Zubak com d.o.o.

Tag: znanost

  • Znanost potvr?uje igru 6: đene nemaju pojma ?to ih uzbu?uje


    Ako ste moj dugogodi?nji ćitatelj, vjerojatno vam je dobro poznato sljedeđe:

    Ignissovo pravilo #22: Ako đeli? biti uspje?an sa đenama, prati ?to đene rade, a ne ?to govore.

    Kriti?ari to vole zlonamjerno interpretirati kao da ja đenama pripisujem nekakvu zlu namjeru ili zavjeru obmanjivanja mu?karaca, no realnost je zapravo sasvim nevina i indiferentna: đene jednostavno nemaju ni najmanju ideju ?to ih uzbu?uje i za?to ih to uzbu?uje.

    Ne vjerujete? Danas nam stiđe ova zamamna studija o seksualnim preferencijama koju nam je ljubazno priredila prof. Meredith Chivers sa sveućili?ta Queen’s University iz Ontarija u Kanadi:

    ?to đene đele?

    METODOLOGIJA:

    Za svrhu studije, istraćivaći su pripremili po nekoliko kraktih filmova sa sljedećim temama:

    1) heteroseksualni spolni odnos izme?u mu?karca i đene
    2) homoseksualni spolni odnos izme?u mu?karca i mu?karca
    3) homoseksualni spolni odnos izme?u đene i đene
    4) mu?karac kako masturbira
    5) đena kako masturbira
    6) nabildani mu?karac koji gol đeta po plaći
    7) vitka đena koja gola radi aerobik
    8) spolni odnos izme?u dvaju patuljastih ćimpanzi (majmuna vrste bonobo)


    Mođemo se samo nadati da su ljudski parovi izgledali ljepđe od ovoga.
    Izvor slike

    Snimke iz navedenih 8 kategorija su prikazane mu?karcima i đenama obje seksualne orijentacije.

    Seksualno uzbuđenje je istovremeno bilo mjereno na dva naćina: objektivno i subjektivno. Sudionici su sjedili u udobnoj ko?noj fotelji u njenom laboratoriju u Centru za mentalno zdravlje i lijeđenje ovisnosti pri Sveućili?tu u Torontu gdje prof. Chivers drći nastavu. Genitalije sudionika su bile spojene na pletizmografe – za mu?karce je to ure?aj koji se navuđe na penis kako bi mjerio nabreklost, a za đene mala plasit?na sonda koja se smjesti u vaginu i mjeri protok krvi u genitalijama. Svaki sudionik je također bio opremljen jednostavnom tipkovnicom kako bi mogao na broj?anoj ljestvici ocijeniti svoju razinu seksualnog uzbuđenja.

    REZULTATI:

    Mu?karci su u prosjeku genitalno reagirali na naćin koji je prof. Chivers opisala kao “odgovarajućim kategoriji”.
    Mu?karci koji su se izjasnili kao heteroseksualni su doćivjeli erekciju gledajući heteroseksualni seks, lezbijski seks i đene koje masturbiraju i vje?baju. U pravilu su bili indiferentni kada su na ekranu bili samo mu?karci.
    Homoseksualni mu?karci, s druge strane, su bili uzbuđeni na dijametralno suprotan naćin.
    Također, bilo kakva nada da đe ćivotinjski seks pobuditi ne?to u mu?karcima obje orijentacije je propala jer ih uopđe nisu uzbudili majmuni.
    Isto tako, opisi uzbuđenja putem tipkovnice i su se poklapali s oćitavanjima pletizmografa. Umovi i genitalije mu?karaca su se potpuno slagali.

    Kod đena je bilo znatno drugaćije.
    Bez obzira na to kao koja su se seksualna orijentacija izjasnili, sve su pokazivale znatno i vrlo brzo uzbuđenje prilikom prikazivanja mu?karaca s mu?karcima, đena sa đenama i đena s mu?karcima.
    Viđe ih je objektivno uzbudila đena koja vje?ba nego mu?karac koji đeđe po plaći, a genitalije su im bile vrlo prokrvljene i kod scena s majmunima (iako trunku manje nego kod zgodnog mu?karca u đetnji).
    Kod đena se ćinilo kao da um i genitalije jedva pripadaju istoj osobi. Oćitanja s pletizmografa i unosi u tipkovnicu se gotovo uopđe nisu poklapali.

    Tijekom lezbijskih scena, heteroseksualne đene su prijavile puno manje uzbuđenja nego na ?to su upućivale njihove vagine, tijekom scena s dva mu?karca je razlika bila jo? ve?a, a tijekom heteroseksualnog odnosa su tvrdile da su uzbuđene puno viđe nego ?to su zapravo bile.
    Kod ispitanica koje su bile lezbijke, izrađeni i izmjereni rezultat su se donekle priblićili prilikom scene s dvije đene, no prilikom scene s dva mu?karca je njihovo uzbuđenje bilo jo? veđe, unato? tome ?to su ustvrdile da im to nije zanimljivo.
    Također, sve đene su bez obzira na orijentaciju tvrdile da ih nimalo ne uzbu?uje gledanje ćimpanzi.

    Pod uvjetom da je provode ljudi kojima je uistinu stalo do znanstvene metode, a ne do guranja ideologije i silovanja rezultata kako bi potkrijepili tezu, znanost uvijek potvr?uje moje pisanje. I ja i svaki imalo iskusniji ćitatelj iz vlastitog iskustva dobro znamo da je “to nikad ne bi radilo na meni” samo tvrdnja bez pokri?a, isto kao i “nikada to ne radim na prvom spoju” i “on nije moj tip”.

    To je razlog za?to đe savjet iskusnog mu?karca uvijek nositi stotinu puta ve?u vrijednost nego savjet ?ak i najdobronamjernije đene na svijetu.

    Oznake: znanost, seks, seksualne preferencije, racionalizacijski hr?ak, đene, lezbijke, homoseksualnost

  • Ne postoji “zdrava pretilost”


    Ba? u pravi trenutak nakon blagdanskog pre?deravanja nam stiđe ova radosna novost:

    Ne, NIJE MOGU?E biti ‘debeo i zdrav’, ka?u eksperti: puno vje?banja u stanju pretilosti ‘ne sprje?ava ranu smrt’


    Izvor slike

    Biti debeo ali u dobroj formi je mit, utvrdili su znanstvenici. Ako ste pretili, velika kolićina tjelesne aktivnosti neđe sprijećiti preranu smrt. Istraćivaći ka?u da je znatno va?nije biti vitak, ?ak i ako niste u dobroj formi.

    Godinama su eksperti vjerovali da je moguđe biti ‘debeo ali u dobroj formi’ i i dalje biti relativno dobrog zdravlja. Teđe odrasle osobe su pretpostavljale da im tih “par kila vi?ka” ne smeta dokle god se redovno bave tjelesnom aktivno??u. No, saznanja iz ?vedske studije na uzorku od preko 1.3 milijuna mu?karaca sugeriraju da su bili u krivu.

    Profesor Peter Nordstrom sa sveućili?ta Umea je pregledao zdravstvene kartone mu?karaca tijekom 29 godina, od 18. godine nadalje. Svi su se bili pridrućili obrambenim snagama, ?to je prilikom pridrućivanja ukljućivalo i test tjelovje?be na biciklu za vje?bu. Također su svi bili izmjereni i izvagani, ?to je omogućilo istraćivaćima saznati jesu li bili pretili ili ne.

    Zatim su profesor Nordstrom i njegova ekipa pregledavali podatke o mu?karcima kako bi vidjeli tko je od tog doba umro od raznih bolesti, uklju?ujući rak i bolesti srca i krvoćilnog sustava.

    Otkrili su da mu?karci u dobroj formi imaju znatno manju ?ansu umiranja nego oni u lo?oj formi. No, taj efekt je bio poni?ten ako su bili pretili. Mu?karci koji su bili vitki i neaktivni su imali 30% manju ?ansu umiranja nego oni koji su bili debeli ali u dobroj formi.

    Studija je objavljena u ?asopisu “International Journal of Epidemiology”.

    Racionalizacijski hr?ci đena diljem svijeta izrazili su svoju nevjericu nad ovom mizogini?nom studijom i ustvrdili kako se “njeni rezultati nikako ne bi mogli odnositi na njih jer je istraćivanje provedeno na mu?karcima, a svi znaju da mu?karci i đene nisu nimalo sli?ni iako je spol samo dru?tvena konstrukcija”.

    Oznake: percepcija tijela, debljina, znanost

  • Maslowljeva hijerarhija potreba obja?njava za?to smo sve nesretniji


    1943. godine, prof. Abraham Maslow objavio je “Teoriju ljudske motivacije” u ?asopisu Psychological Review, te je to do dan danas jedan od najpoznatijih radova svijeta. Upe?atljivom infografikom prikazao je i sistematizirao urođene ljudske potrebe, kao i neosporan niz u kojemu one moraju biti ispunjene kako bi bilo postignuto zadovoljstvo ljudskog bi?a. Na ne?to sli?no je ve? 1873. aludirao Lav Nikolajevi? Tolstoj kada je u poznatom uvodu Ane Karenjine napisao da su “sve sretne obitelji iste, a svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj naćin”. Isti princip uveden je i mnoga druga podru?ja, kao npr. u teoriju organizacije, isti?ući kako za uspjeh neke organizacije moraju biti ispunjeni svi preduvjeti; samo jedna neispunjena stavka dovoljna je za sprje?avanje napretka. Sam koncept holisti?kog promatranja sustava seđe jo? daleko dublje u pro?lost, te ga se popularno povezuje s Hinduizmom.

    ?to je Maslowljeva hijerarhija potreba?

    Po prikazanoj piramidi, potrebe moraju biti ispunjene ovim i niti jednim drugim redom – ako red bude zaobiđen, dolazi do uru?avanja cijelog sustava:

    (5) – dno piramide: osnovne fiziolo?ke potrebe, tj. hranu, vodu, zrak i za?titu od atmosferskih (ne)prilika.

    (4) – vići temelj: sigurnost, pouzdanost, i za?tita od stresa iz okoline.

    (3) – sredina: ljubav, pripadanje, obitelj

    (2) – toranj: samopo?tovanje, samopouzdanost, cijenjenost, nezavisnost i sloboda

    (1) – vrh: samo-aktualizacija, maksimizacija svojih potencijala kao ljudskog bi?a

    Dakle, ako je netko uvijek gladan, đedan ili smrznut, neđe biti pretjerano zainteresiran za to je li njegova situacija dobro utemeljena i predvidljiva ili nije. Onaj tko nema stalne prihode i sigurnost đe se slabo brinuti o tome uklapa li se u okolinu i slađe s prijateljima. Onaj tko je seksualno frustriran đe imati probleme sa samopouzdanjem i shva?anjem samog sebe. Onaj tko nije psiholo?ki stabilan i uravnoteđen kao osoba neđe ispuniti svoje snove.

