su mu se svi?ale sa Stefanie, pretpostavljajući da i ona automatski ima glas i talent da bi sama mogla biti velika operna pjevaćica, samo kada bi to htjela. Njen izgled sli?an Valkiri nikada nije inspirirao u njemu ni?ta manje od nevjerojatnog entuzijazma. Isti taj entuzijazam inspirirao ga je i na pisanje bezbrojnih ljubavnih pjesama posveđenih Stefanie, s naslovima tipa “Himna mojoj obo?avanoj”.
Mo?da je sre?a ?to viđe ne postoje, budući da se Kubizek sje?a kako mu je Hitler recitirao jednu u kojoj “Stefanie, plemenita dama sva u modrom i grimiznom, jađe na bijelom konju preko livada u cvatu, raspu?tene kose u zlatnim valovima na svojim ramenima; ćisto plavo nebo bilo je iznad nje i sve je bio ćisti ushit.” Kubizek se sje?a kako je Adolfovo lice sjajilo kada je recitirao takve stihove.
Ipak, tijekom sve đetiri godine koje je obo?avao Stefanie, Hitler nikada nije niti jednom skupio dovoljno hrabrosti da joj kađe iti jednu jedinu rije?.
Napraviti upad na ovaj ili onaj naćin nije ne?to ?to đe samo izvaditi mu?karca iz Beta pakla, ali bez toga nikada ne mođe biti iđega. Na?alost, Hitler je bio previđe Beta ?ak i za jednu rije?.
Usput, “izgled sli?an Valkiri” mi se ćini pretjeran na temelju ove prastare fotografije Stefanie gdje se doima malo dje?a?ki, ali ne sumnjam da je bila vitka, imala dugu kosu, i zraćila mladena?kim zanosom. Mu?karcu ne treba viđe od toga kako bi se zaljubio do ućiju.
Jesu li stvari mo?da mogle ispasti drukćije da mu je bio dostupan ovaj blog ili nekakav Alfa mentor, koji đe ga ili uputiti kako ostvariti đelju svoga srca ili mu reći da se pona?a kao budala? Na?alost, niakada neđemo saznati. No jednostrana romansa ne zavr?ava tu. ćitajte dalje:
“Za tako savrđena ljudska bi?a poput njega i Stefanie”, rekao je Kubizeku, “nije bilo potrebe za obi?nim komuniciranjem rijećima iz usta: savrđena ljudska bi?a đe se intuitivno razumjeti.” ?toviđe, Hitler je sam sebe uvjerio da je Stefanie ne samo dobro poznavala njegove poglede i ideje, ve? i da ih je entuzijasti?no dijelila. Bio je toliko zaljubljen da je smatrao da bi ona mogla biti sposobna za telepatiju. Kada je Kubizek izrazio sumnju u to da Hitler mođe znati ?to Stefanie misli o iđemu, uzevći u obzir da nisu nikada pri?ali, razbjesnio se i povikao: “Ti jednostavno ne razumije? jer ne mođe? shvatiti pravo znađenje savrđene ljubavi!”
Hitler se također nekako uspio uvjeriti da je Stefanie samo glumila interes za druge de?ke kao diverziju kojom đe skriti svoje vatrene osje?aje prema njemu.
Tako ti svega, Adolfe! Ti si mu?karac. Mu?karcima (u pravilu) stvari ne padaju u krilo. Znam, to je mnogo teđe nego đenski ćivot, ali mora? se malo potruditi.
Budući da je bio samo siroma?ni slikar, Hitler je osjea?ao da bi njenoj majci zanimanje bilo va?nije od imena i da bi neminovno bio odbijen. Umjesto toga, nastavio je fantazirati da Stefanie nije imala nikakvu drugu đelju u ćivotu osim đekati dok joj on ne priđe i pita je da se uda za nju.
A) dobra stara zabluda/racionalizacija “đene samo đele novac”
B) manjak vje?tine prepakiravanja. Od doba Werthera pa nadalje (pa i prije), nema nikakvog razloga da umjetnik – makar i samo ?r?kao gluposti u bilje?nici – ne bi mogao inspirirati đensko zanimanje svojim zanimljivim pogledom na svijet.
