Zubak com d.o.o.

Tag: seks

  • Kako je Igra promijenila moj ćivot


    Kako je moja knjiga sada vrlo blizu zavrđetka, do?lo je vrijeme slanja grubog rukopisa prijateljima kako bi ocijenili kvalitetu i dali sugestije ?to nedostaje u njemu. Kada knjiga bude u prodaji, odr?avat ?u cijelu stranicu sa svjedo?anstvima ljudi koji su je proćitali, no za sada bih đelio s vama podijeliti ovaj prvi osvrt.

    Pro?lo je samo mjesec dana otkada sam dobio Ignissovu knjigu na recenziju, ali ćini se kao da je pro?lo pola godine. Ne budite zavedeni skromnom najavom sadr?aja na 5. stranici:

    Za ispunjavanje ciljeva ipak mora? biti uporan. Mnogo ljudi uđe u igru, mjesec dana se vrzma po dru?tvu i isprobava dvostruke komplimente, te zakljući da ?to ne radi? i ode. To je potpuno pogre?an pristup. Osobnost, pogotovo dio osobnosti bitan za zavođenje, je ne?to fluidno no ipak ne toliko fluidno da mođe? ođekivati drasti?ni pomak u samo jednom mjesecu. Za oblikovanje nađe trenutne osobnosti bila su potrebna desetlje?a. ?to misli? koliko je potrebno za jo? jednu promjenu?

    Vjerujte, Igniss je ovdje nepotrebno samozatajan. Moje prve zna?ajne promjene pođele su se doga?ati ve? tri dana nakon ?to sam dobio knjigu. Kao prvo, moj glas se osjetno produbio, a moja razina testosterona u krvi je zna?ajno porasla. Imam viđe energije i moj karakter je osjetno opu?teniji i zaigraniji.

    Isprva nisam obra?ao pozornost na to jer sam tog dana imao dogovoren spoj sa zgodnom mladom poduzetnicom kada sam u redu za predavanje porezne prijave promrmljao ne?to ironi?no o birokraciji. Naravno, koristeći nepogrećive upute, a pogotovo izvrsnu liniju za zakljućivanje stvari na stanici 182, prasnuo sam na prvom spoju. Poslije mi je rekla da sam drukćiji od svih mu?karaca koje je ikada upoznala i da nije mogla dođekati da zavrćimo u krevetu. Također, kako je rekla, bio sam super u krevetu i sa mnom je doćivjela orgazam viđe puta nego u posljednje 3 godine zajedno.

    Poslije toga mi je također, nićim izazvana, rekla da ne ođekuje od mene ni?ta ?to bi mi bilo na teret i da, ako mi to odgovara, mođemo biti prijatelji s povlasticama. Morao sam malo razmisliti o ovome jer nisam bio siguran ho?u li imati dovoljno vremena, uzevći u obzir jo? 3 spoja koja sam za sljedeći tjedan ugovorio putem online igre sa stranice 95.

    No to nije bio kraj. S mojim dramati?no unaprijeđenim, Alfa jezikom tijela, đene su se pođele lijepiti za mene kamo god idem. Kada idem u McDonalds i od studentice za pultom naru?ujem hamburger, dovoljno je da svoju Coca-Colu drćim opu?teno uz bokove i nasmijećim se, ali ne previđe, i ona đe mi na ra?unu suptilno zapisati i svoj broj. I ne samo to, moj radar je postao toliko dobar da iz njenog rukopisa mogu odmah zakljućiti ima li zgodnu prijateljicu raspolođenu za seks u troje!

    Zanimljivost, iako mi viđe nije potrebna za samopouzdanje kada imam dobru igru, jest da je moj penis vidljivo narastao. Rekao bih da sam dodao barem 3 cm duljine i 2 cm opsega. Kada uzmem u obzir koliko je ova knjiga ko?tala, ovo je znatno jeftinije rjeđenje nego razne pilule koje ?arlatani nude svugdje po internetu. Osim toga, ova knjiga đe prućiti u?tede na mnoge druge naćine: ne samo da nisam platio ni?ta skuplje od kave i jedne ?aćice vodke na spojevima na kojijma sam bio, ve? su i đene đesto pođele pla?ati za mene, kao da im ćinim uslugu ?to ih zavodim. Mnoge isti?u da sam im dao svrhu u ćivotu koju nikada prije nisu imale.

