Tag: diskriminacija

  • Zloćin ku?anice


    Knjiga talijanske spisateljice Constanze Miriano, “C?sate y s? sumisa ? Udaj se i budi pokorna”, prevedena i objavljena u ?panjolskoj, postala je apsolutni hit, te dosegla rang 15.-e najprodavanije knjige na ?panjolskom ogranku Amazona (www.amazon.es). Knjiga, koja je prije toga bila vrlo popularna i u Italiji, ?alje poruku “lojalnosti, ljubaznosti i pokornosti” udanim đenama, te sadrći stotine savjeta tek udanim đenama kako usrećiti svoje muđeve.


    Autorica Constanza Miriano

    Feministi?ke grupe u ?panjolskoj ustale su protiv knjige, pozivajući na njenu zabranu i organizirajući javna uni?tavanja knjige koja, kako tvrde, “poziva na nasilje prema đenama”.


    Feministice demonstrativno trgaju primjerke knjige “Udaj se i budi pokorna”

    Mogao bih ovdje zavrćiti post i pustiti da umjesto mene govori usporedba lijepe, elegantne zadovoljne autorice i razularene mase najru?nijih ljudskih bi?a (ne samo izgledom) koju su moje oći ikada ugledale, no osje?am se energi?no pa ?u reći jo? koju rije? o ovim ?panjolskim braniteljicama đenskih prava.

    Za nekoga tko se inađe predstavlja kao moderna, pacifisti?ka, tolerantna strana, njihova reakcija je za?u?ujuđe agresivna. Temeljna misao feminizma je da đene imaju neosporivu kontrolu nad svojim tijelom i pravo ćivjeti svoje ćivote kako god đele. Lijepa parola, zar ne? Na?alost, feminizam je u praksi sli?niji slobodi za đene da odaberu iskljućivo ono ?to su feministice oznaćile ispravnim. Kao ?to je na mikro-razini poliamorija iz pro?log posta zapravo vezana iskljućivo za stjecanje moći, tako je i na makro-razini feminizam samo bezo?an, besraman poku?aj kontrole nad đenama.

    Navedena sr? feministi?ke misli najbolje je vidljiva iz nepodno?ljive lakođe kojom feministi?ke grupe (uz razne druge “tolerantne” skupine) pose?u za represijom, cenzurom i ćirenjem laći. U ovom slu?aju, nije dovoljno da hrabre predstavnice slegnu ramenima i svojim sretnim i ispunjenim ćivotima daju primjer đenama ?to bi trebale odabrati. Ne, knjiga mora biti zabranjena, a svi njeni primjerci zbrisani s lica Zemlje.

    Ne daj Bođe da neka đena slu?ajno odlući da je ućiniti ne?to lijepo za mu?karca pođeljno! ?ak i ako bi to bilo vođeno iskljućivo vlastitim interesom (recimo, spoznajom da mu?karci nisu voljni te?ko raditi ili dati svoje ćivote za ne-đenstvene harpije), to bi bilo jednostavno nedopustivo. Moramo ućiniti sve kako đenama diljem svijeta tako ne?to ne bi palo na pamet, jer mi znamo najbolje.

    Na ?to me ono podsje?a njihova demonstracija? Ah, da:

    ćivjela sloboda za ćivot po feministi?kim naredbama! ćivio feminizam – pravo na jedan te isti izbor za sve đene!

    Oznake: feminizam, ?ovinizam, obitelj, đene, brak, knjige, diskriminacija, ?panjolska

  • U ime cirkusa

    Neki vole pedere, neki mrze pedere, a neki su samo pederćine
    – Igniss

    Kako nam se blići referendum 01.12., tako raste razina povezane drame i histeriziranja. Uz iznimku slu?aja Ante Gotovine, gdje je hrvatska javnost bila manje viđe ujedinjena pa nije bilo nekog konflikta, ne sje?am se kada je neki slu?aj ovoliko okupirao nacionalnu svijest. Nema onoga tko se ne osje?a pozvanim reći svoje dvije rijeći o ovoj temi, i to ?to zapaljivije i s viđe glumatanja, to bolje. Prijatelji i rodbina si sti??u ruke oko vrata kao da su partizani i ustađe u II. svj. ratu, a me?usobna optućivanja i negativnost dosegla su rekordnu razinu. Ne znam za vas, ali meni je cijela stvar ve? pođela ići na ćivce.

    Po?nimo s onim ?to imam protiv organizatora referenduma. Evo tvrdnje sa slu?bene stranice uimeobitelji.net :

    Brak je zajednica jednog mu?karca i jedne đene, temelj obitelji i idealno mjesto za ra?anje i odgoj djece. U Hrvatskoj se 87% djece ra?a u braku

    S prvom ređenicom se mogu sloćiti u potpunosti. Ja nisam ni posebno tradicionalan ni vjernik, ali itekako prepoznajem vrijednost nekih tradicija za razvoj civilizacije i dobrobit ?ovjeka opđenito, bez ozbira na spol. Također prepoznajem da je degradacija nekog dru?tva prili?no sna?no vezana za postotak djece rođene i odgojene izvan braka.

    Ali, ljudi moji, ako vas toliko zanima o?uvanje obitelji i idealno mjesto za ra?anje i odgoj djece, za?to se onda ne uhvatite neke stvarnije prijetnje? Recimo, mizandri?ni zakoni i sudska praksa koji omogu?avaju bilo kojoj supruzi da katapultira mu?a u robovlasni?ki odnos pridonijeli su barem tisu?u puta viđe razvoda i uni?tenih djetinjstava. Katoli?ka Crkva, koja se toliko zalađe za obitelj, otvoreno radi na njenom uni?tavanju kroz glorificiranje samohranog majćinstva. Garantiram vam, sve da uvedemo homoseksualne brakove i homoseksualci posvoje tisuđe djece i iz nekog razloga svi zlostavljaju tu djecu, ta ?teta naneđena djeci i obitelji bi i dalje bila kap u moru u odnosu na ono ?to su ve? napravili i jo? đe napraviti upravo kr?teni ljudi koji se inađe izja?njavaju kao konzervativni i tradicionalni.

    Poku?avati rijećiti ovaj problem uvođenjem spomenute definicije u Ustav je kao spa?avanje Titanica ?lićicom za kavu. Zapravo, ćitajući va? popis zabrinutosti, nisam siguran da je ova inicijativa uopđe svjesna korijena problema.