    Pojednostavljeno? Da. Bezvezno? Ne. Uzmite u obzir kako izgleda stanje piramide nađeg dana?njeg dru?tva, kao i većine zapadnih:

    Hrane skoro svi imamo napretek, i unato? rastu?oj dru?tvenoj nejednakosti i recesiji i dalje se nalazimo u dobu kada nitko ne umire od gladi. Dapađe, nađe fiziolo?ke potrebe su trenutno viđe ugrođene time ?to smo u prosjeku enormno debeli i nepokretni, do te mjere da ođekivani ćivotni vijek pada po prvi put u povijesti.

    Stanje u svijetu je mo?da nestabilno i prepuno mini-ratova i terorizma, zakoni su nepravedni, policija je militarizirana i postoje masovni programi ?pijuniranja, ali vrlo smo daleko od masovnih klanja koja su bila svjetski standard ve? nekoliko tisu?lje?a. Prosje?an ?ovjek ne ćivi u strahu i nepouzdanosti. Mogao bih reći da su ove dvije kategorije trenutno u fazi nazadovanja, ali ni?ta viđe od toga.

    Ono u đemu dana?nje dru?tvo ima najveći deficit je tre?a kategorija. Obitelj je temeljito devastirana i kao realnost i kao koncept. Nevjerojatan postotak mu?ke populacije ćivi u beskona?nom ili dugotrajnom seksualnom celibatu , a da ne govorimo o tome koliko oba spola oskudijevaju intimno??u i ljubavlju.

    Ekstreman vi?ak imamo pri vrhu piramide, gdje je balon narcisoidnosti napuhan do krajnjih granica, te uporno tlaći temelje ispod sebe.

    Isto tako, nikada nije bilo bolje doba za ispunavanje svojih snova, samoaktualizaciju i hobisti?ko ili profesionalno bavljenje svojom stra??u, kakva god ona bila. Ali koga briga za snove ako si sam, frustriran, nezdrav i (odaberi) nema? djece ili su ti djeca oduzeta?

    Dana?nje stanje mođemo najbolje opisati opskurnom engleskom frazom “Sorry doesn’t feed the bulldog”, ili drugim rijećima, “Ne mođe? jesti snove”. Snovi ti neđe reći da te vole, i snovi se neđe smijati s tobom.

    Mođe li dru?tvo dugoro?no egzistirati s ovakvim oblikom piramide?

    https://www.deliveryrank.com/blog/how-to-stop-overfishing

    Oznake: psihologija, znanost, povijest, ljubav, politika

  • Znanost potvr?uje igru 4: Distorzija vremena


    Ono ?to umje?ni igraći o ljudskoj prirodi ve? znaju svojim ćivotnim iskustvom, ?to narodna mudrost i religije nagovje?taju, a ?to feminizam ljutito negira, to psihologija upravo potvr?uje i objavljuje u recenziranim znanstvenim ?asopisima.

    Dame i gospodo, predstavljam vam znanstvenu potvrdu Ignissovog koncepta distorzije vremena (TM):

    Zamislite situaciju koja nam je svima dobro poznata: sjedite za stolom u uredu ili doma. Kopajući po nekim papirima, usput naiđete na prljavu ?alicu iz koje ste pili kavu prije toliko vremena da bi se njena starost mogla datirati ugljikom. Bolje da je operete. Uzmete ?alicu, izađete kroz vrata iz svog ureda i uputite se u kuhinju. Ali dok ste stigli u kuhinju, zaboravili ste za?to ste uopđe ustali i vratite se u svoj ured s osje?ajem zbunjenosti – sve dok opet ne pogledate dolje i ugledate ?alicu.

    Svima nam je poznat đest i iritantan doćivljaj stizanja nekamo samo kako bismo shvatii da smo zaboravili ?to tu đelimo. Svi znamo za?to se takvo zaboravljanje doga?a: postajemo senilni, nismo obra?ali dovoljno pozornosti, pro?lo je previđe vremena, ili jednostavno nije bilo va?no. Ali “potpuno drukćija” ideja nam stiđe od istraćiva?a sa sveućili?ta Notre Dame. Prvi dio naslova njihovog ?lanka ga najbolje opisuje: “Hodanje kroz dovratke uzrokuje zaboravljanje.”

    Gabriel Radvansky, Sabine Krawietz i Andrea Tamplin su posjeli sudionike ispred monitora na kojemu se odvijala video igra u kojoj su se mogli kretati uokolo koristeći strelice. Unutar igre bi pri?li stolu s nekim obojenim geometrijskim tijelom na sebi. Njihov zadatak je bio uzeti objekt i odnijeti ga na drugi stol, gdje bi spustili taj objekt i uzeli novi. Koji god objekt da su trenutno nosili bio im je nevidljiv, kao da je u virtualnoj naprtnjaći.

    Ponekad, kako bi se domogli sljedeđeg objekta, sudionici bi samo prođetali preko sobe. Druge pute su morali proći istu udaljenost, ali kroz vrata u novu sobu. S vremena na vrijeme bi im istraćivaći uputili pitanje koji objekt se trenutno nalazi kod njih. Kviz je bio tempiran tako da bi pitanje do?lo odmah nakon ?to bi pro?li kroz dovratak. Kao ?to kađe naslov, prolazak kroz vrata je uzrokovao zaborav: njihovi odgovori su bili i sporiji i manje precizni kada bi uđetali u novu sobu kroz dovratak nego kada bi pro?li istu udaljenost unutar iste sobe.

    Ovaj “ućinak dovratka” se doima prili?no opđenitim. Na primjer, nije stvaralo nikakvu razliku jesu li virtualne okoline bile prikazivane na 66-in?nom LCD televizoru ili na prastarom 17-in?nom monitoru. U jednoj studiji, Radvansky i kolege su testirali efekt dovratka u stvarnim sobama u svom laboratoriju. Sudionici su prolazili kroz stvarnu okolinu, noseći stvarne objekte i mi?ući ih po stvarnim stolovima. Objekti su se tijekom transporta nalazili u kutijama za cipele kako sudionici ne bi mogli pogledati odgovor kada dobiju pitanje, ali izuzev toga je proces bio potpuno isti kao u virtualnoj stvarnosti. Sasvim ođekivano, ućinak dovratka je bio jednako prisutan i u stvarnosti. Sje?anje je uvijek bilo loćije nakon prolaska kroz dovratak nego nakon prolaska iste udaljenosti unutar iste sobe.

    Je li gubitak sje?anja uzrokovan prolaskom kroz dovratak, ili je sje?anje lakđe u sobi u kojoj je informacija originalno i nastala? Psiholozi ve? neko vrijeme znaju da memorija najbolje funkcionira kada se kontekst tijekom testiranja slađe s kontekstom tijekom uđenja; to je primjer pojave zvane “princip specifi?nosti kodiranja”. Ali treći eksperiment u studiji Notre Dame-a pokazuje da se kod efekta dovratka ne radi samo o razlićitim kontekstima. U tom eksperimentu (provedenom opet u virtualnoj realnosti), sudionici bi ponekad uzeli objekt, pro?li kroz vrata i zatim ili pro?li kroz druga vrata natrag u prvu sobu, ili se okrenuli i odmah vratili u prvu sobu. Ako je kontekst ono ?to je va?no, onda bi hodanje natrag u staru sobu trebalo pobolj?ati sje?anje, ali nije to ućinilo.

    Ućinak dovratka sugerira da u sje?anju ima puno viđe od toga na ?to ste obra?ali pozornost, kada se dogodilo i koliko ste se trudili. Umjesto toga, ćini se da su neke vrste sje?anja optimizirane kako bi dr?ale informaciju pri ruci dok joj ne prođe rok trajanja, i zatim je izbacile kako bi napravile mjesta za nove. Radvansky i kolege zovu ovu vrstu oblikovanja sje?anja “predlo?kom doga?aja”, i predla?u da je prolazak kroz vrata dobar trenutak da se va? mozak rijeći pro?lih predlo?aka doga?aja jer je ?to se god dogodilo u staroj sobi postalo manje va?no sada kada ste promijenili lokaciju. ?to je ta stvar u kutiji? Ah pa to je ono ćime sam se bavio prije nego sam stigao ovamo, bolje da zaboravim na to. Druge vrste doga?aja također mogu uzrokovati ći?đenje memorije: na primjer, kada prijatelj pokuca na vrata, kada zavrćite zadatak kojim ste se bavili, ili kada baterija na laptopu dođe do kraja i morate ga u?tekati u struju.

    Za?to bismo imali sustav sje?anja podeđen kako bi zaboravljao stvari ćim zavrćimo jednu stvar i prijeđemo na drugu? Zato ?to ne mođemo sve dr?ati pri ruci, i većinu vremena takav sustav funkcionira savrđeno. Ali neuspjesi takvog sustava – i podaci iz laboratorija – daju nam potpuno drugaćiji uvid u njegovo djelovanje.

    Dragi ćitatelji, gdje u zavođenju primjenjujemo ovo pravilo? Naravno, na spoju (bio to slu?beni spoj ili bilo kakav doga?aj koji se smatra ekvivalentom spoja):

    A ?to se doga?a kada po?nemo spoj na nekom javnom mjestu, odemo na piđe, prođetamo do drugog mjesta gdje isto popijemo piđe, i zatim jo? prođetamo, u idealnom slu?aju do tvog stana? Pa jednostavno: njena podsvijest misli da je bila na tri spoja umjesto na samo jednom, i ćini joj se kao da te poznaje oduvijek.

    Osje?a li se ona kao da te poznaje 3 sata ili 3 dana ima zna?ajan utjecaj na to hođete li se na kraju tih 3 sata rastati s “hajde da budemo samo prijatelji” ili prvim poljupcem [ili nećim jo? boljim od toga].
    – Igniss

    Oznake: znanost potvr?uje igru, znanost, psihologija, srednja igra, spoj

  • Stvarno? “Mođe? se zaljubiti u bilo koga ako napravi? ovo”


    Je li moguđe ubrzati ili umjetnim putem provesti proces zaljubljivanja?

    U ovom eseju serije “Moderna ljubav”, Mandy Len Catron se poziva na studiju psihologa Arthura Arona (i drugih) koja istra?uje je li moguđe ubrzati proces zaljubljivanja tako ?to đe si dvoje stranaca postavljati određena osobna pitanja. Misao vodilja je da ranjivost, otkrivanje i me?usobno dijeljenje emocija poti?u osje?aj bliskosti.

    ?lanak je napisan sa stajali?ta đene koja bi se htjela zaljubiti u nekoga za koga ne osje?a ne?to posebno ali je ocijenila da bi bilo krasno zblićiti se s njim, ?to je pohvalno ali se u praksi ne doga?a gotovo nikada (većina đena apsolutno odbija imati posla s bilo kime kod koga ne osje?aju prisutnost “onog neđega”, ma koliko god on objektivno bio “dobar”).