    Jedna negativna stvar: knjiga je malo previđe intenzivna i mođe ?okirati ?ovjeka svim tim promjenama koje donosi. Ukoliko si prirodno introvertiran tip poput mene, ova neođekivana pozornost mogla bi ti s vremenom postati kao teret i ponekad đe? se pođeljeti vratiti na staro. Ne znam kome ne bi dosadilo stalno osje?ati kako ga đene u prolazu razodijevaju oćima.

    Na primjer, kada na Trgu Bana Jelaći?a đekam tramvaj i suptilno kađem nekom prolazniku da imam puno opcija, barem jedna đena đe se istog trena pođeti skidati i ?aputati da je odmah odvedem u obli?nji Hotel Dubrovnik i seksualno zadovoljim, inađe đe se baciti pod nadolazeći tramvaj. Ponekad zna biti malo naporno, stvarno. Ali gledajući sve skupa, mislim da je jasno da koristi od knjige nadilaze te sitnice.

    10/10. Preporu?am.

    Oznake: igra, seks, knjiga, parodija, umijeđe igre, 1. april

  • Jedina vrsta socijalizma koja nije dopu?tena


    Vjerni ćitatelji su zasigurno uoćili da moji stavovi velikom većinom upu?uju na jednu va?nu stvar. Nisam religiozan, nemam apsolutno ni?ta protiv homoseksualaca, podr?avam dr?avne zahvate u gospodarstvo i progresivne porezne stope, brine me globalno zatopljenje, i jo? mnogo toga.

    Kriti?ari se sla?u: ja sam socijalist.

    Pa ipak, kako se po svojim stavovima o seksualnosti i mu?ko-đenskim odnosima ne uklapam ni u jednu ni u drugu struju, ta objektivna platforma mi daje mogu?nost uo?avanja jedne va?ne nelogi?nosti kod “kolega” ljevi?ara. Naime, socijalizam je vrlo zabrinut oko akumulacije pretjeranog bogatstva u rukama premalo ljudi.

    Nije va?no jesu li ti ljudi do?li do svog bogatstva na po?ten naćin ali svejedno, socijalizam prepoznaje, mnogo toga duguju svojoj okolini i ne mogu zadr?ati sve to samo za sebe ako imaju namjeru dati i sljede?oj generaciji jednake ?anse. Stoga se socijalizam ravna po nađelu “od svakoga po svojoj sposobnosti, svakome po svojoj potrebi”. Lijevo orijentirani politi?ari vole visoke porezne stope na bogatađe, poreze na kapitalnu zaradu, poreze na nasljedstvo, i jo? puno mjera dizajniranih kako bi se sprijećila progresivna koncentracija novca u bilo kojoj manjini dru?tva i stvaranje trajno uspje?nih ili neuspje?nih dinastija (za koje, s druge strane, funkcionalni pogled smatra da su u nekoj mjeri nu?ne za napredak).

    Pa ipak, kada se javlja pitanje akumulacije pretjerane kolićine seksa u rukama premalo mu?karaca, socijalizam ?uti. A ta akumulacija nije nikakva sitnica: najgornjih 2.6% super-Alfa mu?karaca dobiva gigantski kola? od 29% svog seksa koji đene dijele. Najgornjih 5.5% Alfa mu?karaca dobiva ?ak 40% seksa, gotovo polovicu. A najgornjih 28% Alfa (nićih i vićih) mu?karaca – jedva viđe od đetvrtine – dobiva nezamislivih 78% seksa. Onih ostalih 72% manje uspje?nih mu?karaca kolje se za mrvice koje padaju sa stola – 22%.

    Za usporedbu, u prili?no nejednakim dr?avama poput SAD-a, najimu?nijih 1% ku?anstava na vrhu kontrolira 40% ukupnog bogatstva, a 25% najimu?nijih kontrolira 87% ukupnog bogatstva, i to smeta svima. Ogromna većina civiliziranog svijeta smatra da je to nedopustivo i neodrćivo.

