Tag: religija

  • Cure koje vole kretene 10: Jackpot potroćila na izvlađenje dilera iz zatvora


    Dragi ćitatelji, pro?lo je puno vremena od posljednjeg izdanja vađeg omiljenog serijala, “Cure koje vole kretene”. Jednim dijelom se to dogodilo zato ?to sam bio vrlo zaposlen i zato ?to je bilo puno drugih zanimljivih tema, no glavni razlog je bio to ?to sam za jubilarno deseto izdanje htio imati neku uistinu spektakularnu temu.

    Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim Marie Holmes iz Sjeverne Karoline, SAD-a.

    DOBITNICA SUPER-LOTA POTRO?ILA 9 MILIJUNA $ NA ZATVORSKU JAM?EVINU SVOG DE?KA… DVAPUT

    26-godi?nja Marie Holmes iz Sjeverne Karoline, SAD-a, odlućila je primiti dobitke iz jackpota na super-lotu u iznosu od 188 milijuna dolara u jednokratnoj isplati, ?to znaći da joj je isplađeno 127 milijuna. Nakon poreza, neto iznos bio je 88 milijuna $. I, iako je Holmes izjavila da planira pokriti dugove, dati dio svojoj crkvi i uspostaviti zaklade za edukaciju svoje djece, svoje bogatstvo je upotrijebila za ne?to sasvim drugo.

    Uskoro nakon osvajanja jackpota, Holmes je platila jamđevinu od 3 milijuna dolara svom de?ku, Lamarru McDowu. McDow je bio u zatvoru pod optu?bama za dilanje droge. McDow je optuđen nakon ?to je istraga u njegovom posjedu otkrila preko 8 000 vrećica heroina.

    Unato? tome, Holmes je također zavrćila iza ređetaka. Pro?log mjeseca, policija je posjetila njen dom kako bi uhitila McDowa koji je povrijedio uvjete svoje jamđevine nejavljanjem u policijsku postaju. Policajci koji su tom prilikom pretraćili ku?u su kod McDowa otkrili pi?tolj, a u kući manju kolićinu droge.

    Ona je zatim platila dodatnih 6 milijuna $ kako bi opet izvukla McDowa iz zatvora. Ovaj put je pu?ten s prikađenim ure?ajem za GPS prađenje.

    Mislim da smo upravo saznali monetarnu vrijednost dobre igre: 9,000,000.00 ameri?kih dolara. Zvući dobro, zar ne? Beta tipovi u zapadnim zemljama pla?aju veđere isluđenim, debelim samohranim majkama (ponavljam se, op.a.) kao uzaludan poku?aj spasa iz godina prisilnog celibata, a ovaj kriminalac bez novći?a u dđepu dobiva na dar 9 milijuna $, ljubav i vrući seks od (za?udo) vitke 26-godi?njakinje, te vjerojatno i ne samo nje.

    Tko je rekao da se igra ne isplati? Ve? sama ćinjenica da đe? prestati rasipati vrijeme i novac na nekvalitetne đene ćini uđenje igre nemjerljivo vrijednom. 9 milijuna dolara, ako ih đeli? uzeti, je samo dodatni bonus.

    Ali đekajte, to nije sve:

    Iako svakako mođemo propitkivati Holmesine izbore i mu?karaca i pona?anja, nemamo nikakvo pravo govoriti joj ?to raditi sa svojim novcem.

    Moralno bankrotirana filozofija slobodarstva (pardon, libertinstva rolleyes ) manifestira se to?no u obliku koji sam opisao u pro?lom ?lanku. Yep, mođemo “propitkivati” (kako uljudan, bezli?an izraz, op.a.) ovu đenu, ali nemamo pravo reći joj ?to bi trebala napraviti.


