Tag: ljubav

  • Maslowljeva hijerarhija potreba obja?njava za?to smo sve nesretniji


    1943. godine, prof. Abraham Maslow objavio je “Teoriju ljudske motivacije” u ?asopisu Psychological Review, te je to do dan danas jedan od najpoznatijih radova svijeta. Upe?atljivom infografikom prikazao je i sistematizirao urođene ljudske potrebe, kao i neosporan niz u kojemu one moraju biti ispunjene kako bi bilo postignuto zadovoljstvo ljudskog bi?a. Na ne?to sli?no je ve? 1873. aludirao Lav Nikolajevi? Tolstoj kada je u poznatom uvodu Ane Karenjine napisao da su “sve sretne obitelji iste, a svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj naćin”. Isti princip uveden je i mnoga druga podru?ja, kao npr. u teoriju organizacije, isti?ući kako za uspjeh neke organizacije moraju biti ispunjeni svi preduvjeti; samo jedna neispunjena stavka dovoljna je za sprje?avanje napretka. Sam koncept holisti?kog promatranja sustava seđe jo? daleko dublje u pro?lost, te ga se popularno povezuje s Hinduizmom.

    ?to je Maslowljeva hijerarhija potreba?

    Po prikazanoj piramidi, potrebe moraju biti ispunjene ovim i niti jednim drugim redom – ako red bude zaobiđen, dolazi do uru?avanja cijelog sustava:

    (5) – dno piramide: osnovne fiziolo?ke potrebe, tj. hranu, vodu, zrak i za?titu od atmosferskih (ne)prilika.

    (4) – vići temelj: sigurnost, pouzdanost, i za?tita od stresa iz okoline.

    (3) – sredina: ljubav, pripadanje, obitelj

    (2) – toranj: samopo?tovanje, samopouzdanost, cijenjenost, nezavisnost i sloboda

    (1) – vrh: samo-aktualizacija, maksimizacija svojih potencijala kao ljudskog bi?a

    Dakle, ako je netko uvijek gladan, đedan ili smrznut, neđe biti pretjerano zainteresiran za to je li njegova situacija dobro utemeljena i predvidljiva ili nije. Onaj tko nema stalne prihode i sigurnost đe se slabo brinuti o tome uklapa li se u okolinu i slađe s prijateljima. Onaj tko je seksualno frustriran đe imati probleme sa samopouzdanjem i shva?anjem samog sebe. Onaj tko nije psiholo?ki stabilan i uravnoteđen kao osoba neđe ispuniti svoje snove.

    Pojednostavljeno? Da. Bezvezno? Ne. Uzmite u obzir kako izgleda stanje piramide nađeg dana?njeg dru?tva, kao i većine zapadnih:

    Hrane skoro svi imamo napretek, i unato? rastu?oj dru?tvenoj nejednakosti i recesiji i dalje se nalazimo u dobu kada nitko ne umire od gladi. Dapađe, nađe fiziolo?ke potrebe su trenutno viđe ugrođene time ?to smo u prosjeku enormno debeli i nepokretni, do te mjere da ođekivani ćivotni vijek pada po prvi put u povijesti.

    Stanje u svijetu je mo?da nestabilno i prepuno mini-ratova i terorizma, zakoni su nepravedni, policija je militarizirana i postoje masovni programi ?pijuniranja, ali vrlo smo daleko od masovnih klanja koja su bila svjetski standard ve? nekoliko tisu?lje?a. Prosje?an ?ovjek ne ćivi u strahu i nepouzdanosti. Mogao bih reći da su ove dvije kategorije trenutno u fazi nazadovanja, ali ni?ta viđe od toga.

    Ono u đemu dana?nje dru?tvo ima najveći deficit je tre?a kategorija. Obitelj je temeljito devastirana i kao realnost i kao koncept. Nevjerojatan postotak mu?ke populacije ćivi u beskona?nom ili dugotrajnom seksualnom celibatu , a da ne govorimo o tome koliko oba spola oskudijevaju intimno??u i ljubavlju.

    Ekstreman vi?ak imamo pri vrhu piramide, gdje je balon narcisoidnosti napuhan do krajnjih granica, te uporno tlaći temelje ispod sebe.

    Isto tako, nikada nije bilo bolje doba za ispunavanje svojih snova, samoaktualizaciju i hobisti?ko ili profesionalno bavljenje svojom stra??u, kakva god ona bila. Ali koga briga za snove ako si sam, frustriran, nezdrav i (odaberi) nema? djece ili su ti djeca oduzeta?

