Zubak com d.o.o.

Tag: zlostavljanje

  • Stvarno? “Svejedno je u kakvoj obitelji djeca odrastaju”

    – “Ja sam samohrana majka i moje dijete ima sve ?to treba”
    – “Sve ?to dijete treba je bezuvjetna ljubav”
    – “Ja sam odrastao/la sa samo jednim roditeljem i ispao/la sam ok”
    – “Vrsta obitelji nema nikakav utjecaj na odrastanje djece”
    – “?ak i ako djeca sa samo jednim roditeljem imaju neke probleme, to je samo zbog financijskih pote?ko?a”
    – “Bolje za dijete da bude s jednim roditeljem koji ga voli nego u obitelji gdje se roditelji sva?aju”
    – “Djeci samohranih majki ni?ta ne nedostaje”
    – “Biti samohrani roditelj je te?ko zbog manjka potpore dru?tva”
    – “Djeca u homoseksualnim zajednicama imaju sve ?to im treba”
    – “Ne postoji idealna roditeljska situacija”
    – “Brak nije relevantan za socijalnu politiku”
    – “Dijete neđe biti gay zato ?to su ga odgojili gay roditelji”
    – “Jednoroditeljska obitelj nije ni?ta gora za dijete nego bilo koja druga”
    – “Nije potrebno imati partnera za podizanje djeteta”
    – “‘Tradicionana obitelj’ nema veze s time hođe li dijete odrasti u zdravog i uspje?nog pojedinca”

    – Rekla-kazala

    Na ?to mislim ovim znakom “Pobijeno”? Proćitajte nekoliko studija o ćivotnim ishodima djece iz alternativnih oblika obitelji i zakljućite sami:

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju od 200 do 500% ve?u ?ansu nekog emocionalnog poreme?aja, 50% do 100% ve?u ?ansu nekog poreme?aja pona?anja, te 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja. To razvod ćini traumati?nim otprilike koliko bi bila traumati?na te?ka ozljeda ili bolest.


    Izvor slike

    S dodatnom napomenom: Pronalazak novog partnera ne pomađe djeci u oporavku i izbjegavanju ovih posljedica

    Djeca samohranih roditelja su imala dvostruko ve?u ?ansu imanja nekog problema s mentalnim zdravljem u odnosu na onu koja su ćivjela sa vjen?anim ili nevjen?anim parovima u istom domu: 16% naspram 8%. Ovaj odnos je također bio pronađen i u zapadno-australskom ispitivanju na uzorku od 14 100 djece (Zubrick, et al., 1995.)

    “Djeca iz obitelji sa samohranim roditeljima imala su ve?u ?ansu (odnos 2:1) morbiditeta mentalnog zdravlja nego ona u obiteljima s oba roditelja.”>

    Unutar uzorka djece samohranih roditelja na podru?ju Velike Britanije, na uđestalost mentalnih poreme?aja nije bitno utjecalo to je li samohrani roditelj bio nikada vjen?an, udovac, razveden ili rastavljen. Unato? tome, djeca koja su ćivjela s oba nevjen?ana roditelja su svejedno imala ve?u ?ansu imanja poreme?aja u pona?anju u odnosu na djecu koja su ćivjela s oba roditelja u braku: 8% naspram 4%.

    The mental health of children and adolescents in Great Britain; The report of a survey carried out in 1999 by Social Survey Division of the Office for National Statistics on behalf of the Department of Health, the Scottish Health Executive and the National Assembly for Wales, H. Meltzer, R. Gatward, 1999.

    Udio djece s emocionalnim poreme?ajima koja su ćivjela sa samohranim roditeljem koji je bio udovac, razveden ili rastavljen bio je dvostruko veći nego kod djece bez emocionalnih poreme?aja (31% naspram 15%).

    Me?u djecom s poreme?ajima u pona?anju, udio koji je ćivio s oba nevjen?ana roditelja, nikada vjen?anim samohranim roditeljem ili razvedenim samohranim roditeljem bio je veći nego kod djece bez takvog poreme?aja (12% naspram 8%, 14% naspram 7%, te 27% naspram 15%)

    Mental health of children and young people in Great Britain, 2004, Summary Report; H. Green, ?. McGinnity, H. Howard Meltzer, T. Ford, R. Goodman, The Office for National Statistics, 2004.

    Djeca ćiji su se roditelji rastali tijekom tri godine studije imala su 453% ve?u ?ansu razvoja emocionalnih problema nego ona ćiji su roditelji ostali zajedno, te su imala 287% ve?u ?ansu poreme?aja u pona?anju. Mladi ljudi ćiji su se roditelji rastavili su također imali 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja.

    Djeca i mlade? u ku?anstvima “obnovljenih obitelji” (gdje je njihov skrbnik na?ao novog partnera, op.prev.). pogotovo u onim obiteljima gdje su dobila polubra?u ili polusestre, imali su jednako poviđenu ?ansu za poreme?aje u pona?anju kao i ona ćiji su se roditelji samo rastali.

    Opđenito je traumati?nost razvoda za dijete (ocijenjena kroz posljedi?nu ?ansu nastanka emocionalnih problema) bila ekvivalentna te?koj ozljedi ili bolesti.

    Tijekom trajanja studije na uzorku od 5,364 djece u dobi izme?u 5 i 16 godina, 3% uzorka je razvilo barem jedan novi problem. Od onih koji su ve? imali barem jedan problem na pođetku studije, 30% ih je nastavilo imati isti problem i nakon tri godine u slu?aju emocionalnih problema, a 43% u slu?aju problema u pona?anju.

    Department for Health and the Scottish Government, 2008.

    Bonus zaklju?ak iz sve tri studije: netradicionalna obiteljska situacija đe?đe uzrokuje emocionalne poreme?aje kod djevojćica nego dje?aka (62% naspram 46%), a poreme?aje pona?anja đe?đe kod dje?aka nego kod djevojćica (55% naspram 47%). U oba slu?aja su problemi sve izrađeniji ?to je dijete starije, pođevći od puberteta.

    Drugim rijećima, djevojćice iz netradicionalnih obitelji imaju ve?u ?ansu izrasti u narcisoidne djevojke koje đe traćiti ogromnu kolićinu igre ali prema vani se doimati normalnima i manje pogođenima situacijom, dok dje?aci imaju ve?u ?ansu izra?avati probleme i izrasti u prepoznatljivo problemati?ne “hahare ?ta snifaju lipilo”, i jednog dana se mo?da oporaviti (ako prije toga ne zavrđe u zatvoru) (op.prev.).


