Zubak com d.o.o.

Tag: feminizam

  • Ako pije?, ne seksaj se

    “To je bilo silovanje jer ona nije mogla dati pristanak na seks dok je bila pijana.”

    Uobi?ajeno je u medijima povremeno vidjeti zgra?anje nad sudskim odlukama gdje je optu?ba za silovanje odbađena jer je ?rtva bila pijana. Pretpostavljam da je sudska logika u takvim slu?ajevima otprilike ovakva:

    A) Nema tjelesnih tragova nasilja, prijetnje ili opiranja ->
    B) Bez tih tragova, potrebno je dokazati da je ?rtva eksplicitno odbila seks ->
    C) Sve se svodi na rije? protiv rijeći ->
    D) Rije? osobe koja je bila u alkoholiziranom stanju je jo? manje pouzdana nego inađe ->
    E) Optu?ba pada zbog manjka dokaza (iako bi pala i da nije bilo alkohola) ->
    F) Zgra?anje!

    Na vrlo razvijenom zapadu je u ovom podru?ju ostvaren prili?an napredak. Tamo ne samo da ?rtva ne mođe biti smatrana manje vjerodostojnom zato ?to je bila pijana pa se ne zna na ?to je pristala, ve? je i to ?to je bila pijana ćini ?rtvom. Pogledajte ovaj poster:

    “Pitaj me za moje trijezno ‘da’. Pijano ‘da’ nije pristanak. Bez stalnog pristanka, to je seksualni napad.”

    Dok bi se za prvi slu?aj koji sam opisao moglo dati neke opravdane primjedbe – recimo, ako je sudska praksa smatrati rije? osobe koja je bila alkoholizirana manje vjerodostojnom, mođe se sumnjati da đe zbog toga sud u malom broju slu?ajeva nepravedno zanemariti druge, opravdane dokaze – ovaj drugi je ve? pomalo bizaran. Dok bi u prvome jo? mogla postojati nekakva bojazan od diskriminacije ?rtava, ovaj s postera diskriminira sve optuđenike time ?to ih ćini odgovornima za potpuno iste stvari za koje ?rtve same nisu odgovorne. Usput, budući da je jasno koji je cilj ovakvih jednostranih kampanja, idemo se rijećiti maske i nazvati poćinitelje mu?karcima, a ?rtve đenama.

    Ovakve kampanje (koje se poslije kroz utjecaj feministi?kog lobija preta?u u stvarne zakone i policijsku prisilu) stavljaju mu?karce u nemogu?u situaciju da mogu biti krivi bez obzira na to ?to se zapravo dogodilo, samo na temelju nećije rijeći. Ako je đena bila pod utjecajem alkohola, samo je na mu?karcu teret da to utvrdi. đena nema nikakve odgovornosti.

    Time je njena rije? kao svjedoka stavljena u superioran polo?aj samim time ?to je đena – pardon, ?rtva (dobro znamo da ovakav zakon nikada ne bio primijenjen u obrnutom slu?aju jer “svi znaju” da đene ne mogu silovati mu?karce). Ako ona tvrdi da nije rekla “da”, nije va?no ?to nema nikakvih dokaza za to – ona je bila pod utjecajem alkohola i on je automatski kriv, ?ak i ako je ona popila piđe prije nego ?to se na?la u njegovom dru?tvu. Alkohol je u ovom slu?aju postao bog i batina, kona?ni faktor koji uvijek preteđe spor na stranu đene (isto kao i optu?ba za nasilje kod razvoda, ali nemojmo sad o tome).

    đenin anđeo ?uvar

    Ovo bi mo?da jo? bilo razumljivo kada bi u nađem dru?tvu postojala nekakva opđenita politika tretmana alkoholiziranih osoba kao svetaca koji ne mogu ućiniti ni?ta lođe, ali ona ne postoji. Pogledajte ove primjere:

    – Ako se osoba napije i izazove prometnu nesre?u, ona je viđe, a ne manje, kriva zato ?to je pila alkohol. ?ak i ako se ni?ta ne dogodi, opet je kriva samo zato ?to je bila pod utjecajem alkohola.
    – Ako se osoba napije, po?ne vrije?ati ljude i potuđe se s nekim, ona je kriva ?to se napila i i?la raditi probleme.
    – Ako se osoba napije i kupi ne?to ?to joj zapravo ne treba, ne mođe dobiti povrat novca i trgovac nije odgovoran ?to je primio novac od pijane osobe.
    – Ako se osoba napije i nekome na ulici da svoj nov?anik, iz toga ne slijedi automatski da je oplja?kana
    – Ako pijanog pje?aka zgazi auto, ne podrazumijeva se da je voza? mu?ko ?ubre koje je samo đekalo priliku iskaliti se na prvom pijanom prolazniku

    Ali, ako je osoba đena i ako je stvar u pitanju seks – jasno je da je ona morala biti iskori?tena, da ne snosi nikakvu odgovornost, te da netko treba biti ka?njen zbog toga.

    Ono ?to je ironi?no je to ?to upravo ovaj pristup infantilizira đene, smatrajući ih bezumnim objektima ili nedoraslom djecom, bez ikakve osobne odgovornosti za svoju konzumaciju alkohola. To bi trebala biti antiteza feminizma koji (u teoriji) tvrdi da su mu?karci i đene jednako sposobni za sve i imaju jednaka prava.

    Iako donekle razumijem galamu koja se diđe na sudske odluke koje kao argument spominju da je đena bila pijana (pretpostavljam da bi jedini argument trebao biti “manjak dokaza”), ne mogu se oteti dojmu da je to vrlo klizava strmina, kao ?to vidimo iz primjera naćih bogatijih susjeda ćije degenerirane pojave pomalo prodiru i kod nas.

    Oznake: feminizam, alkohol, silovanje

  • Patrijarhija i civilizacija (Dio 1 – Kome trebaju mu?karci?)


    New York Times nam je nedavno donio ovaj predivan ?lanak gigantskog bijelog viteza…. pardon, “biologa i stru?njaka za krivi?no pravo” Grega Hampikiana:

    Rije? “Homo” odra?ava sklonost znanosti mu?karcima u znanosti 18. stolje?a.

    Tu sklonost postaje sve teđe odr?ati kako mu?karci postaju sve manje i manje relevantni za reprodukciju i roditeljstvo. đene ne postaju samo jednake mu?karcima. Prili?no je jasno da je mu?ki rod rijeći “?ovjek” pogre?an: neprekidna, intimna i nu?na majćinska povezanost definira na?u vrstu.

    S razvojem reproduktivnih izvora, mođemo ođekivati da đe se sve viđe đena odlućiti na reprodukciju bez ikakvih mu?karaca. Na svu sre?u, podaci o djeci koju podi?u samo majke obe?ava. Kao ?to je pokazala sociologinja Sara S. McLanahan s Princetona, siroma?tvo je ono ?to ?teti djeci, ne broj ili spol roditelja.

    Kao prvo, ovo je neto?no. Velika studija iz ?vedske, provedena na uzorku od 986 322 djece (da, milijun djece) i objavljena u presti?nom ?asopisu Lancet pokazala je da kod samohranog roditeljstva i dalje postoje znatni negativni efekti na djecu (npr. 200-300% ve?a ?ansa za psihi?ku bolest ili suicid i 400% ve?a ?ansa za alkoholizam i drogiranje) ?ak i kada se korigira za ekonomsko stanje, dru?tvo i ostale faktore. Budući da je Lancet ekvivalent Naturea za medicinu, da je istraćivanje iz ?vedske koja je do?la do podr?ke samohranom roditeljstvu viđe nego sve druge dr?ave svijeta (do te mjere da je siroma?tvo eliminirano kao faktor). te da postoji jo? stotinu sli?nih istraćivanja s konzistentno istim zaklju?cima suprotnim ovom, upu?uje na to da je Greg Hampikian budala koja ne zna tumaćiti kvalitetu znanstvenog istraćivanja.

    To je u redu, budući da su đene istodobno i nu?ne i dovoljne za reprodukciju, a mu?karci nisu ni jedno ni drugo.Od produkcije prve stanice (jajeta) do razvoja fetusa i podizanja djeteta, mu?karci ne moraju biti tu. Mogu biti na poslu, doma, u ratu, ćivi ili mrtvi.
    ….
    Ako đena đeli imati dijete bez mu?karca, treba samo osigurati spermu (svje?u ili zaleđenu) od donora (ćivog ili mrtvog). Jedina tehnologija koja joj treba je slamka, i osnovna tehnika je uvijek ista. Kada bi svi mu?karci na svijetu danas umrli, vrsta bi mogla nastaviti sa zaleđenom spermom. Da sve đene nestanu, izumrli bismo.

    Iako je istina da su mu?karci potro?na roba do te mjere da bi u slu?aju katastrofe jedan mu?karac mogao oploditi sve đene na svijetu, to ne znaći da se mođe bez barem tog jednog mu?karca. Sperma i dalje mora doći od nekamo. To ?to nije va?no odakle je do?la ne znaći da se mođe bez nje. Po autorovoj bolesnoj logici, mogli bismo uzgajati dje?ake do puberteta, zalediti im spermu i zatim ih ubiti, jer za nastavak vrste s mu?ke strane nije potrebno ni?ta viđe od kapljice sperme. No to onda znaći i da bi mu?karci mogli uzgajati đene do puberteta i zatim ih ubiti, zalediti im jajne stanice i kasnije ih oploditi i razviti u inkubatoru.

    Austrijski silovatelj Friedl, koji je desetljećima dr?ao đenu i kđeri zatvorene u podrumu i time dokazao da “jedan od spolova nije potreban za reprodukciju

    U oba slu?aja, nije moguđe eliminirati komponentu zađe?a. Opet je potreban barem jedan izvor sperme i barem jedna izvor jajnih stanica, bez obzira na to ?to se poslije doga?a s njima.

    Kona?no pitanje je, treba li “?ovje?anstvo” zapravo mu?karce? S tehnologijom za kloniranje ljudi odmah iza ugla i dovoljno zaleđene sperme na svijetu da stvori mnogo generacija, mo?da bismo trebali provesti cost-benefit analizu.

    New York Times je dao platformu za propovijed uistinu poremeđenom ?ovjeku. Usput, primijetite kako bi mu?karci uvijek trebali biti vezani moralno??u i ne koristiti svoj povla?teni polo?aj kada ga imaju, ali za đene treba samo hladno provesti cost-benefit analizu.

    Istina je da su mu?karci tradicionalno uzdr?avali obitelji. Ali đene ćine većinu diplomanata jo? od 80-ih, i ima ih sve viđe. Istina je da mu?karci u prosjeku imaju malo viđe mići?ne mase od đena. Ali u doba rasprostranjenog oru?ja, onaj s viđe vatrene moći (i znanja zakona) pobje?uje.

    A) Fakultetska diploma !=! ve?a zarada
    B) Diploma iz bullshit podru?ja poput đenskih studija, komparativne umjetnosti japanske literature, sociologije i ljudskih resursa = bullshit
    C) Snaga i sposobnost ratovanja su malo ćiri pojam od mići?ne mase. Bojim se i pomisliti ?to bi se u ratu dogodilo vojsci sastavljenoj 100% od đena. Uostalom, nije mi jasno za?to bi iti jedna đena htjela doćivjeti tako ne?to.

    U me?uvremenu, đene ćive dulje, zdravije su i manje je vjerojatno da đe poćiniti nasilan zloćin. Da su mu?karci auti, tko bi kupio model koji ne traje toliko, sklon je smrtonosnim incidentima i đe?đe ga odnese pauk?

    A) đene mo?da ćive dulje zato ?to su po?teđene opasnih i riskantnih poslova, zato ?to izazivaju viđe simpatija kada su u lo?oj poziciji, zato ?to se ne moraju agresivno??u natjecati za naklonost suprotnog spola, i mo?da jo? neke stvari?
    B) Broj mu?karaca koji ikada u ćivotu poćini nasilan zloćin je toliko zanemariv da ne vidim kako ovo mođe biti faktor

    Kada sam sve ovo pojanio kolegici i pitao je smatra li da kod mu?karaca postoji i?ta nezamjenjivo, rekla je: “Zabavni su.”

    Gospodo, nadajmo se da je to dovoljno.

