Tag: seksualne preferencije

  • Znanost potvr?uje igru 6: đene nemaju pojma ?to ih uzbu?uje


    Ako ste moj dugogodi?nji ćitatelj, vjerojatno vam je dobro poznato sljedeđe:

    Ignissovo pravilo #22: Ako đeli? biti uspje?an sa đenama, prati ?to đene rade, a ne ?to govore.

    Kriti?ari to vole zlonamjerno interpretirati kao da ja đenama pripisujem nekakvu zlu namjeru ili zavjeru obmanjivanja mu?karaca, no realnost je zapravo sasvim nevina i indiferentna: đene jednostavno nemaju ni najmanju ideju ?to ih uzbu?uje i za?to ih to uzbu?uje.

    Ne vjerujete? Danas nam stiđe ova zamamna studija o seksualnim preferencijama koju nam je ljubazno priredila prof. Meredith Chivers sa sveućili?ta Queen’s University iz Ontarija u Kanadi:

    ?to đene đele?

    METODOLOGIJA:

    Za svrhu studije, istraćivaći su pripremili po nekoliko kraktih filmova sa sljedećim temama:

    1) heteroseksualni spolni odnos izme?u mu?karca i đene
    2) homoseksualni spolni odnos izme?u mu?karca i mu?karca
    3) homoseksualni spolni odnos izme?u đene i đene
    4) mu?karac kako masturbira
    5) đena kako masturbira
    6) nabildani mu?karac koji gol đeta po plaći
    7) vitka đena koja gola radi aerobik
    8) spolni odnos izme?u dvaju patuljastih ćimpanzi (majmuna vrste bonobo)


    Mođemo se samo nadati da su ljudski parovi izgledali ljepđe od ovoga.
    Izvor slike

    Snimke iz navedenih 8 kategorija su prikazane mu?karcima i đenama obje seksualne orijentacije.

    Seksualno uzbuđenje je istovremeno bilo mjereno na dva naćina: objektivno i subjektivno. Sudionici su sjedili u udobnoj ko?noj fotelji u njenom laboratoriju u Centru za mentalno zdravlje i lijeđenje ovisnosti pri Sveućili?tu u Torontu gdje prof. Chivers drći nastavu. Genitalije sudionika su bile spojene na pletizmografe – za mu?karce je to ure?aj koji se navuđe na penis kako bi mjerio nabreklost, a za đene mala plasit?na sonda koja se smjesti u vaginu i mjeri protok krvi u genitalijama. Svaki sudionik je također bio opremljen jednostavnom tipkovnicom kako bi mogao na broj?anoj ljestvici ocijeniti svoju razinu seksualnog uzbuđenja.

    REZULTATI:

    Mu?karci su u prosjeku genitalno reagirali na naćin koji je prof. Chivers opisala kao “odgovarajućim kategoriji”.
    Mu?karci koji su se izjasnili kao heteroseksualni su doćivjeli erekciju gledajući heteroseksualni seks, lezbijski seks i đene koje masturbiraju i vje?baju. U pravilu su bili indiferentni kada su na ekranu bili samo mu?karci.
    Homoseksualni mu?karci, s druge strane, su bili uzbuđeni na dijametralno suprotan naćin.
    Također, bilo kakva nada da đe ćivotinjski seks pobuditi ne?to u mu?karcima obje orijentacije je propala jer ih uopđe nisu uzbudili majmuni.
    Isto tako, opisi uzbuđenja putem tipkovnice i su se poklapali s oćitavanjima pletizmografa. Umovi i genitalije mu?karaca su se potpuno slagali.

    Kod đena je bilo znatno drugaćije.
    Bez obzira na to kao koja su se seksualna orijentacija izjasnili, sve su pokazivale znatno i vrlo brzo uzbuđenje prilikom prikazivanja mu?karaca s mu?karcima, đena sa đenama i đena s mu?karcima.
    Viđe ih je objektivno uzbudila đena koja vje?ba nego mu?karac koji đeđe po plaći, a genitalije su im bile vrlo prokrvljene i kod scena s majmunima (iako trunku manje nego kod zgodnog mu?karca u đetnji).
    Kod đena se ćinilo kao da um i genitalije jedva pripadaju istoj osobi. Oćitanja s pletizmografa i unosi u tipkovnicu se gotovo uopđe nisu poklapali.

    Tijekom lezbijskih scena, heteroseksualne đene su prijavile puno manje uzbuđenja nego na ?to su upućivale njihove vagine, tijekom scena s dva mu?karca je razlika bila jo? ve?a, a tijekom heteroseksualnog odnosa su tvrdile da su uzbuđene puno viđe nego ?to su zapravo bile.
    Kod ispitanica koje su bile lezbijke, izrađeni i izmjereni rezultat su se donekle priblićili prilikom scene s dvije đene, no prilikom scene s dva mu?karca je njihovo uzbuđenje bilo jo? veđe, unato? tome ?to su ustvrdile da im to nije zanimljivo.
    Također, sve đene su bez obzira na orijentaciju tvrdile da ih nimalo ne uzbu?uje gledanje ćimpanzi.

    Pod uvjetom da je provode ljudi kojima je uistinu stalo do znanstvene metode, a ne do guranja ideologije i silovanja rezultata kako bi potkrijepili tezu, znanost uvijek potvr?uje moje pisanje. I ja i svaki imalo iskusniji ćitatelj iz vlastitog iskustva dobro znamo da je “to nikad ne bi radilo na meni” samo tvrdnja bez pokri?a, isto kao i “nikada to ne radim na prvom spoju” i “on nije moj tip”.

    To je razlog za?to đe savjet iskusnog mu?karca uvijek nositi stotinu puta ve?u vrijednost nego savjet ?ak i najdobronamjernije đene na svijetu.

    Oznake: znanost, seks, seksualne preferencije, racionalizacijski hr?ak, đene, lezbijke, homoseksualnost

  • ?to je princip hendikepa i kako ga okrenuti u svoju korist? (Dio 1 – đene)


    Pomorski istraćivaći 18. stolje?a kao ?to su James Cook i La Perouse su na svojim putovanjima izme?u pacifi?kih otoka zabiljećili mnoge zanimljive obi?aje lokalnog stanovni?tva: recimo, oto?ki bogataći i plemstvo đesto su pu?tali svoje nokte da izrastu u nevjerojatnu duljinu. Isti obi?aj zabiljeđen je u kineskoj vladaju?oj klasi jo? od dinastije Ming pa sve do kasnog modernog doba:


    Izvor slike

    Za?to bi netko imao toliko ogromne nokte, ?ak i do te mjere da zbog njih nije sposoban obavljati osnovne dnevne zadatke, hodati ili hraniti se? Ne bi li takva osoba bila vrijedna prijezira kao bespomo?ni slabi?? Naravno da ne: iako na povrćini beskorisni, ekstremno duga?ki nokti objavljivali su vlasnikovo bogatstvo i ćinjenicu da ima dovoljno sluga (ili robova) na raspolaganju da ga hrane, peru, maze i nose uokolo.