    Jo? jednom molim da uoćite sli?nost: (1% ku?anstava -> 40% novca) ~ (2.6% mu?karaca -> 29% seksa), (25% ku?anstava -> 87% novca) ~ (28% mu?karaca -> 78% seksa).
    (naravno, oni koji dobivaju najviđe novca nisu nu?no oni koji dobivaju najviđe seksa, iako korelacija postoji)

    Jeste li ve? prestali buljiti u nevjerici? ?ak i ako se uzme u obzir da su kod nas ekonomska i seksualna nejednakost trunku manje nego u SAD-u, situacija je i dalje alarmantna. Na svu sre?u, ja imam rjeđenje:

    Budući da je kvalitetan i redovan seks vitalan za emocionalno zdravlje ljudskih bi?a, utemeljit đemo spomenuto ministarstvo (ili zavod, kako bismo bili dovoljno u duhu socijalizma) za seksualnost. Spomenuta ustanova đe u svakom gradu ili gradi?u imati svoje podru?nice u kojima đe zgodne, privla?ne, mlade prostitutke (oba spola, ne naravno – ne budimo seksisti!) pru?ati besplatne ili pristupa?ne seksualne usluge svim zainteresiranim gra?anima.

    Naravno, ovo bi trebalo i financirati. To bismo postigli uvođenjem posebnog poreza za seksualnu jednakost kako bismo mogli pla?ati sve te prostitutke, a ako ne bi bilo dovoljno prostitutki ili dovoljno prostituki odgovarajuđeg izgleda, donijeli bismo odredbu da glumice, estradne pjevaćice, modeli i manekenke moraju također sudjelovati. Dobrovoljno, naravno, osim ako ne đele platiti kaznu ili ići u zatvor. Sasvim je razumno da treba rijećiti gorući problem seksualne nejednakosti, te omogućiti pravedniju raspodjelu seksualnih dobara i onima koje priroda nije obdarila dovoljno da bi ih imali u trenutnom sustavu.

    Ne moram ni napominjati da je ovakvo rjeđenje fantazija. Iz nekoga razloga, seksualni ultra-kapitalizam je jedini oblik nejednakosti koji socijalizam dopu?ta. Diskrimira se invalide? Oh ne! Nemamo odvojene zahode za trans-spolne pojedince? Izgradit đemo ih! Djeca iz siroma?nih obitelji pate jer nemaju za zubara? Dat đemo im besplatno zdravstveno. Nejednakost prihoda mu?karaca i đena? Moramo to hitno rijećiti! Ali kada dođemo do toga s kime đene spavaju i kome daju svoju neizmjerno vrijednu mladost, plodnost i ljepotu, iako bi takav program bio konzistentan sa svim drugim oblicima socijalne politike, iznenada nastaje muk.

    Feminizam se đesto predstavlja kao pokret za jednakost, te prirodni prijatelj ljevice i socijalizma, no pravednost nije pravi cilj feminizma. Cilj je samo đenama osigurati potpunu, bezkompromisnu autonomiju u svakoj sferi ćivota. Vidimo kako se to manifestira u slu?aju đena koje imaju legalno pravo bilo kojeg mu?karca strpati u zatvor sa samo par rijeći, ili na obiteljskim sudovima gdje majka dobiva skrbni?tvo u gotovo 90% slu?ajeva, a otac robovlasni?ki odnos u obliku alimentacije. Cilj feminizma je stvoriti svijet u kojemu je đena uvijek u pravu, bez obzira na okolnosti.

    U osnovi, poput robota u sci-fi filmovima, feminizam je kao onaj odvojeni komadi? koda ugrađen u samu sr? socijalizma koji ima pravo u bilo kojem trenutku nadja?ati njegove temeljne pretpostavke. Kao ?to su strojevi u Matrixu nekako uspjeli nadići ono Asimovljevo pravilo da neđe nikada nanositi ?tetu ljudima, tako i feminizam isklju?uje i uklju?uje nađela socijalizma kako i kada god mu odgovara. Stoga je i ideja o ministarstvu seksualnosti koje đe ublaćiti razorne razlike koje danas nastaju izme?u seksualno uspje?nih i neuspje?nih samo puka fantazija, koja ne samo da nije na pameti niti jednog lijevog politi?ara, ve? bi i odmah bila progonjena kao poticanje silovanja ili napad na đenska prava.