    Greg Hampikian, u pohodu za koji se nada da đe jednog dana uroditi spolnim odnosom s iskusnim i magneti?nim feministicama

    Ponos je uvijek najveći pred kona?ni pad. U ovom ?lanku vidimo rezultat pola stolje?a ulagivanja feministi?koj misli. Ekstremni bijeli vitez je postao toliko hrabar da izađe u javnost – u najpoznatije novine na svijetu – i tu iznese svoje mizandri?ne stavove. No koliko god njegovi stavovi bili bolesni, uvijek se treba prisjetiti toga da je stvarnost protiv njih. Ne samo da su mu?karci i dalje potrebni, ve? je i patrijarhija koju toliko mrzi jedini uspje?an oblik civilizacije koji je ovaj svijet ikada poznavao (iako nije svaka patrijarhija dobra, o đemu đe biti viđe rijeći poslije). Evo nekoliko razloga za?to:

    1. Tko je sagradio napredno zapadno dru?tvo u kojemu ćivimo? Kada kađem “sagradio”, mislim na i dru?tveno uređenje sa svim zakonima i slobodama koje uzimamo zdravo za gotovo, i na fizi?ki oblik?Tko stoji izme?u feministi?kog pokreta i nasilnog svijeta u razvoju koji gledamo na televiziji, gdje đene ne mogu voziti auta, a kultura silovanja i nasilja prema đenama je vrlo realna? To?no tako. Ovakvu dru?tvenu organizaciju utemeljili su mu?karci.

    2. Tko odr?ava i podmazuje kotađe dru?tva u kojemu ćivimo? Tko gradi i odr?ava zgrade u kojima boravimo, ekolo?ke kuđe u predgraćima o kojima fantaziramo, i ceste na kojima vozimo? Tko osigurava da uvijek ima struje i da iz slavine teđe (ćista) voda? Tko je odgovoran za donođenje hrane na police trgovina i opskrbu restorana u kojima ovakvi pseudo-intelektualci rado ru?aju?

    A odje?a koju nosimo (i na koju đene trođe enormne iznose novca) – tko je donosi ovamo? Tko je uopđe razvio tekstilnu industriju i materijale koje ona koristi? Opet je odgovor mu?karci.

    3. Tko je donio i oblikovao zakone koji omogu?avaju zapadnim đenama prava i slobode koje su uskrađene većini đena na svijetu? Tko je donio posebne zakone o pozitivnoj diskriminaciji kako bi se pod svaku cijenu podiglo đene na razinu koju đele? Naravno, patrijarhalno dru?tvo.

    4. Tko provodi ovakve zakone i osigurava da te slobode koje feminst?ki pokret uzima zdravo za gotovo nisu pregađene nasiljem? Mu?karci.

    5. Tko ?titi femistice i njihovu djecu? Ne samo u policiji, ve? i u obrani zemlje od onih koji bi je osvojili, spalili i silovali? Mu?karci ćine 99% vojske i većinu i vojnih i civilnih ?rtava u ratovima.

    6. Tko zapravo proizvodi sve oko nas, i opipljivo i neopipljivo? Tko je tiskao novine i magazine, podigao televizijske i radio tornjeve, poloćio kablove, lansirao satelite, kreirao pametne telefone, programirao Facebook, Instagram, Myspace i Twitter na kojemu neki cijelog dana pri?aju ovakve gluposti i progla?avaju mu?karce beskorisnima? Tko je izumio i proizveo sve ku?anske aparate i prijevozna sredstva, od rudarenja osnovnih materijala do kona?nog proizvoda? Tko ih doprema na mjesta kori?tenja?

    7. Postoje osnovani prigovori da je puno mu?kaca nasilno, agresivno i sklono rizi?nom pona?anju. Tko je ućinio te mu?karce toliko reproduktivno vrijednima? Koga mu?karci poku?avaju impresionirati grabljenjem jo? viđe bogatstva pod svaku cijenu, osvajajući druge mu?karce/narode, preuzimajući rizike i idući protiv ustaljenog mi?ljenja? Tko danas nagra?uje takve mu?karce drasti?no ve?om ?ansom za ljubav, seks i razmno?avanje?

    Pouka ovog posta nije da su mu?karci na neki naćin bolji ili viđe vrijedni, ve? kritika nevjerojatne arogancije feminizma koja nas je dovela do to?ke da je prihvatljivo u najpoznatijim novinama svijeta pozivati na genocid. Poput razmađene djece, ovi lu?aci vide samo malu sliku: đene pokre?u svijet. Sve se vrti oko đena. đene su bolje educirane od mu?karaca, ćive dulje, poćinju viđe zaraćivati i mogu se razmno?avati bez mu?karaca.

    Koji se problem tu pojavljuje? Kada raćirimo sliku kao s ovih sedam to?aka, shva?amo da đene ućivaju te privilegije samo zbog mu?karaca. Svaki korak naprijed u “emancipaciji” koji naprave dolazi jer su ga dopustili mu?karci koji donose feministi?ki orijentirane zakone, dovode ?to viđe đena u parlamente, i svim silama se bore kako nitko ne bi do?ao i vratio đene u “zatucano” doba odnosa izme?u spolova, gdje đene imaju barem nekakve obaveze i odgovornost i koje i dalje postoji u cijelom ne-zapadnom svijetu. Svaka sitnica kojom se đene mogu pohvaliti kao izrazom superiornosti – bila to sloboda samostalne reprodukcije, vići prihod, imunitet pred zakonom ili ne?to đetvrto – dolazi od mu?karaca koji su je izumili, proizveli, organizirali i odr?avaju je.

    Ne postoji niti jedna uspje?na civilizacija koja nije nastala kao rezultat patrijarhije (iako to ne znaći da je svaka patrijarhija automatski civilizacija i/ili uspje?na, kao ?to ?u pokazati poslije).

    Poput razmađene djece, feministice i bijeli vitezovi (mu?ki feministi) vide krajnji rezultat i pretpostavljaju da je to sve ?to postoji. Njihovi umovi su toliko opijeni moći da nisu sposobni pojmiti koliki su napor, krv , znoj i ćivoti ulođen u stvaranje tog rezultata, i u svojem bjesnilu napadaju one koji su odgovorni za taj rezultat. Upravo to posezanje preko svake granice đe jednog dana biti stvar koja đe izazvati imploziju pokreta. Previđe ponosne i kratkovidne osobe poput Grega Hampikiana mogu naućiti lekciju samo kroz tragediju, upravo kao ?to to ćine i razmađena djeca.

    Sljedeći ?lanak pozabavit đe se manama patrijarhalnih dru?tava i pokazati za?to patrijarhija nije sama po sebi ne?to pozitivno.

    Oznake: feminizam, bijeli vitezovi, teorija seksualnog trći?ta

  • Zabluda teorije prelijevanja

    “Uopđe mi ne smeta to ?to je cura droljasta. Davati oralni seks je najprirodnija stvar koju cura mođe uraditi. Ova cura ima dobru ideju. Seks je zabavan i prirodan. U redu je ponekad se opustiti i biti droljast.

    Većina mu?karaca je seksualno frustrirana i usamljena. Zato potiđem đene da daju ?to viđe. Trebamo viđe ovakvih cura da pobolj?amu seksualnu klimu u SAD-u. Imali bismo znatno manje frustriranih mu?karaca.

    Ovu curu treba pohvaliti za to ?to je ućinila, ne sramotiti. Cure koje daju oralni seks su dobre za ovaj svijet.”

    – Uspje?ni igra?, o slu?aju 17-godi?njakinje koju je netko snimio kako oralno zadovoljava dva mu?karca na Eminemovom koncertu

    U slu?ajevima obrane seksualnog nemorala (ovisno o tome ?to tko smatra seksualnim nemoralom), postoje dvije strane. Prva je prili?no predvidljiva i temelji se na misli da je potpuna seksualna sloboda apsolutno pravo svakog ?ovjeka svake đene i da je svaki poku?aj njenog usmjeravanja ili ograni?avanja izum patrijarhalnog dru?tva u kojemu su đene potlađene, objektivizirane, zlostavljane i diskriminirane. ?ak je i sami poku?aj distanciranja mu?karaca od seksualnog nemorala, bez ikakvog osućivanja, napadnut s pjenom na ustima. Bijeli vitezovi i feministice koji guraju ovu teoriju vođeni su nevjerojatnom ideolo?kom zaluđeno??u od koje im se patrijarhija privi?a na svakom koraku, a biolo?ka seksualna ograniđenja i seksualni moral izazivaju u njima slijepi bijes. Također, kod bijelih vitezova, u pozadini je također uzaludna nada da đe ih đene nagraditi seksom za njihovu podr?ku i “napredne” poglede na svijet, dok je kod feministica jednostavno u pitanju pohlepa koja ih potiđe da iskamđe ?to viđe privilegija mogu od dru?tva ćije povjerenje trenutno ućivaju, bez obzira na to koliko to uni?tava dru?tvo u kojemu ćive i druge osobe.

    Ovaj post se tiđe viđe druge strane koja također brani seksualni nemoral. Naime, druga strana je rijetka i vrlo originalna. Poput ?ovjeka iz citata, neki mu?karci ili imaju Alfa status i s time ućivaju plodove modernog seksualnog trći?ta ili su Beta i Omega i nadaju se da đe ih ućivati. Bilo kako bilo, u njihovom pogledu na svijet, đenska seksualna sloboda je dobra ako đe pomoći smanjiti broj seksualno frustriranih mu?karaca. Ako se u dru?tvu doga?a viđe seksa, to znaći da đe se on preliti kroz dru?tvo sve do frustriranih mu?karaca i utaćiti njihovu đe?. To je hvale vrijedan altruizam s kojim se mogu sloćiti.

    Na?alost postoji jedan problem. Zbog đenske osobine koju nazivamo hipergamijom – nagonom za bivanjem sa ?to viđe Alfa mu?karcem bez obzira na rizike i negativne efekte, distribucija seksa u dru?tvu o?tro je nagnuta. Naj-Alfa mu?karci koji ćine jedva 5% populacije ućivaju 40% ukupnog seksa koji se doga?a u dru?tvu, dok svi Alfa mu?karci i neki od vićih Beta, ukupno tek jedna đetvrtina populacije, ućivaju nevjerojatnih 78% ukupnog seksa koji se doga?a u dru?tvu. Ostale tri đetvrtine mu?karaca se ili jedva snalaze ili ćive u pustinji prisilnog celibata.

    Evo ?to ovo znaći: kada bismo postali potpuno seksualno otvoreno dru?tvo i ukinuli svaki oblik sramođenja đenskog promiskuiteta (ili serijske monogamije), to i dalje ne bi pomoglo seksualno frustriranim mu?karcima. Kada bi se, recimo, kao rezultat poticaja citiranog gore, dogodilo 1000 novih slu?ajeva oralnog seksa, 780 od tih slu?ajeva bi oti?lo kod samo 280 mu?karaca – u prosjeku po tri svakom mu?karcu. Tek 220 slu?ajeva oralnog zadovoljavanja bi bilo raspodijeljeno me?u ostalih 720 mu?karaca – tek jedan svakom tređem mu?karcu. Svaki ?lan prve grupe bi bio zadovoljen u prosjeku po 3 puta, dok bi svaki ?lan druge grupe bio zadovoljen u prosjeku po 0.33 puta. Od trećine oralnog zadovoljavanja se sigurno ne mođe svrćiti. Nekako mi se ne ćini da je tih 0.33 dovoljno za rje?avanje duboko ukorijenjene seksualne frustracije.

    Jo? gore od svega ovoga je to ?to hipergamija zbog fenomena predselekcije postaje sve ja?a kako dru?tvo postaje promiskuitetnije. ?to je ve?a ukupna kolićina seksa u dru?tvu, to je veći dio koji ide Alfama. U gornjem primjeru, kada bismo dodali jo? 1000 slu?ajeva oralnog seksa u populaciju, poslije prvih 100 slu?ajeva odnos viđe ne bi bio 78% / 22, ve? 80% / 20%. Dok bismo do?li do posljednje ?arđe od 100 slu?ajeva, ona bi bila distribuirana toliko povoljno za Alfe da bi oni dobili 90% novih slu?ajeva, a ovi tek 10%. To je poput gađenja vatre benzinom.

    Evo kona?nog rezultata teorije prelijevanja na stvarnom seksualnom trći?tu:

    I ne samo na seksualnom trći?tu

    Iako je stav tog malog broja mu?karaca u osnovi pozitivan, zapravo je prili?no kratkovidan i nanijet đe dru?tvu kao cjelini viđe ?tete nego koristi. Ako đele smanjiti seksualnu frustraciju, predlađem da se uhvate dekriminalizacije ili legalizacije prostitucije. To je alat koji daje potvrđene rezultate ve? milenijima i nije nimalo ?udno da je feministi?ki lobi đestoko protiv toga.

    Imam sad reći ne?to drugo. Najve?a ironija u spomenutom slu?aju ?to se digla galama oko nanođenja ?tete curi na slici. Ona je, kako mediji prenose, pretrpjela veliku bol od strane grozne patrijarhije (iako su đene te koje znatno viđe osu?uju đene zbog droljastog pona?anja) koja u svojoj zatucanosti i primitivnosti osu?uje njenu seksualnu slobodu. Trebamo zatući groznu patrijarhiju koja iz ćiste pakosti progla?ava promiskuitetne đene droljama, a mu?karce junacima.

    No kako je zapravo povrijeđena privatnost ove cure? Njena slika nije goli?ava. Ne vidi se nikakav intimni dio tijela ili ne?to za ?to se inađe ođekuje da je na javnom mjestu skriveno. Na slici su samo njena usta ne neđemu. Mogla bi jednako tako jesti hot-dog i zezati se.