    Dana?nje stanje mođemo najbolje opisati opskurnom engleskom frazom “Sorry doesn’t feed the bulldog”, ili drugim rijećima, “Ne mođe? jesti snove”. Snovi ti neđe reći da te vole, i snovi se neđe smijati s tobom.

    Mođe li dru?tvo dugoro?no egzistirati s ovakvim oblikom piramide?

    https://www.deliveryrank.com/blog/how-to-stop-overfishing

    Oznake: psihologija, znanost, povijest, ljubav, politika

  • Stvarno? “Mođe? se zaljubiti u bilo koga ako napravi? ovo”


    Je li moguđe ubrzati ili umjetnim putem provesti proces zaljubljivanja?

    U ovom eseju serije “Moderna ljubav”, Mandy Len Catron se poziva na studiju psihologa Arthura Arona (i drugih) koja istra?uje je li moguđe ubrzati proces zaljubljivanja tako ?to đe si dvoje stranaca postavljati određena osobna pitanja. Misao vodilja je da ranjivost, otkrivanje i me?usobno dijeljenje emocija poti?u osje?aj bliskosti.

    ?lanak je napisan sa stajali?ta đene koja bi se htjela zaljubiti u nekoga za koga ne osje?a ne?to posebno ali je ocijenila da bi bilo krasno zblićiti se s njim, ?to je pohvalno ali se u praksi ne doga?a gotovo nikada (većina đena apsolutno odbija imati posla s bilo kime kod koga ne osje?aju prisutnost “onog neđega”, ma koliko god on objektivno bio “dobar”).

    Unato? toj nesretnoj sudbini koja ga ćini neupotrebljivim u obliku u kojemu je napisan (nitko normalan ne posjeda potencijalnog partnera nasuprot sebe i ređeta ga pitanjima kao da su na intervjuu; klju?no je da se stvar “jednostavno dogodi”), ?lanak nije nimalo lo?. Kada ih se izvadi iz krutog psiholo?kog/laboratorijskog okvira, njegove teze su sasvim ispravne – razgovor i ma?tanje o progresivno sve osobnijim stvarima uistinu zbli?aca ljude i potiđe osje?aj zaljubljenosti izme?u njih. Ako mođe? đenu navesti u takvo pona?anje, proces zavođenja đe drasti?no napredovati i imat đe? vrlo dobre skupine uspje?no zakljućiti stvar. Potencijalnim temama i naćinima njihovog uvođenja u razgovor sam u knjizi “Umijeđe igre” posvetio ?ak petnaest stranica.

    Dakle, to ?to je ?lanak promaćio demografsku skupinu ga ne ćini loćim; za tebe kao potencijalnog ili perspektivnog igra?a on ćini vrlo pou?no ?tivo. Preporu?am ti proćitati ga u cijelosti, no za svrhu ovog posta sam od 36 pitanja izdvojio 10 koja su se posebno istakla svojom istodobnom i ućinkovito??u i lako?om uvođenja u opu?ten razgovor kakav vi?amo na spoju.

    1. Kada bi bilo koga na svijetu mogla pozvati na veđeru, koja bi to osoba bila?

    2. đeli? li biti slavna, i po đemu?

    3. Kako bi za tebe izgledao savrđen dan?

    4. Zbog đega u ćivotu osje?a? najviđe zahvalnosti?

    5. Kada bi se sutra probudila s nekom osobinom ili sposobno??u, ?to bi to bilo?

    6. Koja je naj?udnija stvar koju si ikada sanjala?

    7. Postoji li ne?to ?to odavno sanja? da đe? napraviti? Za?to nisi do sada?

    8. Koje je tvoje najveđe postignuđe u ćivotu?

    9. Koje ti je najdrađe sje?anje?

    10. Dovrći ređenicu: “Htjela bih imati nekoga s kime mogu dijeliti…”

    11. BONUS manevar: Zurite jedno u drugo 4 minute.

    Na prvi pogled u?asno creepy, ovo je zapravo vrlo ućinkovita stvar. Zar nisi nikada u vrti?u ili ?koli igrao igru tko đe prije trepnuti? Zurenje ne mora biti ukođeno i creepy; mođe biti i opu?teno, zabavno i puno me?usobne kemije. Ovo je jedan od mojih omiljenih manevara.

