Zubak com d.o.o.

Tag: filozofija

  • Vje?na impotencija nepopustljivog slobodarstva


    Naletio sam na ovu misao vezanu za pro?li ?lanak, gdje je opozicija ograni?avanju abortusa uobliđena kao apel na slobodu prije svega:

    Sve droge, gay brakovi i ostalo bi trebali biti u potpunosti legalizirani. U osnovi, osim ako ne ?teti? nekome drugome ili ih sprje?ava? u kori?tenju vlastitih sloboda, mora? imati slobodu raditi ?to god đeli? i vlada se ne smije mije?ati u to.

    ?alosti me ?to to moram reći, ali ova vrsta utopijskog libertarijanskog razmi?ljanja je besmislica. Gledati na slobodu kao na najzdravije sredstvo za ostvarenje dobrobiti je jedna stvar; gledati na slobodu kao na samu sebi svrhu je samopora?avajuđe. đelim ti puno sređe s tvojim slobodarskim rajem koji đe se neminovno pretvoriti u raspa?oj i kaos zato ?to si uporno odbijao imati barem nekakve norme pona?anja.

    Siguran sam da đe ti tvoj sin biti zahvalan kada ga u ?koli budu ućili da je bivanje jednim od milijun beta orbitera svakodnevna zabava koja ne ?kodi nikome, a tvoju kđer obogate idejom da viđestruki seksualni partneri i abortusi nisu ni?ta stra?no. Te stvari ne nanose ?tetu nikome, zar ne? Sve je super! Malo najosnovnijeg usporećivanja ishoda (bilo pojedina?nih bilo dru?tvenih) bi ti moglo ukazati na to da neograniđena slobodarnost nosi sa sobom i neke posljedice, ali tebi je zbog takvih stavova “?to bilo bilo” i “daj ?to da?” zabranjeno razmi?ljati o tome, a kamoli prosućivati na temelju toga.

    Iako on nije nu?no vezan za religiju ili odsustvo religije (jer je sposobnost kriti?kog razmatranja i prosućivanja okoline urođena svim ljudima), ovakav samo-pora?avajući naćin razmi?ljanja je ipak najđe?ći kod ateista, pogotovo fanati?nih ateista koji od toga prave skoro pa novu religiju. Bez ikakvog vlastitog uvjerenja osim đestoke opozicije Bogu, tipi?ni ateist-libertarijanac ne posjeduje nikakve temelje po kojima mođe odrediti svoje pona?anje, a kamoli utjecati na pona?anje drugih. Prisiljen je jednostavno slijegati ramenima i piskutati: “ćini ?to god hođe?! Bilo ?to! Samo mi nemoj na?tetiti!” ćivi po nerealnoj pretpostavci da je izoliran od djela i posljedica drugih ljudi, te da ?teta uvijek poprima visoko vidljiv, konkretan i lako obranjiv oblik, dok je u stvarnosti koncept ?tete najđe?đe indirektan, suptilan i nije oćit sve dok ne postane prekasno.


    Izvor slike

    Iz posljedica ovakvog uvjerenja uskoro postaje jasno da se u kona?nici radi o kukavi?koj filozofiji. Na? dragi libertarijanac, ako se uistinu misli dosljedno dr?ati slobode kao cilja samog po sebi, prisiljen je ili spustiti se na razinu dru?tva i slijediti njegovu degradaciju, ili se iz njega potpuno iskljućiti kako bi pobjegao od njegovog destruktivnog utjecaja. Utjecaj na to dru?tvo – jok! Ne mođe se boriti ni za ?to zato ?to on sam ne predstavlja i?ta.

    Slobodarstvo kao samo sebi svrha je privla?no ali u kona?nici na?alost besmisleno. Ne mođe? se temeljiti samo na đelji da te puste na miru dok se sve uru?ava oko tebe. Eliminirajući u svom umu mogu?nost postojanja univerzalnih nađela i naćina ćivota, kao ?to ti nalađe objektivizam, zapravo predaje? sav utjecaj koji bi mogao imati u tuđe ruke i postaje? u svakom dru?tvenom smislu bespomo?an – nesposoban za otpor bilo kojoj razornoj sili.

    Onaj tko sam sebe smatra intelektualno mo?nim samo zato ?to je pobio koncept apsolutne istine (bez obzira na to dolazi li ona od Boga ili od neđega drugoga), zapravo se samo ućinio moralno impotentnim.

    Oznake: ateizam, religija, politika, sociologija, filozofija, povijest, sloboda

  • Smrskaj svoj ego


    Po?nimo s loćim vijestima. Seksualno trći?te nije briga za to jesi li ti lijep ili ru?an, bogat ili siroma?an, visok ili nizak, popularan ili nepoznat, dobar ili zao, strpljiv ili nestrpljiv, moralan ili nemoralan, visok ili nizak, uspje?an ili propalica. Ne. Seksualno trći?te je jedino briga za to spava? li (ili ima? neporecivo stvarnu opciju spavati) s lijepim đenama.

    I trenutno ima? nekakav problem s time. Nije va?no na kojem dijelu procesa zavođenja se tvoji problemi nalaze i jesi li vje?ni djevac bez trunke iskustva ili privla?ni alfa koji ima problema s isparivanjem poslije seksa; va?no je samo to da A) nisi zadovoljan trenutnim stanjem i B) postoji stanje koje bi te viđe usrećilo kada bi uspio rijećiti te probleme. Imajte na umu da je sve napisano od ove to?ke nadalje primjenjivo na svaki aspekt ćivota, ne samo na seksualno trći?te.

    Kako to ućiniti? Oćito, potrebno je objektivno analizirati problem koji ima?. Zatim je potrebno objektivno analizirati kako ga rijećiti. I naposljetku, potrebno je provesti mjere za njegovo rje?avanje, koje se ponekad također sastoje od nekoliko faza: isprobaj-evaluiraj-promijeni-isprobaj-evaluiraj-promijeni-isprobaj, itd itd.