    Da smo manje uloćili u ?amce za spa?avanje i pa?ljivu vo?nju i samo ponijeli ?lićicu, ovo nam se ne bi dogodilo.

    ?ak i kada bi bilo dokazivo da đe homoseksualni brakovi izazvati nekakvu mjerljivu ?tetu ve?u od one koju ve? izazivaju heteroseksualni brakovi (koji se zatim prikladno transformiraju u samohrano roditeljstvo na naćin koji svi potpuno prihva?aju), to bi opet bilo nepotrebno stavljati u Ustav. Lijepo zvući, ali ne vidim kako to ikome koristi i za?to bi se dr?ava trebala mije?ati. Umjesto toga, trebali biste urediti da se dr?ava manje mije?a, recimo kroz prijedlog zakona koji podiđe teret dokazivanja prilikom optu?bi za obiteljsko zlostavljanje tako da viđe nije dovoljna samo rije? kako bise nekoga uhitilo, ili kroz uvođenje gornje granice alimentacije. Mogu?nosti su neograniđene, meta ima kao u strjeljani.

    No nemojte dobiti pogre?an dojam da zbog toga imam ne?to protiv ove inicijative. Moj ukupni stav o njoj je “tko voli nek izvoli”. Oni koji su mi se posebno zgadili ove vedre jeseni su protivnici referenduma. Gdje da po?nem?

    1. Protivnici referenduma nemaju pojma uzrokuje li on uopđe diskriminaciju

    Zamislimo da referendum prođe i odredba “brak je ćivotna zajednica mu?karca i đene” uđe u Ustav. ?to đe se dogoditi?

    Dogodit đe se jedno veliko, debelo NI?TA.

    Ta odredba nićim ne sprje?ava postojanje homseksualne zajednice po pravu izjednađene s brakom, kao ?to nalađe makar osnovno poznavanje prava i kao ?to organizatori referenduma sami obja?njavaju. Nitko nije diskriminiran. Ako ućinak postoji, on ima efekt copyrighta, da se za zajednica ne smije nazivati brakom, ve? bilo kako drugaćije, a to nije diskriminacija.

    Ali ono ?to je jo? luđe od toga je to ?to protivnici referenduma svi odreda nemaju ni najmanju ideju o efektu referenduma. Opetovano sam najglasnije glasove protiv referenduma pitao “Znate li je li pravni efekt referenduma da A) zabrani bilo kakvu homoseksualnu zajednicu koja bi imala prava poput braka, ?to bi bila diskriminacija, ili B) samo zabrani da se takva homoseksualna zajednica s pravima poput braka zove brakom, ?to je samo copyright?” I odgovor je, vjerovali ili ne, uvijek bila ili tićina ili priznanje da se radi o slu?aju “B”. Niti jedan jedini put nisam dobio odgovor “Mislim da se radi o pravnom efektu “A” i zato smatram da je to diskriminacija koju valja zaustaviti.”

    Većina protivnika referenduma uopđe ne zna protiv đega se buni!
    Da jo? jednom ponovim:
    VE?INA PROTIVNIKA REFERENDUMA UOP?E NE ZNA PROTIV ?EGA SE BUNI!

    Ali nema veze, ustajati za ljudska prava (?ak i kada im ni?ta ne prijeti) je popularno i daje priliku za ispu?tanje pravedni?kog bijesa. ?to nas vodi do…

    2. Većina protivnika referenduma se viđe zgra?a na to ?to se netko usu?uje imati ne?to protiv homoseksualaca nego na sam referendum

    Lu?aci. Ispunjeni mr?njom. Bolesnici. Monstrumi. Nezamislivo zli. To su, vjerovali ili ne, etikete koje protivnici referenduma lijepe na organizatore… ne zato ?to su napravili referendum, ve? zato ?to su se usudili reći da imaju ne?to protiv homoseksualnosti. Ali za?to je imati ne?to protiv homoseksualnosti monstruozno, dokle god ne poziva na nekakvu stvarnu diskriminaciju ili nasilje? Ja nemam ba? ni?ta protiv homoseksualnosti, pa ipak ne smatram one koji imaju bolesnicima osim ako ne idu bacati kamenje.

    Mnogi ljudi imaju ne?to protiv igra?a, politi?ara, trgovaca, institucija, dr?ava, debelih ljudi, anoreksi?nih ljudi, mići?avih ljudi, lijepih ljudi, ru?nih ljudi, i tko zna đega ve?, i ne libe se priznati da su im te stvari odbojne na prvi pogled i to reći na puno otrovnije naćine… ali reci da ti se ne svi?aju homseksualci i otvara se pakao. Da sam ja tako osjetljiv (a ja sam zapravo dobivao prijetnje nasiljem zbog ovoga ?to piđem), ve? bih odavno poćinio samoubojstvo.

    3. Protivnici referenduma opona?aju metode upravo Katoli?ke crkve i diktatora koje preziru

    Tvrdnje da je u?asno, kriminalno (al’ ba? ono fakat u?asno) kada netko misli ili izjavi da mu se homoseksualnost ne svi?a i obrazloći za?to misli da je to lođe za dru?tvo mogu se opisati samo jednom rije?ju: Inkvizicija. Ne tako davno, upravo Crkva je klala ljude ili ih (ako su imali sređe) napadala i izop?avala iz dru?tva samo zato ?to bi ih netko optućio da imaju u glavi grije?ne misli. No vremena su se promijenila i danas je isti tretman rezerviran za grije?ne misli o homoseksualnosti, samo obrnute.

    O pravu na referendum ne trebam ni?ta ni govoriti, ali kako me?u ovom publikom oćito ima mnogo autisti?nih trollova, moram to jasno izreći. ?ak i da stvarno jest bolesno da netko đeli unijeti ovo u Ustav (a nije, samo je beskorisno kako sam naveo na pođetku) i da postoji nekakva stvarna diskriminacija protiv koje bi svatko moralan trebao glasovati, za?to ljudi ne mogu imati pravo predloćiti ?to hođe? Temelj demokracije je pravo na slobodno izra?avanje – ako ono ne uklju?uje ne?to protiv homoseksualnosti, naravno. Neka Ustavni sud ne odobri prijedlog, neka referendum propadne zbog premale izlaznosti ili previđe glasova “ne”, neka referendum prođe ali ga vlada odbije implementirati zbog savjesti, neka dođe do gra?anskog ?trajka… sve je to ok.