    Kao i kod prepakiravanja, uvijek zapamti da su linije izme?u “slatkog” i “creepy” i “opu?tenog” i “neprirodnog” tanke i prozirne. Kako bude? postajao sve napredniji u beskona?noj vje?tini igre, to đe? ih bolje znati razlikovati i primjenjivati u svoju korist.

    Imaj na umu da ta vje?tina neđe doći preko noći i dok je ne izbrući? đe? napraviti mnogo pogre?aka. No, kao ?to uvijek nagla?avam, to je samo jo? jedan razlog za?to svoj put treba? shva?ati kao dobru zabavu, a ne ne?to zastra?ujuđe ili iscrpljujuđe.

    Oznake: srednja igra, spoj, umijeđe slu?anja, ljubav, znanost, psihologija, znanost potvr?uje igru

  • ?to je to romantika?


    Pogledajte ovu sliku koju sam skupio s Facebooka:

    ?to ste prvo uoćili na slici? Uzmite si vremena i pogledajte je jo? jednom. U glavi poredajte stvari koje vam se ćine kao glavni elementi slike.

    Jeste? Super.

    Ne znam za vas, no meni je prvo zapela za oko lijepa mlada djevojka. Iako je diskretnom kompozicijom smje?tena u gornji dio slike, ona je centralna figura. Vidjevći lijepu mladu djevojku, ?ovjek na njoj uo?ava detalje: ćini se tu?na. Sjedi u nekakvoj nostalgi?noj, zami?ljenoj pozi. Svoje osje?aje ova lijepa mlada djevojka izra?ava kroz simbol izrađen od rasutih rućinih latica, te buket cvije?a kojeg je obujmila rukama poput ćive osobe. đeli nam prenijeti svoje osje?aje. ?to joj se dogodilo da ima takve osje?aje, bez obzira na to kakvi su zapravo? Voljeli bismo znati.

    Pogledajte sada ovu sliku:

    Je li se va? um uhvatio za neki detalj istom brzinom i redom kao i kod prve slike? Okladio bih se da nije. Prva stvar koja mi privlaći pozornost je hrpa bijelih papiri?a (ili latica). Oko te hrpe vidim okvir od crvenih latica i prepoznajem da ima oblik srca. Budući da znam da je srce simbol za romantiku, prepoznajem da slika poku?ava prenijeti taj osje?aj. Ali osje?aj je odsutan. To su samo objekti, obojani i razbacani po podu, koji nas đele asocirati na ne?to ali ne nose sami po sebi neku emociju. Nedostaje im ne?to ?to bi im davalo smisao. Nedostaje im kontekst; na slici nema nikakve kuke za koju bi se mogla zakaćiti na?a empatija koja po slici traći emocioalni naboj.

    Drugim rijećima, nedostaje im mlada lijepa djevojka.

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Netko bi sada mogao reći da to ne mora biti mlada lijepa djevojka. Mođe biti i mladi zgodni de?ko. Ali mladi zgodni de?ko koji sjedi pored srca od crvenih i bijelih latica ne inspirira istu znatiđelju kao i djevojka. Mo?da se pitamo ?to radi, ali slika njegovog zami?ljenog profila neđe u nama inspirirati osje?aj romantike. Dapađe, mladi zgodni de?ko bi mogao raditi ne znam ?to, biti okruđen srcima, ljubavnim porukama na crvenom papiru i diskretnim svijetlom, i opet ne bi njegova slika sama po sebi imala taj naboj.

    Nema ?anse.

    Znate li kada bi imala taj naboj?

    A) Kada bismo se pitali zbog koje lijepe mlade djevojke se smjestio pored tih simbola romantike i uspijeva li mu udvaranje
    ili
    B) Kada bismo u sliku pored njega dodali mladu lijepu djevojku koja je u nekom odnosu (bilo pozitivnom bilo negativnom) s njim

    Romantika: pitamo se ?to lijepa mlada djevojka osje?a i ?to đe se dogoditi

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Mora li biti lijepa mlada djevojka? ?to ako je stara i ru?na? U tom slu?aju bi slika također neminovno izgubila direktni osje?aj romantike koji ima original. Romantika bi i dalje postojala kao asocijacija do koje dolazimo logi?kim procesom, isto kao i kod slike bez iti jedne osobe i kod slike sa zgodnim mladim de?kom, no ne bi viđe bila tu da se na?a empatija instinktivno uhvati za nju i percipira sliku kao romanti?nu na prvi pogled. U ovom slu?aju, asocijacija bi oćito bila temeljena na ovom pitanju: đega se to ta stara ru?na đena prisje?a – ?to joj se dogodilo dok je bila lijepa mlada djevojka? Kako je ćivjela ćivot dok je bila lijepa mlada djevojka? ?to osje?a zbog toga ?to viđe nije lijepa mlada djevojka?