    Izvor slike

    Samohrani roditelji đe?đe primjenjuju zlostavlja?ke vrste nasilja (tj. sredstava prisile koja ili nemaju odgojnu funkciju ili prelaze njen uobi?ajen opseg, op.prev.) nad svojom djecom:

    Nacionalna anketa na uzorku od đest tisu?a ku?anstava prona?la je da samohrani roditelji imaju ve?u ?ansu koristiti zlostavlja?ke vrste nasilja nad svojom djecom nego oni u ku?anstvima s dva roditelja. Za majćinsko zlostavlja?ko nasilje se ćini da je vezano za razinu siroma?tva u ku?anstvima samohranih majki, dok za oćinsko zlostavlja?ko nasilje nije pronađena takva povezanost.

    Child abuse and violence in single-parent families: Parent absence and economic deprivation; Gelles, Richard J.
    American Journal of Orthopsychiatry, Vol 59(4), Oct 1989.

    Unato? tome…

    Samohrane majke imaju manje kontrole nad svojom djecom:

    Najve?a razlika opađena je u majćinoj samopercepciji kontrole djetetova pona?anja, pri đemu su samohrane majke izvijestile o slabijoj kontroli od majki iz obitelji s oba roditelja. Sli?no tome, samohrane su majke i svoju psiholo?ku kontrolu djeteta procijenile ne?to slabijom od majki iz tradicionalnih obitelji.

    Roditeljsko pona?anje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majki; Kereste? Gordana, ?asopis Dru?tvena istraćivanja, 2001.


    “G?a. Bartlett je u intervjuu objasnila da je njena kđer postavla vrlo neposlu?na jo? od doba vrti?a kada je otac oti?ao”

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju zna?ajno veći rizik od neuspjeha u ?kolovanju i od dje?jih psihijatrijskih poreme?aja:

    Podaci iz Studije o zdravlju djece Ontario su upotrijebljeni za ispitivanje asocijacije izme?u statusa jedno-roditeljske obitelji i dje?jih psihijatrijskih poreme?aja i neuspjeha u ?kolovanju. Rezultati bivarijantne analize pokazuju da djeca u jedno-roditeljskim obiteljima imaju malen ali statisti?ki zna?ajan rizik od neuspjeha u ?kolovanju. Ipak, ove iste obitelji pate i od zna?ajnih ekonomskih i dru?tvenih pote?ko?a. Kada se multivarijantnom analizom korigira za varijable koje ozna?avaju pote?kođe, poput siroma?tva ili obiteljske disfunkcije, ova korelacija postaje statisti?ki bezna?ajna.

    Single-Parent Families: Child Psychiatric Disorder and School Performance; HFATHER MUNROF. BLUM, PH.D.correspondence, MICHAEI H. BOYLE, M.S.C., DAVID R. OFFORD, M.D., The American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1998.


    Izvor slike

    Iz gornjih i jo? nekih istraćivanja je oćito da dio ovih problema nastaje zbog lođeg financijskog stanja ili drugih negativnih faktora (selidba, nesređeni obiteljski odnosi, nevi?anje jednog roditelja…). Znaći li to da je za njih krivo siroma?tvo i nezdrav stav dru?tva prema alternativnim obiteljima? Da đe problem biti potpuno eliminiram ako mu se mi kao dru?tvo jo? samo malo posvetimo?

    Ne:

    ?ak i kada se kroz multivarijantne modele uzme u obzir ćirok raspon demografskih i socioekonomskih okolnosti, djeca samohranih roditelja i dalje imaju izrazito (200-400%) pove?ane rizike mortaliteta, teđeg morbiditeta i ozljeda.

    U ovoj populacijskoj studii, prikupili smo podatke o opđenitom i uzro?nom mortalitetu izme?u 1991. i 1998. i rizik od zaprimanja u bolnicu izme?u 1991. i 1999. za 65 085 djece sa samohranim roditeljima i 921 257 djece s oba roditelja. Procijenili smo relativne rizike Poissonovom regresijom, korigirali za faktore zbog kojih bi ljudi đe?đe mogli ispasti samohrani roditelji, te za druge faktore koji (prvenstveno kao rezultat samohranog roditeljstva) mogu utjecati na odnos izme?u vrste roditeljstva i rizika.

    Djeca samohranih roditelja pokazala su pove?ane rizike psihijatrijskih bolesti, suicida, poku?aja suicida, ozljeda i ovisnosti. Nakon korekcije za ometajuđe faktore kao ?to su socioekonomski status ili roditeljski mentalni problemi i ovisnosti, djeca u ku?anstvima s jednim roditeljem imala su pove?ane rizike u odnosu na djecu u ku?anstvima s oba roditelja:

    Psihijatrijska bolest: 210% za djevojćice, 250% za dje?ake
    Suicid: 200% za djevojćice, 230% za dje?ake
    Alkoholizam ili bolest vezana za konzumaciju alkohola: 240% za djevojćice, 220% za dje?ake
    Narkotici ili bolesti vezane za uporabu opojnih sredstava: 320% za djevojćice, 400% za dje?ake

    Dje?aci su također imali znatnije pove?an opđeniti mortalitet u odnosu na djevojćice.

    Mortality, severe morbidity, and injury in children living with single parents in Sweden: a population-based study; Weitoft GR1, Hjern A, Haglund B, Ros?n M., Lancet, 2003.


    Ako napunimo ovu rupu bez dna novcem, mo?da dijete ipak ispadne ok…
    Izvor slike

    Idealni socio-ekonomski uvjeti i okolina uistinu mogu ublaćiti negativni efekt samohranog majćinstva, ali samo do neke mjere.

    Djeca samohranih majki pokazala su pove?an rizik ?to se tiđe opđenitog lođeg zdravlja po procjeni roditelja (39% viđe za dje?ake, 73% viđe za djevojćice), psiholo?kih problema (90% viđe za dje?ake, 58% za djevojćice), pretilosti (23% viđe za dje?ake, bez utjecaja za djevojćice), i astmu (bez utjecaja za dje?ake, 90% viđe za djevojćice). Prilago?avanje za socio-ekonomske faktore je umanjilo snagu korelacije izme?u vrste obitelji i navedenih problema. Faktori okoline, s druge strane, nisu zna?ajno utjecali na razliku izme?u djece s dva roditelja i djece sa samohranom majkom.

    Pove?ani zdravstveni rizici koje doćivljavaju djeca iz obitelji samohranih majki mogu biti samo djelomi?no obja?njeni socio-ekonomskim faktorima, dok ih faktori okoline uopđe ne obja?njavaju.