    Znate ?to nije ok? Odrećivati ljudima ?to smiju misliti i za ?to smiju uopđe prikupljati potpise.

    Govoreći o kontroli mi?ljenja u Big Brother stilu, pada mi na pamet klub zemalja gdje gra?ani nemaju pravo izlagati ?to god đele i raditi referendume o bilo kojoj temi koja im padne na pamet. Znate, onaj tamo? Poćinje sa Sjevernom Korejom, nastavlja se s Iranom, a zavr?ava s Rusijom, Kinom i Kubom. Sve uzorne zemlje kojima se liberali i ljevi?ari inađe dive zbog demokracije i razvijenog javnog diskursa.

    4. ?ak i kada bi se radilo o nekakvoj diskriminaciji, trebali bismo biti zahvalni desni?arima ?to su napokon naućili rje?avati svoje probleme kroz okvire pravne dr?ave, a ne nasiljem

    Pribjegavanje nasilju je, mora se priznati, dugo vremena bilo standardna metoda hrvatske desnice. To je bilo uistinu bolesno i osobno sam prezirao većinu desni?ara zbog toga, makar oni i ne bili nasilni. No vremena su se promijenila i danas desnica zna da nije u redu prijetiti dr?avnim udarima, tući politi?ke protivnike i raditi sli?ne gadarije… i zato je nagra?ujemo pogrdama. Ali mislio sam da je upravo to ono ?to đelimo – da se ljudi s kojima se ne slađemo civiliziraju i po?nu koristiti civilizirane metode kojima đe izraziti svoje suprotno mi?ljenje?

    Woooops, zaboravio sam da problem nije bilo nasilje, ve? to ?to uopđe postoji suprotno mi?ljenje. Moj bed.


    Zaklju?ak: iako ?u glasati protiv na referendumu jer mi se ovaj prijedlog ćini nepotrebnim/beskorisnim, ova epidemija iracionalnosti je osigurala da ?u se obradovati ako referendum prođe i time da svojim protivnicima lekciju iz kulture i demokracije. A sve to nikada ne bih mislio da nije ovog medijskog cirkusa i moralnog bankrota koji su mnogi otkrili.

    Pokret za ljudska prava – uspje?no okređe ljude od ljudskih prava jo? od 2013!


    EKSKLUZIVNO! PRVE REAKCIJE NA REFERENDUM!

    Oznake: homoseksualnost, U ime obitelji, brak, razvod, big brother, diskriminacija, filozofija, Vijesti

  • Stvarno? “ćivimo u mu?kom svijetu”


    Jedna od najpopularnije vrste postova na blog.hr-u i u medijima je definitivno jadikovanje o mu?kom svijetu, patrijarhiji i opđenito tećini đenskog ćivota koja se manifestira kroz razne nepravde i potresna emocionalna iskustva. Ovo je kompilacija nekih od tvrdnji koje sam skupio u zadnje vrijeme, najviđe iz ovog posta:

    ćivimo u mu?kom svijetu, ponekad mi se ćini.
    Kad gledamo televiziju, naprimjer. Uglavnom mu?ke teme, okrene? na History, gleda? ljude kako love ribe, popravljaju aute, voze aute i sijeku drva.

    A) Te su vje?tine bile va?ne za egzistenciju ?ovje?anstva u povijesti i ostale su va?ne za egzistenciju ?ovje?anstva u sada?njosti. Zar se povijest ne treba baviti va?nim stvarima?
    B) History nije jedini kanal na svijetu. Siguran sam da HRT, Nova, RTL i HBO imaju sijaset dobrih emisija u kojima ljudi rade ne?to drugo.

    Ok, lo? pođetak ali mo?da đe poslije biti kakvih boljih argumenata za postojanje patrijarhije.

    Ako đe? film pogledat opet neki tipovi koji se mlate. Ako đe? sport gledat…opet.

    A) Ovo jednostavno nije istina. Drame, horori, komedije i romanti?ne komedije predstavljaju većinu ikada snimljenih filmova i većinu kino i televizijskog programa. Za?to? Zato ?to je snimati tipove koji se mlate skupo s obzirom na otprilike jednak prinos, tako da su “đenski” filmovi isplativiji – i stoga đe?ći.
    B) Najpopularniji sport na svijetu je nogomet, gdje se tipovi definitivno ne mlate. A iza njega? Tenis, u kojemu ne samo da uopđe nema tjelesnog kontakta, ve? su i đene vrlo uspje?ne i popularne.
    C) I jo? jednom, ?ak i kada bi ovo bilo istina, svi imamo slobodnu volju gledati ?to god đelimo. Ne ćivimo u Narodnoj republici Kini pa da nam netko zabranjuje sadr?aje.

    Ako se osvrne? oko sebe vidi? da su na bitnim i dobro plađenim pozicijama uglavnom mu?karci. U politici uglavnom mu?karci…

    Ovo nije rezultat diskriminacije nego izbora.

    Kao drugo, to ?to mu?karci imaju viđe dobro plađenih pozicija ne znaći ne?to automatski pozitivno za mu?karce. Naime, glavni razlog za?to mu?karci ?ude za dobro plađenim pozicijama je kako bi impresionirali đene. Status i novac su alati kojima se mu?karci bore za đensku naklonost. Biti bogatiji zato ?to mora? biti bogatiji kako bi imao ?ansu pridobiti naklonost drugog spola nije mo?.

    U skladu s tim, nije nimalo ?udno da su mnoge marketin?ke agencije ocijenile da (u zapadnom svijetu) đene kroz direktan i indirektan utjecaj imaju kontrolu nad 73% svih potro?a?kih odluka, od malih predmeta i usluga pa do kapitalnih dobara poput ku?a i automobila.

    …?ak i automobilska industrija sve ?to proizvede…proizvede tako da se svidi mu?karcima. Za?to nema ljubi?astih auti, naprimjer? Ok, realno, auti su ko cijepljeni od boja, mo?da i nije neka usporedba, nema tu ni boja za mu?karce. Sve ne? sivo i crno i sivo. I tamno.

    Vidi gore. Kao drugo, svatko ima pravo prebojati auto u boju koja mu odgovara.

