Juđer sam vodio zanimljivu raspravu o tome jesu li neke studije koje imam na stranici relevantne za nas ili ?ak u svojim sredinama. U sklopu toga pojavilo se zanimljivo pitanje koje je vrlo va?no za sposobnost kriti?nog razmi?ljanja i filtriranja svih informacija koje nam danas dolaze podjednako iz lai?kih i znanstvenih izvora: kako odrediti vjerodostojnost studije? Kao primjer kriterija za rasućivanje, evo dvije analize:
A) Svaku tre?u đenu u hrvatskoj partner zlostavlja ekonomski – Klasni?, K., Sarnavka S.; Konstrukcija i evaluacija skala namijenjenih mjerenju prepoznavanja i iskustava ekonomskog nasilja nad đenama u intimnim vezama; FFZG, B.A.B.E.; 2013.
U obranu ovog istraćivanja koje je stajalo vrtoglavih 80 000 kn, nisam siguran je li tako ispalo zbog namjere ili razine stru?nosti autorica, ili su samo mediji napuhali tvrdnje i time dali pogre?an dojam, no svejedno đe poslućiti kao dobar model nekih manjkavosti u znanstvenim radovima u ovom podru?ju. Kao prvo, pogledajmo kako je sastavljen upitnik:
…kvalitativnu analizu triju skupina đena pomo?u dubinskih intervjua: 1. đena ?rtvi obiteljskog nasilja (bivđe ili sada?nje ?tiđenice sigurnih ku?a na podru?ju Zagreba), 2. đena u intimnim vezama kod kojih ne postoji slu?beno evidentirana povijest nasilja od strane intimnog partnera te 3. đena ćiji se muđevi ili vanbra?ni partneri lijeđe od ovisnosti o kockanju (otprilike 10 đena iz svake skupine).
Jednom kada su te tri skupine od po 10 đena navele kakve su oblike nasilja iskusile, po tome je dizajnirana skala po kojoj đene mogu kvantitativno izraziti koliko se koji oblik nasilja odnosi na njih. Do sada sve ok (naravno, ako izuzmemo slona u sobi u obliku ne-ukljućivanja niti jednog mu?karca u intervjue, kao da ta demografska skupina ne mođe nikada trpiti nasilje).
Ovisno o okolnostima, anketno đe istraćivanje biti provedeno ili na reprezentativnom uzorku đena Republike Hrvatske (N=600) ili na prigodnom uzroku đena grada Zagreba koje su u intimnim vezama (N=200).
Uzorak je u redu. No problem nastaje u tumađenju rezultata. Recimo, pogledajmo ove rezultate.
A1) Razvodnjavanje i navođenje na odgovor
đene u uzorku iskusile su sljedeđe pojave:
– partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)
– dovodio je u situaciju da je morala lagati o cijeni neđega ?to si je kupila (13,5%) ili je kupljeno morala skrivati (13,1%)
– bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)
– donosio va?ne odluke o ulaganju ili trođenju njezinog ili zajedni?kog novca bez dogovora s partnericom (10,6%)
– pona?ao se kao da je njegov novac samo njegov, a njezin je novac zajedni?ki (9,8%),
– onemogu?avao partnerici da vlastiti novac troći onako kako ona đeli (8,9%),
– dovodio je u situaciju da nema novca za osnovne ćivotne potrebe poput hrane, rećija, odjeđe (8,4%)
– branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)
– tajio joj informacije o stanju zajedni?kog ra?una (7,3%)
Kao prvo, nailazimo na problem subjektivnosti, odnosno unođenja ekstremnih vlastitih kriterija u ne?to ?to bi trebalo biti objektivno istraćivanje. Naime, “partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)” nije nasilje. Nigdje se na navodi upotreba sile, prijetnje, prijevare ili neđeg sli?nog. To vodi do razvodnjavanja pojma “nasilje” do samog besmisla. Ekvivalent bi bilo istraćivanje o tome koliko su mu?karci imali seksualnih partnera gdje se zaklju?ak donosi na temelju odgovora “koliko ste đena poljubili” u ćivotu. To jednostavno nije ista kategorija. Dapađe, uvredljivo je za sve one đene kojima je partner stvarno na silu oduzeo kreditnu karticu i zaprijetio im ako se usude zaposliti.
Isto tako, “bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)” je u suprotnosti sa sljedećim indikatorom “branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)”. Ukoliko on mora nju pitati za dopu?tenje za uzimanje zajedni?kog novca, te je nasilje ako ne pita, za?to je onda nasilje ako ona mora traćiti njegovu dozvolu? Ili uzimanje zajedni?kog bez pitanja nije nasilje ili jest, odlućite se.