    Increased health risks of children with single mothers: the impact of socio-economic and environmental factors; Scharte M., Bolte G., Department of Occupational and Environmental Epidemiology, Bavarian Health and Food Safety Authority, Munich, Germany, 2013.

    Samohrano majćinstvo je izrazito skupo, no koliko god se mi kao dru?tvo trudili, jednostavno nema te kolićine novaca i pa?nje koja bi mogla do kraja zađepiti ogromnu rupu koju ono uzrokuje u ćivotu djece.

    Mo?da bismo nakon toliko desetlje?a negacije trebali ozbiljno uzeti u obzir mogu?nost da je prisutnost oba roditelja (najđe?đe je otac taj koji nedostaje) vitalna i nenadoknadiva za razvoj djeteta?

    Ali đekajte malo, ?to je onda s homoseksualnim parovima? Vidljivo je da zna?ajan dio problema djece dolazi od manjka novca, vremena, pa?nje i uzora tijekom njihovog odrastanja. Ako su oba roditelja tu, bez obzira na spol to đe garantirano biti dobro za dijete. Zar ne?

    Ne:


    Izvor slike

    Djeca homoseksualnih parova imaju 35% manju ?ansu od svojih vr?njaka zavrćiti srednju ?kolu, otprilike koliko i djeca samohranih roditelja.

    S dodatnom napomenom: negativni efekt najbrđe nastaje u pred?kolskim godinama, dodatno raste sa svakom godinom provedenom u ku?anstvu toga tipa (samohranom ili homoseksualnom), te nije jasno jasno utjeđe li viđe na djevojćice ili dje?ake.

    20%-ni uzorak kanadskog popisa stanovni?tva iz 2006. godine je omogućio identifikaciju djece koja su ćivjela s roditeljima istog spola, te usporedbu istoga sa stopama zavr?avanja srednje ?kole. Ovaj vrlo veliki slu?ajni uzorak omogu?ava kontrolu za bra?ni status, omogu?ava prađenje po i gay i lezbijskim obiteljima, te je dovoljno velik za procjenu razlika izme?u spola djeteta i spola (oba) roditelja. Djeca koja su ćivjela s gay i lezbijskim obiteljima u 2006. godini su imala 35% manju ?ansu zavrćiti srednju ?kolu u odnosu na djecu koja su ćivjela u vjen?anim obiteljima s roditeljima suprotnog spola. Kđeri ovakvih parova su imale znatno gore rezultate nego sinovi.

    High school graduation rates among children of same-sex households; Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household
    Volume 11, Issue 4 , pp 635-658, 2013.

    Empirijska saznanja pokazuju da negativni efekt ćivota u obitelji sa samohranim roditeljem raste s brojem godina provedenim u takvoj obitelji, najveći je tijekom pred?kolskih godina, te je veći za dje?ake nego djevojćice.

    Educational attainment of children from single-parent families: Differences by exposure, gender, and race; Demography ; Volume 25, Issue 2 , pp 221-234; Sheila Fitzgerald Krein, Andrea H. Beller, 1988.

    Izgleda da nije va?an samo broj roditelja, ve? i spol. ?okiran sam.

    Do sada smo se bavili samo tećinom ćivota koja proizlazi iz odsustva roditelja, tećine ćivota i ćivotnih okolnosti potenciranih odsustvom roditelja, te gledali samo krajnje negativne efekte (zavr?avanje ?kole, depresija, ućivanje droge i sl.). Bacimo sada pogled na direktne negativne efekte – one koji su vrijedni svake osude ?ak i ako ih netko uspije uspje?no prebroditi. Govorim naravno o zlostavljanju.


    Vrsta zlostavljanja koja pripada gotovo iskljućivo homoseksualnim parovima: prisiljavanje djeteta od 11 godina da po?ne uzimati hormone i odlaziti na operacije za mijenjanje spola

    Ova bizarnost navedena gore je samo primjer doga?aja koji mo?da ?ak neđe svima ni predstavljati nasilje, niti đe se naći u statisti?kim podacima. Pogledajmo ?to ka?u statisti?ki podaci o seksualnom, fizi?kom i emocionalnom zlostavljanju:

    Kategorije navedene od gore prema dolje odgovaraju stupcima s lijeva na desno: dakle, najveđe stope zlostavljanja djece se doga?aju u ku?anstvima gdje samohrani biolo?ki roditelj ćivi s partnerom, a najmanje u ku?anstvima gdje oba biolo?ka roditelja ćive zajedno u braku.

    Prevedeno u realnost, za dijete nema gorega od ćivota sa samohranom majkom i njenim de?kom. ?ansa za zlostavljanje svih vrsta je u tom slu?aju zaprepa?tujućih 1000% (10 puta) ve?a u odnosu na djecu koja ćive sa svojim biolo?kim vjen?anim roditeljima.

    Druga po redu po uđestalosti zlostavljanja su ku?anstva s “drugim vjen?anim roditeljima”, dakle ili hetero ili gay brakovima gdje je dijete posvojeno. U tom slu?aju je ?ansa zlostavljanja “samo” 600% (6 puta) ve?a.

    Nevjen?ani roditelji i samohrani roditelji bez partnera su trunku bolji, sa stopama zlostavljanja djece “samo” 400% (4 puta) usporedivima sa onim djeteta koje odrasta u domu ili kod bake i djeda, bez iti jednog biolo?kog ili posvojnog roditelja.

    Fourth National Incidence Study of Child Abuse and Neglect (NIS?4) – Report to Congress; U.S. Department of Health and Human Services (DHHS), Administration for Children and Families (ACF), Office of Planning, Research, and Evaluation (OPRE)
    and the Children?s Bureau; Andrea J. Sedlak, Jane Mettenburg, Monica Basena, Ian Petta, Karla McPherson, Angela Greene, and Spencer Li; Washington DC USA, 2014.

    Kada suzimo pogled na vjerojatno najgoru vrstu zlostavljanja – dje?je smrti uzrokovane nanesenim ozljedama – razlika postaje jo? gora: 5000% ili 50 puta.

    Identificirali smo 149 smrtnih slu?ajeva tijekom 8 godina koji su bili uzrokovani nanesenim ozljedama. Djeca koja su prebivala u ku?anstvima zajedno s nevezanim odraslim osobama su imala skoro 50 puta ve?u ?ansu umrijeti od nanesenih ozljeda nego djeca koja su prebivala u ku?anstvima s 2 biolo?ka roditelja.