    Mora da je jako volio tu mladu lijepu djevojku kada su ostali zajedno 50 godina

    Romantika = osje?aj na neki naćin vezan za mladu lijepu djevojku

    Iako postoji određena ?ansa da se radi samo o unikatnom naćinu na koji ja poimam ovu sliku pa mi se ćini da i svaćiji drugi um mora tako funkcionirati, s oprezom bih se usudio dodati da to vjerojatno nije slu?aj. Naposljetku, isto kao ?to su se razlićite (a opet tako sli?ne) religije izdigle iz ni?tavila u geografski izoliranim regijama svijeta, tako i ljudski um slijedi određene zajedni?ke obrasce poimanja stvarnosti.

    Jedina mogu?nost alternativnog pogleda mogla bi dolaziti od homoseksualno orijentiranih osoba, no ?ak i kod bi to bila mala ?ansa. Ako ste primijetili, i đene i mu?karci jednako reagiraju na sliku lijepe mlade djevojke, odnosno sliku na kojoj nema mlade lijepe djevojke. Osje?aj romantike koji ih privlaći nije temeljen na tome bi li promatra?, bez obzira na svoj spol, htio spavati s tom mladom lijepom djevojkom. Umjesto toga, po nekakvoj biolo?koj osnovi na? mozak jednostavno zna da je mlada lijepa djevojka = romantika.

    Ovo nije ne?to lođe. Naprotiv! Osje?aj romantike je ne?to ?to ispunjava ćivot i vezuje ljude u konstruktivne odnose koji stvaraju civilizaciju. U idealnim okolnostima, mu?karci mu pridonose time ?to stalno otkrivaju nove naćine slavljenja romantike i njenog pridobivanja; đene tako ?to se ra?aju s ogromnim potencijalom za to da postanu upravo lijepe mlade djevojke i paze da takvima ostanu. Ljudska vrsta je evoluirala za taj jednostavan zadatak.

    Oznake: romantika, đene, ljubav

  • Kakve đene voli Igniss?


    Djevice.











    Mnoge ćitatelje zanima, budući da nemam ni?ta protiv đena opđenito, ali sam ipak kritikama pokrio ogroman niz negativnih đenskih pona?anja: koje su to đene koje Igniss cijeni? Postoje li one uopđe?

    1. Kvaliteta

    Ne treba puno za uo?avanje stvari koje su mi drage: ljepota, mladost, seksualna konzervativnost (đednost), hraniteljski instinkt, briga o svom izgledu, toplina, ljubaznost, đenstvenost – sve osobine koje su nekada ćinile tipi?nu đenu, a danas se nalaze samo jo? u izoliranim dijelovima svijeta. To znaju i ptice na grani. Na?alost, te osobine je nemoguđe poredati po va?nosti. Uzeo bih đenu skromnog izgleda ali vitku i toplu prije nego vrlo lijepu đenu koja je neljubazna i promiskuitetna. No ako bi ova bila topla ali nestabilna, a ova neljubazna ipak dovoljno kontrolirana da bude podno?lljiva… tko zna?

    Osim toga ovise i o kontekstu: “uzeti” mođe znaćiti samo neobavezni seks, a mođe znaćiti i vezu ili brak. Prva bi bila prikladnija za brak, a druga za samo prasak. ?to je veza du?a, to karakterne osobine postaju va?nije. Na?alost, kako su đene (ukupno gledano) te koje su sve mu?ko-đenske odnose reducirale na razinu privremenosti, to osigurava da karakterne osobine i ostali faktori nikada neđe biti va?nije od izgleda, pa ?ak ni blizu jednakosti. Varijabli je jednostavno previđe, no unato? tome moguđe je po njima formirati solidnu ljestvicu. Nema smisla da to ćinim ovdje, budući da je “odnos snaga” ve? temeljito pokriven u slavnom “Jesi li Alfa” testu za đene.