    U me?uvremenu, nikoga nije briga ?to je golo mu?ko tijelo izlođeno poruzi svijeta i ?to je netko bez njegovog pristanka izloćio njegov seksualni ćivot. No feministice, bijeli vitezovi i ostali majstori racionalizacije, u svom ?aru za pronalaskom “?rtava” koje đe im donijeti ugled i novac, nekako su propustili osuditi tu ćinjenicu.

    Tko se la?a dvostrukog standarda, od dvostrukog standarda i pogiba.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, teorija prelijevanja, promiskuitet, alfa, beta, igraći, feminizam, bijeli vitezovi

  • Penis kao oru?je masovnog uni?tenja


    Pri?a “Prećivi ovo” objavljena je u ?asopisu “The New Inquiry” 26.07.2012. godine.

    “Sirena”, Allison Schulnik

    Kada sam bila u đestom razredu osnovne, moja prijateljica Julija (izmi?ljeno ime) rekla mi je preko telefona da je upravo izgubila svoju nevinost sa susjedom koji ju je prona?ao doma kako sama plađe zbog prekida. Bila je kod kuđe i plakala kada je pokucao na vrata i ona ga je pozvala unutra. Sjedili su zajedno na kau?u gdje ju je tjećio i onda ju je tamo izjebao. Bilo joj je 11 godina. Njemu je bilo 19.

    Koliko se mogu sjetiti i vjerovati svom sje?anju od prije 17 godina, sje?am se da je Julija zvu?ala ambivalentno, pomalo iznenađeno i pomalo nesigurno. Nije se ćinila uznemireno ili kao o?amuđeni zombi. Kada sam je upitala je li se đeljela seksati s njim, njen odgovor bio je neodređen. Nije mi rekla detalje i nisam je pitala, najviđe zato ?to sam bila 12 i djevica, i nisam mogal zamisliti kako bi izgledalo takvo iskustvo. Mo?da sam pitala je li bio sladak. Mislim da je rekla da je bio visok.

    U nađem dru?tvu, prepoznajemo ovaj ćin kao silovanje, ćin nasilja koji je u svim svojim varijacijama (na spoju, od stranca, nasilno, analno, oralno grupno) prihvađen kao najgora mogu?a stvar koja se mođe dogoditi đeni – gora od ozbiljne prometne nesređe, dugog razvoda ili smrti roditelja. Najđe?đe se poistovje?uje s ubojstvom. Razara ćivot i uni?tava du?u. Ako si đena, nikada ne mođe? nastaviti naprijed od silovanja; mođe? samo “naućiti” ćivjeti s tim, sli?no kao s iznenadnom sljepo?om ili paralizom. Ako te ne uni?ti, u najmanju ruku đe te zauvijek promijeniti na gore. Ovo je jedina dopu?tena istina o silovanju. Nema alternativa.

    U svojih osam godina kao prostitutka, bila sam seksualno zlostavljana relativno malen broj puta. Na primjer, dva razlićita mu?karca su me pritisnuli dolje i penetrirali bez kondoma, jednom vaginalno, a jednom analno. Prvi put je bio gotov toliko brzo da sam bila previđe ?okirana za ikakvu reakciju. Izvukao ga je vani da svrći poslije mo?da đest ulaza, poput zeca. Nije boljelo. U tom trenutku sam davala takozvanu senzualnu masa?u, ?to je znaćilo da nije postojao nikakav implicitni dogovor za i?ta osim mo?da masturbacije rukom. Imala sam 22 godine.

    Nakon ?to je oti?ao, pomalo sam postala bijesna. Ono ?to sam htjela nije bilo da ode u zatvor ili se suoći s nekakvom tjelesnom kaznom; htjela sam ?ansu da se derem na njega, verbalno ga spustim zato ?to je odućio da me mođe iskoristiti, drugo ljudsko biđe, kako god đeli i bez posljedica – ?to je na kraju i to?no ocijenio. Htjela sam da se osjeti osramođen.

    Onda sam većinom zaboravila na to. Nisam prestala raditi. Nisam prestala ućivati u seksu.

    “Nisam mislila da je to najgora stvar koja mi se ikada dogodila,” piđe Jenny Diski o tome kakda ju je u dobi od 14 godina silovao stranac. “Bilo je to jako neugodno iskustvo, boljelo je i osje?ala sam se uhvađeno u zamku. Ali nisam imala osje?aj da sam posebno povrijeđena silovanjem, ni?ta viđe nego ?to bih bila bilo kojim drugim napadom na moju osobu i slobodu. 1961. nije i?lo bez pogovora da je biti penetrirana protiv svoje volje spiritualno ubojstvo.”

    Odbijam zvati bilo koje od mojih loćih seksualnih iskustava silovanjem dijelom zato ?to je njihov utjecaj na moj razum i zdravlje bio bezna?ajan u dugom roku. Iako feministi ve? desetljećima kritiziraju naćin na koji neke đene “ne ka?u da je to silovanje”, njihovi napori da oznađe silovanje kao potresnu internu krizu samo pogor?avaju problem. Pod tom definicijom, moja silovanja nisu dovoljno ozbiljna da se ra?unaju. Nazvati ih silovanjima zvući previđe samo-omalo?avajuđe. ćini mi se kao ulaznica u klub u kojemu mi nije mjesto, ispunjen pacijentima s PTSP-om i djevojkama koje pla?u u snu i ne mogu spavati no?u. Automatski implicira razinu emocionalne ?tete koja se nije dogodila.

    Druga prigoda (i dalje tijekom mojih dana kao masađerka) s klijentom ostavila mi je analnu ozljedu i akutnu bol s kojom sam poku?ava ćivjeti godinu dana prije nego sam se predala i oti?la na operaciju. Ljudi đesto dobivaju analne fisure, i mnogi ljudi koji nisu nikada bili silovani idu na isti zahvat kao i ja. Ko?talo me 10 000 dolara i bila je dobra odluka. Svih slijedećih godina, uspijevala sam ponovno vrćiti veliku nu?du bez plakanja. Moja doktorica, sitna, stara ćidovka vedro mi je obja?njavala kako ?u sasvim sigurno opet dobiti fisuru kada – za nju nije postojalo “ako” – rodim dijete. Svi?ala mi se bez obzira na svoj pristup centriran na trudnoći. Imala je instrumente i mjerađe koje mogu opisati samo kao medicinska dilda, i moljela sam je da ih ne stavlja u mene, ali morala je zbog dijagnostike. Kada je do?lo vrijeme za moju operaciju, mama me odvezla u bolnicu i brinula se za mene sljedeći vikend, kada sam hramala po stanu u medicinskim mre?astim gaćicama koje su pridr?avale vatu uz moju guzu kako bi upile krv. Nije nikada pitala zbog đega mi je bila potrebna operacija.

    U ćinu koji me i dalje mistificira, opet sam se srela s tim klijentom otprilike mjesec dana poslije prvog susreta. To je bilo vrlo u?urbano vrijeme u gradu i skoro sve sobe su bile zauzete, tako da smo se na?li u najprljavijem hotelu koji sam ikada posjetila. Imao je samo jedan prozorći? i jedan ru?nik za ruke u kupaonici. Nisam ga optućila za i?ta u pro?losti i on nije pre?ao nikakve granice. Ni?ta se nije dogodilo.

    Poput Jenny Diski, “viđe mi se gadio moj silovatelj nego ?to sam se osje?ala posramljeno ili kao da sam ne?to izgubila.” Silovanje kao takvo bilo je sitnica u usporedbi s onim poslije, ?to je stvarno bio problem i prekid mog ćivota bez boli. Ali to ?to je ućinio, njegova nesposobnost da to prizna ili se ispri?a – “Od tebe ludim”, rekao mi je nakon ?to je poderao moj anus – ućinila me mo?nijom od njega. Imala sam ne?to ?to on nikada neđe znati: koliko mi se pateti?an i jadan ćinio, i koliko je malo imao mogu?nosti povrijediti me na ijedan va?an naćin.

    ***

    Ideja da bi mogle postojati drugaćije emocionalne reakcije na silovanje nije popularna. Sva silovanja su jednako traumatska i svi koji sugeriraju drukćije su oznađeni kao “opravdavatelji silovanja”. Neoprostivo je javno propitkivati mitologiju statusa silovanja kao uni?tenja svake đene koja ga proćivi. Camille Paglia, koja je bila napadnuta sa svih strana zbog svog mi?ljenja o silovanju (i drugih stvari), rekla je da je “silovanje vrijedno bijesa, ali da smatra da su propaganda i histerija oko silovanja jednako vrijedne bijesa”. Nikada ne?u zaboraviti njen intervju u Spinu, gdje je s ćitateljima podijelila pri?u poznanice koja je bila silovana i prona?la psiholo?ko savjetovanje mnogo ?tetnijim nego korisnim zbog nesposobnosti da je usmjeri oporavku. “Cijeli sustav je dizajniran da se osje?a? unakađenom i o?teđenom do kraja ćivota,” rekla je Paglia.”Od toga se osje?ala jo? gore.”

    1998. godine, spisateljica Fay Weldon sugerirala je da, iako je silovanje u?asan i ozbiljan zloćion, nije sam po sebi “najgora stvar koja se mođe dogoditi đeni”. Objasnila je ovo dodatkom da “naravno, ako si ćiva, sigurna i neo?teđena poslije toga”, ali svejedno se suoćila s nevjerojatnom kolićinom uvreda i optu?bi. Povrijedila je sve đene svojim “ekstremno opasnim” komentarom, ote?ala je đenama “izlazak” i “pri?ala je gluposti”. Nadam se da je barem meni dozvoljeno reći da moja silovanja nisu ni izbliza najgore stvari koje su mi se ikada dogodile. Nisu ?ak ni u prvih pet najgorih. Nisu najgore ?to mogu zamisliti da bi se moglo dogoditi meni ili bilo kojem ?ovjeku. Naravno, mogu zamisliti silovanja mnogo gora od mojih, ali ideja da bi mogli postojati “stupnjevi silovanja” također nije popularna.

    Iako neki feministi tretiraju “silovanje = uni?tenje” kao svetu kravu, ideja da me mu?karac mođe uni?titi svojim penisom ćini mi se kao najpotpuniji izraz starinskog đenomrzstva na svijetu. Zdrav razum nam nalađe da je mnogo opasnije inzistirati mladim đenama da ih je slomio neđeljeni seks nego predloćiti da svejedno imaju sretnu, zdravu i seksualno ugodnu budu?nost ispred sebe unato? seksualnom napadu. Weldon je do?la do istog zaklju?ka kada je rekla da “definirati to kao nekakav posebno grozan zloćin moglo bi biti kontra-produktivno”.

    Sli?no tako, Germaine Greer je ustvrdila “nisu đene te koje su odredile da je silovanje tako u?asno, ve? mu?karci. Jedino oru?je koje vrijedi u slu?aju silovanja je penis, koji je konceptualiziran kao razoran.” Kada odbijemo prihvatiti mogu?nost da bi silovanje za đenu mo?da moglo biti ne?to manje od tsunamija emocionalnog i mentalnog razaranja, uspostavljamo fantaziju apsolutne mu?ke moći i apsolutne đenske ranjivosti. U osnovi, klanjamo se tradicionalnom vjerovanju da đeninu vrijednost, samopo?tovanje i mogu?nost funkcioniranja unutar dru?tva odre?uju jedino kako seksualno koristi svoje tijelo.

    ?to obja?njava tako ekstreman pristup od inađe progresivnih ljudi? Mo?da ih motivira odbijanje nađeg dru?tva da se pozabavi silovanjem s toliko ?ara i podrobnosti koliko bi moglo. Forenzi?ka evidencija prolazi bez testiranja, optu?be za silovanje (posebno optu?be seksualnih radnica) se ne shva?a ozbiljno i ?rtvama silovanja uskrađena je hitna kontracepcija. Diskusije o silovanju uvijek iniciraju đene za đene, dok se od mu?karaca ne ođekuje govoriti ili misliti o ovom zloćinu jer ih, kao i druge nasilne zloćine, ćine znatno đe?đe.

    Ali na?a kultura ne mođe se pozabaviti sa silovanjem s jasno?om koju tema zaslu?uje jer se i dalje ne mođemo pozabaviti seksom s jasno?om koju zaslu?uje. Ideja da je silovanje aseksualni ćin nije to nimalo pobolj?ala, ni neđe. Kako aktivistica i spisateljica Wendy McElroy istiđe, “za silovanje mođe biti jednako puno motiva kao i za ubojstvo i druge nasilne zloćine.” Inzistirati da se kod niti jednog silovanja ne radi o seksu, ve? individualnom mu?karcu koji ćiri patrijarhalni mandat i teror tako ?to demonstrira svoju “mo?” nanosi nam svima ?tetu.