    “Ka?u, neko? je davno dru?tvo bilo drugaćije uređeno. Ka?u, ponegdje jo? postoje dru?tva gdje su glavne đene. I ka?u da u takvim dru?tvima stvari drugaćije funkcioniraju.”

    Na?alost, nikada na svijetu nije postojala imalo zna?ajna civilizacija koja bi bila tako uređena, i nikada neđe ni postojati. Dru?tvo u kojemu đene vladaju svime (a najva?nije od svega seksualno??u) ne mođe dugoro?no opstati.

    Svakako, postoje ozbiljna dru?tva gdje se naslije?uje imovina po majćinskoj liniji i djeca nose prezime po majci (npr. Portugal), ali i tamo postoji barem umjerena podjela prava i du?nosti po kojoj je moguđe reći da je ne?to đensko, a ne?to mu?ko. To je zato ?to ta podjela dolazi iz biologije, a ne iz kulture. S druge strane, jedino imalo poznato dru?tvo gdje su uistinu glavne đene je narod Mosuo u Kini, s populacijom od 40 000 ljudi zaglavljenih u bron?anom dobu i izoliranim u neprohodnim planinama. O njima ?u jednom pisati viđe.

    “ćini se” da je izolacija izme?u ovakvih planina jedina stvar koja mođe osigurati opstanak civilizacije kojom vladaju đene?

    Kad kađem pone?to o tome najđe?đe ?ujem da se trebamo boriti za ravnopravnost, mi đene.
    Obi?no ne ulazim u diskusiju. Smatram da sam ravnopravna samim time ?to sam ?ovjek, i ne vidim oko đega bi se trebalo boriti niti ?to bi trebalo dokazivati. Podrazumijeva mi se. Da sam jednako vrijedna kao bilo tko drugi, bez obzira na spol.

    Potpuna legalna ravnopravnost spolova je na cijelom zapadu postignuta prije viđe od pola stolje?a, a u jednom dijelu i prije 150 godina. Ne postoje nikakvi zakoni koji diskriminiraju đene, dapađe postoje samo obrnuti. Najve?a la? feminizma je da je to zapravo samo “pokret koji smatra da đene trebaju imati jednaka prava kao i mu?karci”. Mo?da je to bio prije 50 godina, ali svi ljudi koji danas ćive u nađem zapadnom dru?tvu su odrasli s nekim drugim feminizmom, koji ima sasvim druge ciljeve.

    Sve ovo je ne spominjući neke sitnice kao da đene za ista kaznena djela dobivaju manje zatvorske kazne, da dobivaju djecu i alimentaciju u 85% slu?ajeva razvoda, i sli?ne privilegije koje predstavljaju vrlo jasnu diskriminaciju u korist đena. Feminizam je uspio u tolikoj mjeri da danas đene i dalje ućivaju sve privilegije koristi od toga ?to su đene, a za?tiđene su od nedostataka koje su inađe imale. E pa krasna ti je to “ravnopravnost”.

    Od đena se ođekuje da znaju skuhati, da oćiste ku?u, opeglaju robu, i po mogu?nosti idu i na posao. I malo ?to im ?tedi vrijeme, osim perilice su?a i ve?a. Malo se radi na tome da se nepotrebni i zaglupljujući ku?anski poslovi svedu na minimum.

    Danas gotovo da ne postoji iti jedna đena koja bi bila na ovo prisiljena. Bilo tko tko izjavi da đene spadaju u kuhinju ili da su za “madraca, a ne mudraca” je automatski izgnan iz dru?tva i osramođen. Ako neko ođekivanje i dalje postoji, to je ođekivanje koje opet dolazi iz biologije, a ne iz kulture: jednostavno ređeno. đenska briga za mu?karca je sexy. To nazivamo hraniteljskim instinktom i on je vrlo privla?an mu?karcima. Osim toga, kolićina rada i vremena potrebna za smanjenje ku?anskih poslova se uistinu drasti?no smanjila. Imamo sućilice, mikrovalne, robotske usisivađe, gulilice i blendere, fri?dere, vakuum posude i jo? sijaset drugih stvari koje olak?avaju rad u ku?anstvu.

    ?to je jo? luđe od svega ovoga? đene u pravilu nisu privuđene mu?karcima koji rade ku?anske poslove, i ?to mu? viđe radi ku?anskih poslova kako bi pomogao đeni, to dobiva manje seksa od nje.

    S druge strane, unatrag stotinjak godina su mu?karci ostali bez dobrog dijela svojih obaveza. Naprimjer grijanje. Ne tako davno je mu?ki posao bio osigurati drva za zimu. U moderno vrijeme se uglavnom grijemo na neke druge naćine. Otkad je struje, zapravo, ćivot je za mu?karce postao lakći. Oslobodilo im se ne?to viđe vremena, uz posao.

    Ne ra?unajući one milijune i milijune mu?karaca koji su umrli da bi ?ovje?anstvo moglo ućivati u modernom svijetu. Recimo, gradnja panamskog kanala ko?tala je oko 27500 ćivota (većinom mu?kih) kroz pola stolje?a. I dan danas mu?karci ćine 93% svih smrtnih slu?ajeva na radu. Tko i dalje masovno umire i gubi udove u rudnicima ugljena, naftnim platformama, plinovodima, rafinerijama, tvornicama i sli?nim industrijskim postrojenjima koje proizvode struju? Oooops, mislim da to nisu đene.

    Naravno da je i mu?karcima ćivot postao lakći s napretkom tehnologije, ali te?ko je tvrditi da postoji neka diskriminacija u ovom podru?ju.

    “Ako đena ne đeli djecu zbog karijere, puno teđe nailazi na razumijevanje okoline od mu?karca. Da ne kađem da se takve đene pođesto smatra i nenormalnim, ?ak i bolesnim. I obi?no se ra?una da đe doći k pameti s vremenom.”

    To je zato ?to đene ućivaju mnoge privilegije na temelju toga ?to imaju alat za ra?anje djece. Ako se toga odreknu, ođekuje se da đe biti tretirane kao i mu?karci, dakle kroz prizmu okrutnog natjecanja. No ironi?na je ćinjenica da su đene koje se potpuno posvete karijeri viđe cijenjene od onih izme?u. đene koje potrođe svojih 20 godina plodnosti samo na karijeru i onda se ?ale za?to viđe nema dobrih mu?karaca su one koje najviđe izazivaju podsmjeh.