    Izvor: Citizendium. Autor: Thomas Wright Sulcer

    Najve?a prepreka koja se pojavljuje prilikom provedbe tih mjera nije na?a okolina, ve? na? vlastiti ego. Vrlo je malo ljudi sposobno iskreno i detaljno analizirati sebe, najviđe zato ?to bi im to uzrokovalo bol. Prilikom odabira rjeđenja, mentalni obrambeni mehanizmi pogurat đe nas prema najlakđem i najmanje zahtjevnom, đesto nam pru?ajući samo iluziju rjeđenja, dok se u stvarnosti neđe ni?ta promijeniti. Isto vrijedi i za evaluaciju svog napretka, a da ne govorimo o samoj mentalnoj snazi potrebnoj za ozbiljno odricanje neke stare navike. Rjeđenje za to je samo jedno:

    Smrskaj svoj ego.

    Ne postoji napredak bez iskrene, duboke introspekcije. Odrekni se starih ideja o tome tko si, ?to si i kako treba? ćivjeti, ti i prihvati da ne postoji niti jedna fiksna to?ka u kojoj mođe? reći “da, to sam ja, kakav sam oduvijek bio i kakav ?u zauvijek biti”. ćivot je putovanje, a tvoj identitet je samo jedna u to?ka na toj stazi u nekom određenom trenutku. Budi svjestan da je tvoje biđe stalno u pokretu, htio ti to ili ne.

    Ako je ono iskreno, moguđe je da đe te razmi?ljanje o to?ci u kojoj se trenutno nalazi? deprimirati. Mo?da đe? pođeljeti zaboraviti na tu to?ku i pretvarati se da ona nikada nije postojala. Ni?ta ne bi moglo biti dalje od istine! Poku?avati negirati svoju pro?lost uistinu je poguban savjet. Umjesto toga, prigrli sva svoja iskustva. Tek kada prihvati? da su se ona dogodila đe? biti sposoban za izgradnju novih.

    Kod loćih iskustava nema potrebe za gorćinom. Kada smrska? svoj ego, mo?da đe ti se ćiniti da si postigao malo toga ili da si sitan i bezna?ajan – to te ne bi trebalo mućiti. Uvijek budi pun razumijevanja prema sebi. Ja volim isticati da nitko od nas nije kriv ?to je postao nekakav; mođe biti kriv jedino za to ?to đe nekakvim postati. Svima nam je dodijeljen rezultat jedne velike lutrije, no o nama ovisi ?to đemo s tim rezultatom napraviti.

    Jednom kada si prihvatio svoja dotada?nja iskustva kao dio sebe, te zatim razumio da “ti” unato? tome nije fiksno stanje koje te odre?uje u budu?nosti, spreman si za napredak. Tek kada je tvoj ego smrskan, tek tada mođe? oblikovati krhotine u ne?to novo. I za to nikada nije kasno.

    ?to đe? iz njih iskovati ovisi samo o tebi.

    Oznake: filozofija, igra opđenito, interna iga, racionalizacija

  • Priroda moći


    U kontekstu mu?karca na seksualnom trći?tu, postoji samo jedna definicija moći: mo? je sposobnost izazivanja osje?aja privla?nosti kod đena.

    Definicija je, kao ?to mođete vidjeti, maksimalno pojednostavljena. Jasno je da to izazivanje osje?aja privla?nosti vrijedi progresivno viđe ?to je kod sve ljepćih đena, te da se sastoji od neke kombinacije pođetnog osje?aja i odr?avanja tog osje?aja nakon ?to je izazvan.

    Kako steći tu mo?? Pa, mo? se sastoji od mnogih stvari, koje su manje ili viđe fleksibilne. Evo kako je ja dijelim:

    Koncept koji vjerojatno niste ođekivali je “meka mo?”, prikazana na desnoj strani. Za?to spominjem tu meku mo?? Pa, meka mo? je ono ?to odre?uje na koji naćin koristi? tvrdu mo?, te mođe imati poprili?an efekt na nju. D?abe ti je biti vrhunski atleti?ar ili samopouzdani bogata? ako se zbog manjka osje?aja za realnost spetlja? s droljastom đenom koja đe ti podvaliti kukavi?je jaje ili te koristiti kao rezervu.

    Iako bi takav mu?karac nesumnjivo imao mo? iz prve definicije u određenom trenutku, ona bi bila samo momentalna. Bez meke moći, lako je to ?to ima? usmjeriti na potpuno pogre?an naćin i lođe zavrćiti bez obzira na to koliko si privla?an. Vrijedi i obrnuto: meka mo? sama po sebi ne ćini ba? ni?ta. Ono ?to meka mo? ćini, pak, je bolja uporaba i stjecanje faktora tvrde moći. Njen multiplikator – bio on pozitivan ili negativan – mođe biti prili?no zna?ajan.

    Naravno, Beta tipovi se ne bi trebali osje?ati sretnima zbog ove tablice. Naime, meka mo? prosje?nog Bete je jo? gora od njegove tvrde moći.


    Meka mo? bi omogućila ovom ?ovjeku saznanje da đe u ćivotu upoznati jo? puno đena i da ne mora biti toliko u?asno đedan.

    Jedna zanimljivost koja proizlazi iz ovog grafa tiđe se prirode ukupne moći. Recimo, kada sam bio vrlo mlad, mislio sam da novac = mo?. Nakon toga sam pro?ao kroz fazu u kojoj mi se ćinilo da je visina = mo?. Slijedila je faza gdje je moje samopouzdanje naglo poraslo pa mi se ćinilo da je samopouzdanje = mo?. Poslije toga mi se ćinilo da je stvar u humoru, tako da je humor = mo?. Kada sam tek pođeo sistematski ućiti igru, mislio sam da je igra = mo?.