    Drugim rijećima, u kontekstu pokazivanja bogatstva i dru?tvenog statusa, ekstremno duga?ki nokti slućili su kao princip hendikepa. Hendikep je u osnovi ni?ta drugo nego suptilno hvalisanje“vidi me kako sam dobar/uspje?an/lijep da si mogu priu?titi da se ne ćinim takvim na prvi pogled”.

    U “ignissolikom” kontekstu, princip hendikepa se naravno odnosi na ljepotu (kod đena) ili izgled, samopouzdanje i status (kod mu?karaca). Razmotrimo prvo ovaj primjer:


    Izvor slike

    Iako bi trollovi mogli zlobno ili naivno tvrditi da nema nikakve razlike izme?u đene s kratkom kosom i đene s utegnutom kosom ili repiđem, mu?kom oku je razlika vrlo velika i vrlo vidljiva ve? na prvi pogled. Ovo je primjer đene koja je uspje?no primijenila blagi hendikep i time pove?ala svoju ukupnu privla?nost.

    Nominalno gledano, ova đena ima kratku kosu, ?to je samo po sebi vrlo neprivla?no. Realno gledano, ova đena nagla?ava svoju dugu kosu time ?to ju je utegla na naćin da povr?no slići kratkoj, ?to zatim pobolj?ava njen izgled.

    Druge (korisne) uporabe hendikepa kod đena uvijek dolaze u sli?nim malim, pa?ljivo kontroliranim dozama, najđe?đe kroz male modifikacije frizure (npr. ći?ke s dugom kosom) odje?u, obu?u, ?minku ili male privremene ukrase poput nau?nica i prstenja. Ukazujući pozornost na ne?to ?to đeni nije najbolja osobina, ili diskretno skrivajući svoju najbolju osobinu, đena mođe svoju privla?nost naglasiti i pove?ati.

    Pogledajmo sada ovu đenu:


    Izvor slike

    Da, to je poznata pjevaćica Rihanna, na lijevoj slici iz 2006. godine kada je imala dugu kosu, a na desnoj slici negdje iz 2008. godine nakon ?to ju je drasti?no skratila. Svima s funkcionalnim penisom je jasno da je na lijevoj slici izgledala puno bolje, ali isto tako bi i samo zagriđeni “2/10 ne bih prasnuo” internet zavodnik odbio Rihannu s desne slike. Unato? svojoj kratkoj kosi, Rihanna i dalje ima vrlo lijepe crte lica, glatku ko?u, vitkost, mladost i ?vrste privla?ne grudi.

    Drugim rijećima, Rihanna je primijenila pretjerano jak hendikep koji je na?kodio njenoj ukupnoj privla?nosti, no ona je bila toliko velika da bi trebalo puno viđe od toga da je ućini ru?nom ili neprivla?nom. Rihanna takvim hendikepom nije ućinila ni?ta u svoju korist, no ona je Rihanna pa si to mođe priu?titi.

    Usporedite pro?la dva primjera s ovim stvorenjem:

    Ako si morbidno debela srednjovje?na đena i bilo kakva ljepota koju si ikada imala je istodobno i na zalazu i zakopana ispod stotinu kilograma sala, hendikep je posljednja stvar koja ti treba u ćivotu. Prili?an broj mu?karaca bi se mogao napaliti i na debelu đenu ako bi se ona trudila odr?avati svoju privla?nost u drugim podru?jima; na?alost, protagonistica ovog slu?aja je odlućila ono malo preostale privla?nosti dovrćiti ubita?nom kombinacijom kratke obojane kose i ogromne tetovađe.

    Stvorenje na gornjoj slici je primjer deluzionalne uporabe jakog hendikepa tamo gdje se ve? nema ?to hendikepirati. Kona?ni rezultat takve situacije mođe biti jedino kozmi?ki u?as, privla?nost toliko niska da se na njoj hendikep multiplicirao i ućinio je ne samo potpuno neprivla?nom, ve? i ekstremno odbojnom*.

    * = unato? svojoj odbojnosti, ova đena i dalje dobiva znatnu pozornost od mase đednih Beta mu?karaca, no o tome drugi put.

    Ovo nas sve vodi do univerzalnog pravila primjene hendikepa kod đenskog spola:

    Ignissovo pravilo #21: Budući da se svaki hendikep koji đena upotrijebi nu?no nalazi na vagi s njenom ljepotom, a đenska ljepota je prolazna i kratkotrajna, trajni hendikepi poput tetova?a i piercinga su za đene katastrofalna ideja.

    đenska uporaba hendikepa i njegovi efekti su razmjerno jednostavni. U sljedeđem dijelu pozabavit đemo se puno kompleksnijim i ?arolikijim uporabama principa hendikepa kod mu?karaca.

    Oznake: ljepota, đene, seksualne preferencije, percepcija tijela, privla?nost, savjeti za đene, kratka kosa, tetovađe

  • Je li visina bitna za đene?


    Jeste li znali da su đene zabrinute za svoju visinu viđe nego mu?karci? ćitatelje koji su dobro naućili prepoznavati solipsizam u đenskoj seksualnosti ovo neđe iznenaditi, ali “jesam li dovoljno visoka”, “?to de?ki misle o niskim curama” i njene varijacije zapravo su vrlo đesta đenska pretraga, đe??a i od mu?kog ekvivalenta i od ostalih detalja za koje biste mislili da okupiraju đensku pozornost, tipa “imam li lijepo lice”, “jesam li debela” i sl.


    Izvor slike

    Kratak odgovor: ne, visina kod đena nije va?na, osim kod vrlo rijetkih ekstremnih vrijednosti

    Dug odgovor: mu?karcima je ?to se đenskog tijela najva?nija vitkost, do te mjere da imaju urođeno osjetilo sli?no Spidermanu kojim mogu procijeniti privla?nost oblika tijela i bez da ga vide. Sporedne kvalitete đenskog tijela koje privlađe mu?karce su velićina guze, velićina grudi, glatko?a i utegnutost kođe, te đenstvene tjelesne proporcije (uzak struk i ćiroka zdjelica, duge noge, elegantne ruke i prsti).

    Kao ?to vidimo, visine nema nigdje na tom popisu. Ona nema vrijednost sama po sebi, ve? u najboljem slu?aju vrlo indirektan utjecaj. Je li đena lijepa ili ru?na uopđe ne ovisi o tome je li visoka 150, 165 ili 180 cm. Oćite iznimke od ovog pravila su patuljastost i gigantizam, koji kao oblici nesretnih tjelesnih deformacija mogu imati znatan (iako i dalje ne presudan) utjecaj.