    Jednad?ba je jednostavna: ?to đena ima viđe navedenih pozitivnih osobina, to đe se viđe svi?ati Ignissu. Ipak, dvije naizgled nevezane stvari su kriti?ne za dana?nji post.

    Dotzuen Kroes i Alizee, dvije poznate ljepotice u sretnim brakovima.
    Ove slike su samo ilustrativne. Ne tvrdim za iti jednog celebritya da predstavlja nikakav ideal. Stanje na terenu se mođe brzo promijeniti kako postaju dostupne nove informacije.

    2. Razina potrebe za igrom

    Nema ni?ta prirodnije od umjerene potrebe za igrom, ali pri tome se misli na univerzalno privla?ne i pozitivne mu?ke kvalitete: osnovno samopouzdanje, snagu i vodstvo, ne na slalom kroz drama testove, toplo-hladne manevre, totalnu dominacijuili rezanje njenog napuhanog karaktera na normalnu razinu. Te stvari predstavljaju neprirodnu potrebu za igrom, omoguđenu samo iznimnom za?tiđeno??u od posljedica loćih odluka koju đeni pru?a to ?to se rodila u modernoj zapadnoj civilizaciji.

    Ovo nije nikakva sitnica. Ako đena ima patolo?ku potrebu za kretenskom igrom i bira prete?no takve tipove, d?abe joj sve njene pozitivne osobine: ne samo da đe drasti?no pove?ati ?ansu za upropa?tavanjem same sebe, ve? đe i izdati ogromnu odgovornost koja je do?la u paketu s njenom moći odabira. Kako se đene koje su i kvalitetne i ne trađe puno igre u pravilu rano i trajno ve?u i napuste trći?te, svako opadanje njihovog udjela u ukupnoj populaciji uzrokuje velike potrese na seksualnom trći?tu.

    Zaklju?ak: pozitivne osobine su va?ne, potreba za igrom je kriti?na. Nemam problema s nekom normalnom razinom igre, no ne podnosim to da me (ako govorimo o odnosu dubljem od avanture ili dr?anja u haremu) ona prisiljava da se pona?am kao ?ubre. Automatski ?u zbog toga manje po?tovati svaku takvu đenu (iako to, naravno, ne znaći da ne mođe biti dobra osoba ili ne?to promijeniti). No ?ak i ako đena posjeduje taj nesretni koktel pretjerane potrebe za igrom, jo? nije sve izgubljeno. Naime, posljednji pojas za spa?avanje predstavlja i njena…

    3. Razina negiranja realnosti

    Crvena pilula je me?u đenama vrlo rijetka. Je li to zato ?to su đene emocionalniji spol, zato ?to imaju ve?u biolo?ku vrijednost, ili zbog tređeg razloga, stvarno ne znam. Njeno poznavanje je korisno, iako ne samo po sebi privla?no. No iskreno ređeno, ?ak i ako je đena i neprivla?na i uz to ima ogromnu potrebu za igrom, nije me briga, samo ako to priznaje.

    Recimo, Severina i Marijana ?vrljak me ne bi ni izbliza toliko ćivcirale da ne baljezgaju toliko o ljubavi, slijeđenju svog srca i sli?nim glupostima. Kao jednog idealista, vrije?aju me takvi vukovi u ov?jem krznu. Prikladna analogija bi bili dileri droge koji tvrde da ionako nisu htjeli pravi posao, da ih ne zanimaju ljudi koji ne cijene kokain, ili da je u?asno te?ko pronaći nekoga tko je zainteresiran za kupnju legalnih proizvoda, naspram toga da su ?ubrad koja zaslu?uje skon?ati u okr?aju gangstera. Tko bi im normalan povjerovao?

    Liz Jones, britanska isluđena feministica tređeg vala s najvećim racionalizacijskim hr?kom na svijetu. Glasine ka?u da njen krznati prijatelj teći viđe od jedne tone i pogonjen je nuklearnim reaktorom.

    No nepoznavanje seksualnog trći?ta i crvene pilule nije mana samo po sebi. To je samo nekakva mogu?nost iskupljenja za lođe stvari – iskrenost i odsustvo racionalizacijskog hr?ka su olakotne okolnosti, no negiranje realnosti nije lođe per se. Iskreno? Ako je đena kvalitetna po svim kriterijima koje sam do sada naveo, nije me briga vjeruje u teoriju ?uplje Zemlje ili jednoroge u oblacima. Naravno, ne bi bilo lođe da je kvalitetna, ne traći puno igre, i uz to nema ba? nikakvog racionalizacijskog hr?ka, no gdje bi se na?la takva đena?