    Child Deaths Resulting From Inflicted Injuries: Household Risk Factors and Perpetrator Characteristics; Patricia G. Schnitzer, PhD*, Bernard G. Ewigman, MD, MSPH; Pediatrics

    Dame i gospodo, znanost je u ovom slu?aju 100% jasna:


    Izvor slike

    Ovih blagdana, darujte svojoj djeci ono najljepđe i najbolje za njih – stabilnu obitelj s dva heteroseksualna roditelja u bra?noj zajednici.


    Izvor slike

    Oznake: djeca, zlostavljanje, samohrana majka, sociologija, znanost

  • 10 sati licemjerja u New Yorku


    Jedna odva?na i nezavisna đena je nedavno oti?la u đetnju New Yorkom u trajanju od 10 sati i pri tome zabiljećila ?okantno “uli?no napastovanje”. Po bombasti?nom izrazu, ?ovjek bi mislio da se radi o tko zna kakvom u?asu – mo?da talibanima koji po ulicama Big Apple-a trpaju đene u kombije, zamataju ih u kloroform i prodaju u bijelo roblje? Valja nam pogledati video:

    Dragi ćitatelji, ne znam za vas ali ja ovdje ne vidim nikakvo “napastovanje”. Nitko nikoga nije dirnuo, niti je itko ikome zaprijetio. Najđe?đe fraze koje su joj bile upuđene su “dobro jutro”, “dobra veđer” i “lijepa si”. Neki su zapravo prodavali ne?to, a ne zapravo pri?ali s njom.

    Tip koji je đetao pored nje 5 minuta je svakako creepy, ali budući da mu apsolutno nićim nije dala do znanja da je to smeta i da bi trebao prestati, ?ak ni za to ne mođemo reći da se radi o “napastovanju”. Video ni na koji naćin ne implicira da je on ne bi pustio na miru kada bi mu ona rekla da nije zainteresirana i da je prestane slijediti. Kada bi on ustrajao unato? tome, e to bi onda bilo napastovanje. Ali to se nije dogodilo.

    Dakle, u 10 sati hodanja po New Yorku ova đena je doćivjela ukupno 2 minute ikakve interakcije, od đega je tek jedan jedini slu?aj creepy, a ne samo nevini komentar. Jedan 1 sat ima 60 minuta, 2 / 600 = 0,00333. Dakle, provela je zapanjujućih 0,33% svog vremena na ulicama velegrada u creepy (ali ne napasnoj) interakciji s nepoznatim mu?karcem.

    U?asno! Neka netko zove policiju! UPOMO?!!!

    Ali đekajte, to nije sve. Osim ćinjenice da je jeftino i podlo prikazivati ne?to ?to se doga?a u jednom od tisu?u slu?ajeva kao nekakvu univerzalnu pravilnost koju je potrebno hitno kriminializirati, postoji jo? nekoliko problema. Pozabavimo se najvećim:

    Gotovo svi mu?karci u ovom videu su siroma?ni crnci.

    Da, dobro ste proćitali. Kako bi ova feministica mogla provesti navedenih 0,33% vremena u agoniji “napostovanja”, morala se đetati iskljućivo loćim kvartovima, u kojima afri?ki amerikanci provode svoje ćivote zaglavljeni u besperspektivnosti siroma?tva. Da se prođetala po Central Parku, garantirano ne bi imala ?to snimiti.

    Svojim zgra?anjem i dizanjem panike nad ćinjenicom da je siroma?nim afri?kim amerikancima sasvim normalna stvar obratiti se đeni na ulici, i da siroma?ne afri?ke amerikanke đesto pozitivno reagiraju na takav pristup koliko god direktan on bio, ova đena upu?ta se rasizam. Kada je grupa bijelaca 1955. godine u Mississipiju otela, mućila i ubila 14-godi?njeg crnca Emmetta Tilla, to je također bilo zato ?to ga je đena optućila da je zvi?dao za njom. Mnoga lin?ovanja koja je proveo zloglasni Ku-Klux Klan također su bila temeljena na glasinama da je netko silovao, pipao ili napastovao bijelu đenu, sli?no histeriji koju imamo danas.

    Ovaj video je ćisti rasizam, vrlo prozirno zamotan u okvir za?tite đena.

    Ali, to i dalje nije sve!

    Ista đena koja se ovdje zgra?a nad pozorno??u koja dobiva na ulici je istovremeno prili?no zadovoljna kada dobiva pozornost na internetu, te taj fenomen naziva “slatkim”.

    Na svu sre?u, ja nisam jedini kojemu se zgadilo njihovo licemjerje. Autori videa su bili prisiljeni onemogućiti ocjenjivanje videa na YouTubeu nakon ?to je popio nezamislivih 70% negativnih ocjena rofl

    No unato? tome, kladim se da đemo ovaj video nastaviti vi?ati po raznim novinama i portalima u slu?bi ?kvadre rođene za zgra?anje, gdje đe opet i opet biti predstavljan kao kona?an dokaz da moderne zapadne đene ćive u?asne ćivote pune zlostavljanja i hitno im je potrebno jo? “za?tite”.

    Oznake: rasizam, zlostavljanje, napastovanje, nasilje nad đenama, feminizam, Vijesti, rođeni za zgra?anje

  • Stvarno? “Svaka tre?a đena u Hrvatskoj je ?rtva nasilja”

    SRAMOTNE BROJKE
    Svaku tre?u đenu mlati bra?ni partner

    T-Portal nam je nedavno donio intervju s Nevom Tolle, koordinatoricom Autonomne đenske mređe. Kako je danas 25. studenoga, Me?unarodni dan borbe protiv nasilja nad đenama, ćini mi se da je to dobra prilika ra?ćistiti neke stvari. Krenimo redom:

    Tvrdnja #1: “Oko 34 posto đena prećivjelo je seksualno nasilje”

    Uistinu zabrinjavaju?a brojka. No je li ona realna? Uzevći u obzir na?u patrijarhalnu sredinu, moguđe je da g?a. Tolle ?ak i podcjenjuje broj ?rtava. Odlućio sam ga provjeriti sljedećim postupkom:

    1A: Pronaćimo broj kaznenih djela seksualne prirode u RH u pro?loj godini

    Godi?nje izvje?đe MUP-a za 2012. godinu na stranici 24 donosi nam to?ne podatke:

    Zbrojimo stupce “Prijavljena” i “Naknadno otkrivena” za kategorije “Silovanje”, “Poku?aj silovanja”, “Bludne radnje” i “Ostalo”. To obuhva?a svaku mogu?u vrstu zloćina seksualne prirode, od silovanja pa do pipanja, nepristojnog pokazivanja spolnih organa i seksualnog uznemiravanja (iako je u toj strukturi najekstremnijih zloćina kao ?to su silovanja i poku?aji silovanja naravno najmanje, tj. oko 20%). Dobivamo brojku od 577 takvih kaznenih djela u 2012. godini.