    ?ak i ako su mi neke drađe od drugih, to nije zbog visine.

    Ipak, gornji dio raspona visine (recimo 176+ cm za na?u zemlju gdje je prosje?na đenska visina 163 cm, a mu?ka 172 cm) ima dva mala ali zamjetna utjecaja na đensku privla?nost.

    Kao prvo, postoji malen no ne-zanemariv broj mu?karaca-papaka koji pate od bizarnih kompleksa i osje?aju se nesigurno ?to su s curama vićim od sebe. Jo? jedan dobar dio mu?karaca takve komplekse nema, ali misli da nema ?anse s curama vićima od sebe pa im neđe niti prići. I na kraju, većina đena ipak voli visinu kod mu?karaca, tako da je đena nadprosje?ne visine koja inzistira na tome (svjesno ili nesvjesno) upravo iskljućila 50% svojih potencijalnih partnera.

    Drugi faktor je to ?to gornji dio raspona visine nosi sa sobom efekt koji bismo mogli opisati kao “amplifikacija”: na visokoj đeni su sve osobine na nekakav naćin naglađene. Ako ima ?vrste grudi, na izduđenom tijelu doimat đe se ekstra ?vrstima. Ako ima mu?kaste crte lica, ćinit đe se agresivnijom nego da je normalne visine. Ako ima duge noge u odnosu na ostatak tijela, visina đe ih ućiniti jo? dućima. Drugim rijećima, nadprosje?na visina nagla?ava postojeđe đenske osobine; mali minusi postaju veliki minusi, a mali plusevi postaju veliki plusevi.

    Iz tog razloga, većina đena za koje bismo mogle reći da su 10-ke (đene za koje se gotovo svatko slađe da su nevjerojatno lijepe i me?u najljepćima koja su ikada vidjeli) gotovo uvijek i nadprosje?no visoke (iako nikada ekstremno visoke). đena koja je vrlo lijepa ali je niska ne doćivljava isti efekt amplifikacije koji bi istaknuo sve lijepe stvari na njoj; i dalje đe biti vrlo pođeljna ali njene osobine đe ostati pozitivne same za sebe, bez pomoći od ove opti?ke iluzije. Stoga nije nimalo slu?ajno da je većina manekenki (onih koje su namijenjene za stvaranje seksualne privla?nosti kod hetero mu?karaca, ne pokazivanje krpica na modnim pistama đenama i homoseksualcima) visoka.


    Neđe je pokopati, ali vidljivo je da joj ekstremna visina odmađe

    Je li onda za đenu visina dobra? Osobno, mislim da su minusi i plusevi ova dva faktora otprilike poravnati, a i oni kao ?to se doga?a u obrnutom slu?aju. Dokle god nisu nisu patuljaste, niske cure nemaju razloga za brigu. Uostalom, jedna korist koja je unikatna njima je to ?to ih je tijekom seksa vrlo lako pomicati i dominirati, ?to je i njima samima i mu?karcima najđe?đe vrlo privla?no.

    Oznake: odabir partnera, visina, đene, savjeti za đene, seksualne preferencije, ljepota

  • Idealno đensko tijelo u pro?losti: Rimsko carstvo


    Mu?karci su u pro?losti preferirali “prave” đene, to znaju i ptice na granu. Dana?nja popularnost “mr?avica” je samo produkt ispiranja mozga mu?karcima koje provode mediji u slu?bi sveprisutne patrijarhije.

    U ovom slu?aju (upozorenje: PG-18), povijest nas vodi u posjet slavnim Pompejima, staro-rimskom gradu kojeg je 79. godine uni?tila erupcija obli?njeg vulkana Vezuv. Unato? strahovitom razaranju i gubitku ćivota koje je erupcija uzrokovala, ona je istodobno i pod ohlađenom lavom vjerno sa?uvala jedan izrez iz ćivota Rimljana svih slojeva. Erotski murali sa zidova bordela Lupanar dati đe nam uvid u to koliko su đene koje su bile smatrane pođeljnima prije skoro 2000 godina razlićite od dana?njih. Izvor svih slika su ova dva opse?na ?lanka s Wikipedije. Krenimo s prvom slikom:

    Mislim da je do?lo do neke zabune. Ova đena mi djeluje prili?no sli?no modernima. Kada sam prije par tjedana gledao nekakav porni? gdje je mu?karac svojim jezikom zadovoljavao putenu djevojku, bila je gotovo ista kao i ova: elegantna, glatke kođe, vitkog tijela u klasi?nom obliku “pje??anog sata”.

    Dragi ćitatelji, oprostite mi ovu pogre?ku. Evo kona?no malo tipi?nije slike đene koja je napaljivala Rimljane, po kojoj đete moći jasno vidjeti da su seksualne preferencije u to doba bilo znatne razlićite u odnosu na dana?njost:

    đekaj, ?to je sad ovo? Pa ova đena me podsje?a na curu iz Sports Illustrateda koji sam nedavno prelistavao, s tom razlikom ?to je ona tamo imala na sebi bikini i spu?tala se na pijesak na plaći, a ne na penis u erekciji.

    Kolega, dodajte mi drugu fasciklu. Mora da su tamo ispravne slike. Ah, evo ih:

    Ma kakve su sad ovo slike – đekaj, stani sekund. Prebrzo mi ih vrti?, stani sekund. Stani sekund hebote! ?to ih vrti? tu? Stani! E tako, dobro je:

    ćitatelji, ne znam za vas, ali ako ovako nastavimo ja ?u dobiti erekciju od ovih slika. Prikazane đene me neodoljivo podsje?aju na đene iz stvarnog ćivota koje bih najradije obradio. Ođekivao sam da đe ovo biti prili?no aseksualan prikaz starih mjerila ljepote, sa đenama na koje se moj isprani mozak umoran od nametanja patrijarhalne propagande nikako ne bi mogao napaliti. Umjesto toga, dobio sam…

    Ok, predajem se. ćini se da su seksualne preferencije u vezi đenskog tijela u rimsko doba ipak bile gotovo identi?ne dana?njima. Svi?ao im se BMI oko 20.5, odnos struka i kukova oko 0.7, te asortiman sitnijih tjelesnih obilje?ja koji odra?ava simetriju ljudskog tijela i ukazuje na plodnost i dobro zdravlje. No mora biti i pokoja drugaćija…

    Pogledajte samo koliko mi je trebalo napora za pronalazak donekle “punije” đene, koja je i dalje mr?avija od prosje?ne đene danas. Je**? to (doslovno).