    PRDIM (Previđe duga?ko i misaono) verzija::

    Poredano po po?tovanju prema vrsti đene:
    1. Kvalitetna đena koja ne traći puno igre, bez obzira na hr?ka (Status: obo?avam) > sve
    2. Nekvalitetna đena koja ne traći puno igre = Kvalitetna đena koja traći puno igre (Status: toleriram, blago kritiziram po potrebi, savjetujem, đelim pomoći)
    3. (Ne)Kvalitetna đena koja traći puno igre ali je iskrena (Status: po?tujem) > (Ne)Kvalitetna đena koja traći puno igre i ima racionalizacijskog hr?ka (Status: prezirem, takvima na?alost nema pomoći).

  • Vodi? za odabir supruge (Dio drugi – Kriteriji)


    Unato? mojoj poraznoj ocjeni isplativosti braka u prvom dijelu, vjerojatno i dalje me?u vama postoje oni koji bi se htjeli ođeniti i smatraju to plusom u ćivotu. Pa dobro, kada ve? đelite zaigrati ruski rulet, pomoći ?u vam da otkrijete u kojem se pretincu nalazi metak.

    Poćinjem od pretpostavke da si pođeljan ali (barem dijelom) Beta mu?karac koji bi se htio skrasiti. Ako si toliko Alfa da ti redovnice diskretno pokazuju grudi dok prolazi? pored njih i smijeđe se, ili ućiva? u svom gigantskom haremu, onda ne vidim ?to đe ti brak. Ućivaj! Nadalje, pretpostavljam i da su ve? ispunjene osnovne pretpostavke braka:

    zaljubljen si u nju do ućiju (i ona u tebe)
    – imate dobru kemiju
    seksualno ste si privla?ni i radite na odr?avanju istoga (i karakterno i dr?anjem tijela u formi)
    – ona posjeduje osnovne ćivotne vje?tine (kuhanje, odr?avanje kuđe, briga o drugima, upravljanje novcem…)
    – ona posjeduje volju da upotrijebi navedene vje?tine zbog drugih (hraniteljski instinkt)
    – imate kompatibilan svjetonazor i pogled na obitelj, religiju, odgajanje djece, interese i sl.

    I kona?na pretpostavka: ona spominje brak. Iako su mu?karci ti koji formalno zaprose đenu, đene u pravilu prve “neslu?beno” istra?uju teritorij, najđe?đe pitanjima tipa “kamo vodi na? odnos?” zaćinjenima osje?ajem ?urbe. Nema potrebe da te takvi razgovori uplađe. Umjesto toga shvati da ima? jedinstvenu priliku da sazna? kako bi mogla izgledati va?a bra?na zajednica. Ona te (na jedan ili drugi naćin) priti?đe o toj mogu?nosti i voljna je pri?ati o tome bez “awkward” (mrzim tu rije? btw) osje?aja u zraku. Iskoristi to!

    Dakle, poćinje? s neutralnim stavom “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”. I kređe? s intervjuom* kojim đe? dobiti bolji uvid u njene moralne osobine o kojima đe ovisiti sudbina vađeg braka, budući da nikakvih eksternih faktora viđe nema. Mislim da je vrlo va?no obratiti pozornost na ovakve detalje naspram samo zaljubljenosti, kako ne bi u svom ćivotu propustio kvalitetne đene koje si trebao ođeniti, isto kao ?to đene rutinski odbiju mase dobrih de?kiju oko njih pa se sada pitaju “gdje su svi dobri mu?karci”.

    * kada kađem intervju, ne mislim na to da je posjedne? ispred sebe i bombardira? pitanjima. Osim ako ne igrate bocu istine, nema naćina da se tako ne?to doima prirodnim. Jednostavno, svaki put kada se povede razgovor o ovoj temi, skrene? pa?nju na nekoliko tema i izvuđe? koliko mođe? informacija.

    Pitanja A: ?to ona ođekuje od braka? ?to đe? ti dobiti ako je ođeni??