    Gdje god ?ovjek zaviri, mođe pronaći faktor privla?nost i fiksirati se na njega, shva?ajući ga kao svog osobnog spasitelja ili du?mana. No to bi bilo kratkovidno i opasno. Recimo, kada bi nekakav Beta iznenada osvojio deset milijuna na lotu, i dalje bi ostao Beta. Svakako, posjedovao bi veliku mo? u obliku novca, no sav taj novac bi imao jednu veliku slabost: bio bi zakađen na njegovu jadnu Beta osobnost! Ako mođe? izgubiti svu tu mo? tako ?to si upoznao nekakvu osrednju đenu s velikim apetitom, onda je zapravo nisi nikada ni imao.

    Dakle, prava mo? nije samo nabadanje jedne jedine niđe koja te slući na kratko vrijeme i onda te katapultira natrag u bezdan. Prava mo? je slođena interakcija svih ovih faktora, i mekih i tvrdih, i za njihovu izgradnju potrebni su vrijeme i napor. No da ne duljim, znate ?to sam na kraju naućio od svega toga?

    Mo? = Mo?.

    Preludo, zar ne? Ali vrsta moći? Ispada da to i nije toliko va?no. Sve u ćivotu, pa tako i na seksualnom trći?tu, nekako je zanimljivo izbalansirano. Ako si mo?an na ispravan, gore-opisan naćin, uvijek đe se naći ne?to ?to đe ti izaći u korist.

    Mo? nije ne?to ?to stalno stavlja? i skida? poput jakne. To je jednostavno ono ?to jesi – samo ovaj put u najboljem smislu rijeći.

    Oznake: igra opđenito, filozofija, teorija seksualnog trći?ta

  • “Idiot” kao elegantan od*eb za svakodnevni ćivot


    Iako je razna svjetska knjiđevnost donekle aludirala na to da đene nisu anđeoska bi?a (TM) na kojima igra nikada ne bi radila, to se kroz povijest većinom svodilo na opđenite, kripti?ne izjave koje na kraju krajeva ne ispadaju mnogo korisnije modernom mu?karcu od “samo budi svoj”. Jedini koji su se s nekom razinom preciznosti dotakli psihologije komuniciranja me?u ljudima (od đega je igra podvrsta) bili su Rusi. Stoga nije nimalo ?udno da nam od njih stiđe i najelegantniji od*eb koji sam ikada imao ?ast proćitati.

    * = od*eb se koristi iskljućivo kada stvarno ima? namjeru prekinuti kontakt i to je to; ne kao nekakvu taktiku zavođenja. Prozivati đene zbog lođeg pona?anja NIJE igra; to je prete?no lo?a ideja koja đe se mu?karcu dugoro?no obiti o glavu. U kontekstu igre, ?ak i kada si ve? potpuno odustao od prilike, bolje je lođe pona?anje deflektirati, ignorirati ili vratiti zaigranim zadirkivanjem. No o tome u nekom drugom postu. U me?uvremenu, ako ba? mora? napraviti tako ne?to i u kontekstu zavođenja, evo kako to mođe? ućiniti:

    U ovoj sceni iz knjige “Idiot” F.M. Dostojevskoga, protagonist knez Mi?kin hoda ulicom s Ganjom (Gavrila Ardalionovi?), ?ovjekom kojeg je upoznao u gostima kod starog poznanika i koji mu je ponudio da đe ga odvesti u svoj dom da tamo prespava, no koji je podlo?an napadima bijesa i na putu se bezrazlo?no okomio na kneza zbog svog osobnog problema. Ganja tretira kneza kao otira? koji samo đeka tu kako bi mogao primati sve veđe nepo?tovanje od njega, kada se knez naka?lje:

    “Moram vam primijetiti, Gavrila Ardalionovi?u,” ređe iznenada knez, “da sam prije zaista bolovao te sam i zbilja bio gotovo idiot, no sada sam ve? odavno ozdravio i zato mi je ne?to neugodno kada me u oći krste idiotom. Vama se doduđe mođe oprostiti kad se uođe vađe nedađe, ali vi ste mene u svojoj zlovolji nagrdili i dva puta. Ja to nikako ne đelim, osobito ovako, odjednom, kao ?to vi to ćinite, od prvog maha; pa kako smo sada na raskri?ju nije li bolje da se raziđemo; vi đete nadesno kući, a ja ?u nalijevo. Imam dvadeset rubalja, te ?u zacijelo naći kakav hotel garni.”

    Ganja se silno zbuni, pa i zacrvenio se od stida ?to je ovako nenadano uvreban.
    “Oprostite, kneđe,” klikne vatreno i u jedan mah zamijeni svoj psova?ki ton iznimnom uljudno??u,“za Boga miloga, oprostite! Vi vidite u kakvoj sam ja nevolji! Vi ne znate gotovo jo? ni?ta, ali da znate sve, jama?no biste me ispri?ali bar malko; premda dabome nema isprike meni…”

    “O, meni i ne treba takvog ispri?avanja,” odgovori knez brđe. “Ta ja razumijem da je vama jako neugodno, pa zato i psujete. No, hajdemo va?oj kući…”

    U borila?kim vje?tinama, kao ?to je rekao Bruce Lee, budi poput vode. U me?uljudskim odnosima, kao ?to je rekao Fjodor Mihajlovi? Dostojevski, budi poput kneza Mi?kina. Drugim rijećima, nikada ne budi ljut. Odj*b izređen ili napisan ljuto i osvetni?ki se uvijek doima jadno i samo kvari jo? ono malo dobre volje koja je ostala me?u ljudima. No suzdr?an odj*b, izrađen bez pretjeranih emocija, ima sasvim suprotan ućinak. I iako nikada ne bi smio biti kori?ten s i?đekivanjem da đe se netko zbog njega “popraviti” i postati bolji prema tebi (pogotovo đena koja je sposobna sve racionalizirati), doga?ale su se i ?udnije stvari od toga.