    Ono ?to je najkomi?nije od svega je to ?to đene imaju dva izbora: ili raditi, ili se udati i pustiti da mu?karac brine za njih, dok mu?karci imaju samo jedan: raditi. I onda su đene diskriminirane?

    A tu je i strah. U mu?kom se svijetu neke đene boje mu?karaca, ali se malo koji mu?karac boji đena. Uglavnom se nekako misli da je to do izvjesne mjere normalno, to da se slabiji spol boji jađega, ali onda opet…mora li to biti tako?

    Krasno, sad straćim đene samim time ?to postojim. ?to mi je ćiniti, amputirati jednu ruku i nogu da bih prestao biti prijeteći? ?to je onda s mu?karcima koji nisu osvojili genetsku lutriju pa su nići ili tanji od prosjeka?

    Kad bi se u fizi?kom obra?unu sreli mu?karac, obi?an i prosje?an i iz nekog razloga nasilan, i đena koja zna koju o samoobrani da li bi tu zaista bilo bitno tko je “slabiji”? Mo?da ponekad, al ne i uvijek.

    Ahhhhh, dobri stari mit o đeni koja pretuđe onu mu?ku svinju koja ju je ?ovinisti?ki napala i pokađe joj da su đene jednako sposobne. Za?to svi ovi postovi o mu?kom svijetu uvijek sadrđe notu osvetni?kog nasilja i “pokazivanja”? Istina, mu?ki feministi (bijeli vitezovi) su u ovom podru?ju mnogo gori od đena, tako da se za ovo ne mođe reći da je trend.

    To nasilje, kojeg je mu?ki svijet prepun, to je ono ?to me smeta. Jer, nasilja je zaista previđe, i ne mislim tu nu?no samo na ratove.

    S jedne strane tvrdimo da ne bi bilo ratova kada bi svijetom vladale đene kao ovdje… a s druge strane tvrdimo da đene mogu u vojsku jer ćine jednako dobre ili ?ak bolje vojnike nego mu?karci. Tko je onda tu lud?

    Zbrkane su mi misli. Posljedica alkohola, jo? jedne stvarce koja je uglavnom rezervirana za tipove.

    Vjerujem da to obja?njava ovaj post, ali ovakve stvari đesto pi?u i vrlo trijezni, vrlo obrazovani i vrlo cijenjeni “stru?njaci”.

    Dru?tveno je neprihvađeno da đena cuga. Svakako ni izbliza prihvađeno kao kad je u pitanju mu?karac.

    Da, zato ?to je opijanje znak manjka samokontrole, a đenski manjak samokontrole mođe imati vrlo lođe posljedice po mu?karca. Stoga su takvi oblici pona?anja mu?karcima urođeno neprivla?ni i pale im alarm da bi đena u pitanju mogla imati vrlo velik broj. No obrnuto ne vrijedi: đene đesto privlaći izraz “pobunjeni?tva” i ekstrovertiranost/hrabrost koju mu?karci dobivaju alkoholom.


    Oćito me patrijarhija naućila da mi ovo bude jo? odbojnije nego pijani tip na podu. Da nije patrijarhije, odmah bih je pohvalio.

    Dakle, ovo je mu?ki svijet. I koliko vidimo, mu?karci u vođenju tog svijeta rade poprili?no usran posao.

    A) Ne, nije. Vidi gore.
    B) đene imaju pravo glasa ve? 100 godina.
    C) Hitler je do?ao na vlast premo?no đenskim glasovima.

    Dosta se narogućim ćim mi na pamet padnu sve one “vje?tice” koje su spaljene jer se nisu pokoravale ?udnovatim pravilima.

    Yay. Zato ?to svi znamo da đene nikada nisu optućivale druge za vje?ti?arenje, to su oćito radili samo ti mizogini?ni mu?karci. I svi znamo da mu?karci nisu nikada bili spaljivani kao “vje?ci”. Na?alost, realnost je sasvim drukćija. Kada gledamo iskljućivo suđenja za vje?ti?arenje, većina ?rtava (75%) bile su đene. No ukupno gledano, većina ?rtava od religijski motiviranih sukoba bili su mu?karci.

    Kađem da vjerujem u zajednicu mu?karca i đene. Jer jedni bez drugih ne mođemo. Jer se nadopunjavamo i nismo kompletni. I tvrdim da mođemo zajedno ućiniti ovu malu loptu usred nepreglednog svemira puno sretnijim mjestom.
    Ali, za to bi trebali jedni drugima vjerovati, po?tovati se, uva?avati i smatrati se jednakima.
    Kako to vrlo rijetko vidim u pojedina?nim slu?ajevima, ćini mi se da je dug put, jako dug, do nekog drugog, nemu?kog svijeta.

    I tipi?ni argument zavr?ava dobrim starim disclaimerom “ali svi smo mi jednaki, iako ovim postom poku?avam diskriminirati mu?karce na svaki mogući naćin.”

    U đemu je problem s ovakvim postovima? Problem je u tome ?to đe netko tko je bio pod utjecajem ovakve propagande bez argumenata poslije donositi politi?ke odluke, zakone i raditi druge stvari koje imaju stvaran utjecaj na ljudske ćivote. Da dru?tvo nije zasiđeno ovakvom vrstom propagande, ne bi tako olako donosilo razne bizarne zakone o kvotama po spolu ili sudske odluke koje ruđe univerzalne pravne temelje. Da ne govorimo o tome da ovakvi tekstovi imaju toksi?an utjecaj na prosje?nog ćitatelja oba spola, koji od njih poćinje gajiti mr?nju prema mu?kom spolu opđenito i postaje patolo?ki nesposoban za ostvarivanje zdrave emocionalne veze s diktatorom, nasilnikom i opđenito krivcem za sve.