    Unato? toj nesretnoj sudbini koja ga ćini neupotrebljivim u obliku u kojemu je napisan (nitko normalan ne posjeda potencijalnog partnera nasuprot sebe i ređeta ga pitanjima kao da su na intervjuu; klju?no je da se stvar “jednostavno dogodi”), ?lanak nije nimalo lo?. Kada ih se izvadi iz krutog psiholo?kog/laboratorijskog okvira, njegove teze su sasvim ispravne – razgovor i ma?tanje o progresivno sve osobnijim stvarima uistinu zbli?aca ljude i potiđe osje?aj zaljubljenosti izme?u njih. Ako mođe? đenu navesti u takvo pona?anje, proces zavođenja đe drasti?no napredovati i imat đe? vrlo dobre skupine uspje?no zakljućiti stvar. Potencijalnim temama i naćinima njihovog uvođenja u razgovor sam u knjizi “Umijeđe igre” posvetio ?ak petnaest stranica.

    Dakle, to ?to je ?lanak promaćio demografsku skupinu ga ne ćini loćim; za tebe kao potencijalnog ili perspektivnog igra?a on ćini vrlo pou?no ?tivo. Preporu?am ti proćitati ga u cijelosti, no za svrhu ovog posta sam od 36 pitanja izdvojio 10 koja su se posebno istakla svojom istodobnom i ućinkovito??u i lako?om uvođenja u opu?ten razgovor kakav vi?amo na spoju.

    1. Kada bi bilo koga na svijetu mogla pozvati na veđeru, koja bi to osoba bila?

    2. đeli? li biti slavna, i po đemu?

    3. Kako bi za tebe izgledao savrđen dan?

    4. Zbog đega u ćivotu osje?a? najviđe zahvalnosti?

    5. Kada bi se sutra probudila s nekom osobinom ili sposobno??u, ?to bi to bilo?

    6. Koja je naj?udnija stvar koju si ikada sanjala?

    7. Postoji li ne?to ?to odavno sanja? da đe? napraviti? Za?to nisi do sada?

    8. Koje je tvoje najveđe postignuđe u ćivotu?

    9. Koje ti je najdrađe sje?anje?

    10. Dovrći ređenicu: “Htjela bih imati nekoga s kime mogu dijeliti…”

    11. BONUS manevar: Zurite jedno u drugo 4 minute.

    Na prvi pogled u?asno creepy, ovo je zapravo vrlo ućinkovita stvar. Zar nisi nikada u vrti?u ili ?koli igrao igru tko đe prije trepnuti? Zurenje ne mora biti ukođeno i creepy; mođe biti i opu?teno, zabavno i puno me?usobne kemije. Ovo je jedan od mojih omiljenih manevara.

    Kao i kod prepakiravanja, uvijek zapamti da su linije izme?u “slatkog” i “creepy” i “opu?tenog” i “neprirodnog” tanke i prozirne. Kako bude? postajao sve napredniji u beskona?noj vje?tini igre, to đe? ih bolje znati razlikovati i primjenjivati u svoju korist.

    Imaj na umu da ta vje?tina neđe doći preko noći i dok je ne izbrući? đe? napraviti mnogo pogre?aka. No, kao ?to uvijek nagla?avam, to je samo jo? jedan razlog za?to svoj put treba? shva?ati kao dobru zabavu, a ne ne?to zastra?ujuđe ili iscrpljujuđe.

    Oznake: srednja igra, spoj, umijeđe slu?anja, ljubav, znanost, psihologija, znanost potvr?uje igru

  • Stvarno? “Svejedno je u kakvoj obitelji djeca odrastaju”

    – “Ja sam samohrana majka i moje dijete ima sve ?to treba”
    – “Sve ?to dijete treba je bezuvjetna ljubav”
    – “Ja sam odrastao/la sa samo jednim roditeljem i ispao/la sam ok”
    – “Vrsta obitelji nema nikakav utjecaj na odrastanje djece”
    – “?ak i ako djeca sa samo jednim roditeljem imaju neke probleme, to je samo zbog financijskih pote?ko?a”
    – “Bolje za dijete da bude s jednim roditeljem koji ga voli nego u obitelji gdje se roditelji sva?aju”
    – “Djeci samohranih majki ni?ta ne nedostaje”
    – “Biti samohrani roditelj je te?ko zbog manjka potpore dru?tva”
    – “Djeca u homoseksualnim zajednicama imaju sve ?to im treba”
    – “Ne postoji idealna roditeljska situacija”
    – “Brak nije relevantan za socijalnu politiku”
    – “Dijete neđe biti gay zato ?to su ga odgojili gay roditelji”
    – “Jednoroditeljska obitelj nije ni?ta gora za dijete nego bilo koja druga”
    – “Nije potrebno imati partnera za podizanje djeteta”
    – “‘Tradicionana obitelj’ nema veze s time hođe li dijete odrasti u zdravog i uspje?nog pojedinca”

    – Rekla-kazala

    Na ?to mislim ovim znakom “Pobijeno”? Proćitajte nekoliko studija o ćivotnim ishodima djece iz alternativnih oblika obitelji i zakljućite sami:

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju od 200 do 500% ve?u ?ansu nekog emocionalnog poreme?aja, 50% do 100% ve?u ?ansu nekog poreme?aja pona?anja, te 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja. To razvod ćini traumati?nim otprilike koliko bi bila traumati?na te?ka ozljeda ili bolest.


    Izvor slike

    S dodatnom napomenom: Pronalazak novog partnera ne pomađe djeci u oporavku i izbjegavanju ovih posljedica

    Djeca samohranih roditelja su imala dvostruko ve?u ?ansu imanja nekog problema s mentalnim zdravljem u odnosu na onu koja su ćivjela sa vjen?anim ili nevjen?anim parovima u istom domu: 16% naspram 8%. Ovaj odnos je također bio pronađen i u zapadno-australskom ispitivanju na uzorku od 14 100 djece (Zubrick, et al., 1995.)

    “Djeca iz obitelji sa samohranim roditeljima imala su ve?u ?ansu (odnos 2:1) morbiditeta mentalnog zdravlja nego ona u obiteljima s oba roditelja.”>

    Unutar uzorka djece samohranih roditelja na podru?ju Velike Britanije, na uđestalost mentalnih poreme?aja nije bitno utjecalo to je li samohrani roditelj bio nikada vjen?an, udovac, razveden ili rastavljen. Unato? tome, djeca koja su ćivjela s oba nevjen?ana roditelja su svejedno imala ve?u ?ansu imanja poreme?aja u pona?anju u odnosu na djecu koja su ćivjela s oba roditelja u braku: 8% naspram 4%.

    The mental health of children and adolescents in Great Britain; The report of a survey carried out in 1999 by Social Survey Division of the Office for National Statistics on behalf of the Department of Health, the Scottish Health Executive and the National Assembly for Wales, H. Meltzer, R. Gatward, 1999.

    Udio djece s emocionalnim poreme?ajima koja su ćivjela sa samohranim roditeljem koji je bio udovac, razveden ili rastavljen bio je dvostruko veći nego kod djece bez emocionalnih poreme?aja (31% naspram 15%).

    Me?u djecom s poreme?ajima u pona?anju, udio koji je ćivio s oba nevjen?ana roditelja, nikada vjen?anim samohranim roditeljem ili razvedenim samohranim roditeljem bio je veći nego kod djece bez takvog poreme?aja (12% naspram 8%, 14% naspram 7%, te 27% naspram 15%)

    Mental health of children and young people in Great Britain, 2004, Summary Report; H. Green, ?. McGinnity, H. Howard Meltzer, T. Ford, R. Goodman, The Office for National Statistics, 2004.

    Djeca ćiji su se roditelji rastali tijekom tri godine studije imala su 453% ve?u ?ansu razvoja emocionalnih problema nego ona ćiji su roditelji ostali zajedno, te su imala 287% ve?u ?ansu poreme?aja u pona?anju. Mladi ljudi ćiji su se roditelji rastavili su također imali 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja.

    Djeca i mlade? u ku?anstvima “obnovljenih obitelji” (gdje je njihov skrbnik na?ao novog partnera, op.prev.). pogotovo u onim obiteljima gdje su dobila polubra?u ili polusestre, imali su jednako poviđenu ?ansu za poreme?aje u pona?anju kao i ona ćiji su se roditelji samo rastali.

    Opđenito je traumati?nost razvoda za dijete (ocijenjena kroz posljedi?nu ?ansu nastanka emocionalnih problema) bila ekvivalentna te?koj ozljedi ili bolesti.

    Tijekom trajanja studije na uzorku od 5,364 djece u dobi izme?u 5 i 16 godina, 3% uzorka je razvilo barem jedan novi problem. Od onih koji su ve? imali barem jedan problem na pođetku studije, 30% ih je nastavilo imati isti problem i nakon tri godine u slu?aju emocionalnih problema, a 43% u slu?aju problema u pona?anju.

    Department for Health and the Scottish Government, 2008.

    Bonus zaklju?ak iz sve tri studije: netradicionalna obiteljska situacija đe?đe uzrokuje emocionalne poreme?aje kod djevojćica nego dje?aka (62% naspram 46%), a poreme?aje pona?anja đe?đe kod dje?aka nego kod djevojćica (55% naspram 47%). U oba slu?aja su problemi sve izrađeniji ?to je dijete starije, pođevći od puberteta.

    Drugim rijećima, djevojćice iz netradicionalnih obitelji imaju ve?u ?ansu izrasti u narcisoidne djevojke koje đe traćiti ogromnu kolićinu igre ali prema vani se doimati normalnima i manje pogođenima situacijom, dok dje?aci imaju ve?u ?ansu izra?avati probleme i izrasti u prepoznatljivo problemati?ne “hahare ?ta snifaju lipilo”, i jednog dana se mo?da oporaviti (ako prije toga ne zavrđe u zatvoru) (op.prev.).


    Izvor slike

    Samohrani roditelji đe?đe primjenjuju zlostavlja?ke vrste nasilja (tj. sredstava prisile koja ili nemaju odgojnu funkciju ili prelaze njen uobi?ajen opseg, op.prev.) nad svojom djecom:

    Nacionalna anketa na uzorku od đest tisu?a ku?anstava prona?la je da samohrani roditelji imaju ve?u ?ansu koristiti zlostavlja?ke vrste nasilja nad svojom djecom nego oni u ku?anstvima s dva roditelja. Za majćinsko zlostavlja?ko nasilje se ćini da je vezano za razinu siroma?tva u ku?anstvima samohranih majki, dok za oćinsko zlostavlja?ko nasilje nije pronađena takva povezanost.

    Child abuse and violence in single-parent families: Parent absence and economic deprivation; Gelles, Richard J.
    American Journal of Orthopsychiatry, Vol 59(4), Oct 1989.

    Unato? tome…

    Samohrane majke imaju manje kontrole nad svojom djecom:

    Najve?a razlika opađena je u majćinoj samopercepciji kontrole djetetova pona?anja, pri đemu su samohrane majke izvijestile o slabijoj kontroli od majki iz obitelji s oba roditelja. Sli?no tome, samohrane su majke i svoju psiholo?ku kontrolu djeteta procijenile ne?to slabijom od majki iz tradicionalnih obitelji.