    Bilo kako bilo, zadr?ao si svoje dostojanstvo.

    Oznake: knjige, filozofija, povijest, prekid, umjetnost

  • FC Barcelona (2. dio)


    (1. dio)

    Audicija je protekla izvrsno, barem se Damiru tako ćinilo. Dobro se slagao s drugim kandidatima i postojećim igraćima. Jezi?na barijera nije ispala problem kao ?to se isprva bojao. Tamno?nji izbornik, brkati striko zvan Luis Garcia Fernandes de Cavallos, pohvalio je njegovu nadarenost i rekao da u njemu vidi veliku budu?nost.

    Postojala je samo jo? jedna kvaka: mođe li Damir prvo sudjelovati na njihovoj prijateljskoj utakmici s FC Navarezom, besplatno kao zalog svoje dobre volje? Poslije te utakmice đe Damir za FC Tenerife potpisati ugovor na dvije godine i pođeti svoju nogometnu karijeru u velikom stilu. Nakon kratkog razmi?ljanja, Damir je objeru?ke prihvatio. Uostalom, Luis mu je platio nekoliko Sangria i bio je prepun zabavnih pri?a iz svijeta nogometa; nije mu se ćinilo lijepo odbiti takvog ?ovjeka. To je ionako samo jedna prijateljska utakmica.

    Do?ao je i taj dan: na stadionu kapaciteta 15 000 ljudi i dupkom punim zbog raznih dobrotvornih akcija koje su bile vezane za ovaj susret, Damir je iza?ao na teren kao ?lan amaterskog tima FC Tenerife. Jo? samo ova utakmica i to je to! Uspio je nadoknaditi sve svoje pogre?ke iz pro?losti! A oni nisu vjerovali u njega? podmukle svinje.

    Damir je bio pun poleta. Driblao je i zaustavljao, tr?ao i dodavao, napravivći uistinu vrhunski show u kojemu bi ućivao svaki nogometni znalac. Dao je gol nevjerojatnim lobom sa skoro sredine igrali?ta. Sve oći bile su uprte u njega. Publika je skandirala ?Damario! Damario!?, na?avći se u najsli?nijem imenu koje je bila sposobna lako izgovoriti. Da je imao sa sobom svoj Samsung Galaxy smartphone (ovaj put ne model I nego V), Damir bi dobio i obavijest da je njegova obitelj upravo na Facebooku napisala: ‘Na? sin upravo razvaljuje veliku ?panjolsku ligu! Bravo sine! Uvijek smo vjerovali u tebe! Svi za @Damir ?Ronaldinho? Pavisanovi?! #nogomet #FC Tenerife’ i dobila preko 250 likeova.

    Katastrofa je udarila iznenada i nepredviđeno, kao ?to se većinom i doga?a kod takvih stvari. U 82. minuti utakmice, kada je FC Tenerife vodio 3:1, Damir se na?ao pred iznenadnom prilikom da zasprinta i bez ofsajda prođe protivni?ku obranu. Aktivirao je svoje posljednje rezerve energije, pro?ao zbunjenog Rumunja koji je igrao ulogu beka za FC Navarez i utr?ao u đesnaesterac nebranjen, spremajući se opaliti? kada mu je odjednom uklizao golman koji se pojavio ispred njega poput munje. Damir se spotaknuo, osjetio ?aru?u bol kako se ćiri iz njegovog gle?nja prema gore i posrnuo, o?amuđen plimom koja je sprćila sve njegove receptore za bol odjednom.

    Postati đe toga svjestan tek dvije minute poslije, ali njegova noga je sada zavr?avala negdje ispod koljena; dalje od toga nalazila se samo otvorena kost i ispod nje ostatak kako visi na par izlođenih tetiva. Bol je bila neizdrćiva, a pogled na njen izvor jo? gori od same boli. Nesvijest ga je milostivo uzela pod svoje okrilje.

    U bolnici su mu rekli da je doćivio vrlo te?ku frakturu i da đe vjerojatno uspjeti opet hodati nakon ?to sve zaraste i provede 1-2 godine intenzivne fizioterapije. Takve stvari se u nogometu jednostavno doga?aju, rekao je lije?nik, i to ?ak i zdravim nogometaćima sa savrđenim kostima. Govoreći o đemu, to nije morao biti uzrok nesređe, ali kod Damira su prona?li pođetke osteoporoze. Ima li netko u njegovoj obitelji tu bolest? Konzumira li Damir mo?da puno alkohola ili uzima nekakve lijekove s opasnim nuspojavama? Damir je slu?ao dijagnozu kroz maglu suza, neposoban ?ak i reći im da prestanu kriviti njega za nesre?u koja se mođe dogoditi svakome. Njegova karijera bila je gotova.

    Luis je svratio u bolnicu da mu urući polu-srda?nu ispriku i uzaludne dobre đelje. ?Golman je ka?njen crvenim kartonom i iskljuđenjem sa sljedeđe tri utakmice,? rekao je. To naravno ne mođe poni?titi tragediju koja se dogodila. A onda je do?ao hladan tu?.

    Nakon trenutka tićine, izbornik je dodao da se nada da Damir razumije da je sada bilo kakav ugovor s FC Tenerife izvan svake mogu?nosti. Klub se ne mođe izloćiti i potroćiti sve te silne novce na igra?a koji sigurno neđe moći igrati jo? barem 4-5 godina i postati konkurentan prije 28.-e godine (ma koliko god se on pokazao privla?nim kao igrađem na ovoj utakmici i donio im velik publicitet). ?ali ali ne mođe ni?ta ućiniti. Isto tako ga je Damir na to krenuo ga?ati ?alicom s bolni?kog ormari?a, ali ni to nije ni?ta moglo promijeniti. Luis se povukao, mrmljajući isprike, i ostavio ga samoga.