?toviđe, sve ovo ispada pogotovo licemjerno kada se jedna od skupina đena koje su sastavljale upitnik sastojala od đena s muđevima na lijeđenju od ovisnosti o kockanju. Izgleda da, ako one prigovore muđevima ?to trođe svoj novac na kockanje, to je sve u redu, no ako mu?karac prigovori đeni o njenom novcu iz bilo kojeg razloga, to je nasilje. Isto tako, siguran sam da su muđevi kockari vrlo đesto dovedeni u tobođe nasilnu situaciju da su morali “skrivati kupljeno”, no tu se nitko nije bunio.
Iz svega toga izveden je sljedeći zaklju?ak:
Gotovo svaka tre?a đena u Hrvatskoj (ili 29%) koja ćivi u intimnoj vezi s partnerom doćivjela je ekonomsko nasilje. Novine zatim to dodatno napuhuju na “svaka tre?a” s ciljem stvaranja moralne panike.
Samo jednu kategoriju nasilja? Mo?da ba? jednu od ove tri s oćitim problemima koje sam naveo? Dvije kategorije? Pet? Svih osam? Ne znamo. Uzevći u obzir da je najbenignija i najćira kategorija tek na 15%, nisu velike ?anse da je bila potrebna kombinacija vrsta nasilja da bi se đenu opisalo kao ekonomski zlostavljanu.
Sve ovo nam daje osnovane razloge vjerovati da je studija provedena s nekom skrivenom agendom koja je dovela do formuliranja pitanja kako bi bio potvrđen unaprijed donesen zaklju?ak, a ne utvrđena objektivna istinitost hipoteza istraćivanja. Umjesto da se iz podataka izvede zaklju?ak, iz zaklju?ka su prikupljeni podaci. U najgorem slu?aju, studija je maliciozna. U najboljem, treba uzeti rezultate s oprezom.
A2) Histeriziranje suprotnih podataka
“Zanimljivi su i podaci koji se odnose na ekonomsko nasilje nakon prekida braka ili veze, jer je … gotovo 8% đena moralo otići iz partnerova stana ili kuđe iako su u tu nekretninu zajedni?ki ulagali.”
?ak 8% đena moralo je napustiti partnerovu nekretninu, iako su oboje ulagali u nju! Podatak zvući ?okantno dok se ne uzme u obzir da to mora znaćiti da, osim ovih 8% koje su doćivjele najgore moguđe – bile izbađene iz zajedni?kog ulaganja – ostaje miks od 92% razvedenih/single đena koje su poslije prekida braka ili veze doćivjele nekakav drugi ishod: ili po?ten za oboje ili nepo?tena prema mu?karcima. Razlikujući to u ćijem je vlasni?tvu nekretnina i, ako je samo nećija a ne zajedni?ka, tko je ulagao u nju tako da stekne neku razinu prava kao da je zajedni?ka, ostali mogući ishodi za đene su:
a) ostale u vlastitoj nekretnini u koju partner nije ulagao (po?teno)
b) ostale u vlastitoj nekretnini, iako je i partner ulagao u nju (nepo?teno prema mu?karcima)
c) oti?le iz njegove nekretnine u koju nisu ulagale (po?teno)
d) ostale u njegovoj nekretnini u koju nisu ulagale (nepo?teno prema mu?karcima)
e) ostale u zajedni?koj nekretnini zajedno s partnerom (po?teno)
f) ostale u zajedni?koj nekretnini, a partner morao otići (nepo?teno prema mu?karcima)
Kolika je ?ansa da opcije b, d i f također ne ćine barem 8% ishoda razvoda / prekida? Kolika je ?ansa da opcije a, c i e ćine svih ostalih 92% slu?ajeva? Studija ne kađe.
Popis ne sadrći mogu?nost “oti?le iz vlastite nekretnine u koju partner nije ulagao (nepo?teno prema đenama)”)” jer je, sasvim oćigledno, ta mogu?nost mnogo gora od odlaska iz njegove nekretnine u koju se ulagalo ili zajedni?ke nekretnine pa bi zasigurno bila navedena da se ikada dogodila ili bi bila ubrojena u spomenutih 8%.
Isto tako studija ne spominje je li tih 8% đena prisiljenih na odlazak iz nekretnine u koju su zajedni?ki ulagali dobilo nekakvu drugu kompenzaciju, kao recimo automobil, drugu nekretninu, uzdr?avanje, nadprosje?no visoku alimentaciju i sl. Ovaj podatak sam po sebi ne znaći apsolutno ni?ta, kao da sam izbrojao stabla u nekom parku i ostao na tome, ne usporedivći ih ni s ćime.