    Oprostite, moram posjetiti kupaonicu. Ne, sve je u redu, za?to pitate? Adios! wave

    Oznake: slike, kiparstvo, Rim, seksualne preferencije, percepcija tijela, debljina, anoreksija, seks, patrijarhija, umjetnost

  • Ako ti nije zabavno, ne?to radi? pogre?no


    Jedan od najđe?ćih izgovora kojim ljudi odga?aju rad na svojoj igri je to ?to im to ne dolazi prirodno. Ljudi se đele samo opustiti, biti svoji i ne brinuti ni?ta, a igra je naporna i doima im se poput grubog pokriva?a na goloj koći.

    Ako ti nije zabavno, ne?to radi? pogre?no

    Zbunjeni? Evo kako se ja osje?am u vezi igre:

    Razmisliti ?to bih mogao napisati sljedeđe je zgodan izazov. Glatkim, humoristi?nim odgovorom proći drama test koji je đena ispalila je zabavno i opu?tajuđe. Plesati s curom u disku je ugodno i eroti?no iskustvo. Pođeti razgovor s onom curom u redu ispred mene je avantura koja samo đeka na mene da je otkrijem. A osje?ati napetost kako raste prije poljupca jednostavno ispunjava osje?ajem da sudjeluje? u prastarom, romanti?nom procesu koji nadilazi vas oboje. Drugim rijećima, igra mi nije teret koji moram podnijeti da bih do?ao do nekog cilja; igra je i sama sebi cilj. Igra je jedna od stvari za koje sam kao mu?karac rođen.


    Izvor

    Govoreći o nagradama, iako su one vrijedne, bilo bi ograni?avajuđe igru svesti samo na seks. Igra nije samo skup nagrada za ulođeni napor u obliku seksa s lijepim đenama. Igra je i osje?aj sigurnosti da se mođe? nositi s bilo kojom situacijom u ljubavnom ćivotu. Igra je postignuđe koje je vrijedno samo po sebi i koje nema ba? svatko. Igra je ućivanje u aspektima đenskog roda koje bez iskustva ne bi mogao toliko cijeniti. Igra je umjetnost koju je lako naućiti, ali te?ko usavrćiti, i koja stalno postavlja nove izazove pred tebe. I najva?nije od svega: igra je uistinu igra: opu?tajuđe putovanje na kojemu otkriva? nove horizonte. Imati igru znaći prihva?ati đene onakvima kakve jesu, bez iluzija u jednom ili drugom smjeru.

    Drugim rijećima, igra je sloboda.

    Za?to je mu?karcima toliko strana ideja da igra mođe (i mora) biti ne?to zabavno?

    1. Mnogi mu?karci sve vezano za seks shva?aju smrtno ozbiljno. Dijelom zbog urođenih nagona, a dijelom zbog utjecaja kulture i iskustava, udvaranje je za njih opasan proces kojemu treba pristupati s pa?njom kako netko slu?ajno ne bi ostao uvrijeđen ili, nedajbođe, iskori?ten.

    2. Normalna razina igre viđe nije ni raćirena ni dovoljna. Igra nije ne?to vanzemaljsko ?to se pojavilo tek u posljednjih 50 godina. Osnovne mu?ke vje?tine i samopouzdanje uvijek su igrale ulogu i većina mu?karaca ih je uspje?no svladavala. No to viđe nije slu?aj: dana?nji mu?karac u prosjeku zbog negativnih poticaja iz okoline poćinje s jo? manje igre nego u povijesti, a k tome je jo? porasla i đenska potreba za igrom. Razmak izme?u trenutnog i đeljenog stanja igre kod mu?karaca nikada nije bio veći. U tim uvjetima, zar je ?udno da se dolazak do potrebne razine igre mođe doimati poput neđeg stra?nog? Zar netko tko nikada nije planinario ne bi osje?ao knedlu u grlu od pomisli na uspon na vrh Velebita?

    Utje?na ćinjenica je da đe te s vremenom sasvim sigurno proći taj osje?aj da to “nisi ti”. Zar nije logi?no da đe te kada nakon dugog perioda mirovanja po?ne? vje?bati isprva boljeti mićići? Te da đe kako bude? postajao jaći taj osje?aj blijediti, sve dok na kraju ne nestane do kraja. Sasvim je oćito da ne mođe? cijeli ćivot ćivjeti s tim osje?ajem, no to nitko i ne ođekuje od tebe.

    Sli?na pravilnost vrijedi i za đene. Ljudi danas zbog feministi?kog ispiranja mozga pretpostavljaju da su za đene ljubaznost i/ili hraniteljski instinkt ne?to u?asno i nezamislivo. U stvarnosti, đenama je u stvarnosti to prili?no zabavno. Ako đena ne pati od narcisoidnog poreme?aja osobnosti, za nju u pravilu bivanje đenom sa svim plusevima i minusima tog stanja predstavlja jednako zadovoljstvo kao i mu?karcu igra. To ne znaći da đe ona nu?no odabrati takav put, samo da ga (ako ga odabere) neđe doćivljavati kao nekakvu patnju na koju se mora prisiljavati. To jednostavno ne bi bilo logi?no.


    Izvor

    Ova razlika u percepciji dolazi najviđe iz kulturnih utjecaja i predstavlja relativno modernu pojavu. Vanjski promatra? vidi đenu koja je napravila ne?to tradicionalno pozitivno za svoju obitelj, poput kuhanja ru?ka, i automatski pretpostavlja da ona u?asno pati i ne mođe dođekati da dođe kraj robovanju u kuhinji. Zbog svog idoliziranja đenskog spola mu on ili ona time oduzima pravo na donođenje vlastitih odluka i razvijanje vlastitih osje?aja, te na njega projicira osje?aj bivanja ?rtvom. U stvarnosti, ta ista đena ne osje?a da je rob ili manje vrijedna, ve? ućiva u tome ?to je netko cijeni zbog toga ?to radi. Smisliti kako đe danas usrećiti svoju djecu ili obitelj joj donosi zadovoljstvo. Kada bi stvarno osje?ala da joj je to u?asan teret, vjerojatno bi ve? odavno oti?la. Ljudi su u prosjeku ipak prili?no osjetljivi na poticaje i neminovno reagiraju na svoje procjene ?to im se viđe isplati, kao i stvari koje im se ćine ugodne ili neugodne.

    Za usporedbu, razmisli kako bi ti kao mu?karac ili đena reagirao da si ti stvarno u ulozi koju projicira? na ku?anicu iz primjera. Razmotrimo parametre: tvoj ćivot nema nikakvog ispunjenja ili smisla i svodi se samo na sluđenje ljudima koje prezire? i popravljanje njihovih gre?aka. Ubija? se od rada i nikada za to ne dobija? nikakvu zahvalnost. Potpuno si ovisan o tućim odlukama. Podćinjen si i zlostavljan. Tvoja situacija se ni po đemu ne razlikuje od zatvora u kojemu pod prijetnjom bi?a tuca? kamenje.