    Roditeljsko pona?anje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majki; Kereste? Gordana, ?asopis Dru?tvena istraćivanja, 2001.


    “G?a. Bartlett je u intervjuu objasnila da je njena kđer postavla vrlo neposlu?na jo? od doba vrti?a kada je otac oti?ao”

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju zna?ajno veći rizik od neuspjeha u ?kolovanju i od dje?jih psihijatrijskih poreme?aja:

    Podaci iz Studije o zdravlju djece Ontario su upotrijebljeni za ispitivanje asocijacije izme?u statusa jedno-roditeljske obitelji i dje?jih psihijatrijskih poreme?aja i neuspjeha u ?kolovanju. Rezultati bivarijantne analize pokazuju da djeca u jedno-roditeljskim obiteljima imaju malen ali statisti?ki zna?ajan rizik od neuspjeha u ?kolovanju. Ipak, ove iste obitelji pate i od zna?ajnih ekonomskih i dru?tvenih pote?ko?a. Kada se multivarijantnom analizom korigira za varijable koje ozna?avaju pote?kođe, poput siroma?tva ili obiteljske disfunkcije, ova korelacija postaje statisti?ki bezna?ajna.

    Single-Parent Families: Child Psychiatric Disorder and School Performance; HFATHER MUNROF. BLUM, PH.D.correspondence, MICHAEI H. BOYLE, M.S.C., DAVID R. OFFORD, M.D., The American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1998.


    Izvor slike

    Iz gornjih i jo? nekih istraćivanja je oćito da dio ovih problema nastaje zbog lođeg financijskog stanja ili drugih negativnih faktora (selidba, nesređeni obiteljski odnosi, nevi?anje jednog roditelja…). Znaći li to da je za njih krivo siroma?tvo i nezdrav stav dru?tva prema alternativnim obiteljima? Da đe problem biti potpuno eliminiram ako mu se mi kao dru?tvo jo? samo malo posvetimo?

    Ne:

    ?ak i kada se kroz multivarijantne modele uzme u obzir ćirok raspon demografskih i socioekonomskih okolnosti, djeca samohranih roditelja i dalje imaju izrazito (200-400%) pove?ane rizike mortaliteta, teđeg morbiditeta i ozljeda.

    U ovoj populacijskoj studii, prikupili smo podatke o opđenitom i uzro?nom mortalitetu izme?u 1991. i 1998. i rizik od zaprimanja u bolnicu izme?u 1991. i 1999. za 65 085 djece sa samohranim roditeljima i 921 257 djece s oba roditelja. Procijenili smo relativne rizike Poissonovom regresijom, korigirali za faktore zbog kojih bi ljudi đe?đe mogli ispasti samohrani roditelji, te za druge faktore koji (prvenstveno kao rezultat samohranog roditeljstva) mogu utjecati na odnos izme?u vrste roditeljstva i rizika.

    Djeca samohranih roditelja pokazala su pove?ane rizike psihijatrijskih bolesti, suicida, poku?aja suicida, ozljeda i ovisnosti. Nakon korekcije za ometajuđe faktore kao ?to su socioekonomski status ili roditeljski mentalni problemi i ovisnosti, djeca u ku?anstvima s jednim roditeljem imala su pove?ane rizike u odnosu na djecu u ku?anstvima s oba roditelja:

    Psihijatrijska bolest: 210% za djevojćice, 250% za dje?ake
    Suicid: 200% za djevojćice, 230% za dje?ake
    Alkoholizam ili bolest vezana za konzumaciju alkohola: 240% za djevojćice, 220% za dje?ake
    Narkotici ili bolesti vezane za uporabu opojnih sredstava: 320% za djevojćice, 400% za dje?ake

    Dje?aci su također imali znatnije pove?an opđeniti mortalitet u odnosu na djevojćice.

    Mortality, severe morbidity, and injury in children living with single parents in Sweden: a population-based study; Weitoft GR1, Hjern A, Haglund B, Ros?n M., Lancet, 2003.


    Ako napunimo ovu rupu bez dna novcem, mo?da dijete ipak ispadne ok…
    Izvor slike

    Idealni socio-ekonomski uvjeti i okolina uistinu mogu ublaćiti negativni efekt samohranog majćinstva, ali samo do neke mjere.

    Djeca samohranih majki pokazala su pove?an rizik ?to se tiđe opđenitog lođeg zdravlja po procjeni roditelja (39% viđe za dje?ake, 73% viđe za djevojćice), psiholo?kih problema (90% viđe za dje?ake, 58% za djevojćice), pretilosti (23% viđe za dje?ake, bez utjecaja za djevojćice), i astmu (bez utjecaja za dje?ake, 90% viđe za djevojćice). Prilago?avanje za socio-ekonomske faktore je umanjilo snagu korelacije izme?u vrste obitelji i navedenih problema. Faktori okoline, s druge strane, nisu zna?ajno utjecali na razliku izme?u djece s dva roditelja i djece sa samohranom majkom.

    Pove?ani zdravstveni rizici koje doćivljavaju djeca iz obitelji samohranih majki mogu biti samo djelomi?no obja?njeni socio-ekonomskim faktorima, dok ih faktori okoline uopđe ne obja?njavaju.

    Increased health risks of children with single mothers: the impact of socio-economic and environmental factors; Scharte M., Bolte G., Department of Occupational and Environmental Epidemiology, Bavarian Health and Food Safety Authority, Munich, Germany, 2013.

    Samohrano majćinstvo je izrazito skupo, no koliko god se mi kao dru?tvo trudili, jednostavno nema te kolićine novaca i pa?nje koja bi mogla do kraja zađepiti ogromnu rupu koju ono uzrokuje u ćivotu djece.

    Mo?da bismo nakon toliko desetlje?a negacije trebali ozbiljno uzeti u obzir mogu?nost da je prisutnost oba roditelja (najđe?đe je otac taj koji nedostaje) vitalna i nenadoknadiva za razvoj djeteta?

    Ali đekajte malo, ?to je onda s homoseksualnim parovima? Vidljivo je da zna?ajan dio problema djece dolazi od manjka novca, vremena, pa?nje i uzora tijekom njihovog odrastanja. Ako su oba roditelja tu, bez obzira na spol to đe garantirano biti dobro za dijete. Zar ne?

    Ne:


    Izvor slike

    Djeca homoseksualnih parova imaju 35% manju ?ansu od svojih vr?njaka zavrćiti srednju ?kolu, otprilike koliko i djeca samohranih roditelja.

    S dodatnom napomenom: negativni efekt najbrđe nastaje u pred?kolskim godinama, dodatno raste sa svakom godinom provedenom u ku?anstvu toga tipa (samohranom ili homoseksualnom), te nije jasno jasno utjeđe li viđe na djevojćice ili dje?ake.

    20%-ni uzorak kanadskog popisa stanovni?tva iz 2006. godine je omogućio identifikaciju djece koja su ćivjela s roditeljima istog spola, te usporedbu istoga sa stopama zavr?avanja srednje ?kole. Ovaj vrlo veliki slu?ajni uzorak omogu?ava kontrolu za bra?ni status, omogu?ava prađenje po i gay i lezbijskim obiteljima, te je dovoljno velik za procjenu razlika izme?u spola djeteta i spola (oba) roditelja. Djeca koja su ćivjela s gay i lezbijskim obiteljima u 2006. godini su imala 35% manju ?ansu zavrćiti srednju ?kolu u odnosu na djecu koja su ćivjela u vjen?anim obiteljima s roditeljima suprotnog spola. Kđeri ovakvih parova su imale znatno gore rezultate nego sinovi.

    High school graduation rates among children of same-sex households; Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household
    Volume 11, Issue 4 , pp 635-658, 2013.

    Empirijska saznanja pokazuju da negativni efekt ćivota u obitelji sa samohranim roditeljem raste s brojem godina provedenim u takvoj obitelji, najveći je tijekom pred?kolskih godina, te je veći za dje?ake nego djevojćice.

    Educational attainment of children from single-parent families: Differences by exposure, gender, and race; Demography ; Volume 25, Issue 2 , pp 221-234; Sheila Fitzgerald Krein, Andrea H. Beller, 1988.

    Izgleda da nije va?an samo broj roditelja, ve? i spol. ?okiran sam.

    Do sada smo se bavili samo tećinom ćivota koja proizlazi iz odsustva roditelja, tećine ćivota i ćivotnih okolnosti potenciranih odsustvom roditelja, te gledali samo krajnje negativne efekte (zavr?avanje ?kole, depresija, ućivanje droge i sl.). Bacimo sada pogled na direktne negativne efekte – one koji su vrijedni svake osude ?ak i ako ih netko uspije uspje?no prebroditi. Govorim naravno o zlostavljanju.


    Vrsta zlostavljanja koja pripada gotovo iskljućivo homoseksualnim parovima: prisiljavanje djeteta od 11 godina da po?ne uzimati hormone i odlaziti na operacije za mijenjanje spola

    Ova bizarnost navedena gore je samo primjer doga?aja koji mo?da ?ak neđe svima ni predstavljati nasilje, niti đe se naći u statisti?kim podacima. Pogledajmo ?to ka?u statisti?ki podaci o seksualnom, fizi?kom i emocionalnom zlostavljanju:

    Kategorije navedene od gore prema dolje odgovaraju stupcima s lijeva na desno: dakle, najveđe stope zlostavljanja djece se doga?aju u ku?anstvima gdje samohrani biolo?ki roditelj ćivi s partnerom, a najmanje u ku?anstvima gdje oba biolo?ka roditelja ćive zajedno u braku.

    Prevedeno u realnost, za dijete nema gorega od ćivota sa samohranom majkom i njenim de?kom. ?ansa za zlostavljanje svih vrsta je u tom slu?aju zaprepa?tujućih 1000% (10 puta) ve?a u odnosu na djecu koja ćive sa svojim biolo?kim vjen?anim roditeljima.

    Druga po redu po uđestalosti zlostavljanja su ku?anstva s “drugim vjen?anim roditeljima”, dakle ili hetero ili gay brakovima gdje je dijete posvojeno. U tom slu?aju je ?ansa zlostavljanja “samo” 600% (6 puta) ve?a.

    Nevjen?ani roditelji i samohrani roditelji bez partnera su trunku bolji, sa stopama zlostavljanja djece “samo” 400% (4 puta) usporedivima sa onim djeteta koje odrasta u domu ili kod bake i djeda, bez iti jednog biolo?kog ili posvojnog roditelja.

    Fourth National Incidence Study of Child Abuse and Neglect (NIS?4) – Report to Congress; U.S. Department of Health and Human Services (DHHS), Administration for Children and Families (ACF), Office of Planning, Research, and Evaluation (OPRE)
    and the Children?s Bureau; Andrea J. Sedlak, Jane Mettenburg, Monica Basena, Ian Petta, Karla McPherson, Angela Greene, and Spencer Li; Washington DC USA, 2014.