    Ovo otu?no stanje stvari trebalo bi potaknuti iskren razgovor, ne sprje?avati ga. Ne bismo trebali tako o?ajni?ki poku?avati uspostaviti ozbiljnost silovanja da stigmatiziramo inteligentan razgovor o njemu. Iako se ?rtve plja?ke mogu osjetiti tu?no i uznemireno poslije svojih napada, ne ođekujemo od njih da godinama poha?aju terapiju i da se do kraja definiraju kao “prećivjeli plja?ke”, pa ipak i dalje prepoznajemo da je oru?ana plja?ka ozbiljan zloćin.

    Aktivisti koji se i dalje drđe opisa silovanja kao ultimativnog horora shva?aju nijanse kao priejtnje. Misle da, ako se prihvati da silovanje nije najgore moguđe ljudsko iskustvo, postat đe jo? đe?đe ili prihvađeno. Nema nikakve racionalnosti iza ove paranoje. Nemam probleme s osje?anjem bijesa, simpatije i suosje?anja kada ?ujem o silovanjima drugih đena, iako to ne osje?am za svoja. Nikada nisam pomislila da bi nećije tuđe silovanje trebalo proći bez suđenja, iako nisam nikada optućila mu?karce odgovorne za moje, kao ?to nisam pomislila ni da bi silovanje trebalo ozakoniti ili ućiniti manje ka?njivim zato ?to se ja nisam raspala od njega. ?ak je i Paglia, koja je kritizirala histeriju silovanja, rekla da bi “rado prona?la poćinitelja i kaznila ga nođem”. Skepticizam o prići univerzalnog u?asa poslije silovanja nije isto ?to i oprost.
    …
    Ljudi koji ponavljaju verziju da je svako silovanje isto misle da poma?u, ali pomaganje ne znaći izmisliti ogromnu bol tamo gdje je nema i onda se poistovjećivati s njom. Istina koja se trenutno ne uklapa u na?u dru?tvenu pri?u je da đena mođe biti silovana i nastaviti sa svojim ćivotom, ?ak i imati daljnje romanti?ne i seksualne odnose bez savjetovanja, te neđe stalno razmi?ljati o tome ili se smatrati drukćijom ili misliti o sebi kao “prećivjeloj”. A po na?oj skripti, đene jednostavno nisu dovoljno sna?ne za podnođenje toga. Od đena se ođekuje da ih to uni?ti i da nastave postojati samo kroz izuzetan napor i pomo?, te da zauvijek ostanu “prećivjele” (mnogo viđe emancipira nego “?rtva”). Silovanje nam odre?uje bi?a zato ?to na?a bi?a i dalje potje?u iz naćih seksualnih povijesti.

    Dok su mu?karci glavni provoditelji tjelesnih napada, isto tako su i glavne mete, a od njih rijetko ođekujemo da budu emocionalno o?teđeni napadom – i seksualnim i ne-seksualnim. Iako postoji malen porast svijesti o mu?kim ?rtvama silovanja, to je i dalje crna rupa u većini diskusija. Silovanje u zatvoru je istodobno i nacionalna epidemija i nacionalna ?ala. Iako taj pogled ima veze i s rasizmom, većinom dolazi iz opđe antipatije prema [bilo kojem obliku] mu?ke patnje. Ta razlika nagla?ava seksizam iza nađeg shva?anja đenskog silovanja (ta fraza je potpuno redundantna, s obzirom na to da je silovanje uspje?no redefinirano kao “mu?ka agresija protiv đena”). đenama su potrebi centri za rje?avanje kriza, udruge, poticaji, marđevi i klanjanje zbog proćivljene traume, no mu?karce nitko nikada ne spominje.

    Julijino i moje prijateljstvo opustilo se s godinama. Njena majka je dobila rak i pobijedila ga. Julija je bila popularna u srednjoj ?koli i imala nekoliko ozbiljnih veza. I?la je na faks blizu svoje kuđe i igrala nekoliko sportova. ćinila mi se sretnom, no moje neznanje o njenom unutarnjem ćivotu moglo bi biti shvađeno kao dokaz njene emocionalne boli. Mo?da je iznutra bila korodirana i o?ajna, trajno o?teđena. Mo?da smo se s vremenom udaljile zato ?to ja s 12 godina nisam bila puna suosje?anja kada mi je pri?ala o tom danu na kau?u.

    Ili je mo?da bila stvarno sretna i uspje?na kao ?to sve upu?uje.

    A ?to je s mojim silovanjem? To je bio jo? jedan incident na poslu kojeg jo? nisam navela. Klijent kojeg sam vidjela ve? nekoliko puta i koji mi se svi?ao – opet je bila masa?a u pitanju – rekao je da đeli samo staviti kondom i da mu sjedim u krilu, kako bismo bili blizu. Pomalo sam se sloćila i onda je stavio svoje ruke na moje kukove i u?ao unutra. Opirala sam se ali me dr?ao na mjestu, uhvatio me i dr?ao u rukama. Rekla sam mu “ne” i “prestani”, ali nije odgovarao. Pođela sam plakati i onda me pustio. Nije bilo nikakvog nasilja. Nisam ga se bojala i nije me boljelo, ali je bilo u?asnije od drugih zbog osje?aja izdaje.

    Pobjegla sam u kupaonicu i zaklju?ala vata. Pokucao je i pitao me da izađem. Pitao je ?to nije u redu. Iznad slivnika je bilo veliko ogledalo i u njemu sam promatrala kako plađem sve dok nisam napokon sjela i smirila se. Poku?ala sam mu mirno reći da sam u redu, ali da bih ga molila da ode. On nije htio. Koliko god sam ga molila, jednostavno je odbijao. Morala sam izaći iz kupaonice i biti s njim, dati mu da me zagrli i drći za ruku kako bi me utjećio. Morala sam igrati ulogu ljubavnice koja je doćivjela nekakav ćiv?ani slom ali je dopustila da je utjeći stariji mu?karac.

    To je bio najgori dio, mnogo gori od samog silovanja. Bilo je groteskno i odvratno iskustvo kada sam morala glumiti i zamijeniti svoju realnost zbog nećijeg hira.

    Ali barem je trajalo samo minutu, i onda je zavrćilo.

    Izvor: Prećivi ovo, The New Inquiry, Charlotte Shane

    Oznake: silovanje, seks, feminizam, bijeli vitezovi

  • Bullshit detektor u znanosti: ekonomsko zlostavljanje


    Juđer sam vodio zanimljivu raspravu o tome jesu li neke studije koje imam na stranici relevantne za nas ili ?ak u svojim sredinama. U sklopu toga pojavilo se zanimljivo pitanje koje je vrlo va?no za sposobnost kriti?nog razmi?ljanja i filtriranja svih informacija koje nam danas dolaze podjednako iz lai?kih i znanstvenih izvora: kako odrediti vjerodostojnost studije? Kao primjer kriterija za rasućivanje, evo dvije analize:

    A) Svaku tre?u đenu u hrvatskoj partner zlostavlja ekonomski – Klasni?, K., Sarnavka S.; Konstrukcija i evaluacija skala namijenjenih mjerenju prepoznavanja i iskustava ekonomskog nasilja nad đenama u intimnim vezama; FFZG, B.A.B.E.; 2013.

    U obranu ovog istraćivanja koje je stajalo vrtoglavih 80 000 kn, nisam siguran je li tako ispalo zbog namjere ili razine stru?nosti autorica, ili su samo mediji napuhali tvrdnje i time dali pogre?an dojam, no svejedno đe poslućiti kao dobar model nekih manjkavosti u znanstvenim radovima u ovom podru?ju. Kao prvo, pogledajmo kako je sastavljen upitnik:

    …kvalitativnu analizu triju skupina đena pomo?u dubinskih intervjua: 1. đena ?rtvi obiteljskog nasilja (bivđe ili sada?nje ?tiđenice sigurnih ku?a na podru?ju Zagreba), 2. đena u intimnim vezama kod kojih ne postoji slu?beno evidentirana povijest nasilja od strane intimnog partnera te 3. đena ćiji se muđevi ili vanbra?ni partneri lijeđe od ovisnosti o kockanju (otprilike 10 đena iz svake skupine).

    Jednom kada su te tri skupine od po 10 đena navele kakve su oblike nasilja iskusile, po tome je dizajnirana skala po kojoj đene mogu kvantitativno izraziti koliko se koji oblik nasilja odnosi na njih. Do sada sve ok (naravno, ako izuzmemo slona u sobi u obliku ne-ukljućivanja niti jednog mu?karca u intervjue, kao da ta demografska skupina ne mođe nikada trpiti nasilje).

    Ovisno o okolnostima, anketno đe istraćivanje biti provedeno ili na reprezentativnom uzorku đena Republike Hrvatske (N=600) ili na prigodnom uzroku đena grada Zagreba koje su u intimnim vezama (N=200).

    Uzorak je u redu. No problem nastaje u tumađenju rezultata. Recimo, pogledajmo ove rezultate.

    A1) Razvodnjavanje i navođenje na odgovor
    đene u uzorku iskusile su sljedeđe pojave:

    – partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)

    – dovodio je u situaciju da je morala lagati o cijeni neđega ?to si je kupila (13,5%) ili je kupljeno morala skrivati (13,1%)
    – bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)
    – donosio va?ne odluke o ulaganju ili trođenju njezinog ili zajedni?kog novca bez dogovora s partnericom (10,6%)
    – pona?ao se kao da je njegov novac samo njegov, a njezin je novac zajedni?ki (9,8%),
    – onemogu?avao partnerici da vlastiti novac troći onako kako ona đeli (8,9%),
    – dovodio je u situaciju da nema novca za osnovne ćivotne potrebe poput hrane, rećija, odjeđe (8,4%)
    – branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)
    – tajio joj informacije o stanju zajedni?kog ra?una (7,3%)

    Kao prvo, nailazimo na problem subjektivnosti, odnosno unođenja ekstremnih vlastitih kriterija u ne?to ?to bi trebalo biti objektivno istraćivanje. Naime, “partner viđekratno prigovarao naćinu na koji partnerica troći vlastiti novac (15,4%)” nije nasilje. Nigdje se na navodi upotreba sile, prijetnje, prijevare ili neđeg sli?nog. To vodi do razvodnjavanja pojma “nasilje” do samog besmisla. Ekvivalent bi bilo istraćivanje o tome koliko su mu?karci imali seksualnih partnera gdje se zaklju?ak donosi na temelju odgovora “koliko ste đena poljubili” u ćivotu. To jednostavno nije ista kategorija. Dapađe, uvredljivo je za sve one đene kojima je partner stvarno na silu oduzeo kreditnu karticu i zaprijetio im ako se usude zaposliti.

    Isto tako, “bez njezina je znanja ili dopu?tenja uzimao njezin ili zajedni?ki novac (13,4%)” je u suprotnosti sa sljedećim indikatorom “branio joj da troći vlastiti ili zajedni?ki novac (7,7%)”. Ukoliko on mora nju pitati za dopu?tenje za uzimanje zajedni?kog novca, te je nasilje ako ne pita, za?to je onda nasilje ako ona mora traćiti njegovu dozvolu? Ili uzimanje zajedni?kog bez pitanja nije nasilje ili jest, odlućite se.

    ?toviđe, sve ovo ispada pogotovo licemjerno kada se jedna od skupina đena koje su sastavljale upitnik sastojala od đena s muđevima na lijeđenju od ovisnosti o kockanju. Izgleda da, ako one prigovore muđevima ?to trođe svoj novac na kockanje, to je sve u redu, no ako mu?karac prigovori đeni o njenom novcu iz bilo kojeg razloga, to je nasilje. Isto tako, siguran sam da su muđevi kockari vrlo đesto dovedeni u tobođe nasilnu situaciju da su morali “skrivati kupljeno”, no tu se nitko nije bunio.

    Iz svega toga izveden je sljedeći zaklju?ak:

    Gotovo svaka tre?a đena u Hrvatskoj (ili 29%) koja ćivi u intimnoj vezi s partnerom doćivjela je ekonomsko nasilje. Novine zatim to dodatno napuhuju na “svaka tre?a” s ciljem stvaranja moralne panike.

    Samo jednu kategoriju nasilja? Mo?da ba? jednu od ove tri s oćitim problemima koje sam naveo? Dvije kategorije? Pet? Svih osam? Ne znamo. Uzevći u obzir da je najbenignija i najćira kategorija tek na 15%, nisu velike ?anse da je bila potrebna kombinacija vrsta nasilja da bi se đenu opisalo kao ekonomski zlostavljanu.

    Sve ovo nam daje osnovane razloge vjerovati da je studija provedena s nekom skrivenom agendom koja je dovela do formuliranja pitanja kako bi bio potvrđen unaprijed donesen zaklju?ak, a ne utvrđena objektivna istinitost hipoteza istraćivanja. Umjesto da se iz podataka izvede zaklju?ak, iz zaklju?ka su prikupljeni podaci. U najgorem slu?aju, studija je maliciozna. U najboljem, treba uzeti rezultate s oprezom.