    Pitanje od milijun kuna: koliko bi dugo ti trpio/la takvu situaciju?

    Realno gledano, vjerojatno ne bi izdr?ao dulje od nekoliko dana. Koje je onda obja?njenje izme?u percipiranog (đene “trpe” to desetljećima) i realnog (ti to ne bi mogao trpiti dulje od par dana jer bi poludio, pobjegao ili ubio nekoga) stanja? Postoje samo dva rjeđenja: Ili A) postoji nekakva globalna zavjera koja ve? milenijima uspje?no omamljuje đene da ne pobjegnu, ili B) tvoja ideja o njihovom ćivotu nije to?na. Primjenjujući osnovni princip logike, Occamovu britvu, jasno je da je to?an odgovor pod B. Mnogostruko je ve?a i jednostavnija ?ansa da jednostavno postoji neka korist ili zadovoljstvo koje đena dobiva iz tog aran?mana koju nisi uzeo u obzir.


    Potpuni proma?aj osnovnih principa logike na djelu

    Isto to vrijedi i za slu?aj igre: kako svi ti ljudi s ućitkom prakticiraju igru? Pa zato ?to im je to zabavno, eto za?to.

    Oznake: interna igra, đene, mu?karci, igra, seksualne preferencije, zabavljena vje?tina

  • Kad svinje polete: nejednakost kao temelj seksualnog trći?ta

    “Ako je to sve tako, za?to se onda svi jednostavno ne je*u uokolo?”

    – ćitatelj T.

    Stvarno, za?to ne?

    Razmislimo malo o situaciji ljudi na podru?ju Hrvatske, SAD-a, Engleske, Australije i ostatka razvijenog i/ili amerikaniziranog svijeta. Bez pretjeranog uljep?avanja, ljudi su sofisticirane ćivotinje. Ne samo to, ljudi danas ćive u okolini koja ih potiđe na povratak ćivotinjskim korjenima. Brak i monogamija (ne serijska monogamija, ve? prava monogamija) su mrtvi i pokopani. Kvalitetno ostvariti ?ak i obi?nu vezu, koliko god ona bila nestalna, postaje sve manje vjerojatno velikoj većini ljudi.

    Za?to se onda svi jednostavno ne je*u s kim god stignu? đemu se truditi, zar ne bi bilo bolje jednostavno se prepustiti ovoma valu i neobavezno se seksati do smrti?

    Odgovor na ovo pitanje toliko je jednostavan da stane u samo jednu pi?ljivu ređenicu: “hajde se onda ti idi je**ti uokolo.”

    Hajde. Kreni! đekam.

    Vrati se sutra i reci mi s koliko ljudi si ostvario seksualni odnos.




    Dobrodo?ao natrag. S koliko si se je**o? 30?

    10?

    5?

    Barem 3?

    … ok … valjda bar jednom?

    0?

    … pa, sranje.

    Većina ljudi se ne je** uokolo iz jednostavnog razloga ?to nema mogu?nost je**ati se uokolo.

    Nitko od nas nije rođen takav da mu se svi ljudi svi?aju podjednako u bilo kojem smislu, a pogotovo seksualnom. Meni se, recimo, svi?aju odnos struka i kukova 0.7, BMI 20, male ali ?vrste i uspravne grudi, te simetri?ne crte lica s velikim oćima. Također volim dugu kosu, ugodan miris, odje?u koja pristaje figuri i zategnutu i glatku ko?u. Stavi pred mene deset đena s vrlo razlićitim navedenim osobinama i mogu ti garantirati da đe mi neke biti znatno drađe od drugih, do te mjere da ?u ih naprosto ignorirati u korist onih koje mi se najviđe svi?aju.

    Vrijedi i obrnuto: recimo da neka đena voli visinu, mićiđe, simetri?ne crte lica sa ćirokom bradom i velik penis. Također joj se uz to svi?a skupa odje?a i samopouzdanje. Stavi me u red od deset mu?karaca i daj joj da bira; mogu garantirati da moje ?anse neđe biti ravno 10%. Biti đe ili znatno veđe ili znatno manje, ovisno o tome koliko sam joj ugodan kao seksualni partner. Mnogi mu?karci u redu đe izvisiti jer đe đena pridati puno viđe pozornosti drugima. Identi?ni procesi vrijede i za homoseksualce. Nema bijega od zakona seksualnog trći?ta.

    U bilo kojem stvarnom sustavu, distribucija seksualnih preferencija nikada neđe biti savrđeno slu?ajna. Uvijek đe netko biti barem malo pođeljniji za seks nego drugi. To je odgovor na pitanje “za?to se onda svi ne je**”. Jednostavno ređeno, ne mogu. To im nije u dosegu. Nije va?no koliko to đele – jednostavno im je nemoguđe to raditi. Neki se moraju jako puno truditi, a neki se ne moraju truditi uopđe.

    Ovo sve vrijedi podjednako za oba spola, no stvari postaju jo? gore za masovnu je**ćinu kada uzmemo u obzir da su đene puno probirljivije od mu?karaca. Velika većina đena, ?ak onih koje nisu lijepe i mlade, mođe lako pronaći nekoga za neobavezni seks, ili ?ak viđe njih. No to isto ne mogu svi mu?karci – dapađe, ne mođe ih ni pola, pa ?ak ni trećina! Tek jedan mali dio mu?karaca đe ikada iskusiti seks bez obveza u bilo kojem obliku (prijateljstvo s povlasticama, avantura, seks na jednu no?, swinging), a kamoli ga redovito prakticirati.


    Poput vodopada, iz ovog temelja se prelijevaju svi sljedeći zakoni seksualnog trći?ta. Izvor slike: Wikipedia

    ?to da onda rade oni ljudi koji nisu u mogu?nosti ćivjeti ćivot prepun “dru?kanja”? Naravno da se neđe predati. Umjesto toga, ponudit đe potencijalnim partnerima ili partnericama ne?to za kompenzaciju. Recimo, mogu ponuditi monogamiju. Ako je nekome pronalazak partnera za neobaveznu je**ćinu prete?ak ili nedovoljno isplativ, mo?da đe odabrati upra?njavati seks sa samo jednom osobom u zamjenu za stabilnost koju donosi monogamija.

    Evo jo? jednog faktora na ?tetu neobaveznog seksa: sve ovo napisano do sada pretpostavlja da ba? svi a priori đele samo ?to viđe neobaveznog seksa, samo ne mogu doći do toga pa se zadovoljavaju “slabijom opcijom”. Stvarnost nije ni blizu takvog stanja. Seks je kroz evoluciju nastao kao instrument razmno?avanja, ne obrnuto.