    Zbog jednostavnosti, pretpostavit ?u da su sva ta kaznena djela:
    a) poćinili mu?karci na ?tetu đena (dakle, pretpostavit ?u da nema homoseksualnih silovanja, đena koje su seksualno napastovale mu?karce, zlostavljana su iskljućivo djeca đenskog spola, itd.),
    b) da su sve prijave istinite, tj. da ne postoje la?ne prijave za seksualno nasilje, te
    c) da je svaki zloćin jedna nova ?rtva, tj. nema ponavljanja zloćina nad istom ?rtvom.

    1B: Pomnoćimo broj kaznenih djela multiplikatorom

    U paketu sa svim tvrdnjama o zloćinima seksualne prirode dolazi i tvrdnja da ?rtve rijetko prijavljuju zloćin zbog srama, manjka podr?ke okoline i sli?nih faktora. Koliki je stvarno taj multiplikator ovisi o raznim faktorima

    Libela.org, jedna od najekstremnijih feministi?kih web stranica kod nas, navodi da na svako prijavljeno silovanje dolazi jo? 15 do 20 neprijavljenih. Te?ko je zamisliti iti jedan zloćin, od prijetnji pa do krađe, gdje se prijavljuje samo 50% zloćina (na svaki prijavljen jo? jedan neprijavljen), a kamoli 6%. ?ak ni korupcija nije toliko skrivena. Ovo je vrlo ekstremna pretpostavka ali dobro, pretpostavit đemo da se zapravo doga?a 15 puta viđe seksualnih zloćina nego ?to ih je prijavljeno.

    Misli li Libela.org samo na silovanje, ili i na blađe zloćine poput, pipanja, nepristojnog izlaganja, seksualnog uznemiravanja i sl.? Izaći đemo im u susret i pretpostaviti da SVIH seksualnih zloćina (a ne samo silovanja, koja ćine 20% seksualnih zloćina) uistinu ima 15 PUTA viđe nego ?to je prijavljeno. To nam daje ovu jednad?bu, gdje je X hipotetski broj i prijavljenih i neprijavljenih seksualnih zloćina koji su se dogodili u jednoj godini:

    X = 577 x 15
    X = 8655

    1C: Pomnoćimo multiplicirani broj kaznenih djela prosje?nom ćivotnom dobi

    Prosje?ni ćivotni vijek Hrvatice je 80 godina. Razdoblje od 80 godina predstavlja jedan cjelokupni presjek dru?tva, u kojemu se u potpunosti izmijenila barem jedna generacija đena i time tijekom svog ćivota u tom dobu imala priliku biti ?rtvom nekog seksualnog zloćina.

    8655 x 80 = 692 400

    Dakle, imamo hipotetskih 692 400 seksualnih zloćina na podru?ju RH tijekom ćivotnog vijeka jednog presjeka (nekoliko generacija u raznim ćivotnim stadijima) hrvatskih đena.

    U Hrvatskoj prema popisu stanovni?tva 2011. ima 2.218.554 đena.

    692 400 / 2 218 554 = 31%

    31%. To je i dalje manje od 34% koliko tvrdi gospo?a Tolle. A da ne zaboravimo, udio od hipotetskih 31% đena koje su tijekom ćivota bile ?rtvama nekog seksualnog zloćina uklju?uje sljedeđe velikodu?ne pretpostavke:

    a) da su sve seksualne zloćine poćinili iskljućivo mu?karci na ?tetu đena (dakle, pretpostavit ?u da nema homoseksualnih silovanja, đena koje su seksualno napastovale mu?karce, zlostavljana su iskljućivo djeca đenskog spola, i sl.),
    b) da su sve prijave istinite, tj. da ne postoje la?ne prijave za seksualno nasilje,
    c) da je svaki zloćin jedna nova ?rtva, tj. nema ponavljanja zloćina nad istom ?rtvom,
    d) da zapravo ima 15 PUTA viđe SVIH seksualnih zloćina nego ?to je prijavljeno

    I unato? svim tim oblicima “pomoći” (zabiljeđeni brojevi su direktno i indirektno pove?ani oko 30 puta ili 3000%), stvarni podaci i dalje ne mogu stići takve stratosferske procjene kakve iznosi Neva Tolle.

    Zbog obzira prema ?rtvama i manjka prostora ne đelim ovdje ?pekulirati koliko stvarno ima seksualnog nasilja, ali iz gore izlođenoga znam da ga sigurno nema toliko da bi ga tijekom ćivota moglo iskusiti 34% đena. Neva Tolle ili besramno lađe ili se ravna po falsificiranim podacima. Sramotno je da predstavnica jedne organizacije koja dobiva 90% svojih sredstava od dr?ave, ?upanija i gradova koristi prora?unska sredstva za ćirenje oćitih neistina.

    Ovakav parazitizam na boli pravih ?rtava i predstavlja pljusku u lice svakoj đeni koja je stvarno bila silovana. K tome jo? svoje neistinito predavanje nazvati “Istina je. Za?to ?utite o tome?” je stvarno drsko, bez ikakve trunke morala ili obzira.

    Tvrdnja #2: “U Hrvatskoj je svaka tre?a đena prećivjela neki oblik nasilja od strane sada?njeg ili bivđeg partnera”

    33.33% đena je doćivjela nasilje od sada?njeg ili bivđeg partnera? Dobro, idemo pogledati:

    Stranica 58 navodi da su 2012. prijavljena 622 slu?aja nasilni?kog pona?anja u obitelji, te naknadno otkrivena jo? 162, za ukupno 784 slu?aja nasilni?kog pona?anja u obitelji godi?nje.

    Primjenimo istu formulu, pretpostavimo da je a) svo nasilni?ko pona?anje u obitelji uvijek od mu?karca prema đeni, b) pretpostavimo da je svaki slu?aj nova đenska ?rtva, c) prihvatimo opet ekstremnu pretpostavku da stvarnih slu?ajeva ima 10 PUTA viđe nego zabiljeđenih u MUP-u (izvor: Sigurno mjesto, đenska soba), te d) da nema la?nih prijava. Evo jednad?be:

    X = 784 x 10
    X = 7840 hipotetskih slu?ajeva nasilja u obitelji u jednoj godini

    7840 * 80 = 627 200 hipotetskih slu?ajeva nasilja u obitelji u 80 godina (jedan presjek nekoliko generacija svih đena u Hrvatskoj)

    627 200 / 2 218 554 = 28%.