    Ah, ali pametni ljudi đe se ophrvati tome i svejedno donijeti ispravnu odluku, zar ne? Na?alost, ne. Ljudski mozak vrlo đesto pati od problema “usidravanja”, tako da ako osoba ne zna ni?ta o neđemu, netko joj prezentira la?ne podatke (npr. “đene su manje plađene”) i zatim taj podatak bude pobijen, osobi đe i dalje podatak kojeg se sje?a ostati nagnut viđe nego pola prema onom la?nom koji je prvi primila. Po ovom principu su funkcionirali svi uspje?ni manipulatori, pa nije ni ?udo da ih je moderni feminizam prigrlio svim silama i time stvorio hrpu neistinitih “svi znaju” tvrdnji koje se ponavljaju opet i opet:

    Ako izgovori? dovoljno veliku la? i nastavi? je ponavljati, ljudi đe s vremenom povjerovati u nju… Ni najbriljantnija propagandna tehnika neđe imati uspjeha ako se ne drći na umu jedan osnovni princip – mora se ogranićiti na samo nekoliko to?aka i ponavljati ih opet i opet.”
    – Joseph Goebbels

    Mu?ki svijete, ako si tu, molim te spasi me od ovog cirkusa!

    Oznake: feminizam, patrijarhija, diskriminacija, razlika u pla?ama, nasilje, civilizacija

  • Etimologija feminizma


    Kako se vrlo đesto pojavljuje pitanje “?to ja to imam protiv feminizma”, dolazi i do zabune o đemu ja to?no govorim. Onaj tamo tip je protivnik feminizma? OMG, koja je to desni?arska konzerva! Mora da potjeđe iz ruralne sredine, slu?a Thompsona i baca kamenje na gay parade! U neku ruku je takva reakcija i razumljiva: naime, ako feminizam shvatimo kao “osnovna ljudska prava”, normalno da je gadljiv bilo tko tko ljudima brani njihova prava.

    No ?to zapravo znaći feminizam? Ovo đe biti samo grubi, brzi seks prikaz, no mislim da đe razlika biti jasna.

    Feminizam 1. vala

    Feminizam 1. vala je feminizam koji se pojavio na samom kraju 19. i trajao do prve polovice 20. stolje?a. Njegovi najpoznatiji aktivisti i aktivistice poznati su kao “sufrađetkinje”. Sufrađetkinje su se zalagale za mnoga, ali ne ba? sva prava od onih koja danas smatramo osnovnim. Prioriteti su bili pravo glasa, pravo vlasni?tva, i pravo naslijećivanja.

    Feminizam 2. vala

    Feminizam 2. vala je feminizam koji se pojavio poslije 2. svjetskog rata i ticao se ne samo postojanja, ve? jednakosti prava. Glavni ciljevi tog feminizma bili su jednakost pla?a i prilika na radnom mjestu, preuzimanje kontrole nad vlastitim tijelom (kontracepcija i abortus), uvođenje “razvoda bez krivnje” (naspram postojeđeg za koji je bilo potrebno dokazati varanje ili okrutnost) te uklanjanje diskriminacije tipa samo-mu?ki fakulteti ili mjesta u kojima je pristup dozvoljen samo mu?karcima (npr. Londonska burza do 1970.).

    Po mom mi?ljenju, 99% prava steđenih feminizmom 2. vala su ne?to najnormalnije i ?to nikako ne bismo smjeli ogranićiti ako đelimo reći da ćivimo u pravednom dru?tvu gdje su svi slobodni i ućivaju jednakost.

    Ipak, mođe se reći da se prve negativne (iako ne nu?no nepravedne) posljedice po dru?tvo pojavljuju u ovoj fazi. Biolo?ki duboko ugrađena đenska hipergamija biva oslobođena pritiska ograniđenih resursa i igra postaje glavni kriterij seksualnog odabira. To vodi patnji velikog broja mu?karaca kojeg je ta promjena uhvatila na prepad, razaranju tradicionalne obitelji, padu nataliteta, strelovitom rastu samohranog roditeljstva, te samo po sebi prijeti demografskoj stagnaciji ili ?ak izumiranju dru?tva. Istodobno je ?ak i moguđe da nimalo nije pridonijelo sreći i zadovoljstvu đena, uzevći u obzir da dana?nja istraćivanja sređe daju najniđe rezultate od kada ih se pođelo provoditi.

    No ipak – tko voli nek’ izvoli. Ako su demografska stagnacija cijena i rast kretenske igre cijena pravednog dru?tva, neka. To smatram velikim ali u kona?nici podno?ljivim problemom. Ne, prava kriza nastaje tek kada se uplete…

    Feminizam 3. vala

    Feminizam 3. vala nastao je pođetkom 80-ih (kod nas 90-ih), te se bavi poimanjem seksualnosti i problemima patrijarhalnog dru?tva. Bolje opisan kao “matrijarhalna tiranija”, feminizam 3. vala viđe se ne tiđe izjedna?avanja prava, ve? izolirane borbe za poseban tretman đena u dru?tvu koji nadilazi nađela jednakosti i pravednosti koja je ostvario 2. val. Taj poseban tretman se manifestira kroz sljedeđe te?nje:

    A) dru?tvo u cjelini se mora prilagoditi đenskim seksualnim preferencijama, bez obzira na biologiju, genetiku, kulturu ili preferencije i prava druge strane (mu?karaca). Klasi?ni primjeri su relativizacija pojma “droljasto”, posramljivanje mu?karaca kojima smetaju varanje, nepouzdanost i licemjerje kao ili “pi***ca” ili “patrijarhalnih i zatucanih”.
    Također, mu?karcima na đenama mora biti privla?no samo ono ?to đene tvrde da im treba biti privla?no, bez obzira na to radi li se o karakteru ili o izgledu.

    B) ćinjenica da biolo?ka vi?a vrijednost omogu?uje đenama dodatne privilegije (đena ima izbor raditi ili biti ku?anica i uzdr?avana, dok mu?karci u pravilu nemaju izbora) se kroz laćiranu i nakaradno protumađenu statistiku prikazuje kao diskriminacija koju dru?tvo treba ispraviti pozitivnom diskriminacijom đena i povla?tenim tretmanom, odnosno diskriminacijom mu?karaca.

    C) uspostavljanje legalnog imuniteta i superiornosti đenskog spola, ?to se opravdava napuhanim podacima o silovanju, nasilju u obitelji i tzv. “drugom uznemiravanju” koje đene trpe kao posljedicu imaginarne “patrijarhije”. Tretman svih mu?karaca kao potencijalnih zloćinaca i a priori krivaca koji moraju dokazivati svoju nevinost kada su optuđeni, umjesto da se slijedi pravni obi?aj da je svatko nevin dok mu se ne?to ne dokađe.