    Neobavezni seks nosi mnoge ućitke koji ga ćine privla?nim, no zbog te pravilnosti nikada neđe postati sam sebi cilj osim ako se njegovo upra?njavanje savrđeno ne poklopi s maksimalnom ?ansom razmno?avanja i time ga ućini strategijom koja dugoro?no donosi najviđe potomstva. Budući da se to do sada nije dogodilo, masovna je**ćina ostala je zaglavljena na razini pođeljnosti, no vrlo daleko od optimalnosti. Ako se s njom pretjera, samu sebe đe pođeti pomalo eliminirati iz prirode (i.e. djeca za koju se nema tko stabilno brinuti đe masovno umirati) sve dok se ne vrati natrag na odrćivu granicu. Isto naravno vrijedi i za monogamiju, inađe bi do sada potpuno pro?drla i eliminirala sve ostale vrste seksualnog pona?anja, a jasno je da nije. No bilo kako bilo, vidimo da u stvarnom svijetu neobavezni seks ne samo da nije dostupan svima, ve? nije ni cilj svima.

    Iz te dvostruke prepreke neobaveznom seksu – prvo zbog nesposobnosti pojedinih aktera, a zatim zbog preferencija drugih, slijedi sljedeći razdor. Naime, oni ljudi koji preferiraju seks s obvezama (bila to serijska monogamija ili prava monogamija) – bilo to zato ?to to od pođetka đele, bilo zato ?to nemaju ?anse ćivjeti od “prijateljstava s povlasticama” pa im je ovo sljedeći najbolji kompromis, nalaze se u neobranom gro??u. S osobom koja trenutno preferira dru?kanje ne mogu biti u monogamnom odnosu jer ako se netko od njih neobavezno seksa, onda to s nekim trećim to po samoj definiciji nije monogamija i oni opet ostaju na suhom. Dakle, oni koji (iz bilo kojeg razloga) đele monogamiju automatski osje?aju averziju prema vezivanju za partnere koji je neđe ispunjavati.


    Izvor

    Onda iz tog sukoba preferencija dolazi sljede?a to?ka: oni koji su ikada provodili dru?kanje mo?da nisu prikladni za monogamiju. Navike te?ko umiru, i za osobu koja se prije dru?kala i sada napokon odlućila za monogamiju onaj monogamni partner nikada ne mođe biti siguran da to neđe i opet raditi. Taj element pro?losti ćini dodatni jaz izme?u prijelaza iz jedne kategorije u drugu. Ne samo da gospodinu ili gospoćici koji se đeli seksati sa samo jednim partnerom treba osoba koja trenutno dijeli njihove đelje, ve? im treba osoba koja je oduvijek dijelila njihove đelje.

    Kako na to reagiraju oni koji su bilo kada u ćivotu upra?njavali seks bez obveza? Jasno im je da ne mogu samo tako prijeći u kategoriju monogamije kada im god to padne na pamet. Budući da znaju da đe imati posljedice zbog toga, poku?avaju promijeniti naćin na koji drugi percipiraju njihov seksualni ćivot: poku?avaju se ipak nekako distancirati od toga. To mogu napraviti na mnoge naćine: recimo, isticanjem da su se drugi jo? viđe dru?kali, laganjem o svom broju, ili tvrdnjama da su sposobni za monogamiju unato? pro?losti. Istodobno, oni koji su od pođetka bili monogamni se reklamiraju tako ?to isti?u da se nikada nisu dru?kali. To je kupus u kojemu je lako nastradati.

    Sve ovo masovnoj je**ćini daje lo?u reputaciju. Ona postaje fenomen koji ljudi instinktivno skrivaju i/ili napadaju ćisto kako bi si ostavili otvorene opcije. Stra?no je malo ljudi na svijetu koji su i toliko privla?ni/sposobni i toliko zaljubljeni u neobavezni seks da si ne bi barem ostavili otvorenu mogu?nost prebacivanja u drugu kategoriju, ?to znaći da đe dru?tvena osuda neobaveznog seksa uvijek postojati.

    Zanimljivo koliko ogromnih pojava se mođe otkotrljati niz padinu zbog samo jedne sitnice, zar ne? Kao ?to smo vidjeli, ovaj problem je pođeo zbog toga ?to skoro sve đene mogu imati dru?kanja koliko god đele, a mu?karci ne mogu, te su iz toga nastale razlićite preferencije prema monogamiji i neobaveznom seksu, ?to je dovelo do koncepta skrivanja svojih preferencija kako bi se ostavile otvorene opcije. To je razlog za?to je ovaj konflikt izme?u monogamije i neobaveznog seksa kod oba spola vje?an i nepromjenjiv.

    Tijekom svoje evolucije od stabala do pećine pa do ku?a i nebodera, ljudska vrsta je do?la do konzenzusa da je op?a monogamija kao glavno jelo, uz neobavezni seks kao rijedak zaćin, najbolji kompromis izme?u ovih sukobljenih strana. Danas je ta ravnote?a u opasnosti. Bez kulturnih normi i ekonomskih okolnosti koje odr?avaju monogamiju na tako visokoj razini koju je imala tijekom posljednjih 10 000 godina i viđe, nađe seksualno trći?te vra?a se u prastari oblik gdje je neobavezni seks (uljep?an kao “veza” ili ne) ponovno dominantan oblik seksualnosti. Zbog gore opisanih pravila koja vladaju raspodjelom neobaveznog seksa, iz toga slijedi da đe većina ljudi u takvom sustavu izvisiti puno đe?đe nego u sustavu gdje vlada monogamija.

    Stoga, jedini naćin da konflikt prestane je da đene podjednako raspodijele seks me?u mu?karcima tako da svi dolaze do iste kolićine i kvalitete dru?kanja. Kada viđe ne bi nekima bilo komparativno lakđe ili teđe doći do neobaveznog seksa, automatski bi nestale i sve druge razlike koje slijede iz toga. Viđe nikome ne bi bilo va?no tko se seksa s kim i za?to, i nestala bi svaka antipatija prema neobaveznom seksu.

    To đe se, naravno, dogoditi kada svinje polete.

    Oznake: seksualno trći?te, teorija seksualnog trći?ta, seksualne preferencije, odabir partnera, prijateljstvo s povlasticama, seks, sociologija, racionalizacija, poligamija, poliginija, hipergamija

  • Kakve đene vole đene?


    Ovo nije post o lezbijkama. Sorry.