    Njegovi roditelji također nisu mogli popraviti situaciju, ali osigurali su da Damir zna da su uvijek uz njega. ?To se svakome mođe dogoditi,? rekli su mu. ?Tako nam je ?ao. Zaslu?uje? bolje od toga. Ali mora? znati da đemo te uvijek podr?avati, ?to god radio.? Tata đe prodati vikendicu za koju su cijeli ćivot ?tedjeli kako bi pokrio tro?kove fizioterapije koji nadilaze maksimum premije zdravstvenog osiguranja; to je najmanje ?to mogu ućiniti za svoga sina.

    Pro?le su 3 godine i Damir je kona?no stao na svoje noge. ?ak je i nastavio pomalo igrati nogomet, iako samo amaterski. Poslije jo? nekoliko odbijenih prijava u razne nogometne klubove, najđe?đe na temelju njegove sada ve? pozama?ne dobi i pro?losti, zakljućio je da mu to ne treba. Viđe neđe biti nogometa?, iako đe mo?da povremeno odigrati koju rundu CageBalla kada se osjeti posebno neićivljeno. Svejedno, to podru?je ga je svejedno zanimalo, tako da se pođeo baviti sportskim komentarom i s vremenom je stekao mjesto tjednog kolumnista u jednom malom sportskom magazinu.

    Njegov popis ?lanaka koje đe objaviti tijekom sljedećih nekoliko mjeseci izgledao je ovako:

    – Uspje?na nogometna karijera: za?to je emocionalna podr?ka va?nija od treninga
    – Krivljenje ?rtve: moja osteoporoza bila je izgovor da me se ozlijedi
    – Je li crveni karton dovoljan? Crni karton kao metoda prevencije nasilja
    – Diskriminiraju li europski klubovi igrađe starije od 25 godina?
    – Bezuvjetna roditeljska ljubav je gorivo koje pogoni uspje?ne nogometađe
    – Krv, znoj i suze: kako na?a opsjednutost nogometom uni?tava mlade ćivote
    – Kako biti vrhunski nogometa? s bilo kakvim ćivotnim navikama
    – Sposobnoizam i diskriminacija u nogometnom svijetu

    I njegov jubilarni ?lanak na dvije stranice, koji se pozabavio najva?nijim pitanjem do sada:

    – Kome trebaju treneri?

    Oznake: nogomet, price, samopouzdanje, filozofija, parodija

  • Umijeđe debatiranja


    Ovaj post je indirektno vezan za zavođenje. Naime, voditi ozbiljnu debatu sa đenom o neutralnoj temi đe samo ubiti “ono ne?to” u vađem odnosu i umjesto toga uvesti sterilnu dosadu. Ako tema nije neutralna, ve? se tiđe vađega odnosa, onda je to jo? i gore. Ne postoji naćin na koji mođe? racionalnim obja?njenjima uvjeriti đenu da si ti dobar za nju ili da joj se treba? svi?ati.

    No to ne znaći da je debatiranje beskorisno. Jedna indirektna korist je u tome ?to razvijanje mirnog i stalođenog stava koji je koristan u debatiranju koristi zadr?avanju istog stava i u zavođenju. Lakđe je zadr?ati okvir razgovora u svoju korist ili se sjetiti savrđenog dvostrukog komplimenta ili otvaranja kada je tvoj mozak ve? pripremljen na trađenje pravih replika i asocijacija. No opđenito gledano, kada ulazi? u pala?u igre, ostavi svoje umijeđe debatiranja na ulazu kao musliman cipele pred d?amijom.

    Kako uspje?no debatirati?

    Oćito, neka tvoji argumenti budu smisleni, konzistentni i dobro potkovani. Ali naćin na koji đe oni biti prezentirani je zapravo va?niji od samih argumenata. Jedna od najvrijednijih lekcija u ovom podu?ju dolazi iz jednog od mojih omiljenih filmova, “Thank you for Smoking”, kada protagonist Nick (koji radi kao lobist za duhansku industriju) obja?njava svom sinu Joeyu svoj posao.

    Joey: I, ?to se doga?a kada si u krivu?
    Nick: Pa, Joey, ja nikada nisam u krivu.
    Joey: Ali ne mođe? uvijek biti u pravu.
    Nick: Pa, ako je tvoj posao biti u pravu, onda nikada nisi u krivu.
    Joey: Ali ?to ako JESI u krivu?
    Nick: Ok. Recimo da ti brani? ?okoladu, a ja branim vaniliju. E sad, kada bih ti ja rekao, “Vanilija je najbolji okus sladoleda”, ti bi rekao…?
    Joey: “Ne, ?okolada je.”
    Nick: To?no. Ali ne mođe? dobiti taj argument. Stoga, pitat ?u te: Misli? da je ?okolada alfa i omega svih sladoleda, je li?
    Joey: To je najbolji sladoled; ne bih narućio niti jedan drugi.
    Nick: Oh. Znaći za tebe je samo ?okolada, zar ne?
    Joey: Da, ?okolada je sve ?to mi treba.
    Nick: E, pa meni treba viđe od ?okolade. I kad smo ve? kod toga, treba mi i viđe od vanilije. Vjerujem da trebamo slobodu i izbor kod nađeg sladoleda i to, Joey Naylor, to je definicija slobode.
    Joey: Ali to nije ono o đemu pri?amo.
    Nick: Ah, ali to je ono o đemu JA pri?am.
    Joey: Ali… nisi dokazao da je vanilija najbolja.
    Nick: Nisam ni morao. Dokazao sam da si ti u krivu, a ako si ti u krivu, onda sam ja u pravu.
    Joey: Ali i dalje me nisi uvjerio.
    Nick: Zato ?to mi nije cilj uvjeriti TEBE. Cilj mi je uvjeriti NJIH (pokađe rukom na prolaznike).