    Dobivamo hipotetskih 28% vs. 33% – naravno i dalje uz sljedeđe velikodu?ne pretpostavke:

    a) da je svo nasilni?ko pona?anje u obitelji uvijek od mu?karca prema đeni,
    b) da je svaki slu?aj nova đenska ?rtva,
    c) da je stvarnih slu?ajeva 10 PUTA viđe nego onih zabiljeđenih u MUP-u, te
    d) da nema la?nih prijava

    I unato? svim tim oblicima “pomoći” (zabiljeđeni brojevi su direktno i indirektno pove?ani oko 30 puta ili 3000%), stvarni podaci i dalje ne mogu stići takve stratosferske procjene kakve iznosi Neva Tolle.

    Koliko je to ?ak i 28% zapravo vjerojatno? Evo jedne usporedbe za perspektivu.

    Uzevći u obzir da je u cijeloj Hrvatskoj u 2012. bilo ukupno 2438 prijavljenih i naknadno otkrivenih kaznenih djela protiv ćivota i tijela (dakle, od ubojstava do nanođenja lakćih tjelesnih ozljeda), nekako mi je te?ko povjerovati da se paralelno s tim odigrava jo? i tri puta viđe slu?ajeva u kojima mu?karci vrđe nasilje nad svojim partnericama. Također je zanimljiva i pomisao da grupa ovih 33% đena koje su pretrpjele fizi?ko nasilje ne moraju biti istih onih 34% koje su pretrpjele i seksualno nasilje. Kada bi se te dvije kohorte ne bi savrđeno poklapale, ispalo bi da je viđe nego svaka druga đena bila ?rtva barem jednog nasilnog ili seksualnog zloćina tijekom svog ćivota, ?to je jo? apsurdnija tvrdnja od ove dvije pojedina?no.

    Tvrdnja #3: “…podaci o psihi?kom nasilju pokazuju da je taj oblik nasilja prećivjelo viđe od 60 posto razvedenih đena u Hrvatskoj, a isti postotak boluje od PTSP-a kao posljedice nasilja.”

    Ok, samo da ovo ponovim: 60% razvedenih đena ima PTSP zbog psihi?kog nasilja doćivljenog tijekom ili poslije braka. ?ak i ako psihi?ko nasilje nije bullshit kategorija poput ekonomskog zlostavljanja, ve? vidim da đe ovo biti veselo.

    Prvo pogledajmo “Statisti?ko izvje?đe DZS-a #1467: Razvedeni brakovi u RH u 2011. godini” na stranicama DZS-a: stranica 10 nam kađe da je broj razvoda je manje viđe stabilan na oko 5000 godi?nje. To znaći da u Hrvatskoj imamo… recimo, 150 000 razvedenih đena, prikupljenih kroz posljednjih 30-ak godina? Ne znam koliko ih se ponovno udalo, tako da podatak ne mogu sa sigurno??u potvrditi.

    U pomo? nam dolazi izvje?đe Jutarnjeg lista o popisu stanovni?tva 2011., koji nam kađe da 5% đena ima bra?ni status “razvedena”.

    0.05 x 2 218 554 = 110 927. Dakle… 111 tisu?a razvedenih đena, plus nepoznata kolićina razvedenih đena koje su se poslije ipak udale pa ih ne obuhva?a ovaj status? Bio sam prili?no blizu.

    Ako od njih 60 posto ima PTSP, to znaći da samo đena koje pate od PTSP-a kao posljedice psihi?kog nasilja u braku ili poslije braka ima nevjerojatnih 110 927 x 0,60 = 66 566, tj. 66 tisu?a.

    Za usporedbu, branitelja Domovinskog rata za koje je registrirano da pate od PTSP-a ima oko 20 500, a to je otprilike tri puta manje. ?ak i ako prihvatimo da svih cca 35 000 branitelja kojima su odbijene prijave za isti stvarno ima PTSP, i dalje su prili?no malena kohorta u odnosu na razvedene đene u Hrvatskoj. Psihi?ko nasilje u braku ili prilikom razvoda izaziva viđe PTSP-a nego razorni rat s etni?kim ći?đenjem? Oprostite, ali ja moram pritisnuti alarm za bullshit.

    I inađe se đesto vi?aju ovakve nebulozne tvrdnje, ali ovo je jedan od rijetkih puta da ih je netko koncentrirao u ba? jedan gust, sluzav ?lanak koji vrvi neistinama. Prijavljujte nasilje ako vam se dogodi i prijavljujte ako znate da se drugima doga?a, ali nikada se ne odavajte zlonamjernoj histeriji poput Neve Tolle, koordinatorice Autonomne đenske đenske kuđe Zagreb. Pravim ?rtvama dugujete viđe od toga.

    Zaklju?ak: dvije od tri statistike u Hrvatskoj su ?rtve nasilja. Najđe?ći zlostavljaći su feminstice, demagozi i ostalo dru?tveni paraziti koji laćiraju podatke kako bi ostvarili osobnu korist.

    Izvor dijela slike: Novi List

    Oznake: nasilje nad đenama, feminizam, nasilje, patrijarhija, bijeli vitezovi, Vijesti, priđe sa seksualnog trći?ta, statistika, zlostavljanje

  • Bullshit detektor u znanosti: ekonomsko zlostavljanje


    Juđer sam vodio zanimljivu raspravu o tome jesu li neke studije koje imam na stranici relevantne za nas ili ?ak u svojim sredinama. U sklopu toga pojavilo se zanimljivo pitanje koje je vrlo va?no za sposobnost kriti?nog razmi?ljanja i filtriranja svih informacija koje nam danas dolaze podjednako iz lai?kih i znanstvenih izvora: kako odrediti vjerodostojnost studije? Kao primjer kriterija za rasućivanje, evo dvije analize:

    A) Svaku tre?u đenu u hrvatskoj partner zlostavlja ekonomski – Klasni?, K., Sarnavka S.; Konstrukcija i evaluacija skala namijenjenih mjerenju prepoznavanja i iskustava ekonomskog nasilja nad đenama u intimnim vezama; FFZG, B.A.B.E.; 2013.