Za usporedbu, pogledajmo drugu studiju jednom citiranu na ovom blogu:
B) Za?to đene stvarno vole narcisoidne psihopate
Ovdje su karakterne osobine mra?nog trojstva utvrđene objektivnim, univerzalnim testom MACH-IV koji mjeri sljedeđe:
– narcisoidnost – grandiozni pogled na samog sebe, osje?aj zaslućivanja, egoizam
– makijavelizam – manipulacija, eksploatacija drugih, upotreba prijevare i cini?no odbacivanje moralnosti zbog fokusa na sebe
– psihopatstvo – impulzivna sklonost uzbuđenjima, sebi?nost, okrutnost, nesposobnost empatije za druge, odsustvo ?aljenja ili osje?aja krivnje
… i postavljena je hipoteza da ljudi s osobinama mra?nog trojstva (izrađenim jednim, dvoje ili troje navedenih) imaju viđe seksualnih partnera i opđenito su seksualno privla?niji.
B1) Test ne razvodnjava osobine i ni na koji naćin ne navodi na odgovore ili zaklju?ke kao ?to radi prva studija. Ono ?to je jo? va?nije, ne ovisi o jednostavnom odgovoru da/ne, ve? je stupnjevit i omogu?ava prađenje korelacije na viđe razina.
Ukoliko primjenite ovaj test na bilo koji slu?ajni uzorak, sigurno je da đete dobiti normalnu distribuciju osobina – veliku većinu blizu prosjeka, te određen dio znatno ispod i znatno iznad. Onda ih mođete sortirati po drugim osobinama koje slijede neku drugu distribuciju i tako usporećivati. Razlika izme?u dva grafa je korelaciju koju traćite i po kojoj donosite zaklju?ke.
B2) Pitanja za upitnik formulirana na temelju prosjeka populacije, ne ekstrema
Druga pozitivna odlika ovog istraćivanja je to ?to je uzorak slu?ajan unutar jednog sveućili?ta. Istraćivaći nisu posjetili zatvor kako bi formirali pitanja za test, ve? su uzeli populacijske prosjeke. Ali, reći đete, isto kao i u pro?lom istraćivanju, samo smo skupili neki uzorak, testirali ih i pitali. Mo?da su lagali o svojoj seksualnoj pro?losti. Ili mo?da njihov uspjeh nije rezultat mra?nog trojstva, ve? dobrog izgleda ili neđeg tređeg. Naravno, te druge faktore su provjerile druge studije.
Dating Preferences of University Women: An Analysis of the Nice Guy Stereotype
Young Women’s Dating Behavior: Why/Why Not Date a Nice Guy?
B3) Multifaktorska analiza, viđe ishoda, ne ovisi iskljućivo o samo-opisivanju
U ovom slu?aju, opet je prikupljen reprezentativan mu?ki uzorak i utvrđena distribucija osobina mra?nog trojstva unutar uzorka, kao i broj seksualnih partnerica. Zatim su slike svih subjekata dane grupi đena na ocjenjivanje, te je svaki subjekt dobio i prosje?nu ocjenu izgleda od 1 do 10. Time je iskljuđena mogu?nost da studenti sami ocjenjuju svoj izgled pa da oni s viđe mra?nog trojstva umi?ljeno sami sebe opi?u ljepćima nego ?to jesu. Korigirano za razlike u njihovom izgledu, subjekti su opet imali mjerljive razlike u seksualnom uspjehu koje su korelirale s njihovom razinom osobina mra?nog trojstva.
?ak i ako kađemo da su ova istraćivanja reprezentativna samo za svoje sredine (npr. uzorak s ameri?kog kampusa samo za SAD), pa stoga mo?da ne vrijede za cijeli svijet, moguđe je lako provesti meta-analizu nacionalnih studija, iz koje đe se pronaći interval pouzdanosti rezultata za ostatak svijeta gdje istraćivanja jo? nisu provedena. Isto je ućinio i David Schmitt sa Sveućili?ta Bradley u Illionisu, kada je istraćio isto na uzorku od 35 000 ljudi iz 57 zemalja i prona?ao istu povezanost. “ćini se da je ova pravilnost univerzalana diljem svijeta,” rekao je. Sve ovo upu?uje na to da se studiju mođe uzeti kao ispravan izvor podataka.
Zaklju?ak: kada radite ili analizirate studiju, uvijek morate obratiti pozornost na njene slabe to?ke – odnos korelacije i uzroka, oslanja li se iskljućivo na izjave ili mjeri i neke objektivne stvari, navodi li na odgovore, te poklapaju li se zaklju?ci istraćivanja sa stvarno prikupljenim podacima. Sve drugo je nepo?teno prema vađem ćitateljstvu.
Oznake: znanost, mra?no trojstvo, zlostavljanje, feminizam
Leave a Reply