    Sa stajali?ta seksualnog trći?ta (i, posljedi?no, po?tovanja), đene najđe?đe promatraju svijet na ovaj naćin:

    A) dobre djevojke
    i
    B) one tamo drolje / fufice / lake

    Dokle god se mođe uvjeriti da je ona đena klase A, sve je u redu. Dokle god mođe drugima reći “da, ja sam dobra cura”, njena du?a je mirna i ne brine se oko svoje reputacije. Ali to nije sve: kako bi taj uvjet mogao biti ostvaren i kako bi navedena izjava imala zasluđeni gravitas, također mora znati i gdje je to?no granica izme?u klase A i klase B. Ako nije poznata granica, onda neđe moći reći drugu ređenicu koja za nju ima ćivotnu va?nost:

    “Ja sam dobra djevojka, za razliku od onih drolja / fufica / lakih.”
    aka
    “Nisam kao sve druge.”

    Mo?da vam ovo zvući kao ruganje, ali ne mislim ni?ta lođe ovom usporedbom. Iako je navedena ređenica đesto izvor epskih ispada racionalizacijskog hr?ka, ona je istodobno i temelj civilizacije. Kako sad to? Pa vrlo jednostavno – đene se na seksualnom trći?tu natje?u mnogim obilje?jima osim ljepote, a jedno od tih obilje?ja je i broj seksualnih partnera, odnosno potencijal njene vjernosti.

    Usmjereno na pravilan naćin, to natjecanje rezultira đenama koje su svjesne iznimne va?nosti (i presti?a) svog broja, te se trude da on bude ?to manji, a najbolji naćin da on bude ?to manji je ?uvati se za samo jednog mu?karca s kojim đe biti cijeli ćivot (bilo u braku, bilo u de-facto bra?noj zajednici). Kako je istodobno bivanje sa samo jednim mu?karcem ovisno o tome da to bude dobar mu?karac koji je neđe ostaviti zbog mlađe / ljepđe koja mu se ponudila par godina poslije, to samo po sebi popravlja i njene kriterije odabira.

    Drugim rijećima, taj urođeni naćin (“ja sam dobra djevojka / ne kao one tamo drolje”) na koji đene najđe?đe poimaju svijet je automatski stabilizator seksualnog trći?ta. To je vrlo pozitivna stvar. Mo?da đe jednom zbog feminizma svim mu?karcima biti ispran mozak o va?nosti broja partnera kod đene, no kod đena se to nikada neđe dogoditi.

    “Morate se prestati nazivati droljama i kurvama. To samo ćini ok za mu?ke da vas zovu isto tako.” – ideja osuđena na propast

    Zbog tog nagona, odsutnost posramljivanja promiskuiteta kod đena ne znaći da je neđe biti sram ako je promiskuitetna. Najbolji primjer mođemo vidjeti u slu?aju ove “ponosne i seksualno emancipirane” kolumnistice koja je svom ginekologu lagala o svom broju seksualnih partnera. Htjela je s ponosom izgovoriti svoj broj, uistinu, kao za ?to se cijeli ćivot zalagala, no kada je do?ao trenutak istine, njen vlastiti jezik ju je zanijekao kao apostol Petar Isusa. U o?aju da popravi stvar i dokađe kako broj seksualnih partnera* ipak nije bitan podatak o bilo kojoj đeni, napisala je opse?an ?lanak na internetu o tome kako je ponosna na svoj broj i kako se nema đega sramiti, ali kako ga svejedno ne đeli reći jer bi “to poslalo pogre?nu poruku”.

    * = (ne zaboravite, broj je samo jaki indikator, ali nije nu?no sam po sebi problem. đena s 0 partnera mođe imati jo? gore. opasnije i hr?kolikije stavove od neke s 4000, kako sam nedavno ilustrirao)

    đene đe uvijek đeljeti znati ?to spada u koju kategoriju kako bi mogle znati (ili racionalizirati) da spadaju u prvu grupu. To je razlog za?to su mizoginisti?ke rijeći mnogo đe?đe me?u đenama nego me?u mu?karcima, a pogotovo me?u najmlaćim, najplodnijim i najpođeljnijim đenama, gdje vlada najo?trija konkurencija. Isto tako je to razlog za?to je danas me?u mu?karcima veći tabu nazvati đenu droljom (tj. “nepođeljnom za i?ta osim neobaveznog seksa”) nego me?u đenama. Mu?karci odricanje od tog pojma doćivljavaju kao stvar presti?a, civilizacije i ponekad, u svojoj Beta zaluđenosti, pozitivnu seksualnu karakteristiku; đene, s druge strane, doćivljavaju to kao ne?to civilizirano, ali u konfliktu s njihovim biolo?kim ciljevima. Kvragu sve, stvarno bi htjela ne osućivati, ali kako onda istaknuti da je ona drukćija, da ona sve ?to radi radi iz ljubavi, s nekim ciljem, kao znak oslobođenosti, a ne iz hira kao neke druge? I tako se ciklus nastavlja.

    No, spomenuo sam racionalizaciju. Iako je spomenuti svjetonazor u osnovi pozitivan, lako mođe biti i zloupotrijebljen za stvaranje dimne zavjese. Recimo, razmotrimo đenu koja je imala 6 seksualnih partnera. Je li to previđe? Ne zna. Sumnja. Spominju se dvostruki standardi, a mo?da se samo izmi?lja. Mo?da je, a mo?da i nije. Je li limit 50, 30, 20, 10, 5, 1 ili *ouch* 0 partnera? Ne bi htjela zabrazditi preko ograde, u teren koji bi se mogao okarakterizirati kao “laka cura”. Kako iskoristiti slobodu, a ipak se dr?ati podalje od minskog polja? Kako đe znati gdje je granica? Na svu sre?u, postoji nekoliko rjeđenja:

    – Izgubila sam nevinost tek na faksu (naspram onih drolja koje su to napravile ve? u srednjoj)
    – Nikada nisam ostavila mu?karca (za razliku od onih ?traca koje su sa svojim kretenima odmah prekinule)
    – Uvijek sam se seksala samo s de?kima s kojima sam bila u vezi (za razliku od one fufice koja se upustila u seks za jednu no?)
    – Sama podiđem dijete jer sam bila zarobljena u nesretnom braku (u suprotnosti s onim neodgovornim teen mamicama)
    – Nisam nikada traćila de?ka (za razliku od onih jadnih koje trđe za svakim)
    – Uvijek sam ućivala u seksu (za razliku od onih koje daju mu?karcima samo zbog pritiska dru?tva)

    Dokle god đena mođe reći za sebe da je ostvarila iti jedan od ovih uvjeta, mođe se bez problema uvjeriti da je ona ba? ta – đena klase A, dobra cura koja nije kao “one tamo”.

    Ironija svih ovih mogu?nosti je da su sada đene ostavljene da same sebi postavljaju granice prihvatljivog seksualnog pona?anja, ćime neminovno dolazi do opasnih pogre?aka. Naime, mu?karci s opcijama rijetko bivaju zavarani dimnim zavjesama, a kako se budu ćirile neke neugodne spoznaje o seksualnom trći?tu, sve đe manje biti zavarani i pouzdani Beta tipovi na koje su mnoge đene ra?unale da jednoga dana “budu mu?ki” i ođene ih kada si?u s Alfa vrtuljka. No ?ak i kada se to ne bi dogodilo, ovo pitanje je prvenstveno gra?anski rat me?u đenama, ?to garantira da đe uvijek ostati aktualno.