U Hitlerovu obranu, iako je njegova srame?ljivost bila nevjerojatna, bolesna i destruktivna, te bi samo reći ne?to ve? bilo dovoljno da mu da barem neku ?ansu (dakle, nije bilo potrebno puno igre), nije ba? da je mogao googlati ne?to o ovim temama i doći do rjeđenja. Pri?ati s roditeljima bi vjerojatno dovelo do “samo budi svoj”. No svejedno, mislim da bi svatko normalan morao barem znati prepoznati kada njegova strategija ne daje nikakve rezultate. Ljudska vrsta je nastala na (podsvjesnoj ili ne) cost-benefit analizi i uspje?nom prilago?avanju okolnostima. Hitler za to nije bio nimalo sposoban. To ga kao reproduktivno sposobnog ?ovjeka ćini neuspjelim okrajkom evolucije. Naravno, i dalje je mogao biti prilagodljiv ?to se tiđe politike i imati druge vrline, ali eto.
Hitler je bio uznemiren kada je saznao da Stefanie voli plesati, ?to je bilo jednako suprotno njegovoj prirodi kao puđenje ili ispijanje piva u baru. Kubizek je u ?ali sugerirao da Hitler krene na te?aj plesa, no njegovom prijatelju se to nije svidjelo.
“Zamisli prepunu plesnu salu,” Hitler je rekao, “i zamisli da si gluh. Ne mođe? ?uti glazbu po kojoj se ti ljudi kre?u, i tako promatra? njihov bezumni napredak, koji ne vodi nikamo. Nisu li ti ljudi potpuno ludi?!” Kada se Kubizek poku?ao suprostaviti tom mi?ljenju, Hitler je pođeo vikati na njega: “Ne, nikada! Nikada ne?u plesati! Razumije? li? Jednom kada je Stefanie moja đena, neđe imati ni najmanju đelju za plesom!”
Upravo se u ovoj stavci ogleda esencija Beta mu?karca: apsolutno odbijanje da poduzme ne?to, ma koliko to nevino i lagano bilo. Dokle god te to ?to privlaći đene ne degradira kao osobu (npr. ekstremna kretenska igra), ne kvari vam budu?nost (npr. ulagivanje feminizmu tređeg vala) ili nije nemoralno samo po sebi (npr. tu?njava i droga), koga briga o đemu se radi? Ja bih se bez problema uhvatio vje?banja capoeire ili uđenja diferencijalne geometrije kada bi to bilo ne?to ?to đe mi donijeti đenu mojih snova. Ne u ru?noći, ne u srame?ljivosti, ne u nespretnosti, ve? u slijepom idealizmu, nalazi se sr? Beta mu?karca.
Morao sam naućiti igru jer Hrvatice ne ćire noge za tipove koji znaju ovakve stvari.
Naravno, moguđe je reći da se nekome to ne isplati s obzirom na to ?to danas mođe dobiti s obzirom na ulođeni napor. Ali ako bi nekome imati seksualni ćivot, đenu i obitelj donijelo veliku kolićinu sređe, i jo? k tome mođe ne?to poduzeti bez pretjeranog napora, kriminalno je samom sebi to uskraćivati i umjesto toga se prepu?tati racionalizaciji do kraja. To je mu?ki hr?ak.
Upravo je depresija izazvana saznanjem da Stefanie voli plesati dovela Hitlera do nove vizije budu?nosti. “Pala mu je na pamet luda ideja: otet đe Stefanie. Objasnio mi je plan sa svim detaljima i rekao mi da drćim njenu majku zabavljenu razgovorom dok on otme djevojku.”
Nakon ?to je plan napu?ten zbog opetovanog Kubizekovog negodovanja i manjka sredstava za ćivot mladenaca poslije njihovog bijega, Hitler je razmi?ljao o samoubojstvu. “Skoćio bih u rijeku s mosta nad Dunavom,” obja?njavao je Kubizeku. “I to bi bilo to. Ali Stefanie bi morala umrijeti sa mnom,” inzistirao.je.
Da se razumijemo, Hitler je oćito bio samo Beta, bez onog uobi?ajenog dijela “dobar de?ko”. Za njega kao zavodnika ili njega kao politi?ara nema nikakvog moralnog opravdanja, iako osobno imam razumijevanja za njegov ljubavni problem.
I usput, planirati da netko razgovara s metom dok je ti otima? zato ?to nsii sposoban razgovarati s njom je isto kao da gradi? svemirsku postaju za grijanje kuđe koju nisi sposoban zagrijati ugradnjom solarnih đelija. To je ludilo.
Sve to zato ?to ne znam ni?ta o termalnoj izolaciji.
Ipak, prije nego je mogao biti izveden bilo kakav o?ajni?ki plan protiv Stefanie, Hitlerovo raspolođenje se popravilo. U lipanj 1906. godine na Festivalu cvije?a u Linzu, on i Kubizek promatrali su paradu s ruba ulice Schmiedtorstrasse, koja je bila tako uska da su koćije s djevojkama nakiđenim cvijeđem morale proći blizu njih.