    Vjerujem da vam je ve? puna neka stvar referenduma, ali to je aktualan i elegantan primjer na kojemu se mođe pokazati umijeđe debatiranja i razoran efekt koji ima njegovo prisustvo ili odsustvo.

    Tijekom promotivnog razdoblja prije referenduma, strana “protiv” usmjerila je sve svoje snage na dokazivanje kako je ovaj referendum zapravo diskriminacija i kako su svi koji ga podr?avaju ili faćisti ili zavedeni da podr?avaju faćizam. Naravno, nisu se slućili logi?kim argumentima, ve? iskljućivo emocionalnim apelima i prozivanjem strane “za” na sve moguđe naćine. Stoga je najjađe ?to su uspjeli argumentirati o referendumu kao obliku faćizma redovito bila jedna od ove đetiri tvrdnje, od kojih niti jedna ne drći vodu:

    1. Moguđe je da đe omogućiti druge referendume/zakone u budu?nosti koji đe stvarno diskriminirati nekoga. Predvi?anje budu?nosti nije osnovan razlog za prosućivanje o sada?njim efektima (poja?njenje: barem ne ako predviđene pojave nisu istodobno i negativne i vjerojatne). Ovo je kao da ja kađem da ne smijemo dati pravo glasa đenama jer to jednog dana mo?da vodi do feminizma tređeg vala.
    2. Moguđe je da đe osokoliti pobjednike na nasilje na sljedećim Gay Prideovima. Blaći oblik prvog. Ne vidim indikacije za ovo, budući da je cijela stvar oko referenduma provedena savrđeno nenasilno, dapađe stranu “za” se fizi?ki napadalo.
    3. Da to nije diskriminacija, ovi se ne bi toliko trudili progurati to u Ustav. Ovo je klasi?an primjer kru?ne logike.
    4. Da je faćizam za bilo ?to ?to je drukćije reći da je drukćije. Godwinov zakon na djelu (?to je neka rasprava dulja, to je ve?a vjerojatnost da đe neka strana ostati bez argumenata i de-facto priznati poraz tako ?to đe drugu usporediti s Hitlerom).

    Dakle, nitko nije uspio dati imalo smislenu primjedbu za?to je referendum = diskriminacija, a kamoli to objektivno dokazati. No to nije ono ?to je va?no. Ni strana “za” se nije mogla podićiti ba? smislenim argumentima. Iako je posjedovanje ispravnih i logi?nih argumenata vrlo korisno u privlađenju javnog mi?ljenja na svoju stranu, to nije ono ?to odre?uje ishod, kao ?to je i vidljivo s nađe politi?ke scene. Va?no je to da je strana “protiv” i dalje mogla steći simpatije javnosti ?ak i da nije imala niti jedan argument, samo da je poznavala umijeđe debatiranja. Na?alost, nije. Koliko vidim iz svih ?lanaka koji i dalje sipaju ?u? i bijes nakon poraznog ishoda referenduma za stranu “protiv”, nisu naućili lekciju. A ta lekcija je sljede?a:

    Glasovalo je 1.436.835 gra?ana, odnosno 37,90 % bira?a registriranih za izlazak na referendum. Od toga je 65.87% (cca 946 000) glasalo “Za”, a 33,51% (cca 481 000) “Protiv”. Ukupni broj bira?a na popisu je oko 3 740 000.

    Znate li ?to to znaći?

    To znaći da nije glasalo preko DVA MILIJUNA bira?a!

    Napori strane “protiv” bili su potpuno pronađeni. Tih dva milijuna, a ne onaj jedva milijun i pol koji je glasao, su oni koje treba uvjeriti racionalnim pristupom, dobrim stilom i pristojnim izlaganjem. To ?to protivnici referenduma vide u strani “za” faćiste i o?tro ih napadaju je besmisleno jer neđe uvjeriti niti jednog od tih tzv. “faćista”, a istodobno time ćine harakiri jer u oćima ostala DVA MILIJUNA ispadaju jednako fanati?ni i jednoumni kao i svoji protivnici, pa jo? i gori.

    To je fatalna gre?ka, jer je upravo ta grupa od DVA MILIJUNA ona koja odlu?uje o ishodima referenduma i izbora kroz to mođe li se donekle poistovjetiti s nekom stranom i dovući se do birali?ta da joj pomogne. Privući samo 15% (svaku đestu osobu) te grupe bilo bi viđe nego dovoljno za prevlast. Ali ne, ovi su morali reći ovima ?to ih ide (umjesto da se jednostavno usredotođe na stvarne rupe, poput ćinjenice da uopđe ne ?uva brak i da ga crkva također uni?tava), morali su pustiti pjenu iz usta, i po?njeli su zasluđeno. Paralela s vje?tinom prepakiravanja, uspje?nom prodajom svojih ideja/proizvoda i dojmu moći u ovom primjeru ima neograniđeno.


    Thank You for Smoking

    Da je primijenjeno osnovno pravilo debatiranja, opcija “protiv” bi bila svjesna da nije tu kako bi ratovala s mrskim joj “faćistima”. Ona je tu kako bi ova DVA MILIJUNA pokazala da ju je vrijedno saslu?ati i da se njene vrijednosti barem malo poklapaju sa svima njima koji su decidirano izme?u. A trenutno u tome na?alost nimalo ne uspijevaju.

    To je ono ?to je omogućilo opciji “Za” da ih razvali s ovolikom lako?om. Njeni su predstavnici oćito bili svjesni da su oći javnosti uperene u njih i da uopđe ne trebaju dokazati da đe uvođenje definicije braka u Ustav spasiti brak… ve? samo dokazati da je protivnik u krivu.