    D) povla?teni tretman đena prilikom razvoda (koji je premo?no iniciran od strane đena, u suprotnosti s popularnim mitom o bezobzirnim muđevima koji zamijenjuju svoje isluđene supruge za mlađe i novije modele) – ne samo da đene dobivaju skrbni?tvo nad djecom u 85% slu?ajeva i 90% alimentacijskih kuna teđe od mu?karaca prema đenama, ve? se i te ćinjenice prikazuju kao nekakva diskriminacija koju treba dodatno pobolj?ati, do te razine da mu?karci poslije razvoda ućivaju legalni status robova.

    E) opđenito ?ovinisti?ko prikazivanje mu?kog roda kao glupljeg, manje hrabrog, manje moralnog, manje korisnog, nasilnijeg i primitivnijeg – dru?tvena prihvađenost isticanja negativnih primjera samo kod mu?karaca i nikada obrnuto. Ođekivano je dru?tveno zgra?anje i prijezir prema nekoj budali koja kađe đeni da “manje pri?a, a viđe ra?a”, no kritizirati obrnuti ekvivalent je danas zabranjeno.

    Kada kađem “feminizam”, mislim prvenstveno na ovaj feminizam 3. vala koji sam opisao. Budući da je on kod nas star oko 20 godina, to znaći da je to za veći dio hrvatske populacije jedini feminizam koji je ikada upoznala. Kako sam to zakljućio? Prosje?na dob hrvatskog gra?anina je oko 40 godina, a pubertet i mogu?nost seksualnog kontakta i oblikovanja definitivnog odnosa prema drugom spolu doga?aju se oko 13 godina. To znaći da je prosje?an ?ovjek proveo ili cijeli ćivot ili većinu ćivota noseći se s promjenama koje je donijeo feminizam 3. vala. 2. val – sve one legalne izmjene koje su nastale do kasnih 80-ih – spadaju u pro?lost koja je relevantna jo? jedino za 60-godi?njake. ?toviđe, radikalne i ?ovinisti?ke ideje feminizma 3. vala nisu iznikle poput gljiva poslije kiđe; naprotiv, korijeni su postojali ve? i pođetkom 20. stolje?a, samo su tada bili u manjini:

    (linkala Cakana)

    Zato, kada god kađem ne?to protiv feminizma, sjetite se da mislim prvenstveno na feminizam 3. vala – degenerirani i neprirodni oblik jednog nekada ponosnog pokreta.

    Inađe, podsje?am da ne drćim da je feminizam 3. vala (aka feminizam) nekakva zavjera. Mislim da je najbli?a analogija njemu neodgojena djevojćica koja iz obijesti baca ku?nog ljubimca po podu jer je to zabavlja, sve dok ne shvati da je ovaj ili podivljao ili jednostavno izdahnuo u tićini.

    Oznake: feminizam, ?ovinizam, diskriminacija, teorija sekskualnog trći?ta

  • Gdje je moja rezolucija?


    Doba je novogodi?njih rezolucija. Stoga su neki nedavnu rezoluciju UN-a proglasili “najboljim darom koji je svijet mogao dati đenama u ovoj godini”. Govorim, naravno, o slavnoj “Rezoluciji Ujedinjenih naroda o zabrani đenskog genitalnog sakađenja (tzv. “đenskog obrezivanja”)”. Time su opet potvrđene dvije kozmi?ke istine:

    A) Borba za bilo ?to u vezi sa đenskim pravima = popularnost, ugled, politi?ki bonus bodovi
    i
    B) Nikoga nije briga za mu?karce; oni su potro?na roba (i po prirodi i po dru?tvu)

    Pobornici kampanje za zabranu obrezivanja đena postigli su veliku pobjedu ovog ponedjeljka, kada je pro?la rezolucija U.N.-ovog komiteta o zabrani đenskog genitalnog sakađenja. đensko genitalno sakađenje je djelomi?no ili potpuno uklanjanje eksternih đenskih genitalija, ili drugo nanođenje ozlijeda đenskim spolnim organima, zbog ne-medicinskih razloga.

    Rezolucija, prihvađena konsenzusom u Glavnoj skup?tini komiteta za ljudska prava U.N., naziva tu praksu ?tetnom i ozbiljnom prijetnjom za psiholo?ko,seksualno i reproduktivno zdravlje đena i djevojćica. Poziva sve 193 ?lanice Ujedinjenih naroda da osude obi?aj, poznat kao FGM (female genital mutilation), i pokrene kampanje za edukaciju djevojćica, dje?aka, mu?karaca i đena o potrebinjegovog iskorjenjivanja.Također sna?no potiđe sve zemlje da donesu i provode zakone koji zabranjuju FGM, da za?tite đene i djevojćice od “ove vrste nasilja”, te da uklone nemogu?nost osude poćinitelja.

    Sa 110 sponzora, gotovo je sigurno da đe rezolucija biti potvrđena od strane pune Glavne skup?tine, od koje se ođekuje da je prihvati oko Nove godine. Iako nije legalno obvezuju?a, rezolucija svejedno odra?ava me?unarodnu zabrinutost i nosi moralnu i politi?ku tećinu.

    U.N. kađe da je 2010. godine oko 70 milijuna djevojćica i đena pro?lo proceduru, a WHO kađe da se svakog dana obrezuje oko 6000. Jose Luis Diaz, predstavnik Amnesty International-a, kađe da je ovo prvi put da se Glavna skup?tina pozabavila ovim problemom. “FGM je za osudu svih nas – da djevojćica ili mlada đena mođe biti pritisnuta i osakađena je povreda njenih ljudskih prava. ?okantno je da to svake godine prođe tri milijuna djevojaka,” rekao je.

    Da vidimo… djelomi?no uklanjanje genitalija zbog kulturnih, religijskih i drugih ne-medicinskih razloga… ni?ta mi ne pada na pamet… hmm…. stvarno ni?ta…. uh…. ?to bi to moglo biti?

    Oh da. U svijetu je 600 milijuna obrezanih mu?karaca, koji su izgubili dio svojih genitalija zbog kulturnih, religijskih i ostalih ne-medicinskih razloga – osam puta veći broj! Gdje je rezolucija za mu?karce? Naravno, sasvim se slađem da bi trebalo zabraniti sakađenje spolnih organa bez razloga, ali to se odnosi na oba spola. Manjak ikakvog spomena druge strane je ono ?to ovu rezoluciju ćini potpuno licemjernom.