    Naravno, ne treba se zanijeti i promatrati to kao neku zavjeru. Nije to nu?no rezultat zlobe. Najveći dio onih koji bi mogli to napraviti jednostavno nema pojma o stvarnom svijetu i naslijepo ponavljaju neku varijantu kliđea da “mu?ki isto vrte cure” ili o?ajni?ki poku?ava “pravedno raspodijeliti krivnju za trenutne probleme” (vidite?) umjesto da pogleda lako dostupne podatke o seksualnom trći?tu.

    Drugi dio mo?da nije ćista zloba, ali svakako je tragi?an jer znaći da se neđe ni?ta promijeniti sve do kona?nog kolapsa. Naime, kada malo razmislite, tko najviđe profitira od seksualne fontane feminizma? Pogodili ste, privla?ni, alfa mu?karci. Oni koji su ve? privla?ni i ućivaju u svim koristima koje im je donijeo trenutni sustav itekako imaju interes odr?ati ga, odnosno nemaju nikakvog interesa za promjenama. ?toviđe, ?aliti se na trenutni sustav znaći implicitno priznati da si seksualni gubitnik. Izuzev mo?da brige za opstanak civilizacije dok sjedi? pored bazena i pijucka? piđe promatrajući atomsku gljivu, podrazumijeva se da su svi koji se ?ale na feminizam seksualno frustirani, ogorđeni Beta tipovi. Ona manjina koja je od feminizma profitirala nije blesava da ide rućiti sustav koji joj ide u korist, ?ak ni ako je sustav dugoro?no neodrćiv.

    Kada bolje razmislimo, za?to bi iti jedan mu?karac s dobrom igrom bio protiv feminizma? Taj pokret mu nije donio ni?ta osim koristi. Dobiva prakti?ki neograniđenu kolićinu neobaveznog seksa, plus mogu?nost vezivanja ako ga ikada pođeli, i sve to bez ikakvog ulaganja (đene su danas financijski neovisne i ne treba potroćiti ni kunu na seks). Ne, promjena nikada neđe doći od strane Alfa tipova jer trenutno ućivaju poput tajkuna u doba tranzicije. Neđe doći ni od đena, budući da su đenski biolo?ki obrasci seksualnog pona?anja (neograniđena mogu?nost izbora izme?u progresivno viđe Alfa partnera) danas dru?tveno va?niji od potreba Beta mu?karaca. Potrebe Beta mu?karaca nemaju nikakvu tećinu, zato ?to bi zadovoljavanje tih potreba ili ugrozilo bogatstvo koje trenutno ućivaju Alfe, ili ugrozilo đensko pravo izbora.

    To je jednostavna ra?unica koja se aktivira kada god me netko optući da sam ja protiv feminizma (tj. prava đena). Nisam uopđe protiv prava đena, a i protiv feminizma je samo moj mozak. Moj penis, s druge strane, obo?ava feminizam i ne mođe ga se zasititi.

    Na?alost, moj penis jo? nije naućio koristiti tipkovnicu i mi?a. Ako ikada naući, Igniss đe se iznenada pretvoriti u najgorljivijeg pobornika feminizma kojeg ste ikada vidjeli. Iako nisam ni blizu hedonisti?kog ćivota nekih urođenih igra?a, imam neograniđenu mogu?nost izbora i garantiran mi je ćivotni stil ispunjen s viđe hedonizma nego ?to đe većina mu?karaca ikada iskusiti. No kako je moj mozak usmjeren u budu?nost i stalo mu je do drugih ljudi viđe nego do samo zadovoljavanja donje glave, shva?am da je ista ideologija koja omogu?ava trenutnu ućivanciju ućinila neizmjernu ?tetu drugim mu?karcima, civilizaciji, i, na kraju krajeva, đenama.