    Oznake: igra, Referendum, filozofija, Vijesti, film

  • U ime cirkusa

    Neki vole pedere, neki mrze pedere, a neki su samo pederćine
    – Igniss

    Kako nam se blići referendum 01.12., tako raste razina povezane drame i histeriziranja. Uz iznimku slu?aja Ante Gotovine, gdje je hrvatska javnost bila manje viđe ujedinjena pa nije bilo nekog konflikta, ne sje?am se kada je neki slu?aj ovoliko okupirao nacionalnu svijest. Nema onoga tko se ne osje?a pozvanim reći svoje dvije rijeći o ovoj temi, i to ?to zapaljivije i s viđe glumatanja, to bolje. Prijatelji i rodbina si sti??u ruke oko vrata kao da su partizani i ustađe u II. svj. ratu, a me?usobna optućivanja i negativnost dosegla su rekordnu razinu. Ne znam za vas, ali meni je cijela stvar ve? pođela ići na ćivce.

    Po?nimo s onim ?to imam protiv organizatora referenduma. Evo tvrdnje sa slu?bene stranice uimeobitelji.net :

    Brak je zajednica jednog mu?karca i jedne đene, temelj obitelji i idealno mjesto za ra?anje i odgoj djece. U Hrvatskoj se 87% djece ra?a u braku

    S prvom ređenicom se mogu sloćiti u potpunosti. Ja nisam ni posebno tradicionalan ni vjernik, ali itekako prepoznajem vrijednost nekih tradicija za razvoj civilizacije i dobrobit ?ovjeka opđenito, bez ozbira na spol. Također prepoznajem da je degradacija nekog dru?tva prili?no sna?no vezana za postotak djece rođene i odgojene izvan braka.

    Ali, ljudi moji, ako vas toliko zanima o?uvanje obitelji i idealno mjesto za ra?anje i odgoj djece, za?to se onda ne uhvatite neke stvarnije prijetnje? Recimo, mizandri?ni zakoni i sudska praksa koji omogu?avaju bilo kojoj supruzi da katapultira mu?a u robovlasni?ki odnos pridonijeli su barem tisu?u puta viđe razvoda i uni?tenih djetinjstava. Katoli?ka Crkva, koja se toliko zalađe za obitelj, otvoreno radi na njenom uni?tavanju kroz glorificiranje samohranog majćinstva. Garantiram vam, sve da uvedemo homoseksualne brakove i homoseksualci posvoje tisuđe djece i iz nekog razloga svi zlostavljaju tu djecu, ta ?teta naneđena djeci i obitelji bi i dalje bila kap u moru u odnosu na ono ?to su ve? napravili i jo? đe napraviti upravo kr?teni ljudi koji se inađe izja?njavaju kao konzervativni i tradicionalni.

    Poku?avati rijećiti ovaj problem uvođenjem spomenute definicije u Ustav je kao spa?avanje Titanica ?lićicom za kavu. Zapravo, ćitajući va? popis zabrinutosti, nisam siguran da je ova inicijativa uopđe svjesna korijena problema.

    Da smo manje uloćili u ?amce za spa?avanje i pa?ljivu vo?nju i samo ponijeli ?lićicu, ovo nam se ne bi dogodilo.

    ?ak i kada bi bilo dokazivo da đe homoseksualni brakovi izazvati nekakvu mjerljivu ?tetu ve?u od one koju ve? izazivaju heteroseksualni brakovi (koji se zatim prikladno transformiraju u samohrano roditeljstvo na naćin koji svi potpuno prihva?aju), to bi opet bilo nepotrebno stavljati u Ustav. Lijepo zvući, ali ne vidim kako to ikome koristi i za?to bi se dr?ava trebala mije?ati. Umjesto toga, trebali biste urediti da se dr?ava manje mije?a, recimo kroz prijedlog zakona koji podiđe teret dokazivanja prilikom optu?bi za obiteljsko zlostavljanje tako da viđe nije dovoljna samo rije? kako bise nekoga uhitilo, ili kroz uvođenje gornje granice alimentacije. Mogu?nosti su neograniđene, meta ima kao u strjeljani.

    No nemojte dobiti pogre?an dojam da zbog toga imam ne?to protiv ove inicijative. Moj ukupni stav o njoj je “tko voli nek izvoli”. Oni koji su mi se posebno zgadili ove vedre jeseni su protivnici referenduma. Gdje da po?nem?

    1. Protivnici referenduma nemaju pojma uzrokuje li on uopđe diskriminaciju

    Zamislimo da referendum prođe i odredba “brak je ćivotna zajednica mu?karca i đene” uđe u Ustav. ?to đe se dogoditi?

    Dogodit đe se jedno veliko, debelo NI?TA.

    Ta odredba nićim ne sprje?ava postojanje homseksualne zajednice po pravu izjednađene s brakom, kao ?to nalađe makar osnovno poznavanje prava i kao ?to organizatori referenduma sami obja?njavaju. Nitko nije diskriminiran. Ako ućinak postoji, on ima efekt copyrighta, da se za zajednica ne smije nazivati brakom, ve? bilo kako drugaćije, a to nije diskriminacija.

    Ali ono ?to je jo? luđe od toga je to ?to protivnici referenduma svi odreda nemaju ni najmanju ideju o efektu referenduma. Opetovano sam najglasnije glasove protiv referenduma pitao “Znate li je li pravni efekt referenduma da A) zabrani bilo kakvu homoseksualnu zajednicu koja bi imala prava poput braka, ?to bi bila diskriminacija, ili B) samo zabrani da se takva homoseksualna zajednica s pravima poput braka zove brakom, ?to je samo copyright?” I odgovor je, vjerovali ili ne, uvijek bila ili tićina ili priznanje da se radi o slu?aju “B”. Niti jedan jedini put nisam dobio odgovor “Mislim da se radi o pravnom efektu “A” i zato smatram da je to diskriminacija koju valja zaustaviti.”

    Većina protivnika referenduma uopđe ne zna protiv đega se buni!
    Da jo? jednom ponovim:
    VE?INA PROTIVNIKA REFERENDUMA UOP?E NE ZNA PROTIV ?EGA SE BUNI!