“Stefanie je okitila svoju koćiju ne ru?ama kao većina drugih djevojaka, ve? obi?nim ali raznobojnijim cvijeđem s livade,” sje?ao se Kubizek. “Vedar pogled pao je na Adolfa. Stefanie mu se nasmijećila i, uzevći u ruke .jedan cvijet, bacila mu ga u ruke.”
Efekt koji je to imalo na Hitlera bio je nevjerojatan. “Nikada ga nisam vidjeo tako sretnog kao tog trenutka.”
“Voli me!” rekao je svom prijatelju. “Vidi?! Voli me!”
Jedan ćin ljubaznosti je, bez da je to znala, spasio Stefanie od mra?nih fantazija. Hitler je poslije toga sa?uvao cvijet i dr?ao ga u ukrađenoj kutijici jo? godinama.
Ipak, nastavio ju je stalkati i prislu?kivati. Jednom je rekao da Stefanie ima lijep soprano glas jer ju je slijedio iz bliza neko vrijeme i ?uo joj glas, ne?to ?to bi se većini ljudi ućinilo potpuno poremeđenim. Zatim je u renesansnom stilu naslikao ku?u u kojoj đe jednog dana ćivjeti sa Stefanie, uklju?ujući sobu s klavirom. Nastavio je visiti po tim dvama ulicama u nadi da đe ponekad dobiti osmijeh. I kada je napustio Linz, inzistirao je na izvje?tavanju o Stefanie putem razglednica.
Uvijek je govorio da đe “popri?ati s njom sutra”, ali sutra nikada nije do?lo, a tjedni, mjeseci i godine pro?li su bez ikakvog poku?aja da promijeni stanje koje ga je tako mućilo. Naravno, da je ikada do?ao u priliku popri?ati s njom, uvidio bi da je Stefanie obi?na tinejdđerka, a ne reinkarnirana Valkira koja dijeli njegove nade, ideale i planove. No to bi ga vjerojatno razbjesnilo, jer u njegovom umu ova inađe sasvim obi?na austrijska djevojka bila je savrđena, i bilo kakvo odstupanje od tog ideala bi ga bilo ispunilo neizrecivim jadom. Molim minutu tićine za najveći Jednoitis na svijetu.
…
…
…
Unato? svom prezimenu, Stefanie nije bila ći0dovka. No Hitler i Kubizek to tada nisu znali, ?to pokazuje da budući organizator Holokausta nije imao ni?ta protiv toga u to doba, i pokazuje da mu kao mladi?u ćidovi nisu smetali. Je li mo?da cini?no izmislio svoju mr?nju prema ćidovima kao koristan alat za stjecanje moći u Njema?koj poslije I. svjetskog rata? Ovo obja?njenje kako se zarazio anti-semitizmom je mo?da najmra?nije od svih.
Ne znajući za sve ovo, Stefanie se uskoro udala za jednog oficira i ćivjela s njim u Be?u, gdje je umrla malo poslije II. svjetskog rata.
Naravno, nisam naivan pa da vjerujem da se II svjetski rat ne bi dogodio da je Hitler imao igru (tj. ne imao ovakvu anti-igru). Kao prvo, mnogi diktatori i koljaći su uz to imali igru i bili uspje?ni sa đenama. Kao drugo, II. svjetski rat je bio poravnavanje ra?una iz I. svjetskog rata i izazvan mnogim geopoliti?kim utjecajima. Holokaust je u sklopu svega toga bio tek vrh ledenog brijega i nije bio samo Hitlerova fiksacija, ve? produkt stoljetne mr?nje prema ćidovima.
No evo ?to mogu vjerovati: da je Hitler imao igru i time dobio ljubav koju je priđeljkivao od Stefanie, mo?da ne bi bio toliko lud; mo?da bi ćivjeo obi?nim gra?anskim ćivotom u kućici s bijelom ogradom, i ulogu ratnog vođe prepustio nekome drugome ćisto zbog manjka vremena za to. Mo?da bi rat bio manje destruktivan i krvav, i viđe temeljen na racionalnim politi?kim i vojnim odlukama nego impulzivno??u jednog lu?aka. I mo?da bi Holokaust ostao samo na razini opđe diskriminacije i otimanja imovine ćidovima umjesto pokolja.
A za sve one mu?karce koji ne planiraju biti diktatori ali imaju problema s ba? onom koja ih neđe, jedini racionalan odgovor bio je i ostaje uđenje igre.
Oznake: igra, beta, hitler, politika, omega, pokolj, mu?ki hr?ak
|