    Kada suzimo pogled na vjerojatno najgoru vrstu zlostavljanja – dje?je smrti uzrokovane nanesenim ozljedama – razlika postaje jo? gora: 5000% ili 50 puta.

    Identificirali smo 149 smrtnih slu?ajeva tijekom 8 godina koji su bili uzrokovani nanesenim ozljedama. Djeca koja su prebivala u ku?anstvima zajedno s nevezanim odraslim osobama su imala skoro 50 puta ve?u ?ansu umrijeti od nanesenih ozljeda nego djeca koja su prebivala u ku?anstvima s 2 biolo?ka roditelja.

    Child Deaths Resulting From Inflicted Injuries: Household Risk Factors and Perpetrator Characteristics; Patricia G. Schnitzer, PhD*, Bernard G. Ewigman, MD, MSPH; Pediatrics

    Dame i gospodo, znanost je u ovom slu?aju 100% jasna:


    Izvor slike

    Ovih blagdana, darujte svojoj djeci ono najljepđe i najbolje za njih – stabilnu obitelj s dva heteroseksualna roditelja u bra?noj zajednici.


    Izvor slike

    Oznake: djeca, zlostavljanje, samohrana majka, sociologija, znanost

  • Feminizam = anti-znanost

    Pitanje: ?to je zajedni?ko feministima, kr??anskim fundamentalistima i talibanima?

    Odgovor: Svi smatraju ovu majicu odvratnom.

    12. studenoga 2014., tim Europske agencije za istraćivanje svemira (EASA) postigao je nemoguđe: spustio sondu Philae na povrćinu kometa 67P/Churyumov?Gerasimenko, 360 milijuna kilometara daleko od Zemlje. Za takav poduhvat bila su potrebne nepojmljive kalkulacije kretanja nebeskih tijela 10 godina unaprijed, kao i nevjerojatna razina tehnologije, organizacije i smirenosti.


    Izvor slike: ESA/ETG medialab

    Iako je sonda zbog nesretne slu?ajnosti zaglavila u sjeni klisure na kometu gdje bi mogla ostati bez pristupa suncu kojim đe napuniti svoje baterije, ovo je svejedno izuzetan pothvat koji ozna?ava novu eru u povijesti ?ovje?anstva i istraćivanju svemira.

    Super, zar ne?

    Ne ako ste feminist(ica).

    Naime, Matt Taylor, jedan od vodećih znanstvenika u projektu koji je kreirao putanju leta, na dan slijetanja je obukao ?arenu majicu sa slikama đena u bikiniju.

    13. studenoga 2014.: Nije me briga jesi li spustio svemirsku letjelicu na komet, tvoja majica je seksisti?ka i iskljućiva
    To je jedan mali korak za ?ovjeka, tri velika koraka unatrag za ?ovje?anstvo

    … ono ?to je va?no je to ?to nitko u ESA-i nije smatrao potrebnim sprijećiti ga u predstavljanju svemirske zajednice odje?om koja degradira 50% svjetske populacije. Nitko ga nije zamolio da je skine, najvjerojatnije zato ?to im se nije ćinilo da je to vrijedno razmi?ljanja ili brige.

    Ovo je vrsta svakodnevne mizoginije koja sprje?ava ulazak đena u određena znanstvena polja. Vide tipa poput njega na TV-u i ne osje?aju se dobrodo?lo. Vide poster s goli?avim đenama u koleginom uredu i znaju da ih se ne cijeni. ?uju komentare o “kujama” dok su u izlasku s kolegama na faksu, i odluđe promijeniti studij. A to su samo đene koje uopđe dospiju toliko daleko.

    Ne samo kratka kosa, ve? i kombinacija Skrillexa i kratke kose. Tko je iznenađen?

    Vjerujem da imbecilizam citiranih paragrafa nije potrebno obja?njavati. Ali, koga briga ?to je neka neugledna mrziteljica mu?karaca ispalila par gluposti na nekom portalu?

    Zato ?to se naravno ne radi o jednom malom portalu, ve? o cjelokupnoj ?kvadri rođenoj za zgra?anje, s tisu?ama emisija, portala, blogova i novina u svojoj slu?bi. To je osiguralo ćirenje ovog “skandala” velikom brzinom, te se pri?a o magi?noj rijeći “seksizam” istog trena zalijepila za pojmove “komet”, “EASA”, “ESA” i “slijetanje”. ?ak je i njegova vlastita sestra ( bang ) skoćila na vlak zgra?anja kako bi omogućila jo? jednim novinama da ga prozovu “beskorisnim (u stvarnom ćivotu)”.

    14. studenoga 2014., Matt Taylor se ispri?ao zbog svoje neosjetljivosti i seksizma, te se rasplakao pred kamerama:


    S lijeva na desno: (1) osuđenik na doćivotni gulag; (2) stra?ar koji tjeći osuđenika da gulag nije toliko stra?na stvar; (3) slu?benik suda koji zna da mu je bolje dr?ati jezik za zubima ako ne đeli i on zavrćiti u gulagu; (4) boljđevi?ki funkcioner koji se nasla?uje nad sudbinom protivnika rećima.

    Upravo sam gledao kako se doktor znanosti fizike slomio i proplakao samo zato ?to se prvostupnici klasi?ne glazbe i studentici ekolo?kog izvje?tavanja nije svi?ala njegova majica.

    Upravo sam gleadao kako je jedan od klju?nih ljudi u ovom povijesnom postignu?u, koji je uz to objavio preko 70 visoko po?tovanih i citiranih radova o plazmi, magnetosferi i heliosferi, bio prisiljen u suzama se ispri?ati kao rezultat lova na vje?tice koji su pokrenuli jedan parazitski bijeli vitez (su-osniva? Polygona, jedne od stranica upletenih u GamerGate skandal) i jedna najobi?nija gadura, koja u svom ćivotu nije postigla ni?ta viđe od ogovaranja celebritya, “sarkasti?nog” prigovaranja po feministi?kim portalima i “sanjanja o pisanju stripa”.

    Upravo sam gledao kako je zavidni ameri?ki portal uni?tio karijeru britanskog znanstvenika koji radi za europsku agenciju.

    Ako ovo nije bullying globalnih razmjera, onda ne znam ?to je.

    Sad đe neki reći, “Pa ?to? To ?to su ga malo osramotili ne znaći ni?ta. Oporavit đe se on.” Na?alost, stvari ne funkcioniraju ba? tako. Oni koji su upoznati sa akademskom sredinom dobro znaju da đe se dogoditi sljedeđe:

    1. Zavidni kolege i kolegice đe jedva đekati opet izvući ovaj “skandal” na svjetlo dana kada god im to bude u interesu.

    2. Ako u budu?nosti Matt Taylor i znanstvenik đenskog spola budu u konkurenciji za isti polo?aj, taj polo?aj đe skoro sigurno otići đeni (?ak i ako je manje kvalificirana). Za?to? Zato ?to bi znanstvenica mogla podići galamu oko toga da je njena uprava odabrala “poznatog đenomrzca” umjesto nje i zaprijetiti im tu?bama i prijavama za “diskriminaciju po spolu na radnom mjestu”.

    3. Ako Matt Taylor ikada bude imao ulogu mentora za studenticu koja tu staćira ili piđe rad, i ona ne bude ispunjavala uvjete, ako joj on napiđe lo?u recenziju ona mođe reći da je to zbog Mattovih “negativnih stavova o đenama u znanosti”. Također, ne daj bođe da ga netko (anonimno ili ne) optući za seksualno zlostavljanje… kome đe vjerovati, potvrđenom đenomrzcu ili mladoj samopouzdanoj znanstvenici? Ovaj ?ovjek je temeljito nasapunjan.

    4. ?anse da postane stalni predava? ili profesor na nekom zna?ajnom sveućili?tu su smanjene skoro na nulu, jer niti jedno sveućili?te neđe htjeti zaposliti nekoga toliko izlođenom skandalima i s tolikim potencijalom za izazivanjem demonstracija od strane ?kvadre rođene za zgra?anje. Također, ako ikada bude u ulozi đefa koji sklapa svoj znanstveni tim, morat đe u njega uzimati nekvalificirane đene samo kako bi se osigurao da nitko ne mođe reći da je ?ovinist. Ovo đe mu zauvijek visiti nad glavom poput dvosjeklog ma?a.

    Koliko god ovaj slu?aj bio bijedan i vrijedan prezira, dugoro?no nam je potrebno jo? ovakvih stvari, jer nema te stvari na svijetu koja bi mogla bolje od ovog slu?aja ilustrirati da je feminizam zla, anti-znanstvena, parazitska i totalitaristi?ka ideologija.

    Unato? tome, ovaj slu?aj ne znaći da su ljudi poput Matta na milosti i nemilosti ?kvadre rođene za zgra?anje. Viđe o metodama samoobrane uskoro.

    Oznake: feminizam, znanost, ?ovinizam, seksizam, feministice, bijeli vitezovi, rođeni za zgra?anje, Vijesti

  • Stvarno? “Mu?karce privlađe najplodnije đene”


    Kada bismo sađeli tjelesne osobine koje najviđe privlađe mu?karce i izazivaju erekciju, to bi vjerojatno bile ove:

    – Lice koje slijedi određene simetrije: velike oći, izrađene jagodice, ovalni oblik lica, slaba đeljust, ćista ko?a, pune usne
    – Odnos struka i bokova ?to bliđe 0.7 (0.65-0.75)
    – BMI 20 (18-21)
    – ?vrste, simetri?ne grudi i guza

    Zanimljiva stvar kod ovih osobina je to ?to su one indikatori plodnosti, ali ne preklapaju se sa stvarnim razdobljem plodnosti. đena mođe imati sve ove osobine, pa ipak ne biti u mogu?nosti zanijeti zbog drugih faktora. Recimo, djevojka đe u pravilu dobiti prvu menstruaciju oko 13 godina i sva ova obilje?ja doseći ve? sa 15 godina, no njeni ciklusi đe biti bez ovulacije (dakle, neplodni) jo? znatno vrijeme poslije toga. Menstruacija nije prađena ovulacijom kod ?ak 80% ciklusa 14-godi?njakinja, 50% ciklusa 16-godi?njakinja, 30% ciklusa 18-godi?njakinja i 10% ciklusa 19-godi?njakinja. Isto tako, sli?na pravilnost u obrnutom smjeru poćinje se javljati kod đena kako se bliđe menopauzi, unato? tome ?to kvalitetna prehrana i vje?ba mogu dugo zadr?ati navedena đetiri indikatora plodnosti.

    Mođe li se onda reći da mu?karce privlaći plodnost? Za?to se onda onda ogla?avanje reproduktivnog potencijala doga?a prije plodnosti? Kako bilo lakđe razumjeti ?to to zapravo znaći, ukljućio sam ovaj izvadak iz knjige “Evolucijska biologija seksualnosti ljudske đenke” prof. R. Thornhilla sa Sveućili?ta Novi Meksiko

    Pojedina?na rezidualna reproduktivna vrijednost (RV) je ukupni budući reproduktivni potencijal nekog pojedinca, tj. ukupni ođekivani reproduktivni uspjeh od sada?njosti do kraja ćivota. Kod đena je RV ovisan o ćivotnoj dobi. Raste kroz djetinjstvo, kako đena uspje?no prolazi kroz period u kojemu je smrt mogu?a, ali razmno?avanje nije, doseđe maksimum s pođetkom reproduktivnog perioda, te se zatim polako smanjuje sve do menopauze, kada pada na nulu. […] Sama maksimalna plodnost kod đena doga?a se u ranim dvadesetim, poslije perioda adolescencije.