    *trgne se* “Vi socijalno neosjetljivi debili, za?to sjedite tu i ćitate takve budala?tine? Mar? natrag na proteste protiv tajkuna s Wall Streeta!” *pucketanje bi?a* “Idemo! Jeste li ljudi ili niste?”

    Oznake: seks, feminizam, seksualno trći?te, alfa, beta, prostitutke, đene

  • Vodi? za odabir supruge (Dio drugi – Kriteriji)


    Unato? mojoj poraznoj ocjeni isplativosti braka u prvom dijelu, vjerojatno i dalje me?u vama postoje oni koji bi se htjeli ođeniti i smatraju to plusom u ćivotu. Pa dobro, kada ve? đelite zaigrati ruski rulet, pomoći ?u vam da otkrijete u kojem se pretincu nalazi metak.

    Poćinjem od pretpostavke da si pođeljan ali (barem dijelom) Beta mu?karac koji bi se htio skrasiti. Ako si toliko Alfa da ti redovnice diskretno pokazuju grudi dok prolazi? pored njih i smijeđe se, ili ućiva? u svom gigantskom haremu, onda ne vidim ?to đe ti brak. Ućivaj! Nadalje, pretpostavljam i da su ve? ispunjene osnovne pretpostavke braka:

    – zaljubljen si u nju do ućiju (i ona u tebe)
    – imate dobru kemiju
    – seksualno ste si privla?ni i radite na odr?avanju istoga (i karakterno i dr?anjem tijela u formi)
    – ona posjeduje osnovne ćivotne vje?tine (kuhanje, odr?avanje kuđe, briga o drugima, upravljanje novcem…)
    – ona posjeduje volju da upotrijebi navedene vje?tine zbog drugih (hraniteljski instinkt)
    – imate kompatibilan svjetonazor i pogled na obitelj, religiju, odgajanje djece, interese i sl.

    I kona?na pretpostavka: ona spominje brak. Iako su mu?karci ti koji formalno zaprose đenu, đene u pravilu prve “neslu?beno” istra?uju teritorij, najđe?đe pitanjima tipa “kamo vodi na? odnos?” zaćinjenima osje?ajem ?urbe. Nema potrebe da te takvi razgovori uplađe. Umjesto toga shvati da ima? jedinstvenu priliku da sazna? kako bi mogla izgledati va?a bra?na zajednica. Ona te (na jedan ili drugi naćin) priti?đe o toj mogu?nosti i voljna je pri?ati o tome bez “awkward” (mrzim tu rije? btw) osje?aja u zraku. Iskoristi to!

    Dakle, poćinje? s neutralnim stavom “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”. I kređe? s intervjuom* kojim đe? dobiti bolji uvid u njene moralne osobine o kojima đe ovisiti sudbina vađeg braka, budući da nikakvih eksternih faktora viđe nema. Mislim da je vrlo va?no obratiti pozornost na ovakve detalje naspram samo zaljubljenosti, kako ne bi u svom ćivotu propustio kvalitetne đene koje si trebao ođeniti, isto kao ?to đene rutinski odbiju mase dobrih de?kiju oko njih pa se sada pitaju “gdje su svi dobri mu?karci”.

    * kada kađem intervju, ne mislim na to da je posjedne? ispred sebe i bombardira? pitanjima. Osim ako ne igrate bocu istine, nema naćina da se tako ne?to doima prirodnim. Jednostavno, svaki put kada se povede razgovor o ovoj temi, skrene? pa?nju na nekoliko tema i izvuđe? koliko mođe? informacija.

    Pitanja A: ?to ona ođekuje od braka? ?to đe? ti dobiti ako je ođeni??

    1. Koje su du?nosti mu?a, a koje đene?

    To?na distribucija nije toliko va?na koliko usporedivost broja i tećine du?nosti svakog od vas. Recimo, ako samo jedno od vas radi, podrazumijeva se da druga strana u potpunosti brine o kući i djeci. Ako oboje radite, ođekuje se da đete se oboje baviti ku?anskim poslovima i djecom (iako bih rekao da je ?ak i u tom slu?aju đenin opet dio malo veći od 50%, no to sam samo ja).