    U obranu ovog istraćivanja koje je stajalo vrtoglavih 80 000 kn, nisam siguran je li tako ispalo zbog namjere ili razine stru?nosti autorica, ili su samo mediji napuhali tvrdnje i time dali pogre?an dojam, no svejedno đe poslućiti kao dobar model nekih manjkavosti u znanstvenim radovima u ovom podru?ju. Kao prvo, pogledajmo kako je sastavljen upitnik:

    …kvalitativnu analizu triju skupina đena pomo?u dubinskih intervjua: 1. đena ?rtvi obiteljskog nasilja (bivđe ili sada?nje ?tiđenice sigurnih ku?a na podru?ju Zagreba), 2. đena u intimnim vezama kod kojih ne postoji slu?beno evidentirana povijest nasilja od strane intimnog partnera te 3. đena ćiji se muđevi ili vanbra?ni partneri lijeđe od ovisnosti o kockanju (otprilike 10 đena iz svake skupine).

    Jednom kada su te tri skupine od po 10 đena navele kakve su oblike nasilja iskusile, po tome je dizajnirana skala po kojoj đene mogu kvantitativno izraziti koliko se koji oblik nasilja odnosi na njih. Do sada sve ok (naravno, ako izuzmemo slona u sobi u obliku ne-ukljućivanja niti jednog mu?karca u intervjue, kao da ta demografska skupina ne mođe nikada trpiti nasilje).

    Ovisno o okolnostima, anketno đe istraćivanje biti provedeno ili na reprezentativnom uzorku đena Republike Hrvatske (N=600) ili na prigodnom uzroku đena grada Zagreba koje su u intimnim vezama (N=200).

    Uzorak je u redu. No problem nastaje u tumađenju rezultata. Recimo, pogledajmo ove rezultate.

    A1) Razvodnjavanje i navođenje na odgovor
    đene u uzorku iskusile su sljedeđe pojave:

    – partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)

    – dovodio je u situaciju da je morala lagati o cijeni neđega ?to si je kupila (13,5%) ili je kupljeno morala skrivati (13,1%)
    – bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)
    – donosio va?ne odluke o ulaganju ili trođenju njezinog ili zajedni?kog novca bez dogovora s partnericom (10,6%)
    – pona?ao se kao da je njegov novac samo njegov, a njezin je novac zajedni?ki (9,8%),
    – onemogu?avao partnerici da vlastiti novac troći onako kako ona đeli (8,9%),
    – dovodio je u situaciju da nema novca za osnovne ćivotne potrebe poput hrane, rećija, odjeđe (8,4%)
    – branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)
    – tajio joj informacije o stanju zajedni?kog ra?una (7,3%)

    Kao prvo, nailazimo na problem subjektivnosti, odnosno unođenja ekstremnih vlastitih kriterija u ne?to ?to bi trebalo biti objektivno istraćivanje. Naime, “partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)” nije nasilje. Nigdje se na navodi upotreba sile, prijetnje, prijevare ili neđeg sli?nog. To vodi do razvodnjavanja pojma “nasilje” do samog besmisla. Ekvivalent bi bilo istraćivanje o tome koliko su mu?karci imali seksualnih partnera gdje se zaklju?ak donosi na temelju odgovora “koliko ste đena poljubili” u ćivotu. To jednostavno nije ista kategorija. Dapađe, uvredljivo je za sve one đene kojima je partner stvarno na silu oduzeo kreditnu karticu i zaprijetio im ako se usude zaposliti.

    Isto tako, “bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)” je u suprotnosti sa sljedećim indikatorom “branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)”. Ukoliko on mora nju pitati za dopu?tenje za uzimanje zajedni?kog novca, te je nasilje ako ne pita, za?to je onda nasilje ako ona mora traćiti njegovu dozvolu? Ili uzimanje zajedni?kog bez pitanja nije nasilje ili jest, odlućite se.

    ?toviđe, sve ovo ispada pogotovo licemjerno kada se jedna od skupina đena koje su sastavljale upitnik sastojala od đena s muđevima na lijeđenju od ovisnosti o kockanju. Izgleda da, ako one prigovore muđevima ?to trođe svoj novac na kockanje, to je sve u redu, no ako mu?karac prigovori đeni o njenom novcu iz bilo kojeg razloga, to je nasilje. Isto tako, siguran sam da su muđevi kockari vrlo đesto dovedeni u tobođe nasilnu situaciju da su morali “skrivati kupljeno”, no tu se nitko nije bunio.

    Iz svega toga izveden je sljedeći zaklju?ak:

    Gotovo svaka tre?a đena u Hrvatskoj (ili 29%) koja ćivi u intimnoj vezi s partnerom doćivjela je ekonomsko nasilje. Novine zatim to dodatno napuhuju na “svaka tre?a” s ciljem stvaranja moralne panike.

    Samo jednu kategoriju nasilja? Mo?da ba? jednu od ove tri s oćitim problemima koje sam naveo? Dvije kategorije? Pet? Svih osam? Ne znamo. Uzevći u obzir da je najbenignija i najćira kategorija tek na 15%, nisu velike ?anse da je bila potrebna kombinacija vrsta nasilja da bi se đenu opisalo kao ekonomski zlostavljanu.

    Sve ovo nam daje osnovane razloge vjerovati da je studija provedena s nekom skrivenom agendom koja je dovela do formuliranja pitanja kako bi bio potvrđen unaprijed donesen zaklju?ak, a ne utvrđena objektivna istinitost hipoteza istraćivanja. Umjesto da se iz podataka izvede zaklju?ak, iz zaklju?ka su prikupljeni podaci. U najgorem slu?aju, studija je maliciozna. U najboljem, treba uzeti rezultate s oprezom.

    A2) Histeriziranje suprotnih podataka
    “Zanimljivi su i podaci koji se odnose na ekonomsko nasilje nakon prekida braka ili veze, jer je … gotovo 8% đena moralo otići iz partnerova stana ili kuđe iako su u tu nekretninu zajedni?ki ulagali.”