    Mnogi autori postavili su tvrdnju da je privla?nost koju mu?karci osje?aju prema navedenim indikatorima vezana za signal maksimalnog RV-a, kasnu adolescenciju kada su svi indikatori u potpunosti razvijeni. Recimo, mu?karci su posebno privuđeni grudima koje su ?vrste, uspravne i s malim bradavicama. Ove osobine se poćinju razvijati ve? u pubertetu i dose?u svoj vrhunac tijekom adolescencije. Isto je i s odnosom struka i kukova, koji doseđe svoj idealni minimum tijekom adolescencije i zatim raste s navrđenom dobi.

    Grubo ređeno, mu?karci nisu maksimalno privuđeni maksimalno plodnim đenama. Feministice koje su previđe vremena provele na alfa vrtuljku i sada đele duboke, osje?ajne mu?karce koji neđe samo povr?no traćiti plodnost, ve? iskustvo i status, upravo su dobile dobre vijesti. Indikatori jesu va?niji od plodnosti!

    No, tvrdnje da su mu?karci evoluirali kako bi cijenili ove indikatore kao znakove mladosti ili plodnosti ne obja?njavaju za?to se ti indikatori pojavljuju ba? tada. Kao drugo, ne obja?njavaju kako i za?to mu?ke preferencije variraju me?u đenama iste dobi.

    Marlowe (1998.) je predloćio tezu da su đenske grudi evoluirale kao signali osobne kvalitete koja se tiđe đenskog RV-a, tj. da se grudi razvijaju daleko prije reproduktivnih sposobnosti, ne kako bi se pripremile za reprodukciju, ve? kako bi u đenskom natjecanju oglasile nadolazeći RV.

    Mi smo proćirili ovu tezu: mu?karci ?vrste, uspravne grudi i ostale navedene indikatore nalaze privla?nima ne kao indikatore mladosti ili trenutne plodnosti, ve? zbog maksimizacije rezidualne, preostale plodnosti u ćivotu svake pojedine đenke. Mu?jaci ljudske vrste su unikatni po svojoj ekstremnoj preferenciji vrlo mladih, ne-reproduktivnih đenki; drugi mu?ki primati preferiraju srednjovje?ne đenke, a ćimpanze ?ak stare đenke. Mu?karci su također razlićiti od đena po tome ?to đenama nisu privla?ni vrlo mladi i ne-reproduktivni mu?karci.

    Dapađe, osim privla?nosti koju mu?karci osje?aju prema kasnim adolescenticama i mladim odraslim đenama, barem neke mjere (uklju?ujući samo-izvje?tavanje i pletizmografiju (mjerenje obujma) penisa), mu?karci su jednako privuđeni i pubertetskim i ranim adolescenticama (Jones, 1996., Quinsey & Lalumiere 1995., Quinsey at al. 1993.).

    Ova teorija također predvi?a obja?njenje razlika u privla?nosti đena iste dobi i sa sli?nim indikatorima. Iako sitne razlike u indikatorima plodnosti ne predvi?aju nikakvu zna?ajnu razliku u razini trenutne plodnosti, istraćivanja (Manning, Scutt, Whitehouse & Leinster, 1997.; Moller, Soller & Thornhill, 1995.) su pokazala da predvi?aju zna?ajnu razliku u RV-u (rezidualnoj reproduktivnoj vrijednosti). đene s relativno simetri?nijim grudima, kontrolirano za dob, imale su viđe djece.

    đekaj, ?to to ?ujem? Mu?karci zapravo preferiraju đene mlađe od maksimalno plodnih?*

    Mu?karci zapravo preferiraju 18-godi?njakinje?

    Mu?karci imaju najsna?nije erekcije kada su u pitanju cure od 15-19 godina, legalne posljedice, uvjeravanja i zabrane neka idu kvragu?

    Ooooops!

    Mislim da ?u jednostavno podijeliti onu slavnu sliku:

    Mu?karac koji oplodi 18-godi?nju curu ćiji je RV jedva dotaknut i stvori s njom jo? troje djece tijekom njene preostale reproduktivne karijere od 20 godina ima veći genetski utjecaj od mu?karca koji oplodi maksimalno plodnu 28 godi?njakinju i stvori s njom jo? jedno dijete tijekom njene preostale reproduktivne karijere od 10 godina. Evo jo? nekih mogućih obja?njenja za?to je mu?karcu dođepati se đeninog maksimalnog RV-a korisno za njegovo zadovoljstvo i/ili nastavak vrste:

    a) mu?karac koji se dokopa đene ?to mlađe ima ve?u ?ansu da je djevica i stoga garantirano svoje potomstvo
    b) mu?karac koji se dokopa đene ?to mlađe ima manju ?ansu zaraziti se spolno prenosivom bole??u
    c) mu?karac koji se dokopa đene ?to mlađe ima ve?u ?ansu trajno se povezati s njom prije nego predug boravak na alfa vrtuljku uni?ti njenu osobnost

    Ućivat ?u u vrućim suzama onih koji đe se zgroziti nad ovom biolo?kom istinom i otići plakati na svoje blogove o nehumanosti i povr?nosti mu?kih svinja koje je patrijarhalna kultura prisilila na ignoriranje “magneti?nih” i “iskusnih” dama “na vrhuncu svoje seksualnosti”.

    * = pretpostavljajući da mu?karac planira dugoro?nu strategiju parenja, tj. ostati s tom mladom đenom (ili je barem dr?ati u svom haremu) dugo vremena. Ironi?no, to samo obja?njava za?to mnogi mu?karci s opcijama na starije đene gledaju iskljućivo kao na materijal “za napumpaj i ostavi”: ne isplati se dugo ostati na istrođenom izvoru RV-a, a kamoli ulagati u njega. Sorry.

    p.s. za?to jedino homoseksualcima prolazi opravdanje “rođeni smo takvi”? Osje?am se diskriminirano.

    Oznake: plodnost, teorija seksualnog trći?ta, odabir partnera, znanost

  • Bullshit detektor u znanosti: ekonomsko zlostavljanje


    Juđer sam vodio zanimljivu raspravu o tome jesu li neke studije koje imam na stranici relevantne za nas ili ?ak u svojim sredinama. U sklopu toga pojavilo se zanimljivo pitanje koje je vrlo va?no za sposobnost kriti?nog razmi?ljanja i filtriranja svih informacija koje nam danas dolaze podjednako iz lai?kih i znanstvenih izvora: kako odrediti vjerodostojnost studije? Kao primjer kriterija za rasućivanje, evo dvije analize:

    A) Svaku tre?u đenu u hrvatskoj partner zlostavlja ekonomski – Klasni?, K., Sarnavka S.; Konstrukcija i evaluacija skala namijenjenih mjerenju prepoznavanja i iskustava ekonomskog nasilja nad đenama u intimnim vezama; FFZG, B.A.B.E.; 2013.

    U obranu ovog istraćivanja koje je stajalo vrtoglavih 80 000 kn, nisam siguran je li tako ispalo zbog namjere ili razine stru?nosti autorica, ili su samo mediji napuhali tvrdnje i time dali pogre?an dojam, no svejedno đe poslućiti kao dobar model nekih manjkavosti u znanstvenim radovima u ovom podru?ju. Kao prvo, pogledajmo kako je sastavljen upitnik:

    …kvalitativnu analizu triju skupina đena pomo?u dubinskih intervjua: 1. đena ?rtvi obiteljskog nasilja (bivđe ili sada?nje ?tiđenice sigurnih ku?a na podru?ju Zagreba), 2. đena u intimnim vezama kod kojih ne postoji slu?beno evidentirana povijest nasilja od strane intimnog partnera te 3. đena ćiji se muđevi ili vanbra?ni partneri lijeđe od ovisnosti o kockanju (otprilike 10 đena iz svake skupine).

    Jednom kada su te tri skupine od po 10 đena navele kakve su oblike nasilja iskusile, po tome je dizajnirana skala po kojoj đene mogu kvantitativno izraziti koliko se koji oblik nasilja odnosi na njih. Do sada sve ok (naravno, ako izuzmemo slona u sobi u obliku ne-ukljućivanja niti jednog mu?karca u intervjue, kao da ta demografska skupina ne mođe nikada trpiti nasilje).

    Ovisno o okolnostima, anketno đe istraćivanje biti provedeno ili na reprezentativnom uzorku đena Republike Hrvatske (N=600) ili na prigodnom uzroku đena grada Zagreba koje su u intimnim vezama (N=200).

    Uzorak je u redu. No problem nastaje u tumađenju rezultata. Recimo, pogledajmo ove rezultate.

    A1) Razvodnjavanje i navođenje na odgovor
    đene u uzorku iskusile su sljedeđe pojave:

    – partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)

    – dovodio je u situaciju da je morala lagati o cijeni neđega ?to si je kupila (13,5%) ili je kupljeno morala skrivati (13,1%)
    – bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)
    – donosio va?ne odluke o ulaganju ili trođenju njezinog ili zajedni?kog novca bez dogovora s partnericom (10,6%)
    – pona?ao se kao da je njegov novac samo njegov, a njezin je novac zajedni?ki (9,8%),
    – onemogu?avao partnerici da vlastiti novac troći onako kako ona đeli (8,9%),
    – dovodio je u situaciju da nema novca za osnovne ćivotne potrebe poput hrane, rećija, odjeđe (8,4%)
    – branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)
    – tajio joj informacije o stanju zajedni?kog ra?una (7,3%)

    Kao prvo, nailazimo na problem subjektivnosti, odnosno unođenja ekstremnih vlastitih kriterija u ne?to ?to bi trebalo biti objektivno istraćivanje. Naime, “partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)” nije nasilje. Nigdje se na navodi upotreba sile, prijetnje, prijevare ili neđeg sli?nog. To vodi do razvodnjavanja pojma “nasilje” do samog besmisla. Ekvivalent bi bilo istraćivanje o tome koliko su mu?karci imali seksualnih partnera gdje se zaklju?ak donosi na temelju odgovora “koliko ste đena poljubili” u ćivotu. To jednostavno nije ista kategorija. Dapađe, uvredljivo je za sve one đene kojima je partner stvarno na silu oduzeo kreditnu karticu i zaprijetio im ako se usude zaposliti.

    Isto tako, “bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)” je u suprotnosti sa sljedećim indikatorom “branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)”. Ukoliko on mora nju pitati za dopu?tenje za uzimanje zajedni?kog novca, te je nasilje ako ne pita, za?to je onda nasilje ako ona mora traćiti njegovu dozvolu? Ili uzimanje zajedni?kog bez pitanja nije nasilje ili jest, odlućite se.