    A2) Histeriziranje suprotnih podataka
    “Zanimljivi su i podaci koji se odnose na ekonomsko nasilje nakon prekida braka ili veze, jer je … gotovo 8% đena moralo otići iz partnerova stana ili kuđe iako su u tu nekretninu zajedni?ki ulagali.”

    ?ak 8% đena moralo je napustiti partnerovu nekretninu, iako su oboje ulagali u nju! Podatak zvući ?okantno dok se ne uzme u obzir da to mora znaćiti da, osim ovih 8% koje su doćivjele najgore moguđe – bile izbađene iz zajedni?kog ulaganja – ostaje miks od 92% razvedenih/single đena koje su poslije prekida braka ili veze doćivjele nekakav drugi ishod: ili po?ten za oboje ili nepo?tena prema mu?karcima. Razlikujući to u ćijem je vlasni?tvu nekretnina i, ako je samo nećija a ne zajedni?ka, tko je ulagao u nju tako da stekne neku razinu prava kao da je zajedni?ka, ostali mogući ishodi za đene su:

    a) ostale u vlastitoj nekretnini u koju partner nije ulagao (po?teno)
    b) ostale u vlastitoj nekretnini, iako je i partner ulagao u nju (nepo?teno prema mu?karcima)
    c) oti?le iz njegove nekretnine u koju nisu ulagale (po?teno)
    d) ostale u njegovoj nekretnini u koju nisu ulagale (nepo?teno prema mu?karcima)
    e) ostale u zajedni?koj nekretnini zajedno s partnerom (po?teno)
    f) ostale u zajedni?koj nekretnini, a partner morao otići (nepo?teno prema mu?karcima)

    Kolika je ?ansa da opcije b, d i f također ne ćine barem 8% ishoda razvoda / prekida? Kolika je ?ansa da opcije a, c i e ćine svih ostalih 92% slu?ajeva? Studija ne kađe.

    Popis ne sadrći mogu?nost “oti?le iz vlastite nekretnine u koju partner nije ulagao (nepo?teno prema đenama)”)” jer je, sasvim oćigledno, ta mogu?nost mnogo gora od odlaska iz njegove nekretnine u koju se ulagalo ili zajedni?ke nekretnine pa bi zasigurno bila navedena da se ikada dogodila ili bi bila ubrojena u spomenutih 8%.
    Isto tako studija ne spominje je li tih 8% đena prisiljenih na odlazak iz nekretnine u koju su zajedni?ki ulagali dobilo nekakvu drugu kompenzaciju, kao recimo automobil, drugu nekretninu, uzdr?avanje, nadprosje?no visoku alimentaciju i sl. Ovaj podatak sam po sebi ne znaći apsolutno ni?ta, kao da sam izbrojao stabla u nekom parku i ostao na tome, ne usporedivći ih ni s ćime.

    Za usporedbu, pogledajmo drugu studiju jednom citiranu na ovom blogu:

    B) Za?to đene stvarno vole narcisoidne psihopate
    Ovdje su karakterne osobine mra?nog trojstva utvrđene objektivnim, univerzalnim testom MACH-IV koji mjeri sljedeđe:

    – narcisoidnost – grandiozni pogled na samog sebe, osje?aj zaslućivanja, egoizam
    – makijavelizam – manipulacija, eksploatacija drugih, upotreba prijevare i cini?no odbacivanje moralnosti zbog fokusa na sebe
    – psihopatstvo – impulzivna sklonost uzbuđenjima, sebi?nost, okrutnost, nesposobnost empatije za druge, odsustvo ?aljenja ili osje?aja krivnje

    … i postavljena je hipoteza da ljudi s osobinama mra?nog trojstva (izrađenim jednim, dvoje ili troje navedenih) imaju viđe seksualnih partnera i opđenito su seksualno privla?niji.

    B1) Test ne razvodnjava osobine i ni na koji naćin ne navodi na odgovore ili zaklju?ke kao ?to radi prva studija. Ono ?to je jo? va?nije, ne ovisi o jednostavnom odgovoru da/ne, ve? je stupnjevit i omogu?ava prađenje korelacije na viđe razina.

    Ukoliko primjenite ovaj test na bilo koji slu?ajni uzorak, sigurno je da đete dobiti normalnu distribuciju osobina – veliku većinu blizu prosjeka, te određen dio znatno ispod i znatno iznad. Onda ih mođete sortirati po drugim osobinama koje slijede neku drugu distribuciju i tako usporećivati. Razlika izme?u dva grafa je korelaciju koju traćite i po kojoj donosite zaklju?ke.

    B2) Pitanja za upitnik formulirana na temelju prosjeka populacije, ne ekstrema
    Druga pozitivna odlika ovog istraćivanja je to ?to je uzorak slu?ajan unutar jednog sveućili?ta. Istraćivaći nisu posjetili zatvor kako bi formirali pitanja za test, ve? su uzeli populacijske prosjeke. Ali, reći đete, isto kao i u pro?lom istraćivanju, samo smo skupili neki uzorak, testirali ih i pitali. Mo?da su lagali o svojoj seksualnoj pro?losti. Ili mo?da njihov uspjeh nije rezultat mra?nog trojstva, ve? dobrog izgleda ili neđeg tređeg. Naravno, te druge faktore su provjerile druge studije.

    Dating Preferences of University Women: An Analysis of the Nice Guy Stereotype
    Young Women’s Dating Behavior: Why/Why Not Date a Nice Guy?

    B3) Multifaktorska analiza, viđe ishoda, ne ovisi iskljućivo o samo-opisivanju
    U ovom slu?aju, opet je prikupljen reprezentativan mu?ki uzorak i utvrđena distribucija osobina mra?nog trojstva unutar uzorka, kao i broj seksualnih partnerica. Zatim su slike svih subjekata dane grupi đena na ocjenjivanje, te je svaki subjekt dobio i prosje?nu ocjenu izgleda od 1 do 10. Time je iskljuđena mogu?nost da studenti sami ocjenjuju svoj izgled pa da oni s viđe mra?nog trojstva umi?ljeno sami sebe opi?u ljepćima nego ?to jesu. Korigirano za razlike u njihovom izgledu, subjekti su opet imali mjerljive razlike u seksualnom uspjehu koje su korelirale s njihovom razinom osobina mra?nog trojstva.

    ?ak i ako kađemo da su ova istraćivanja reprezentativna samo za svoje sredine (npr. uzorak s ameri?kog kampusa samo za SAD), pa stoga mo?da ne vrijede za cijeli svijet, moguđe je lako provesti meta-analizu nacionalnih studija, iz koje đe se pronaći interval pouzdanosti rezultata za ostatak svijeta gdje istraćivanja jo? nisu provedena. Isto je ućinio i David Schmitt sa Sveućili?ta Bradley u Illionisu, kada je istraćio isto na uzorku od 35 000 ljudi iz 57 zemalja i prona?ao istu povezanost. “ćini se da je ova pravilnost univerzalana diljem svijeta,” rekao je. Sve ovo upu?uje na to da se studiju mođe uzeti kao ispravan izvor podataka.

    Zaklju?ak: kada radite ili analizirate studiju, uvijek morate obratiti pozornost na njene slabe to?ke – odnos korelacije i uzroka, oslanja li se iskljućivo na izjave ili mjeri i neke objektivne stvari, navodi li na odgovore, te poklapaju li se zaklju?ci istraćivanja sa stvarno prikupljenim podacima. Sve drugo je nepo?teno prema vađem ćitateljstvu.

    Oznake: znanost, mra?no trojstvo, zlostavljanje, feminizam

  • ?to se doga?a u spava?oj sobi, ostaje u spava?oj sobi

    Prava dama skida svoj dignitet sa svojom odje?om i ćini sve ?to mođe da bude kurva. U drugim trenutcima, mođe? biti skromna i ponosna koliko god tvoja osobnost đeli.
    – Robert A. Heinlein, ameri?ki sci-fi pisac

    Dana?nji ?lanak je prvenstveno za đene, iako đe i mu?karcima biti pou?an, a mo?da i koristan ako ga poka?u boljim polovicama, ili se samo potap?aju po lećima ako to imaju. Bilo bi zajedljivo reći da je Heinleinov citat ne?to ?to je većina đena danas zaboravila. Preciznije bi, pak, bilo reći da je to realnost koju je feminizam, s ciljem transfera seksualne moći prema đenama, uspje?no zakopao ispod brda dezinformacija. Stoga je danas, pod krilom jo? donekle razumnog pojma “silovanja u vezi/braku”, vrlo popularna izjava da “đena nikome ne duguje seks, te đe ga partneru prućiti samo ukoliko to i ona đeli [tada i na takav naćin]”. AKA slogan emancipirane đene koja kontrolira svoje tijelo, a ne oni perverzni, patrijarhalni i seksisti?ki mu?karci. Naravno da ne duguje, no…

    Problem popularizacije pru?anja seksa partneru iskljućivo kada partnerica to đeli vjerojatno je jasan svima koji u svom vlasni?tvu imaju slatko krznato stvorenje poznatije kao “?ovjekov najbolji prijatelj” ili jednostavno “pas”. Ako imate psa, vjerojatno ste uskladili ćivot s njegovim potrebama i barem jednom dnevno ga vodite vani na mokrenje i ostalo. Nema iznimki. Ako je ki?a, valja vam ponijeti ki?obran. Ako ste bolesni ili sprijeđeni, zamolit đete nekoga drugoga da izvede psa. Ukoliko to ne obavite, gotovo je sigurno da đe se tijekom noći olak?ati po tepihu i stvoriti ogroman problem. Kada je ?ovjek prihvatio brinuti se za drugo ćivo biđe, ima odgovornost brinuti se za njegove potrebe. Ukoliko to ne ćini, mođe kriviti samo sebe za neminovne posljedice.

    ?to ho?u reći ovom pri?om? Ako neke đene imaju pse i neke đene imaju muđeve, iz toga slijedi da neke đene tretiraju svoje muđeve gore od svojih pasa.

    Mo?da đete reći da se ovo ne mođe dokazati osim anegdotalno, i moguđe je da đete biti u pravu. No po svoj dedukciji iz brojnih razgovora s mu?karcima i đenama, bez obzira na bra?ni status, bizaran stav da nema seksa ukoliko i ona to ne đeli raćireniji je nego ?to mislite – dapađe, nije ?ak ni rijedak. Desetlje?a laći o temeljnim biolo?kim istinama i feministi?ka propaganda ve? su nanijele znatnu ?tetu mu?ko-đenskim odnosima i stvorile cijelu generaciju koja kolektivno odbija razumjeti da đe izgladnjeli ?ovjek potraćiti hranu drugdje ako mu nije dostupna kod kuđe. Bilo to s prijateljima, ljubavnicama ili prostitutkama, osnovna misao je uvijek vođena neutađenom potrebom, te uvijek gotovo ista:

    “Moja supruga viđe ne đeli voditi ljubav”
    aka
    “Kada su do?la djeca, jednostavno je izgubila interes.”
    aka
    “Seksamo se samo kada se ona osje?a posebno.”

    Da, reći đete, ali mo?da je njoj stvarno te?ko ili dosadno zadovoljavati njegove seksualne potrebe. No mora se uzeti u obzir da je brak sasvim dobrovoljna institucija, u koju ljudi ulaze bez ikakve prisile isto kao ?to ih nitko ne sili da nabave psa. Ako se ne mođe? ili ne đeli? brinuti o svom psu, treba? osigurati da se pobrine netko drugi.

    đene koje izgladnjuju svoje muđeve potpunim ili gotovo potpunim uskraćivanjem seksa su u ipak manjini. Većina primjenjuje mnogo perfidniju taktiku: nude tako bezukusno i uobi?ajeno jelo (“ajde kad ba? mora? – ja ?u raćiriti noge, ti obavi sve ostalo ako ima? volje”) da mu?karac jednostavno izgubi volju za tim i pođeli veđerati negdje drugdje. Zatim dolazi neizbje?no ?uđenje za?to je mu?karac u pitanju postao skloniji igranju video igara, pornografiji ili spavanju pred televizijom nego dolasku u krevet. Negdje tu se nalazi i legendarna hr?kolika izjava tipi?ne takve đene kada sazna da joj je mu? nezadovoljan: “Za?to bi mu?karac oti?ao vani u fast-food kada ga doma đeka filet mignon?”

    Ne đelim biti grub, no ono đemu mu?karci nisu skloni je seks s ofucanim, zapu?tenim, debelim đenama koje su odrezale kosu i samo se izle?avaju u pid?amama i bakinim gaćicama i sve njihove prijedloge dođekuju s “ti si perverzan”, “to je odvratno” i “nema ?anse”. Ti isti mu?karci prili?no su zainteresirani za seks s mladolikim (pazite: ne mladim – mladolikim!) ljubavnicama ili prostitutkama, koje su o?uvale svoje đenstvene figure, elegantno se odijevaju i voljne su im prućiti seks kakav mu?karci đele i kada đele.