    ?ak 8% đena moralo je napustiti partnerovu nekretninu, iako su oboje ulagali u nju! Podatak zvući ?okantno dok se ne uzme u obzir da to mora znaćiti da, osim ovih 8% koje su doćivjele najgore moguđe – bile izbađene iz zajedni?kog ulaganja – ostaje miks od 92% razvedenih/single đena koje su poslije prekida braka ili veze doćivjele nekakav drugi ishod: ili po?ten za oboje ili nepo?tena prema mu?karcima. Razlikujući to u ćijem je vlasni?tvu nekretnina i, ako je samo nećija a ne zajedni?ka, tko je ulagao u nju tako da stekne neku razinu prava kao da je zajedni?ka, ostali mogući ishodi za đene su:

    a) ostale u vlastitoj nekretnini u koju partner nije ulagao (po?teno)
    b) ostale u vlastitoj nekretnini, iako je i partner ulagao u nju (nepo?teno prema mu?karcima)
    c) oti?le iz njegove nekretnine u koju nisu ulagale (po?teno)
    d) ostale u njegovoj nekretnini u koju nisu ulagale (nepo?teno prema mu?karcima)
    e) ostale u zajedni?koj nekretnini zajedno s partnerom (po?teno)
    f) ostale u zajedni?koj nekretnini, a partner morao otići (nepo?teno prema mu?karcima)

    Kolika je ?ansa da opcije b, d i f također ne ćine barem 8% ishoda razvoda / prekida? Kolika je ?ansa da opcije a, c i e ćine svih ostalih 92% slu?ajeva? Studija ne kađe.

    Popis ne sadrći mogu?nost “oti?le iz vlastite nekretnine u koju partner nije ulagao (nepo?teno prema đenama)”)” jer je, sasvim oćigledno, ta mogu?nost mnogo gora od odlaska iz njegove nekretnine u koju se ulagalo ili zajedni?ke nekretnine pa bi zasigurno bila navedena da se ikada dogodila ili bi bila ubrojena u spomenutih 8%.
    Isto tako studija ne spominje je li tih 8% đena prisiljenih na odlazak iz nekretnine u koju su zajedni?ki ulagali dobilo nekakvu drugu kompenzaciju, kao recimo automobil, drugu nekretninu, uzdr?avanje, nadprosje?no visoku alimentaciju i sl. Ovaj podatak sam po sebi ne znaći apsolutno ni?ta, kao da sam izbrojao stabla u nekom parku i ostao na tome, ne usporedivći ih ni s ćime.

    Za usporedbu, pogledajmo drugu studiju jednom citiranu na ovom blogu:

    B) Za?to đene stvarno vole narcisoidne psihopate
    Ovdje su karakterne osobine mra?nog trojstva utvrđene objektivnim, univerzalnim testom MACH-IV koji mjeri sljedeđe:

    – narcisoidnost – grandiozni pogled na samog sebe, osje?aj zaslućivanja, egoizam
    – makijavelizam – manipulacija, eksploatacija drugih, upotreba prijevare i cini?no odbacivanje moralnosti zbog fokusa na sebe
    – psihopatstvo – impulzivna sklonost uzbuđenjima, sebi?nost, okrutnost, nesposobnost empatije za druge, odsustvo ?aljenja ili osje?aja krivnje

    … i postavljena je hipoteza da ljudi s osobinama mra?nog trojstva (izrađenim jednim, dvoje ili troje navedenih) imaju viđe seksualnih partnera i opđenito su seksualno privla?niji.

    B1) Test ne razvodnjava osobine i ni na koji naćin ne navodi na odgovore ili zaklju?ke kao ?to radi prva studija. Ono ?to je jo? va?nije, ne ovisi o jednostavnom odgovoru da/ne, ve? je stupnjevit i omogu?ava prađenje korelacije na viđe razina.

    Ukoliko primjenite ovaj test na bilo koji slu?ajni uzorak, sigurno je da đete dobiti normalnu distribuciju osobina – veliku većinu blizu prosjeka, te određen dio znatno ispod i znatno iznad. Onda ih mođete sortirati po drugim osobinama koje slijede neku drugu distribuciju i tako usporećivati. Razlika izme?u dva grafa je korelaciju koju traćite i po kojoj donosite zaklju?ke.

    B2) Pitanja za upitnik formulirana na temelju prosjeka populacije, ne ekstrema
    Druga pozitivna odlika ovog istraćivanja je to ?to je uzorak slu?ajan unutar jednog sveućili?ta. Istraćivaći nisu posjetili zatvor kako bi formirali pitanja za test, ve? su uzeli populacijske prosjeke. Ali, reći đete, isto kao i u pro?lom istraćivanju, samo smo skupili neki uzorak, testirali ih i pitali. Mo?da su lagali o svojoj seksualnoj pro?losti. Ili mo?da njihov uspjeh nije rezultat mra?nog trojstva, ve? dobrog izgleda ili neđeg tređeg. Naravno, te druge faktore su provjerile druge studije.

    Dating Preferences of University Women: An Analysis of the Nice Guy Stereotype
    Young Women’s Dating Behavior: Why/Why Not Date a Nice Guy?

    B3) Multifaktorska analiza, viđe ishoda, ne ovisi iskljućivo o samo-opisivanju
    U ovom slu?aju, opet je prikupljen reprezentativan mu?ki uzorak i utvrđena distribucija osobina mra?nog trojstva unutar uzorka, kao i broj seksualnih partnerica. Zatim su slike svih subjekata dane grupi đena na ocjenjivanje, te je svaki subjekt dobio i prosje?nu ocjenu izgleda od 1 do 10. Time je iskljuđena mogu?nost da studenti sami ocjenjuju svoj izgled pa da oni s viđe mra?nog trojstva umi?ljeno sami sebe opi?u ljepćima nego ?to jesu. Korigirano za razlike u njihovom izgledu, subjekti su opet imali mjerljive razlike u seksualnom uspjehu koje su korelirale s njihovom razinom osobina mra?nog trojstva.

    ?ak i ako kađemo da su ova istraćivanja reprezentativna samo za svoje sredine (npr. uzorak s ameri?kog kampusa samo za SAD), pa stoga mo?da ne vrijede za cijeli svijet, moguđe je lako provesti meta-analizu nacionalnih studija, iz koje đe se pronaći interval pouzdanosti rezultata za ostatak svijeta gdje istraćivanja jo? nisu provedena. Isto je ućinio i David Schmitt sa Sveućili?ta Bradley u Illionisu, kada je istraćio isto na uzorku od 35 000 ljudi iz 57 zemalja i prona?ao istu povezanost. “ćini se da je ova pravilnost univerzalana diljem svijeta,” rekao je. Sve ovo upu?uje na to da se studiju mođe uzeti kao ispravan izvor podataka.

    Zaklju?ak: kada radite ili analizirate studiju, uvijek morate obratiti pozornost na njene slabe to?ke – odnos korelacije i uzroka, oslanja li se iskljućivo na izjave ili mjeri i neke objektivne stvari, navodi li na odgovore, te poklapaju li se zaklju?ci istraćivanja sa stvarno prikupljenim podacima. Sve drugo je nepo?teno prema vađem ćitateljstvu.

    Oznake: znanost, mra?no trojstvo, zlostavljanje, feminizam