    Oznake: đene, broj, seksualno trći?te, seksualne preferencije, mizoginija, racionalizacijski hr?ak

  • Cure koje vole kretene 6: Hr?ak svih hr?aka


    Prekidamo redovan tok ?lanaka radi izvanredne vijesti. U zimsku veđer 22.12.2012., u jednom gradu u Argentini u otprilike u 22:50h, primijeđen je hr?ak svih hr?aka. Ođevici tvrde da se gigantska zvijer pojavila niotkuda, ruđeći zgrade i tjerajući lokalno stanovni?tvo u pani?an bijeg.

    Na? reporter na terenu istra?uje uzroke ove neobi?ne pojave – po prvim indikacijama, izgleda da je ovaj super-hr?ak rezultat krvavog ljubavnog trokuta!

    Lo que un h?mster gigante! Jedna Argentinka izazvala je zgra?anje svojom odlukom da se uda za ubojicu svoje sestre blizanke

    Edith Casas (22) bi se trebala danas vjen?ati s Victorom Cingolanijem blizu zatvora gdje slući 13 godina zatvorske kazne za ubojstvo modela Johane Casas. Johana je upucana u gradu Pico Truncado u ju?noj Argentini, 1800 km ju?no od prijestolnice Buenos Aires, nekoliko dana prije svog 20.-og rođendana tijekom listopada 2010. godine.

    Cingolani, njen bivći de?ko, osuđen je za ubojstvo ovog lipnja.

    Edithina obitelj kađe da je ona kriva za “u?asnu izdaju”.

    Kontroverzno vjen?anje đe se dogoditi u Edithinom domu pred samo dvoje prijatelja kao svjedoka, no nekoliko naoru?anih policajaca đe bti prisutno pri Cingolanijevom sprovođenju u gradsku vije?nicu.

    Majka blizankinja, Marcelina, tvrdi da njena prećivjela kđer pati od psiholo?kih poreme?aja, te da se boji da đe Cingolani oduzeti i njen ćivot. Dodala je: “Nema rijeći kojima se mođe opisati grozota koju Edith ćini.”

    Edith, Cingolanijeva djevojka ve? pet godina, inzistira da je njen budući mu? ?rtva nepravedne presude i podr?ava njegovu ?albu protiv presude za zloćin.

    “Victor nije nasilna osoba i ja nisam luda.
    Nemamo nikakvih dvojbi o tome ?to ćinimo. Volimo se.”

    Drugi mu?karac, Johanin de?ko u trenutku njenog ubojstva, ići đe na odvojeno suđenje zbog istog ubojstva sljedeđe godine.

    Marcos Diaz bio je na zabavi s Johanom nekoliko sati prije nego su je na?li mrtvu.

    Lucas Chacon, Cingolanijev branitelj, inzistirao je: “Pronađeni opu?ci cigareta pronađenih pored Johaninog tijela su pripadali Diazu i optućili su ga svi svjedoci.
    Mogu razumjeti stav Johaninih roditelja. Ali Edith se ne udaje za ubojicu ili i?ta takvo. Udaje se za mu?karca koji je osuđen u skandaloznom procesu. Mi samo traćimo pravdu.”

    Zar vas ovo anđeosko lice ne podsje?a na Paravinju? Drag…. errrrrr, Victor, s ubijenom Johanom

    Ubojice natapaju đenske gaćice gdje god se kretali, jednako i prije i poslije svojih zloćina. Ovo je tip koji je prasnuo dvije zgodne mlade blizanke (od đega barem jednu od njih u slatkoj, slatkoj, najsla?oj dobi od 17 godina). Da budem iskren, da sam i ja ućinio isto, vjerujem da bi i moje lice krasio taj zubati smije?ak prepun orgazmi?nog zadovoljstva.

    (Također, uoćite na slici asimetri?an jezik tijela – i.e., ona se zaljubljeno naginje u njega, a njega boli neka stvar. Biolo?ki zakoni koji u kombinaciji s trenutnim vanjskim okolnostima odre?uju tko je Alfa, a tko nije, mo?da nisu ugodni ali svejedno su savrđeno ilustrirani u njegovoj potpunoj dominaciji nad situacijom i bezobraznom osmijehu. A za svakog ovakvog tipa, barem 5 dobro?udnih Beta tipova ostaje na suhome.)

    Je li mo?da Edith nekakva rugoba koja nema nikakve druge opcije? Ne, iako nije model, nije ni ru?na, a znajući Argentinu i prou?avajući njeno lice, pretpostavljam da je i vitka, te je uz to i u najboljim godinama.

    Rekao bih da nije ni?ta posebno, no nema dvojbe da bi mogla bez problema pronaći bilo kojeg solidnog mu?karca otprilike svoje dobi. Kvragu, ?ak i stare, istrođene đene lođeg karaktera i s 250+ kg tjelesne mase bez problema nalaze muđeve koji se pobo?no brinu o njima. Edith drći sve karte u ćivotu i ima potpunu slobodu pronaći dobrog, civiliziranog mu?karca. Umjesto toga, ona je svoju mladost, ljepotu i vjernost odlućila pokloniti jednom vulgaris kolja?u.

    Neđemo ni spominjati jo? jednog hr?ka slona u prostoriji – da, ako je Edith bila s njim ve? pet godina, a njena sestra Johana je bila s njim neodređeno vrijeme prije dvije godine, automatski slijedi da je on ili prevario Edith s njenom sestrom, ili da su oni nakratko prekinuli i pauzirali, a ona se opet zapalila za njega nakon ?to je njena sestra ubijena (hm hm hm, gdje sam ono vidio da tragedija iznenada ponovno rasplamsa simpatiju prema biv?oj ljubavi… oh da, u slu?aju ujne Sla?ane). Naravno, bivći Beta-mućići mogu i oboljeti od raka ili ostati na ulici ako hođe, no nekim slu?ajem to kod njih jednostavno nije toliki afrodizijak. Sorry, Beta tipovi!

    Osobno, ne mogu odlućiti koja je od tih varijanti lu?a. Jedino ?to mogu smisliti u njenu obranu je to da postoji nekih 1% ?anse da taj tip stvarno nije ubojica, ali zar bi to ućinilo slu?aj imalo manje hr?kolikim? Ugodna vam veđer.

    p.s. Bog ne postoji.

    Oznake: cure koje vole kretene, seksualno trći?te, racionalizacijski hr?ak, seksualne preferencije, đene, kretenska igra