    …
    …
    …

    Sada kada ste prestale vri?tati da sam seksisti?ka svinja, molim vas da duboko udahnete i poslu?ate do kraja. Shva?am da neke đene poslije poroda imaju velikih problema s vra?anjem vitkosti (BMI izme?u 18 i 22), pa ?ak i “normalnosti” (zdrav ali umjereno puna?an BMI 23-25), ali kladim se da to zna i većina muđeva. Isto vrijedi i za starenje. To uopđe nije ono o đemu govorim. Zamislite jo? jednom dvije vrlo sli?ne đene, dvije sestre: recimo da jedna sestra pazi na sebe, odr?ava svoje tijelo, lijepo se odijeva, zadr?ala je svoju dugu kosu unato? pove?anom trudu koji iziskuje, i trudi se udovoljavati svom mu?u. Druga sestra nosi trenirke i ćiroke ogrtađe za pretile, odrezala je svoju kosu na “dje?a?ki” dok je bila trudna i neđe maknuti malim prstom za svog mu?a. Imate li ikakvih dvojbi o tome ćiji đe mu? imati motivaciju varati? To nisu genetske razlike – naprotiv, psiholo?ke razlike su ućinile da se druga sestra jednostavno prestane truditi, i njen izgled je samo odraz tog naćin razmi?ljanja koji pro?dire nađe nesretno dru?tvo. Svaki aspekt njenog odijevanja i brige za sebe vri?ti “nije me briga jesam li ti privla?na ili nisam!” i njenom mu?u i svima uokolo.

    (Situacija kada je obrnuto i đena pomalo gubi privla?nost prema Beta mući?u je znatno razlićita jer, za razliku od mu?karaca koji jasno izra?avaju svoje đelje kakvu bi suprugu htjeli, đene umjesto toga đesto pose?u za dramom, testovima i solipsizmom. U toj situaciji mu?karac ne zna ?to bi trebao promijeniti, dapađe naveden je na pogre?no.)

    Sama debljina, iako ste mo?da pomislili da se radi o tome, nije problem iako đene vole koristiti to kao izgovor. Mnogi mu?karci toleriraju punije đene, a manjina ih voli, i rekao bih da đe prosje?an mu?karac ćija je supruga nabacila previđe oblina i dalje biti seksualno zadovoljan njom ako se potrudi privući ga na svaki drugi naćin. Ne vjerujete? Pogledajte malo po internetu i svu “BBW (Big Beautiful Woman)” pornografiju koja postoji. Naravno da je pođeljno imati vitko tijelo (koje je sasvim odrćivo razumnom prehranom i redovitom vje?bom), no dotjerivanje i stav isto imaju utjecaja, pogotovo kada je đena ve? udana za mu?karca kojeg đeli privući.

    Ukoliko đelite zadr?ati mu?a sretnim u seksualnom smislu, najbolji savjet koji imam je izbaciti rije? “ne” iz vađeg rije?nika. Kao ?to je bilo koja đena starija od 16 primijetila, mu?karci su po đenskim standardima perverzni – sve ih uzbu?uje! Da, mnogo toga ?to ih uzbu?uje je “fuj”, neugodno ili smije?no mnogim đenama, ali ?to onda? Mora? li osobno ocijeniti da je pse?a hrana ukusna prije nego mu je da?? Dokle god te ono ?to tvoj mu? đeli u krevetu ne povrije?uje ili te ne ćini zabrinutom za njegovu mu?kost, koga briga o đemu se radi?

    Recimo, ve? si stotinama puta imala njegovu spermu u sebi – je li va?no ?to je đeli ponekad smjestiti na tvoju guzu, grudi, trbuh, kosu ili lice? Ne, u pravilu nema ugodan okus, ali Ionako se ne seksa? zbog toga. đeli li te zavezati? Pusti mu! Zaboga, svakog dana mu povjerava? svoj ćivot, za?to bi ovo bilo drukćije? Je li veliki napor ili opasno za zdravlje nositi hulahopke i seksi gaćice zbog njega? Nekada si se igrala uloga i presvlađenja i to ?to si odrasla ne znaći da bi bilo lođe obući se kao medicinska sestra ili ?to ve? on voli. Mo?da ti se i svidi. ?ak i ako se boji? neđega (npr. analnog seksa), nemoj ga odmah odbiti. Razmisli, istraći, vidi mođe? li se kako prilagoditi i zatraći od njega da bude vrlo strpljiv. Ako ipak ne mođe? to ?to traći, probaj doći do nekakvog kompromisa ili ga odbij takti?no, a ne s “to je perverzno!” Sve to đe u?vrstiti va? seksualni ćivot.

    (Naravno, ukoliko je neka đelja stvarno bizarna ili krći originalni cilj svega ovoga (recimo, htio bi imati seks u troje), tu mođe? povući crtu. Naravno, ukoliko prihvati? realnost da bi prostitutka kao tre?a đena bila tu samo da vam ispuni fantaziju (gledanja televizije utroje, naravno) i da ne đeli tvog mu?a, ve? samo obavlja posao, mođe? i to, no tko voli nek izvoli…)

    Na?alost, kod manjine mu?karaca – one kojoj gravitira većina đena (koja ironija, eh?) – sve ovo gotovo ni?ta ne pomađe. S pravim Alfom i super-Alfom, koji je zbog svog statusa, preselekcije, izgleda i igre zatrpan prilikama s lijepim đenama, gotovo je neminovno da đe se uskoro pođeti doga?ati prijevare ili ostavljanje bez obzira na to koliko đena pazi na sebe. Toj biolo?koj razlici nema pomoći, no đena se mođe od nje za?tititi tako da se ne uda za Alfu, a pogotovo ne za fizi?ki vrlo privla?nog Alfu. Mu?ki spol je jednostavno genetski predodređen za trađenje raznolikosti, tako da je neminovno da đe se ku?nja za nećim drugim pojaviti prije ili poslije, makar samo kao drska ali zavodljiva misao. Tada đe njegove opcije i moral odrediti ?to đe se dogoditi dalje, tako da ti je u interesu imati nekoga moralnog tko ima dovoljno opcija da ti bude privla?an,a opet ne toliko da je stalno u napasti. No o tom potom…

    Oznake: seks, feminizam, savjeti, đene, brak, veze

  • Etimologija feminizma


    Kako se vrlo đesto pojavljuje pitanje “?to ja to imam protiv feminizma”, dolazi i do zabune o đemu ja to?no govorim. Onaj tamo tip je protivnik feminizma? OMG, koja je to desni?arska konzerva! Mora da potjeđe iz ruralne sredine, slu?a Thompsona i baca kamenje na gay parade! U neku ruku je takva reakcija i razumljiva: naime, ako feminizam shvatimo kao “osnovna ljudska prava”, normalno da je gadljiv bilo tko tko ljudima brani njihova prava.

    No ?to zapravo znaći feminizam? Ovo đe biti samo grubi, brzi seks prikaz, no mislim da đe razlika biti jasna.

    Feminizam 1. vala

    Feminizam 1. vala je feminizam koji se pojavio na samom kraju 19. i trajao do prve polovice 20. stolje?a. Njegovi najpoznatiji aktivisti i aktivistice poznati su kao “sufrađetkinje”. Sufrađetkinje su se zalagale za mnoga, ali ne ba? sva prava od onih koja danas smatramo osnovnim. Prioriteti su bili pravo glasa, pravo vlasni?tva, i pravo naslijećivanja.

    Feminizam 2. vala

    Feminizam 2. vala je feminizam koji se pojavio poslije 2. svjetskog rata i ticao se ne samo postojanja, ve? jednakosti prava. Glavni ciljevi tog feminizma bili su jednakost pla?a i prilika na radnom mjestu, preuzimanje kontrole nad vlastitim tijelom (kontracepcija i abortus), uvođenje “razvoda bez krivnje” (naspram postojeđeg za koji je bilo potrebno dokazati varanje ili okrutnost) te uklanjanje diskriminacije tipa samo-mu?ki fakulteti ili mjesta u kojima je pristup dozvoljen samo mu?karcima (npr. Londonska burza do 1970.).

    Po mom mi?ljenju, 99% prava steđenih feminizmom 2. vala su ne?to najnormalnije i ?to nikako ne bismo smjeli ogranićiti ako đelimo reći da ćivimo u pravednom dru?tvu gdje su svi slobodni i ućivaju jednakost.

    Ipak, mođe se reći da se prve negativne (iako ne nu?no nepravedne) posljedice po dru?tvo pojavljuju u ovoj fazi. Biolo?ki duboko ugrađena đenska hipergamija biva oslobođena pritiska ograniđenih resursa i igra postaje glavni kriterij seksualnog odabira. To vodi patnji velikog broja mu?karaca kojeg je ta promjena uhvatila na prepad, razaranju tradicionalne obitelji, padu nataliteta, strelovitom rastu samohranog roditeljstva, te samo po sebi prijeti demografskoj stagnaciji ili ?ak izumiranju dru?tva. Istodobno je ?ak i moguđe da nimalo nije pridonijelo sreći i zadovoljstvu đena, uzevći u obzir da dana?nja istraćivanja sređe daju najniđe rezultate od kada ih se pođelo provoditi.

    No ipak – tko voli nek’ izvoli. Ako su demografska stagnacija cijena i rast kretenske igre cijena pravednog dru?tva, neka. To smatram velikim ali u kona?nici podno?ljivim problemom. Ne, prava kriza nastaje tek kada se uplete…

    Feminizam 3. vala

    Feminizam 3. vala nastao je pođetkom 80-ih (kod nas 90-ih), te se bavi poimanjem seksualnosti i problemima patrijarhalnog dru?tva. Bolje opisan kao “matrijarhalna tiranija”, feminizam 3. vala viđe se ne tiđe izjedna?avanja prava, ve? izolirane borbe za poseban tretman đena u dru?tvu koji nadilazi nađela jednakosti i pravednosti koja je ostvario 2. val. Taj poseban tretman se manifestira kroz sljedeđe te?nje:

    A) dru?tvo u cjelini se mora prilagoditi đenskim seksualnim preferencijama, bez obzira na biologiju, genetiku, kulturu ili preferencije i prava druge strane (mu?karaca). Klasi?ni primjeri su relativizacija pojma “droljasto”, posramljivanje mu?karaca kojima smetaju varanje, nepouzdanost i licemjerje kao ili “pi***ca” ili “patrijarhalnih i zatucanih”.
    Također, mu?karcima na đenama mora biti privla?no samo ono ?to đene tvrde da im treba biti privla?no, bez obzira na to radi li se o karakteru ili o izgledu.

    B) ćinjenica da biolo?ka vi?a vrijednost omogu?uje đenama dodatne privilegije (đena ima izbor raditi ili biti ku?anica i uzdr?avana, dok mu?karci u pravilu nemaju izbora) se kroz laćiranu i nakaradno protumađenu statistiku prikazuje kao diskriminacija koju dru?tvo treba ispraviti pozitivnom diskriminacijom đena i povla?tenim tretmanom, odnosno diskriminacijom mu?karaca.

    C) uspostavljanje legalnog imuniteta i superiornosti đenskog spola, ?to se opravdava napuhanim podacima o silovanju, nasilju u obitelji i tzv. “drugom uznemiravanju” koje đene trpe kao posljedicu imaginarne “patrijarhije”. Tretman svih mu?karaca kao potencijalnih zloćinaca i a priori krivaca koji moraju dokazivati svoju nevinost kada su optuđeni, umjesto da se slijedi pravni obi?aj da je svatko nevin dok mu se ne?to ne dokađe.

    D) povla?teni tretman đena prilikom razvoda (koji je premo?no iniciran od strane đena, u suprotnosti s popularnim mitom o bezobzirnim muđevima koji zamijenjuju svoje isluđene supruge za mlađe i novije modele) – ne samo da đene dobivaju skrbni?tvo nad djecom u 85% slu?ajeva i 90% alimentacijskih kuna teđe od mu?karaca prema đenama, ve? se i te ćinjenice prikazuju kao nekakva diskriminacija koju treba dodatno pobolj?ati, do te razine da mu?karci poslije razvoda ućivaju legalni status robova.

    E) opđenito ?ovinisti?ko prikazivanje mu?kog roda kao glupljeg, manje hrabrog, manje moralnog, manje korisnog, nasilnijeg i primitivnijeg – dru?tvena prihvađenost isticanja negativnih primjera samo kod mu?karaca i nikada obrnuto. Ođekivano je dru?tveno zgra?anje i prijezir prema nekoj budali koja kađe đeni da “manje pri?a, a viđe ra?a”, no kritizirati obrnuti ekvivalent je danas zabranjeno.