    Treba paziti na to izra?ava li averziju prema rutinskim poslovima u braku, kao ?to su kuhanje ili spremanje. Pravedna raspodjela poslova je jedna stvar, ali ako tvrdi da joj je to ispod ?asti ili da je to poni?avajuđe za đene, to je prvi alarm na hr?ka. Stupaj oprezno.

    Isto tako, obra?aj pozornost na velićinu popisa. Ako joj je vrlo lako izrecitirati veliki popis za mu?a, ali se ne mođe sjetiti skoro niđega kod đene, ili ako smatra loćim da đena ima du?nosti, trebao bi se zabrinuti.

    2. Koja je najbolja stvar u vezi braka?

    Odgovor bi trebao biti ili ne?to ?to vi trenutno radite i u đemu ućivate, ili to da đete zauvijek biti zajedno, ili da đete imati djecu ili tako ne?to.
    Loći odgovori su prsten, vjen?anje (kao ceremonija), zavist drugih ljudi i sli?no ?to upu?uje na to da je viđe zanima brak kao statusni simbol nego kao cijeli ćivot s tobom.

    3. Hođe li uzeti tvoje prezime?

    Ozbiljno bih se zabrinuo ako bi đena inzistirala na tome da ne đeli moje prezime, bez obzira na to je li njen razlog slu?ajnost, estetika, profesionalni ćivot ili emancipacija. To je dio bra?ne tradicije, bra?nog modela donođenja odluka, te pogotovo va?an dio prepoznavanja ćinjenice da ti preuzima? mnogo veći rizik od nje. ?toviđe, zadr?avanje vlastitog prezimena, iako se smatra dijelom feminizma, uopđe ne nastavlja nekakvu “đensku lozu”, ve? samo stavlja mu?ku lozu njenog pretka ispred tvoje.

    Istini za volju, ovo je sitnica. Ako su druge stvari dobre, prezime je samo detalj. No ako grlato inzistira da joj je to poni?avajuđe ili tako ne?to, bolje da zna? u ?to se upu?ta?.

    4. ?to ako se tebi “hođe”, a njoj ne? ?to misli o “đenskoj du?nosti” (i obrnuto)?

    Malo sam se dvoumio oko ovog pitanja jer znam da đe izazvati lavinu napada da sam silovatelj i tko zna ?to sve ne, ali ipak je bitno. Brak je u svojoj i svjetovnoj i religijskoj osnovi institucija koja ure?uje prvenstveno pitanje seksualnosti, tako da se ipak mora znati kako đe to izgledati.

    Ovo pitanje daje odgovor na njen opđeniti altruizam – koliko je voljna zadovoljiti tvoje potrebe ?ak i ako joj se ne da – te njenu percepciju mu?ke seksualnosti. Ako na to gleda kao na ne?to bizarno, primitivno i nepotrebno, imat đe? problem, pogotovo kada frekvencija seksa u braku opadne na otprilike jednu trećinu ili ?ak petinu one prije braka (“đene su manje seksualne” nije izgovor, jer iako jesu opđenito, s partnerom koji je normalno uzbu?uje to nije tako velika razlika). Osim toga, za mu?karce seks jest izraz ljubavi. Kako bi se ona osje?ala kada bi imala mu?a koji je ne đeli grliti ili maziti i govoriti joj da je voli?

    Naravno da se ne ođekuje da se seksate kada god to pođeli?. Ako nije od volje, ljuta je, umorna, bolesna ili ?to ve?, sve je to u redu dok god ne prelazi u zanemarivanje tvojih potreba. Ono ?to đeli? istjerati iz brloga je potencijal za kori?tenje seksa kao oru?ja i manipuliranje tobom preko uskraćivanja seksualnog zadovoljstva. Isto se odnosi i na klasi?no “spavanje na kau?u” – ako je ona ljuta, neka ona spava drugdje, a ne ti.

    Pitanja B: ?to misli o razvodu?

    1. Koji su po njoj prihvatljivi razlozi za razvod?

    Popis dozvoljenih odgovora je vrlo kratak: nevjera, nasilje, trajna i ?tetna ovisnost tipa alkoholizam, droga ili kockanje… i to je to.
    Loći odgovori uklju?uju “nisam sretna”, “ljubav je izblijedila”, “udaljili smo se”, “to viđe nije to” i sli?ne stvari koje upu?uju na to da đe te se rijećiti iste sekunde kada doćivite neki problem ili upozna nekog privla?nijeg od tebe.