    ?toviđe, sve ovo ispada pogotovo licemjerno kada se jedna od skupina đena koje su sastavljale upitnik sastojala od đena s muđevima na lijeđenju od ovisnosti o kockanju. Izgleda da, ako one prigovore muđevima ?to trođe svoj novac na kockanje, to je sve u redu, no ako mu?karac prigovori đeni o njenom novcu iz bilo kojeg razloga, to je nasilje. Isto tako, siguran sam da su muđevi kockari vrlo đesto dovedeni u tobođe nasilnu situaciju da su morali “skrivati kupljeno”, no tu se nitko nije bunio.

    Iz svega toga izveden je sljedeći zaklju?ak:

    Gotovo svaka tre?a đena u Hrvatskoj (ili 29%) koja ćivi u intimnoj vezi s partnerom doćivjela je ekonomsko nasilje. Novine zatim to dodatno napuhuju na “svaka tre?a” s ciljem stvaranja moralne panike.

    Samo jednu kategoriju nasilja? Mo?da ba? jednu od ove tri s oćitim problemima koje sam naveo? Dvije kategorije? Pet? Svih osam? Ne znamo. Uzevći u obzir da je najbenignija i najćira kategorija tek na 15%, nisu velike ?anse da je bila potrebna kombinacija vrsta nasilja da bi se đenu opisalo kao ekonomski zlostavljanu.

    Sve ovo nam daje osnovane razloge vjerovati da je studija provedena s nekom skrivenom agendom koja je dovela do formuliranja pitanja kako bi bio potvrđen unaprijed donesen zaklju?ak, a ne utvrđena objektivna istinitost hipoteza istraćivanja. Umjesto da se iz podataka izvede zaklju?ak, iz zaklju?ka su prikupljeni podaci. U najgorem slu?aju, studija je maliciozna. U najboljem, treba uzeti rezultate s oprezom.

    A2) Histeriziranje suprotnih podataka
    “Zanimljivi su i podaci koji se odnose na ekonomsko nasilje nakon prekida braka ili veze, jer je … gotovo 8% đena moralo otići iz partnerova stana ili kuđe iako su u tu nekretninu zajedni?ki ulagali.”

    ?ak 8% đena moralo je napustiti partnerovu nekretninu, iako su oboje ulagali u nju! Podatak zvući ?okantno dok se ne uzme u obzir da to mora znaćiti da, osim ovih 8% koje su doćivjele najgore moguđe – bile izbađene iz zajedni?kog ulaganja – ostaje miks od 92% razvedenih/single đena koje su poslije prekida braka ili veze doćivjele nekakav drugi ishod: ili po?ten za oboje ili nepo?tena prema mu?karcima. Razlikujući to u ćijem je vlasni?tvu nekretnina i, ako je samo nećija a ne zajedni?ka, tko je ulagao u nju tako da stekne neku razinu prava kao da je zajedni?ka, ostali mogući ishodi za đene su:

    a) ostale u vlastitoj nekretnini u koju partner nije ulagao (po?teno)
    b) ostale u vlastitoj nekretnini, iako je i partner ulagao u nju (nepo?teno prema mu?karcima)
    c) oti?le iz njegove nekretnine u koju nisu ulagale (po?teno)
    d) ostale u njegovoj nekretnini u koju nisu ulagale (nepo?teno prema mu?karcima)
    e) ostale u zajedni?koj nekretnini zajedno s partnerom (po?teno)
    f) ostale u zajedni?koj nekretnini, a partner morao otići (nepo?teno prema mu?karcima)

    Kolika je ?ansa da opcije b, d i f također ne ćine barem 8% ishoda razvoda / prekida? Kolika je ?ansa da opcije a, c i e ćine svih ostalih 92% slu?ajeva? Studija ne kađe.

    Popis ne sadrći mogu?nost “oti?le iz vlastite nekretnine u koju partner nije ulagao (nepo?teno prema đenama)”)” jer je, sasvim oćigledno, ta mogu?nost mnogo gora od odlaska iz njegove nekretnine u koju se ulagalo ili zajedni?ke nekretnine pa bi zasigurno bila navedena da se ikada dogodila ili bi bila ubrojena u spomenutih 8%.
    Isto tako studija ne spominje je li tih 8% đena prisiljenih na odlazak iz nekretnine u koju su zajedni?ki ulagali dobilo nekakvu drugu kompenzaciju, kao recimo automobil, drugu nekretninu, uzdr?avanje, nadprosje?no visoku alimentaciju i sl. Ovaj podatak sam po sebi ne znaći apsolutno ni?ta, kao da sam izbrojao stabla u nekom parku i ostao na tome, ne usporedivći ih ni s ćime.

    Za usporedbu, pogledajmo drugu studiju jednom citiranu na ovom blogu:

    B) Za?to đene stvarno vole narcisoidne psihopate
    Ovdje su karakterne osobine mra?nog trojstva utvrđene objektivnim, univerzalnim testom MACH-IV koji mjeri sljedeđe:

    – narcisoidnost – grandiozni pogled na samog sebe, osje?aj zaslućivanja, egoizam
    – makijavelizam – manipulacija, eksploatacija drugih, upotreba prijevare i cini?no odbacivanje moralnosti zbog fokusa na sebe
    – psihopatstvo – impulzivna sklonost uzbuđenjima, sebi?nost, okrutnost, nesposobnost empatije za druge, odsustvo ?aljenja ili osje?aja krivnje

    … i postavljena je hipoteza da ljudi s osobinama mra?nog trojstva (izrađenim jednim, dvoje ili troje navedenih) imaju viđe seksualnih partnera i opđenito su seksualno privla?niji.

    B1) Test ne razvodnjava osobine i ni na koji naćin ne navodi na odgovore ili zaklju?ke kao ?to radi prva studija. Ono ?to je jo? va?nije, ne ovisi o jednostavnom odgovoru da/ne, ve? je stupnjevit i omogu?ava prađenje korelacije na viđe razina.

    Ukoliko primjenite ovaj test na bilo koji slu?ajni uzorak, sigurno je da đete dobiti normalnu distribuciju osobina – veliku većinu blizu prosjeka, te određen dio znatno ispod i znatno iznad. Onda ih mođete sortirati po drugim osobinama koje slijede neku drugu distribuciju i tako usporećivati. Razlika izme?u dva grafa je korelaciju koju traćite i po kojoj donosite zaklju?ke.

    B2) Pitanja za upitnik formulirana na temelju prosjeka populacije, ne ekstrema
    Druga pozitivna odlika ovog istraćivanja je to ?to je uzorak slu?ajan unutar jednog sveućili?ta. Istraćivaći nisu posjetili zatvor kako bi formirali pitanja za test, ve? su uzeli populacijske prosjeke. Ali, reći đete, isto kao i u pro?lom istraćivanju, samo smo skupili neki uzorak, testirali ih i pitali. Mo?da su lagali o svojoj seksualnoj pro?losti. Ili mo?da njihov uspjeh nije rezultat mra?nog trojstva, ve? dobrog izgleda ili neđeg tređeg. Naravno, te druge faktore su provjerile druge studije.

    Dating Preferences of University Women: An Analysis of the Nice Guy Stereotype
    Young Women’s Dating Behavior: Why/Why Not Date a Nice Guy?

    B3) Multifaktorska analiza, viđe ishoda, ne ovisi iskljućivo o samo-opisivanju
    U ovom slu?aju, opet je prikupljen reprezentativan mu?ki uzorak i utvrđena distribucija osobina mra?nog trojstva unutar uzorka, kao i broj seksualnih partnerica. Zatim su slike svih subjekata dane grupi đena na ocjenjivanje, te je svaki subjekt dobio i prosje?nu ocjenu izgleda od 1 do 10. Time je iskljuđena mogu?nost da studenti sami ocjenjuju svoj izgled pa da oni s viđe mra?nog trojstva umi?ljeno sami sebe opi?u ljepćima nego ?to jesu. Korigirano za razlike u njihovom izgledu, subjekti su opet imali mjerljive razlike u seksualnom uspjehu koje su korelirale s njihovom razinom osobina mra?nog trojstva.

    ?ak i ako kađemo da su ova istraćivanja reprezentativna samo za svoje sredine (npr. uzorak s ameri?kog kampusa samo za SAD), pa stoga mo?da ne vrijede za cijeli svijet, moguđe je lako provesti meta-analizu nacionalnih studija, iz koje đe se pronaći interval pouzdanosti rezultata za ostatak svijeta gdje istraćivanja jo? nisu provedena. Isto je ućinio i David Schmitt sa Sveućili?ta Bradley u Illionisu, kada je istraćio isto na uzorku od 35 000 ljudi iz 57 zemalja i prona?ao istu povezanost. “ćini se da je ova pravilnost univerzalana diljem svijeta,” rekao je. Sve ovo upu?uje na to da se studiju mođe uzeti kao ispravan izvor podataka.

    Zaklju?ak: kada radite ili analizirate studiju, uvijek morate obratiti pozornost na njene slabe to?ke – odnos korelacije i uzroka, oslanja li se iskljućivo na izjave ili mjeri i neke objektivne stvari, navodi li na odgovore, te poklapaju li se zaklju?ci istraćivanja sa stvarno prikupljenim podacima. Sve drugo je nepo?teno prema vađem ćitateljstvu.

    Oznake: znanost, mra?no trojstvo, zlostavljanje, feminizam

  • Mu?kosfera treba bolje protivnike


    Postoje razni dijelovi evolucijske psihologije, igre i mu?kosfere* koji spadaju u mi?ljenja i preferencije, s kojima se svako mođe i ne mora sloćiti. Recimo, “bi li se mu?karci trebali đeniti” ovisi o vađem gledi?tu i moguđe se ne sloćiti, jer svatko na svoj naćin ocjenjuje objektivne parametre s kojima se suo?avamo. S druge strane, postoje i oni apsolutni, objektivno dokazivi dijelovi, kod kojih se samo mođe uloćiti pokoja primjedba na metodologiju, naćin mjerenja neke pojave ili uzorak za prikupljanje podataka. Na ovom blogu se tako ne?to jo? nije dogodilo, no bez brige – zato imamo svjetske medije koji đe nam jednom zauvijek pokazati gdje leđe pogre?ke evolucijske psihologije u ?lanku naslovljenom “Darwin je bio krivu”.

    Evolucijski psiholozi koji prou?avaju parenje i vezano pona?anje đesto po?nu tako da postave hipotezu o tome kako se moderni ljudi pare: recimo, da mu?karci viđe misle o seksu nego đene. Zatim prona?u dokaze – iz studija, statistika i anketa – koji podr?avaju tu hipotezu. Naposljetku, i ovdje se doga?a “skok”, konstruiraju evolucijsku teoriju koja bi mogla objasniti za?to mu?karci viđe misle o seksu nego đene, koju adaptacijsku svrhu je to nekada imalo, i za?to smo danas zaglavljeni s njenim posljedicama.