    Kada kađem “feminizam”, mislim prvenstveno na ovaj feminizam 3. vala koji sam opisao. Budući da je on kod nas star oko 20 godina, to znaći da je to za veći dio hrvatske populacije jedini feminizam koji je ikada upoznala. Kako sam to zakljućio? Prosje?na dob hrvatskog gra?anina je oko 40 godina, a pubertet i mogu?nost seksualnog kontakta i oblikovanja definitivnog odnosa prema drugom spolu doga?aju se oko 13 godina. To znaći da je prosje?an ?ovjek proveo ili cijeli ćivot ili većinu ćivota noseći se s promjenama koje je donijeo feminizam 3. vala. 2. val – sve one legalne izmjene koje su nastale do kasnih 80-ih – spadaju u pro?lost koja je relevantna jo? jedino za 60-godi?njake. ?toviđe, radikalne i ?ovinisti?ke ideje feminizma 3. vala nisu iznikle poput gljiva poslije kiđe; naprotiv, korijeni su postojali ve? i pođetkom 20. stolje?a, samo su tada bili u manjini:

    (linkala Cakana)

    Zato, kada god kađem ne?to protiv feminizma, sjetite se da mislim prvenstveno na feminizam 3. vala – degenerirani i neprirodni oblik jednog nekada ponosnog pokreta.

    Inađe, podsje?am da ne drćim da je feminizam 3. vala (aka feminizam) nekakva zavjera. Mislim da je najbli?a analogija njemu neodgojena djevojćica koja iz obijesti baca ku?nog ljubimca po podu jer je to zabavlja, sve dok ne shvati da je ovaj ili podivljao ili jednostavno izdahnuo u tićini.

    Oznake: feminizam, ?ovinizam, diskriminacija, teorija sekskualnog trći?ta

  • Jedi, moli, skon?aj u Turskoj


    Nedavno sam primio viđe molbi za pisanjem o slu?ajevima poludjelog hr?ka koji su ne samo licemjerni, ve? su i (ne)predvidljivo lođe zavrćili. Pretpostavljam da nikada nije lođe educirati đenski dio javnosti o tome koje stvari nije dobro raditi, ?ak i ako su ve? toliko oćite da bi ih svatko normalan trebao odmah prepoznati. Naravno, svaki put kada se tjećim da je to “oćito” i da bi pisati o tome bilo ravno batinanju mrtvog konja, zaskoći me ovakva pri?a koja mi pokazuje da ne, neke stvari nekim ljudima ipak nisu oćite.

    Dana?nja pri?a poćinje u New Yorku, kamo je pro?log mjeseca stiglo truplo Sarai Sierre (33), pokojne nesretno udane majke dvoje djece sa Staten Islanda.

    Znanstvenici jo? ne znaju ?to je bio to?an uzrok njenog nezadovoljstva, no većina se slađe da je vjerojatno imalo neke veze s potpunim odsustvom igre iz njenog mu?a, Stevena Sierre. Kako biste mogli bolje procijeniti Betasti?ne razmjere njegovog nesretnog duha, morate pogledati neke od stvari koje je objavio na Instagramu:

    28.12.2012. “Nemojte varati u vezi… ako ste nesretni, samo otićite.”
    28.12.2012. “Prava veza je ona gdje mođete jedno drugome reći sve. Bez tajni, bez laći.”

    Po uđestalosti postanja ovakvih statusa, poredak je vrlo jasan:

    A) đene koje su u vezama s kretenima pa postaju jadikovke o varanju kao udicu na koju đe uloviti pokoji kompliment (npr. “Pa ti si savrđena, tko god bi tebe prevario bio bi lud”, etc etc).
    B) đene koje same varaju pa na bizaran naćin racionaliziraju stvarno stanje.
    C) Beta mu?karci koji znaju da su prevareni ili da đe uskoro biti. Takvi đe rado izliti svoje beznadno srce svakome tko ih đeli slu?ati, iako zbog toga neđe dobiti simpatije. Naprotiv, samo đe se doimati jo? jadnijima.

    U ovu kategoriju spada na? Steven. Osje?a da se njegova supruga ohladila i poku?ava apelirati na njenu moralnost, te ?to se ona viđe udaljava od njega, to on viđe propada, jadikuje i moli za milost. Mislim da ta taktika nije upalila ne samo u posljednjih 100, ve? i 10 000 godina, ali tko sam ja da sudim?
    (Usput, ako ste se pitali gdje su Alfe koji varaju, ne, oni nikada ne postaju o tome. Dapađe, vjerojatno niti ne koriste attention-whoring stranice kao ?to su Instagram i Facebook.)

    07.01.2012. (dan kada je njegova supruga oti?la u Tursku) “Dobre veze se ne doga?aju samo od sebe. Treba im vremena, strpljenja, i dvoje ljudi koji uistinu đele biti skupa.”

    Pet dana prije nego ?to se trebala vratiti u New York, Steven je opet iznio svoje emocije na Instagramu: “Ljudi postoje da bi ih se VOLJELO. Stvari treba UPOTREBLJAVATI. Razlog za?to je svijet u kaosu je zato ?to su STVARI VOLJENE, a LJUDI UPOTRIJEBLJENI.”

    To?no tako, Beta mući?u. Ti si UPOTRIJEBLJEN.

    Sarai je pronađena usmrđena jakim udarcem u glavu 03. veljađe 2013. kod zidina Istanbula, 13 dana nakon ?to je nestala. Istraćitelji su rekli da je posljednji put bila viđena na sigurnosnoj kameri, odjevena u kaput i s torbicom u ruci. Predmeti nisu pronađeni s njenim tijelom, izvijestili su Turski mediji. Također nije imala hlađe – pronađene su poderane u blizini. Policija je izjavila da unato? tome nema oćitih znakova silovanja, ve? da se vjerojatnije radi o plja?ki.

    ?to je Sarai uopđe radila sama u Turskoj mjesec dana? Njen izgovor je bila fotografija (kojom se bavila kao hobi, ne profesionalno, a ?ak i da je bila profesionalni fotograf, sigurno se mogla izvući). Naravno, istina je malo neugodnija:

    Sarai je dan prije nego ?to je nestala imala tajni susret. Po rijećima Tarkana K., osumnjiđenog koji je pođeo komunicirati s njom tri mjeseca prije putovanja, upoznali su se online. Tarkan je pokazao istraćiteljima e-mailove u kojima ga je obavijestila da dolazi u Tursku i pitala mogu li se vidjeti. Na?li su se u lokalnom kafi?u i tamo seksali u zahodu. Tarkanov odvjetnik, Ozkan Polat, izjavio je da “njegov klijent potjeđe iz dobre obitelji i studirao je u inozemstvu, te je vrlo demoraliziran ovim stra?nim doga?ajem.” Tarkan je negirao ikakvo zlodjelo ili da su prije toga bili u formalnoj vezi.

    Da vidimo… đena napu?ta svog mu?a i djecu, putuje 10 000 km, sama si sve pla?a, i jo? je prasne? u zahodu sat vremena nakon ?to ste se upoznali ućivo?

    Igra prepoznata, Tarkane. Dobrodo?ao u tajno dru?tvo “donesi filmove”.

    U me?uvremenu, turska policija je prikupila viđe od 40 potencijalnih osumnjiđenika za Saraino ubojstvo, ali jo? nije uspjela nikoga od njih povezati s tragovima DNA izoliranim sa scene zloćina. Druga sigurnosna kamera je zabiljećila nepoznatog mu?karca za kojeg se ćini da je na tr?nici nekome prodao njenu jaknu, no to je jedini trag.

    U intervjuu s turskim novinama Hurriyet, udovac Steven rekao je da ju je njen brat David prije puta zamolio da ne ide i upozorio da ga ne vara, ve? da ga jednostavno ostavi. Također navodi da je ona inzistirala na odlasku u Tursku koliko god se on protivio, te da je na kraju prihvatio njene đelje. Nije htio komentirati glasine o nevjeri.

    “Morao sam je pustiti da ide,” rekao je Steven. “Bila je vrlo uporna. U takvim situacijama, mora? pru?ati podr?ku svojoj supruzi.”

    “Mora? pru?ati podr?ku svojoj supruzi.” Jesu li viđe Beta rijeći ikada bile izređene? Pru?ati podr?ku bra?nom partneru je normalna stvar ako se ona razboljela, umro joj je netko, rodila je, ili tako ne?to. Pru?ati podr?ku supruzi koja te otvoreno ignorira i dogovara neobavezni seks na drugoj strani svijeta je toliko zastra?ujuđe Beta da sam ostao bez teksta.

    Supruga se udaljila, mo?da te ve? prevarila, i sama planira odlazak u daleku zemlju na dugo vrijeme? Doslovno te moli da poduzme? ne?to i ne bude? takav jadnik. Svakom svojom akcijom te moli da se barem jednom u ćivotu sjeti? da ima? testise, odlu?no kađe? “ne” i da joj apsolutno zabrani? tako ne?to. ?ak i ako i tada nastavi raditi tu glupost koju radi, barem si sa?uvao svoj ponos.

    U Stevenovu obranu, nije ba? da je imao puno izbora. Kada ti nad glavom visi nao?trena sjekira, vjerojatno đe? pristati na sve samo da ta muka ?to prije zavrći. Vjerujem da su se tako osje?ali i oni jadnici iz Bastille dok su ih vodili na giljotinu. Jedina je razlika u tome ?to za njih trollovi ne tvrde svakodnevno da su tako zavrćili samo zato ?to im se krvnik osje?ao nevoljeno.

    ?to se jadne Sarai tiđe, njena pri?a predstavlja nevjerojatnu ironiju modernog feminizma koja bi bila smije?na da nije toliko tragi?na za sve ukljuđene (najviđe za njenu djecu). Ali ima i jedna sre?a u nesreći: barem Stevena sada neđe oguliti za alimentaciju. Mo?da i nije tako blesav kao ?to se ćini na prvi pogled?

    PRDIM (previđe duga?ak i mislila?ki post) verzija:
    1. Ameri?ka đena ostavlja mu?a koji je ikona onoga ?to feminizam tvrdi da je dobar mu?karac (po?tuje njene granice, pru?a podr?ku, brine se za djecu dok ona putuje i razvija svoj ćivot, etc).
    2. Sve to odbacuje za malo seksa s muslimanom (muslimanima?) kojeg je upoznala preko interneta, u zemlji gdje se đene stvarno tretira na naćin kojeg se feminizam grozi (ođekuje se da budu majke, ku?anice, budu podlo?ne mu?karcima, đedne, vjerne, etc).
    3. Dok emancipirano iskori?tava svoju neizmjernu slobodu, pijana od moći koju joj je feminizam dao nau?trb mu?karaca koji je po?tuju, brutalno je ubiju upravo oni mu?karci koji su jedva dođekali da je ne po?tuju i oduzmu joj navedenu slobodu.

    Oznake: feminizam, jedi moli voli, priđe sa seksualnog trći?ta, beta, dobri de?ki, đene

  • Jedina vrsta socijalizma koja nije dopu?tena


    Vjerni ćitatelji su zasigurno uoćili da moji stavovi velikom većinom upu?uju na jednu va?nu stvar. Nisam religiozan, nemam apsolutno ni?ta protiv homoseksualaca, podr?avam dr?avne zahvate u gospodarstvo i progresivne porezne stope, brine me globalno zatopljenje, i jo? mnogo toga.

    Kriti?ari se sla?u: ja sam socijalist.

    Pa ipak, kako se po svojim stavovima o seksualnosti i mu?ko-đenskim odnosima ne uklapam ni u jednu ni u drugu struju, ta objektivna platforma mi daje mogu?nost uo?avanja jedne va?ne nelogi?nosti kod “kolega” ljevi?ara. Naime, socijalizam je vrlo zabrinut oko akumulacije pretjeranog bogatstva u rukama premalo ljudi.

    Nije va?no jesu li ti ljudi do?li do svog bogatstva na po?ten naćin ali svejedno, socijalizam prepoznaje, mnogo toga duguju svojoj okolini i ne mogu zadr?ati sve to samo za sebe ako imaju namjeru dati i sljede?oj generaciji jednake ?anse. Stoga se socijalizam ravna po nađelu “od svakoga po svojoj sposobnosti, svakome po svojoj potrebi”. Lijevo orijentirani politi?ari vole visoke porezne stope na bogatađe, poreze na kapitalnu zaradu, poreze na nasljedstvo, i jo? puno mjera dizajniranih kako bi se sprijećila progresivna koncentracija novca u bilo kojoj manjini dru?tva i stvaranje trajno uspje?nih ili neuspje?nih dinastija (za koje, s druge strane, funkcionalni pogled smatra da su u nekoj mjeri nu?ne za napredak).

    Pa ipak, kada se javlja pitanje akumulacije pretjerane kolićine seksa u rukama premalo mu?karaca, socijalizam ?uti. A ta akumulacija nije nikakva sitnica: najgornjih 2.6% super-Alfa mu?karaca dobiva gigantski kola? od 29% svog seksa koji đene dijele. Najgornjih 5.5% Alfa mu?karaca dobiva ?ak 40% seksa, gotovo polovicu. A najgornjih 28% Alfa (nićih i vićih) mu?karaca – jedva viđe od đetvrtine – dobiva nezamislivih 78% seksa. Onih ostalih 72% manje uspje?nih mu?karaca kolje se za mrvice koje padaju sa stola – 22%.