    1. Koje su du?nosti mu?a, a koje đene?

    To?na distribucija nije toliko va?na koliko usporedivost broja i tećine du?nosti svakog od vas. Recimo, ako samo jedno od vas radi, podrazumijeva se da druga strana u potpunosti brine o kući i djeci. Ako oboje radite, ođekuje se da đete se oboje baviti ku?anskim poslovima i djecom (iako bih rekao da je ?ak i u tom slu?aju đenin opet dio malo veći od 50%, no to sam samo ja).

    Treba paziti na to izra?ava li averziju prema rutinskim poslovima u braku, kao ?to su kuhanje ili spremanje. Pravedna raspodjela poslova je jedna stvar, ali ako tvrdi da joj je to ispod ?asti ili da je to poni?avajuđe za đene, to je prvi alarm na hr?ka. Stupaj oprezno.

    Isto tako, obra?aj pozornost na velićinu popisa. Ako joj je vrlo lako izrecitirati veliki popis za mu?a, ali se ne mođe sjetiti skoro niđega kod đene, ili ako smatra loćim da đena ima du?nosti, trebao bi se zabrinuti.

    2. Koja je najbolja stvar u vezi braka?

    Odgovor bi trebao biti ili ne?to ?to vi trenutno radite i u đemu ućivate, ili to da đete zauvijek biti zajedno, ili da đete imati djecu ili tako ne?to.
    Loći odgovori su prsten, vjen?anje (kao ceremonija), zavist drugih ljudi i sli?no ?to upu?uje na to da je viđe zanima brak kao statusni simbol nego kao cijeli ćivot s tobom.

    3. Hođe li uzeti tvoje prezime?

    Ozbiljno bih se zabrinuo ako bi đena inzistirala na tome da ne đeli moje prezime, bez obzira na to je li njen razlog slu?ajnost, estetika, profesionalni ćivot ili emancipacija. To je dio bra?ne tradicije, bra?nog modela donođenja odluka, te pogotovo va?an dio prepoznavanja ćinjenice da ti preuzima? mnogo veći rizik od nje. ?toviđe, zadr?avanje vlastitog prezimena, iako se smatra dijelom feminizma, uopđe ne nastavlja nekakvu “đensku lozu”, ve? samo stavlja mu?ku lozu njenog pretka ispred tvoje.

    Istini za volju, ovo je sitnica. Ako su druge stvari dobre, prezime je samo detalj. No ako grlato inzistira da joj je to poni?avajuđe ili tako ne?to, bolje da zna? u ?to se upu?ta?.

    4. ?to ako se tebi “hođe”, a njoj ne? ?to misli o “đenskoj du?nosti” (i obrnuto)?

    Malo sam se dvoumio oko ovog pitanja jer znam da đe izazvati lavinu napada da sam silovatelj i tko zna ?to sve ne, ali ipak je bitno. Brak je u svojoj i svjetovnoj i religijskoj osnovi institucija koja ure?uje prvenstveno pitanje seksualnosti, tako da se ipak mora znati kako đe to izgledati.

    Ovo pitanje daje odgovor na njen opđeniti altruizam – koliko je voljna zadovoljiti tvoje potrebe ?ak i ako joj se ne da – te njenu percepciju mu?ke seksualnosti. Ako na to gleda kao na ne?to bizarno, primitivno i nepotrebno, imat đe? problem, pogotovo kada frekvencija seksa u braku opadne na otprilike jednu trećinu ili ?ak petinu one prije braka (“đene su manje seksualne” nije izgovor, jer iako jesu opđenito, s partnerom koji je normalno uzbu?uje to nije tako velika razlika). Osim toga, za mu?karce seks jest izraz ljubavi. Kako bi se ona osje?ala kada bi imala mu?a koji je ne đeli grliti ili maziti i govoriti joj da je voli?

    Naravno da se ne ođekuje da se seksate kada god to pođeli?. Ako nije od volje, ljuta je, umorna, bolesna ili ?to ve?, sve je to u redu dok god ne prelazi u zanemarivanje tvojih potreba. Ono ?to đeli? istjerati iz brloga je potencijal za kori?tenje seksa kao oru?ja i manipuliranje tobom preko uskraćivanja seksualnog zadovoljstva. Isto se odnosi i na klasi?no “spavanje na kau?u” – ako je ona ljuta, neka ona spava drugdje, a ne ti.

    Pitanja B: ?to misli o razvodu?