    U novije vrijeme, nova kohorta znanstvenika je izazvala samo postojanje spolnih razlika u seksualnom pona?anju koje su darvinisti posljednjih 40 godina poku?avali objasniti i opravdati evolucijom.

    Naravno, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći kako su se ljudi pona?ali ili ?to su mislili u to doba, a jo? manje za?to je bilo tako. Ipak, ne?to se zabavno doga?a kada dru?tveni znanstvenici tvrde da ne određeno pona?anje ukorijenjeno u na?oj evolucijskoj pro?losti. Pretpostavke o tom pona?anju dobivaju nepromijenjivost fizi?ke osobine – postaju biolo?ki stvarne isto kao i postojanje palca ili ejakulacije.

    Koji dio “slođene interakcije velikog broja faktora” nije jasan ovim ljudima? Nitko ne tvrdi da Coolidgeov efekt prisiljava mu?karce na varanje ili da je đenska hipergamija toliko jaka da svi ćivimo u celibatu dok rock zvijezde ućivaju u 99% seksa na planetu. Govorimo o trendovima, ne o apsolutnim zakonima kao ?to je E = mc2!

    Nadalje, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći za?to je ne?to evoluiralo. Pisac ovog ?lanka bi morao shvatiti da nikada neđemo biti 100% sigurni za biolo?ki razlog postojanja predselekcije isto kao ni za?to su kitovi sisavci. Nismo bili tamo, tako da naravno da ne znamo s apsolutnom sigurno??u, ve? samo “prili?no dobrom” i konzistentnom s drugim teorijama o izlasku stvorenja iz oceana i natrag. Jako va?no! Postoje i druge metrike po kojima se odre?uje istinitost neđega u pro?losti, od đega su najva?niji logika, poklapanje, stalnost, broj razlićitih izvora, manjak dokaza koji bi to negirali, i tko zna ?to sve jo? ne.

    Sada kada su rijeđeni “slamnati ljudi” koje je autor postavio kao kritike evolucijske psihologije, uhvatimo se najva?nijega: nova kohorta znanstvenika koja sada rući temelje evolucijske psihologije građene jo? od kada je Charles Darwin u “Postanku ?ovjeka i selekciji u odnosu na spol” iznio neke dokaze za to da je, kroz natjecanje za partnerice i resurse, evolucija potakla mu?ku inventivnost i sklonost riziku naspram đenske nje?nosti. Tvrdnja da je on iznio takvu teoriju samo zato ?to je tako trenutno bilo oko njega je besmislena jer je uvijek bilo tako, i to gotovo svugdje u povijesti planeta. Osim izoliranog naroda Mosuo u planinama u Kini, nema niti jedne ljudske civilizacije koja u osnovi ne odgovara tim pretpostavkama. I to ne treba naga?ati, dobro je poznato.

    No uglavnom, dokazi. Da vidimo ?to autor nudi kao negaciju ćinjenica koje je ustvrdila evolucijska psihologija. Prvo referencira poznato istraćivanje o upadima iz 1989., kojim je utvrđeno ono ?to su ve? znali svi koji su ćivjeli u stvarnom svijetu makar nekoliko dana: da su đene nesklone seksu “samo zato da se seksamo”, te je stoga samo 0-3% đena prihvatilo “apokalipti?ni upad” poziv na posjet stranđevom stanu i seks naspram 70% mu?karaca. Da, to je razlika od najmanje 20 puta, iz koje je zakljuđeno da je to logi?na manifestacija ćinjenice da đenama nije u interesu seksati se ba? s bilo kim.

    Vjerojatno postoji 1% ?anse da je pravi razlog ne?to drugo, a ne evolucija (i kod nas i kod jo? milijun drugih sisavaca), ali pogledajmo ?to autor iznosi kao negaciju zaklju?ka iz te studije:

    Gćica. Conley smatra da je metodologija istraćivanja iz 1989. manje nego idealna. “Nitko ti zapravo ne pristupi iz vedra neba i pita te ‘hođe? li se seksati sa mnom’?” (nisam ba? toliko siguran u to ali dobro, op.prev.) “Potreban je kontekst. Ako pita? ljude ?to bi ućinili u specifi?noj situaciji (kako to nije bila specifi?na situacija, tako ti svega? op.prev.), to je mnogo pouzdaniji naćin dobivanja odgovora. U njenoj studiji, kada su mu?karci i đene razmatrali ponude za neobavezni seks of slavnih ljudi, ili od prijatelja za koje im je ređeno da su dobri u krevetu, razlika izme?u spolova u zainteresiranosti za neobavezni seks se spustila na gotovo nulu.

    Bođe, pa ja ?u pođeti lupati glavom u zid. Zar ćinjenica da đenama mora? ponuditi garanciju da im je partner George Clooney ili da je bog u krevetu i dolazi s diskretnom preporukom od prijatelja da bi se imalo zainteresirale za neobavezni seks znaći da su zainteresirane same po sebi? Ovo je toliko strahovito glup zaklju?ak da sam jednostavno morao pauzirati serijal postova o braku kako bih se pozabavio njime. Nadam se da je autor zadovoljan.

    I da, osim toga je potvrđeno da mu?karce mo? i novac ba? i ne napaljuju, budući da im je postotak ostao isti kao i prije, a za to koliko je đena dobra u krevetu ih isto većinom boli neka stvar naspram drugih, va?nijih varijabli. Barem neka korist od cijelog ovog cirkusa.

    Ali đekajte, ima jo?:

    2009. godine, jo? jedna od dugo-pretpostavljanih spolnih razlika u parenju – da su đene izbirljivije od mu?karaca – također je do?la pod opsadu. U speed datingu, kao i u ćivotu, dru?tvena norma upu?uje đene (naprotiv, uvijek govorim kada bi đene malo iskoristile emancipaciju i pri?le nekom dobro?udnom Beta tipu koji je previđe srame?ljiv za prvi korak, op.prev.) da sjede i đekaju da im netko priđe, dok mu?karci mijenjaju stolove. Ali u jednoj studiji pona?anja na speed-dating doga?ajima, psiholozi Eli J. Finkel i Paul W. Eastwick su obrnuli ulogu “rotatora”. Mu?karci su ostajali sjediti, a đene su se mijenjale. Manipulirajući ovaj dio skripte za pona?anje spolova, istraćivaći su otkrili da su đene postale manje selektivne – pona?ale su se viđe kao tipi?ni mu?karci – dok su mu?karci postali viđe selektivni i pona?ali se kao tipi?ne đene. Sam ćin prilađenja potencijalnom romanti?nom partneru, zakljućili su, doveo je do boljeg dojma o osobi kojoj se prilazilo.

    Brzo, zovite policiju! Uklanjanje đena s umjetnih izvora samopouzdanja vra?a njihove standarde viđe u normalu, isto kao ?to radi i dvostruki kompliment? Pa tko bi to rekao?

    Kada se razmotri ova nova saznjanja, neke postavke darvinizma postaju sumnjive. Hođe li darvinisti ponovno razmotriti teoriju da je nađe pona?anje prilikom parenja manje urođeno nego ?to se to smatra?

    Vjerojatno ne. U ?lanku koji je odgovarao na nađe studije od pro?le godine, Mr. Schmitt, jedan od vodećih glasova me?u darvinistima, nije predao ni centimetar bojnog polja. U vezi istraćivanja gćice. Conley, da su đene jednako sklone neobaveznom seksu ako se radi o celebrityu, postavio je argument da je to “rezultat đenske (ali ne i mu?ke) kratkoro?ne strategije za stjecanje dobrih gena od tjelesno privla?nih kratkoro?nih partnera. Kada je aktivirana đenska kratkoro?na strategija parenja (recimo, privremeno zbog ovulacije, ili kroni?no zbog odnosa spolova naklonjenog đenama) (ili ovome, tzv. “strategija dvostrukog parenja”, op.prev.), ćini se da đene izra?avaju relativno fokusiranu đelju za genetskim obilje?jima “seksi mu?karaca” koja bi biolo?ki koristile đenama u toj situaciji.”

    Drugim rijećima: ni?ta novo, sve je to evolucija.

    I ?to je tu ?udno?

    Da ponovimo: autor ima istraćivanje koje potvr?uje tezu koju poku?ava oboriti, pokađe je poborniku teze, zgra?a se kako ovaj ne smatra da je to dobar argument.

    I time zavr?avamo do sada najja?u negaciju nekih postavki ovog bloga koju sam ikada vidio (to ne?to govori o onome s ćime se inađe susređem). Jedini dobar dio ?lanka je opđe upozorenje koje se odnosi na sve filozofske i znanstvene discipline na svijetu:

    Mo?da ovi fenomeni i postoje. Mo?da mu?karci stvarno, ukupno gledano, imaju ve?u sklonost kratkoro?nom parenju. Ali s obzirom na nova istraćivanja, rigidno oslanjanje na evolucija kao obja?njenje riskira podizanje ograniđene smjernice u teolo?ki status – ?to je naćin razmi?ljanja koji bi znanstvenici trebali prezirati.

    Pođevći od… khm… feministi?kog inzistiranja da danas u zapadnom svijetu postoji patrijarhija, ili da je spol dru?tvena konstrukcija?

    ?ak i kada bi nekim ludim slu?ajem ispalo da je sve ovo istina, i da je cijela evolucijska psihologija u potpunosti neutemeljena (a i dalje su svi dokazi na njenoj strani), zaklju?ak bi bio jo? gori. Ako bi se otkrilo da su đene uistinu jednako promiskuitetne kao mu?karci, jednako otvorene za mogu?nost neobaveznog seksa i varanja, ili ?ak i viđe od mu?karaca, te da je to zato ?to one tako izabiru, a ne zato ?to im je u genima – ne bi li to samo po sebi zastra?uju?a osuda onoga u ?to se dobar dio zapadnih đena pretvorio?

    Umjesto da, kao trenutno na ovom blogu, polazimo od pretpostavke da su “neke đenske genetske sklonosti neprikladne za civilizaciju, pa stoga đene trebaju imati kontrolu nad njima” (?to jednako vrijedi i za mu?karce ?to se tiđe biolo?kih nagona za silovanjem ili nasiljem), polazili bismo od pretpostavke da to nije genetski nego u potpunosti svojevoljno. To bi ućinilo svo klanje koje se odvija na modernom seksualnom trći?tu namjernim.

    Ve? i sama pomisao na tako ne?to je previđe u?asna.

    * = evolucijska psihologija je znanstvena disciplina, darvinizam je filozofija temeljena na evoluciji opđenito (ne samo psihologiji), igra je teorija i prakti?na vje?tina temeljena na evolucijskoj psihologiji, a mu?kosfera je ćiri pojam za sve tekstove koji se bave navedenim pojmovima i reakcijama mu?karaca na njih. Ta đetiri pojma se đesto preklapaju, ali nipo?to nisu univerzalno jednaki, niti se nu?no sla?u.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, spol, znanost, istraćivanje, evolucijska psihologija, mu?kosfera