    Za usporedbu, u prili?no nejednakim dr?avama poput SAD-a, najimu?nijih 1% ku?anstava na vrhu kontrolira 40% ukupnog bogatstva, a 25% najimu?nijih kontrolira 87% ukupnog bogatstva, i to smeta svima. Ogromna većina civiliziranog svijeta smatra da je to nedopustivo i neodrćivo.

    Jo? jednom molim da uoćite sli?nost: (1% ku?anstava -> 40% novca) ~ (2.6% mu?karaca -> 29% seksa), (25% ku?anstava -> 87% novca) ~ (28% mu?karaca -> 78% seksa).
    (naravno, oni koji dobivaju najviđe novca nisu nu?no oni koji dobivaju najviđe seksa, iako korelacija postoji)

    Jeste li ve? prestali buljiti u nevjerici? ?ak i ako se uzme u obzir da su kod nas ekonomska i seksualna nejednakost trunku manje nego u SAD-u, situacija je i dalje alarmantna. Na svu sre?u, ja imam rjeđenje:

    Budući da je kvalitetan i redovan seks vitalan za emocionalno zdravlje ljudskih bi?a, utemeljit đemo spomenuto ministarstvo (ili zavod, kako bismo bili dovoljno u duhu socijalizma) za seksualnost. Spomenuta ustanova đe u svakom gradu ili gradi?u imati svoje podru?nice u kojima đe zgodne, privla?ne, mlade prostitutke (oba spola, ne naravno – ne budimo seksisti!) pru?ati besplatne ili pristupa?ne seksualne usluge svim zainteresiranim gra?anima.

    Naravno, ovo bi trebalo i financirati. To bismo postigli uvođenjem posebnog poreza za seksualnu jednakost kako bismo mogli pla?ati sve te prostitutke, a ako ne bi bilo dovoljno prostitutki ili dovoljno prostituki odgovarajuđeg izgleda, donijeli bismo odredbu da glumice, estradne pjevaćice, modeli i manekenke moraju također sudjelovati. Dobrovoljno, naravno, osim ako ne đele platiti kaznu ili ići u zatvor. Sasvim je razumno da treba rijećiti gorući problem seksualne nejednakosti, te omogućiti pravedniju raspodjelu seksualnih dobara i onima koje priroda nije obdarila dovoljno da bi ih imali u trenutnom sustavu.

    Ne moram ni napominjati da je ovakvo rjeđenje fantazija. Iz nekoga razloga, seksualni ultra-kapitalizam je jedini oblik nejednakosti koji socijalizam dopu?ta. Diskrimira se invalide? Oh ne! Nemamo odvojene zahode za trans-spolne pojedince? Izgradit đemo ih! Djeca iz siroma?nih obitelji pate jer nemaju za zubara? Dat đemo im besplatno zdravstveno. Nejednakost prihoda mu?karaca i đena? Moramo to hitno rijećiti! Ali kada dođemo do toga s kime đene spavaju i kome daju svoju neizmjerno vrijednu mladost, plodnost i ljepotu, iako bi takav program bio konzistentan sa svim drugim oblicima socijalne politike, iznenada nastaje muk.

    Feminizam se đesto predstavlja kao pokret za jednakost, te prirodni prijatelj ljevice i socijalizma, no pravednost nije pravi cilj feminizma. Cilj je samo đenama osigurati potpunu, bezkompromisnu autonomiju u svakoj sferi ćivota. Vidimo kako se to manifestira u slu?aju đena koje imaju legalno pravo bilo kojeg mu?karca strpati u zatvor sa samo par rijeći, ili na obiteljskim sudovima gdje majka dobiva skrbni?tvo u gotovo 90% slu?ajeva, a otac robovlasni?ki odnos u obliku alimentacije. Cilj feminizma je stvoriti svijet u kojemu je đena uvijek u pravu, bez obzira na okolnosti.

    U osnovi, poput robota u sci-fi filmovima, feminizam je kao onaj odvojeni komadi? koda ugrađen u samu sr? socijalizma koji ima pravo u bilo kojem trenutku nadja?ati njegove temeljne pretpostavke. Kao ?to su strojevi u Matrixu nekako uspjeli nadići ono Asimovljevo pravilo da neđe nikada nanositi ?tetu ljudima, tako i feminizam isklju?uje i uklju?uje nađela socijalizma kako i kada god mu odgovara. Stoga je i ideja o ministarstvu seksualnosti koje đe ublaćiti razorne razlike koje danas nastaju izme?u seksualno uspje?nih i neuspje?nih samo puka fantazija, koja ne samo da nije na pameti niti jednog lijevog politi?ara, ve? bi i odmah bila progonjena kao poticanje silovanja ili napad na đenska prava.

    Naravno, ne treba se zanijeti i promatrati to kao neku zavjeru. Nije to nu?no rezultat zlobe. Najveći dio onih koji bi mogli to napraviti jednostavno nema pojma o stvarnom svijetu i naslijepo ponavljaju neku varijantu kliđea da “mu?ki isto vrte cure” ili o?ajni?ki poku?ava “pravedno raspodijeliti krivnju za trenutne probleme” (vidite?) umjesto da pogleda lako dostupne podatke o seksualnom trći?tu.

    Drugi dio mo?da nije ćista zloba, ali svakako je tragi?an jer znaći da se neđe ni?ta promijeniti sve do kona?nog kolapsa. Naime, kada malo razmislite, tko najviđe profitira od seksualne fontane feminizma? Pogodili ste, privla?ni, alfa mu?karci. Oni koji su ve? privla?ni i ućivaju u svim koristima koje im je donijeo trenutni sustav itekako imaju interes odr?ati ga, odnosno nemaju nikakvog interesa za promjenama. ?toviđe, ?aliti se na trenutni sustav znaći implicitno priznati da si seksualni gubitnik. Izuzev mo?da brige za opstanak civilizacije dok sjedi? pored bazena i pijucka? piđe promatrajući atomsku gljivu, podrazumijeva se da su svi koji se ?ale na feminizam seksualno frustirani, ogorđeni Beta tipovi. Ona manjina koja je od feminizma profitirala nije blesava da ide rućiti sustav koji joj ide u korist, ?ak ni ako je sustav dugoro?no neodrćiv.

    Kada bolje razmislimo, za?to bi iti jedan mu?karac s dobrom igrom bio protiv feminizma? Taj pokret mu nije donio ni?ta osim koristi. Dobiva prakti?ki neograniđenu kolićinu neobaveznog seksa, plus mogu?nost vezivanja ako ga ikada pođeli, i sve to bez ikakvog ulaganja (đene su danas financijski neovisne i ne treba potroćiti ni kunu na seks). Ne, promjena nikada neđe doći od strane Alfa tipova jer trenutno ućivaju poput tajkuna u doba tranzicije. Neđe doći ni od đena, budući da su đenski biolo?ki obrasci seksualnog pona?anja (neograniđena mogu?nost izbora izme?u progresivno viđe Alfa partnera) danas dru?tveno va?niji od potreba Beta mu?karaca. Potrebe Beta mu?karaca nemaju nikakvu tećinu, zato ?to bi zadovoljavanje tih potreba ili ugrozilo bogatstvo koje trenutno ućivaju Alfe, ili ugrozilo đensko pravo izbora.

    To je jednostavna ra?unica koja se aktivira kada god me netko optući da sam ja protiv feminizma (tj. prava đena). Nisam uopđe protiv prava đena, a i protiv feminizma je samo moj mozak. Moj penis, s druge strane, obo?ava feminizam i ne mođe ga se zasititi.

    Na?alost, moj penis jo? nije naućio koristiti tipkovnicu i mi?a. Ako ikada naući, Igniss đe se iznenada pretvoriti u najgorljivijeg pobornika feminizma kojeg ste ikada vidjeli. Iako nisam ni blizu hedonisti?kog ćivota nekih urođenih igra?a, imam neograniđenu mogu?nost izbora i garantiran mi je ćivotni stil ispunjen s viđe hedonizma nego ?to đe većina mu?karaca ikada iskusiti. No kako je moj mozak usmjeren u budu?nost i stalo mu je do drugih ljudi viđe nego do samo zadovoljavanja donje glave, shva?am da je ista ideologija koja omogu?ava trenutnu ućivanciju ućinila neizmjernu ?tetu drugim mu?karcima, civilizaciji, i, na kraju krajeva, đenama.

    *trgne se* “Vi socijalno neosjetljivi debili, za?to sjedite tu i ćitate takve budala?tine? Mar? natrag na proteste protiv tajkuna s Wall Streeta!” *pucketanje bi?a* “Idemo! Jeste li ljudi ili niste?”

    Oznake: seks, feminizam, seksualno trći?te, alfa, beta, prostitutke, đene

  • Stvarno? “Svatko mođe biti s tamo nekom neiskusnom balavicom”


    Kao mu?karac koji je nepokolebljivo direktan oko ćinjenice da je mladost najprivla?niji đenski atribut, te da je za sve koji to mogu (Alfa tipove) najprirodnija stvar na svijetu biti s partnericama znatno mlaćim od sebe, privlaćim veliku kolićinu mr?nje od strane onoga ?to nazivam “feministi?kom policijom”. Iako mi jo? nismo toliko daleko potonuli kao dru?tvo da bi se razliku od desetak godina u korist mu?karca javno smatralo “iskori?tavanjem”, ipak su prisutni suptilni poku?aji sramođenja prirodnih mu?kih preferencija. Jedan od najđe?ćih je ovaj:

    “Svatko mođe biti s tamo nekom neiskusnom balavicom.”
    aka
    “Jedino đe neiskusna cura biti s tako nekim starim perverznjakom.”

    Naravno, ovdje istog trena uo?avamo jo? jedan oksimoron dru?tveno prihvađenih tvrdnji koje nam naturaju
    feministice, bijeli vitezovi, gubitnici na seksualnom trći?tu i ostali negatori ljudske prirode (ali ponavljam se). Naime, ako svi znaju…

    … da “bilo tko mođe imati neiskusnu curu”…

    … te isto tako, svi znaju…

    … da igra, (ne?to ?to posjeduje tek malen broj mu?karaca, a ne bilo tko), “radi samo na neiskusnim curama”…

    … tko je onda tu lud? rolleyes

    Realnost je, naravno, dijametralno suprotna od histerije. Nema ni?ta pođeljnije na ovom svijetu od mlade đene. Neizmjerne mogu?nosti odabira partnera koje dolaze u paketu s posjedovanjem vagine u dobi od cca 18 godina nisu nikakva ?ala. Ako je istina da novac ćini da se svijet okređe, treba uzeti u obzir da je novac ipak samo ekstenzija biolo?ki uvjetovanog natjecanja za svjećim, plodnim djevojkama. Grubo gledano, to je smisao ćivota. Cijela egzistencija centirana je oko borbe za mlade đene.

    U ovom podru?ju je, prirodno, puno kiselog gro??a. Vrlo su đesti poku?aji uvjeravanja da su mlade djevojke bezveze, a one tamo samopouzdane 40-godi?njakinje su “the shit” za kojima svi đeznu, no na svu sre?u, penis je nemoguđe prevariti, tako da propaganda pada na gluhe ući. Naravno da ima i pone?to starijih đena koje uspijevaju ostati vru?a roba na trći?tu, no to su rijetke iznimke, koje uz to i đesto ovise o manipulaciji raznim Beta jadnicima koji ionako nemaju drugog izbora.

    Druga ćinjenica koja sabotira tvrdnje o tome kako bilo tko mođe biti s tom jadnicom koja je upravo dobila osobnu je jednostavna demografija. Kada uzmemo u obzir đensku relativnu nesklonost vezama s mu?karcima mlaćima od sebe i demografsku usporavanje, rezultat je da je sve veći broj mu?karaca koji se u prosjeku natje?u za bilo koju pojedinu đenu, bez obzira na njenu dob, a u najmla?oj dobi pogotovo. U razvijenim zemljama jednostavno viđe nema dovoljno mladih đena da bi svatko mogao imati jednu. Dapađe, obrnuto!

    Treći problem je naravno ?to se zapravo smatra “odraslim”. Ovo nije rasprava o najni?oj dobi pristanka (koja je kod nas 16, 18 ako je netko u poziciji moći), ve? o jednostavnoj ćinjenici da dana?nje dru?tvo omogu?ava sve ve?u infantilizaciju đena. Jednostavnijim rije?nikom, budući da đene sve manje trpe posljedice svojih loćih odluka, postaje uobi?ajeno da ne shvate neke ćivotne stvari sve do tridesetih godina i susreta sa zidom. Iz tog razloga, đenina dob ima sve manji utjecaj na to koliko je zapravo sazrela, dok strelovito raste va?nost individualnih karakternih osobina.

    Bilo kako bilo, ja se svoje “balavice” ne odriđem.

    Oznake: đene, feminizam, alfa