    1. Koji su po njoj prihvatljivi razlozi za razvod?

    Popis dozvoljenih odgovora je vrlo kratak: nevjera, nasilje, trajna i ?tetna ovisnost tipa alkoholizam, droga ili kockanje… i to je to.
    Loći odgovori uklju?uju “nisam sretna”, “ljubav je izblijedila”, “udaljili smo se”, “to viđe nije to” i sli?ne stvari koje upu?uju na to da đe te se rijećiti iste sekunde kada doćivite neki problem ili upozna nekog privla?nijeg od tebe.

    2. ?to misli o posljedicama razvoda na djecu? ?to bi rekla djeci o nećijem razvodu?

    Postoji brdo dobro utemeljenih dokaza da je samohrano roditeljstvo u prosjeku razornije za djecu od svega osim najgorih (npr. nasilnih) brakova. Racionalizacija tipa “bolje je za djecu da se razvedemo nego da se sva?amo” ili “ponekad se tate i mame jednostavno prestanu voljeti” bi te trebala uplaćiti.

    3. Je li voljna osućivati raskalađeni razvod?

    ?alosno je koliko je super-lako danas pronaći primjer ovako neđega, tako da mislim da je Marijana ?vrljak dobar test. Samo spomeni tako ne?to u razgovoru i vidi njenu reakciju. Ako osje?a potrebu braniti takve slu?ajeve, pogotovo argumentima tipa “mo?da ju je on tukao” ili “tko zna koliko je ona toga pretrpila od njega”, postoji veliki problem. Bi li oti?la na drugo vjen?anje takve đene? Cijelo dru?tvo đe tvoju suprugu nagovarati na raskalađeni razvod; mora u sebi imati moralni kompas koji osu?uje takve stvari ili bi se lako mogla povesti za njima.

    Ostala pitanja (C):

    1. Kakvo je njeno dru?tvo (prijatelji i u?a obitelj), i kakve joj primjere i savjete daju?

    Kako danas ćivimo po sistemu, “?aba vidjela da konja potkivaju pa i ona digla nogu”, postoji solidna ?ansa da đe tvoja supruga imati prijateljice ili ?lanove obitelji koji su donijeli neke pogre?ne odluke. ?to misli o tome? Je li voljna slijediti ono ?to sama odlući i oduprijeti se loćim savjetima i primjerima? Ako je vrlo podlo?na utjecaju okoline (i ako je okolina lo?a), moglo bi biti problema.

    2. ?to misli o feminizmu i smatra li se feministicom?

    Kako sam jednom rekao, malo feminizma u đeni nije kraj svijeta. Ali va?no je da prepoznaje samo pozitivne ciljeve i u umjerenim razmjerima, to?nije da se brine o stvarno potlađenim đenama u Africi, a ne o percepciji drolja u Hrvatskoj. Ako smatra da je opđenito potlađena, misli da je “đene zara?uju manje” nekakva nepravda koja je osobno dira, ili se identificira kao feministica, postoji velika ?ansa da đe pasti pod utjecaj ideologije i u stvarima koje se ti?u vas dvoje.

    3. Kakav je njen stav prema neobaveznom seksu? ?to misli o “dvostrukom standardu”?

    Ne kađem da bi te njen broj trebao odvratiti od đenidbe, pogotovo zato ?to su djevice (i jo? u tim okolnostima) danas zastra?ujuđe rijetke, ali stav je također va?an. Recimo, ne bi bilo dobro da neobavezni seks shva?a kao ne?to zabavno ili pozitivno. Ako je napravila koju gre?ku u redu, ali ne bi bilo dobro da to racionalizira tako ?to tvrdi da je “od toga postala osoba koja je danas” ili sli?ne gluposti.

    Ovo pitanje ne bi smjelo biti postavljeno kao ne?to osu?ujuđe, naprotiv. Ne mođe? ođekivati da poznaje biolo?ke postavke dvostrukog standarda, tako da je ve? gotovo idealan odgovor da izrazi gađenje promiskuitetom opđenito. Pogre?an odgovor je poku?aj pravdanja promiskuitetnih đena (i samo đena), pogotovo zbog “loćih de?kiju koji su ih iskoristili”.

    ?to vi mislite? Ođenjeni i/ili razvedeni mu?karci pogotovo, va? uvid je pogotovo cijenjen bez obzira na stav.
    p.s. komentari o tome isplati li se uopđe đeniti spadaju u prvi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, ljubav, seks, feminizam