    Ali nema veze, ustajati za ljudska prava (?ak i kada im ni?ta ne prijeti) je popularno i daje priliku za ispu?tanje pravedni?kog bijesa. ?to nas vodi do…

    2. Većina protivnika referenduma se viđe zgra?a na to ?to se netko usu?uje imati ne?to protiv homoseksualaca nego na sam referendum

    Lu?aci. Ispunjeni mr?njom. Bolesnici. Monstrumi. Nezamislivo zli. To su, vjerovali ili ne, etikete koje protivnici referenduma lijepe na organizatore… ne zato ?to su napravili referendum, ve? zato ?to su se usudili reći da imaju ne?to protiv homoseksualnosti. Ali za?to je imati ne?to protiv homoseksualnosti monstruozno, dokle god ne poziva na nekakvu stvarnu diskriminaciju ili nasilje? Ja nemam ba? ni?ta protiv homoseksualnosti, pa ipak ne smatram one koji imaju bolesnicima osim ako ne idu bacati kamenje.

    Mnogi ljudi imaju ne?to protiv igra?a, politi?ara, trgovaca, institucija, dr?ava, debelih ljudi, anoreksi?nih ljudi, mići?avih ljudi, lijepih ljudi, ru?nih ljudi, i tko zna đega ve?, i ne libe se priznati da su im te stvari odbojne na prvi pogled i to reći na puno otrovnije naćine… ali reci da ti se ne svi?aju homseksualci i otvara se pakao. Da sam ja tako osjetljiv (a ja sam zapravo dobivao prijetnje nasiljem zbog ovoga ?to piđem), ve? bih odavno poćinio samoubojstvo.

    3. Protivnici referenduma opona?aju metode upravo Katoli?ke crkve i diktatora koje preziru

    Tvrdnje da je u?asno, kriminalno (al’ ba? ono fakat u?asno) kada netko misli ili izjavi da mu se homoseksualnost ne svi?a i obrazloći za?to misli da je to lođe za dru?tvo mogu se opisati samo jednom rije?ju: Inkvizicija. Ne tako davno, upravo Crkva je klala ljude ili ih (ako su imali sređe) napadala i izop?avala iz dru?tva samo zato ?to bi ih netko optućio da imaju u glavi grije?ne misli. No vremena su se promijenila i danas je isti tretman rezerviran za grije?ne misli o homoseksualnosti, samo obrnute.

    O pravu na referendum ne trebam ni?ta ni govoriti, ali kako me?u ovom publikom oćito ima mnogo autisti?nih trollova, moram to jasno izreći. ?ak i da stvarno jest bolesno da netko đeli unijeti ovo u Ustav (a nije, samo je beskorisno kako sam naveo na pođetku) i da postoji nekakva stvarna diskriminacija protiv koje bi svatko moralan trebao glasovati, za?to ljudi ne mogu imati pravo predloćiti ?to hođe? Temelj demokracije je pravo na slobodno izra?avanje – ako ono ne uklju?uje ne?to protiv homoseksualnosti, naravno. Neka Ustavni sud ne odobri prijedlog, neka referendum propadne zbog premale izlaznosti ili previđe glasova “ne”, neka referendum prođe ali ga vlada odbije implementirati zbog savjesti, neka dođe do gra?anskog ?trajka… sve je to ok.

    Znate ?to nije ok? Odrećivati ljudima ?to smiju misliti i za ?to smiju uopđe prikupljati potpise.

    Govoreći o kontroli mi?ljenja u Big Brother stilu, pada mi na pamet klub zemalja gdje gra?ani nemaju pravo izlagati ?to god đele i raditi referendume o bilo kojoj temi koja im padne na pamet. Znate, onaj tamo? Poćinje sa Sjevernom Korejom, nastavlja se s Iranom, a zavr?ava s Rusijom, Kinom i Kubom. Sve uzorne zemlje kojima se liberali i ljevi?ari inađe dive zbog demokracije i razvijenog javnog diskursa.

    4. ?ak i kada bi se radilo o nekakvoj diskriminaciji, trebali bismo biti zahvalni desni?arima ?to su napokon naućili rje?avati svoje probleme kroz okvire pravne dr?ave, a ne nasiljem

    Pribjegavanje nasilju je, mora se priznati, dugo vremena bilo standardna metoda hrvatske desnice. To je bilo uistinu bolesno i osobno sam prezirao većinu desni?ara zbog toga, makar oni i ne bili nasilni. No vremena su se promijenila i danas desnica zna da nije u redu prijetiti dr?avnim udarima, tući politi?ke protivnike i raditi sli?ne gadarije… i zato je nagra?ujemo pogrdama. Ali mislio sam da je upravo to ono ?to đelimo – da se ljudi s kojima se ne slađemo civiliziraju i po?nu koristiti civilizirane metode kojima đe izraziti svoje suprotno mi?ljenje?

    Woooops, zaboravio sam da problem nije bilo nasilje, ve? to ?to uopđe postoji suprotno mi?ljenje. Moj bed.

    Zaklju?ak: iako ?u glasati protiv na referendumu jer mi se ovaj prijedlog ćini nepotrebnim/beskorisnim, ova epidemija iracionalnosti je osigurala da ?u se obradovati ako referendum prođe i time da svojim protivnicima lekciju iz kulture i demokracije. A sve to nikada ne bih mislio da nije ovog medijskog cirkusa i moralnog bankrota koji su mnogi otkrili.

    Pokret za ljudska prava – uspje?no okređe ljude od ljudskih prava jo? od 2013!

    EKSKLUZIVNO! PRVE REAKCIJE NA REFERENDUM!

    Oznake: homoseksualnost, U ime obitelji, brak, razvod, big brother, diskriminacija, filozofija, Vijesti