    2. ?to misli o posljedicama razvoda na djecu? ?to bi rekla djeci o nećijem razvodu?

    Postoji brdo dobro utemeljenih dokaza da je samohrano roditeljstvo u prosjeku razornije za djecu od svega osim najgorih (npr. nasilnih) brakova. Racionalizacija tipa “bolje je za djecu da se razvedemo nego da se sva?amo” ili “ponekad se tate i mame jednostavno prestanu voljeti” bi te trebala uplaćiti.

    3. Je li voljna osućivati raskalađeni razvod?

    ?alosno je koliko je super-lako danas pronaći primjer ovako neđega, tako da mislim da je Marijana ?vrljak dobar test. Samo spomeni tako ne?to u razgovoru i vidi njenu reakciju. Ako osje?a potrebu braniti takve slu?ajeve, pogotovo argumentima tipa “mo?da ju je on tukao” ili “tko zna koliko je ona toga pretrpila od njega”, postoji veliki problem. Bi li oti?la na drugo vjen?anje takve đene? Cijelo dru?tvo đe tvoju suprugu nagovarati na raskalađeni razvod; mora u sebi imati moralni kompas koji osu?uje takve stvari ili bi se lako mogla povesti za njima.

    Ostala pitanja (C):

    1. Kakvo je njeno dru?tvo (prijatelji i u?a obitelj), i kakve joj primjere i savjete daju?

    Kako danas ćivimo po sistemu, “?aba vidjela da konja potkivaju pa i ona digla nogu”, postoji solidna ?ansa da đe tvoja supruga imati prijateljice ili ?lanove obitelji koji su donijeli neke pogre?ne odluke. ?to misli o tome? Je li voljna slijediti ono ?to sama odlući i oduprijeti se loćim savjetima i primjerima? Ako je vrlo podlo?na utjecaju okoline (i ako je okolina lo?a), moglo bi biti problema.

    2. ?to misli o feminizmu i smatra li se feministicom?

    Kako sam jednom rekao, malo feminizma u đeni nije kraj svijeta. Ali va?no je da prepoznaje samo pozitivne ciljeve i u umjerenim razmjerima, to?nije da se brine o stvarno potlađenim đenama u Africi, a ne o percepciji drolja u Hrvatskoj. Ako smatra da je opđenito potlađena, misli da je “đene zara?uju manje” nekakva nepravda koja je osobno dira, ili se identificira kao feministica, postoji velika ?ansa da đe pasti pod utjecaj ideologije i u stvarima koje se ti?u vas dvoje.

    3. Kakav je njen stav prema neobaveznom seksu? ?to misli o “dvostrukom standardu”?

    Ne kađem da bi te njen broj trebao odvratiti od đenidbe, pogotovo zato ?to su djevice (i jo? u tim okolnostima) danas zastra?ujuđe rijetke, ali stav je također va?an. Recimo, ne bi bilo dobro da neobavezni seks shva?a kao ne?to zabavno ili pozitivno. Ako je napravila koju gre?ku u redu, ali ne bi bilo dobro da to racionalizira tako ?to tvrdi da je “od toga postala osoba koja je danas” ili sli?ne gluposti.

    Ovo pitanje ne bi smjelo biti postavljeno kao ne?to osu?ujuđe, naprotiv. Ne mođe? ođekivati da poznaje biolo?ke postavke dvostrukog standarda, tako da je ve? gotovo idealan odgovor da izrazi gađenje promiskuitetom opđenito. Pogre?an odgovor je poku?aj pravdanja promiskuitetnih đena (i samo đena), pogotovo zbog “loćih de?kiju koji su ih iskoristili”.

    ?to vi mislite? Ođenjeni i/ili razvedeni mu?karci pogotovo, va? uvid je pogotovo cijenjen bez obzira na stav.
    p.s. komentari o tome isplati li se uopđe đeniti spadaju u prvi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, ljubav, seks, feminizam