    Neki tvrde da je FGM ozbiljnija pojava od samo uklanjanja koćice kod mu?karaca (istina), te da je ekvivalent kastracije (nije istina), odnosno uklanjanja glavi?a ili cijelog spolnog organa. Iako i “blagi” stupnjevi FGM-a (sve viđe od stupnja Ia – clitoral hood removal) izazivaju viđe ?tete od uklanjanja mu?ke koćice, ?ak ni najgori, najbrutalniji FGM stupnja III ne znaći potpuni gubitak spolnih funkcija kao u kastraciji. No koliko ?tete ?to nanosi uopđe nije smisao cijelog pitanja, jer bi to impliciralo da bi obi?aj iznenada postao u redu ako bi se uvijek provodio samo najblaći stupanj obrezivanja. Smisao je:

    Borimo se protiv đenskog obrezivanja jer povrije?uje đenino pravo na svoje tijelo i uklanja joj dio spolnih organa bez ikakvog medicinskog razloga, bazirano samo na predrasudama i praznovjerju (odnosno kulturi ili religiji). U najboljem slu?aju, djevojćica ima sređe i to joj ne uzrokuje nikakvu ?tetu osim privremene boli. U najgorem, izaziva ozljede, seksualnu disfunkciju, traumu ili ?ak smrt. I slađem se da FGM treba biti eliminiran.

    Mu?ko obrezivanje je temeljeno na istim predrasudama i dijeli sve te negativne aspekte. U najboljem slu?aju, dje?ak ima sređe i nije mu se ni?ta dogodilo (osim privremene boli). U najgorem slu?aju, doćivljava komplikacije, trajna o?teđenja ili ?ak umire. Niti jedan roditelj ne bi smio imati pravo mijenjati njegovo tijelo ili ga izlagati takvom riziku, osim ako nije zbog osnovanih medicinskih razloga.

    A rizik itekako postoji! Svake godine, po otprilike 100 dje?aka u SAD-u svake godine umire od posljedica obrezivanja, a broj onih koji imaju trajne negativne posljedice na svojim spolnim organima je zasigurno puno veći. Kako biste stekli perspektivu koliko je velik ovaj broj, u SAD-u godi?nje od SIDS-a (iznenadnog sindroma smrti dojenđeta) umre 115 novorođenih dje?aka. 44 ih umre od guđenja, a dvadesetak u automobilskim nesre?ama. Smrtni slu?ajevi izazvani obrezivanjem, koliko god ukupno gledano bili rijetki, ćine ?ak 2% svih smrtnih slu?ajeva mu?ke dojen?adi u SAD-u (stope su jednake ili veđe u manje razvijenim zemljama i usporedive sa stopama od FGM-a). Sve bi se te izgubljene ćivote moglo spasiti progonom mu?kog obrezivanja jednakim ?arom kao i đenskog. Na?alost, ta tema ne izaziva simpatiju javnosti.

    Ipak, ?to je s koristima?

    A) Neke studije su prona?le da obrezani mu?karci imaju manje spolnih bolesti, a pogotovo HIV-a. Ne samo da je metodologija vrlo upitna; ?ak i da nije, ovo je klasi?an primjer u kojemu se mođe reći da korelacija ne mora znaćiti i uzrok. Moglo bi se raditi jednostavno o ćinjenici da je obrezivanje đe?đe u religioznim obiteljima / zajednicama / dr?avama, gdje je promiskuitet (ili homoseksualnost, koja naravno nije jedini ali je ipak đe?ći prijenosnik HIV-a) nići. Nije mi poznata niti jedna studija koja je prona?la istinsku vezu izme?u ove dvije stvari, poput biolo?kog mehanizma koji ?titi obrezani penis od spolno prenosivih bolesti. Medicinsko govoreći, osim ako ga se eksplicitno ne dokađe, takav koncept je besmislica. Zar je stvarno logi?no da đe, ako trajno ukloni? sloj kođe s recimo svoje ruke, ona postati otpornija na infekcije?

    B) Tvrdi se da obrezani penisi izgledaju ljepđe i privla?nije (nekim) đenama. Ovo je stvarno fantasti?na ideja. Trebali bismo je raćiriti i implantirati plasti?ne grudi svim novorođenim djevojćicama kako bi poslije izgledale privla?nije!

    C) ćisto?a i higijena. Logi?no je da đe svaki dio tvog tijela dobiti infekciju ako ga nikada ne ćisti?. Oćito, zar ne? Vjerojatno ne biste htjeli svom djetetu amputirati ruke umjesto da ga naućite prati ih. Neobrezani mu?karci ionako ne trebaju nikakvu posebnu fazu “pranja koćice” tijekom tućiranja. Ne postoji nikakva korist.

    Pouka cijelog ovog posta dakako nije rastezanje je li gore mu?ko ili đensko obrezivanje (vidjeti komentare). Pouka je da niti jedan roditelj ne bi trebao imati pravu na taj naćin mijenjati tijelo svog djeteta, osim ako se ne radi o eksplicitnoj, jasnoj medicinskoj koristi potrebnoj u tom trenutku. Usporedite obrezivanje s recimo vađenjem angina (tonzilektomijom). Vađenje angina provovi se ako se dijete previđe đesto razbolijeva jer su mu angine đesto inficirane ili prevelike. Postoji vidljiva korist od operacije i jasno je da đe biti negativnih posljedica ako se ne napravi zahvat. ?ak i tada, nikada se ne radi ćisto tako iz obi?aja kod rođenja, ve? samo zato ?to je pođelo uzrokovati jasne probleme. Kada bi netko htio vaditi djetetu angine ćisto iz vlastitog hira, svi bi mu rekli da je lud.

    Svatko ima pravo obrezati se, i mu?ko i đensko. Ali drugi nemaju pravo to ućiniti bilo kojoj osobi, a pogotovo ne malom djetetu. To bi trebala biti osobna odluka.

    U.N. bi u svojoj zaslijepljenosti za rje?avanjem “kriti?nih đenskih problema” trebao otvoriti oći razmisliti o svom licemjerju. Ne mođe se istodobno ganjati za?titu ljudskih prava, a pola svjetske populacije smatrati nedostojnim za?tite vlastitog tijela.

    Oznake: UN, đenski ?ovinizam, penis, obrezivanje, diskriminacija