    Svaki prozor za sebe, u zajedni?koj misiji ruđenja građevine
    Izvor slike

    A za?to ne? Zar đe se svijet urućiti ako dođetam do nje i kađem joj: “Marie, oprosti ali ti si poludjela. Nije dobro ni za tebe ni za druge (a pogotovo za tvoju djecu) troćiti svoje bogatstvo na tog tipa. Ti za njega predstavlja? samo jedan koristan objekt i grdno se zavarava? ako misli? da đe ti on to uzvratiti kada se ti nađe? u nevolji. Uloći taj novac u banku, fondove i zlato, upotrijebi vrijeme koje ti je oslobođeno za ćitanje, vje?banje i zdravu prehranu, te odvedi svoju djecu negdje na skromno ali pou?no ljetovanje.

    Također, njegovim osloba?anjem uzrokuje? bankrot i zatvaranje tisu?a drugih crnaca koji đe sutra nastaviti kupovati drogu i oru?je od njega. Ako te nije briga za sebe, barem uzmi u obzir ?to đe se dogoditi drugima.”

    Eto, rekao sam. Je li netko ozlijeđen, o?teđen ili uskrađen za ne?to? Je li nebo palo na mene? Jesu li detonirala skladi?ta atomskih bombi zakopana diljem svijeta? Je li se digao tsunami i poklopio mene, megalomanskog zlikovca koji sam se usudio porućiti joj ?to joj je ćiniti? Ne, naravno da nisu!

    Svijet je i dalje tu, Marie je i dalje ćiva i zdrava, a hođe li ona poslu?ati dobronamjeran savjet ili neđe je njena stvar. Ali ja imam pravo reći joj ga, i oni koji to negiraju su u ovom slu?aju pravi zlikovci, ni?ta drugaćiji od ?ovjeka koji svom pijanom prijatelju da jo? jedno piđe i posjedne ga za volan bijesnog automobila.

    Ako postoji jedna stvar koju ne podnosim, onda je to tendencija ljudi da broje tući novac. Bez obzira na to tko je ta osoba (hm hm, ?ak i uprava Goldman Sachsa? op.a.). U pravilu se previđe bavimo time ?to rade drugi ljudi. Ona je potpuno u pravu kada kađe da mi nemamo koristi od svoje percepcije da ona rasipa novac, pogotovo zato ?to on nikada nije ni bio na?.

    Kako ne koristi? Ako ona kao rezultat mog (ili nećijeg drugog) savjeta s tim novcem ućini ne?to drugo, ?ak i da ga razbaca po ulici, neđe li to objektivno biti bolje i za nju i za njenu okolinu? ?ak i ako sam u krivu i moj savjet nije koristan, koja je ?teta ućinjena time ?to sam ga dao?

    Ako Holmes đeli potroćiti svoje novosteđeno bogatstvo na mu?karca koji ulazi u i izlazi iz zatvora, to je njena odluka. Kada bi neki od nas bili iskreni prema sebi, i također imali 3, 6 ili 9 milijuna dolara na bacanje, i mi bismo vadili svoje bli?nje iz zatvora. Istinu govoreći, lako je klimati glavama i upirati prstima u gađenju i osućivanju, ali svi smo mi ćinili lude, blesave ili ?ak skupe stvari u ime ljubavi.

    Pa nisu sve lude stvari poćinjene u ime ljubavi jednake niti zahtijevaju istu razinu planiranja izvedbe i otklanjanja moralnih nađela koja bi im stajala na putu!


    Tipi?na “luda stvar u ime ljubavi”
    Izvor slike

    Postoji velika razlika izme?u “odnio sam cvijeđe curi koja to nije cijenila”, “spavala sam s bivćim koji me nije volio”, i “potroćila sam 9 milijuna $ na osloba?anje okorjelog kriminalca drugi put za redom (i to ne “kriminalca” koji je mo?da pućio jedan joint i nepravedno zavrćio u zatvoru, ve? dobro organiziranog dilera te?kih droga koji je uni?tio nevjerojatan broj ćivota)”.

    To ?to svi mi grijećimo nije izgovor. Dobri (moralno) i sretni (osobno) ljudi su oni koji grijeđe malo ili povremeno, te ih te pogre?ke bole a zli i nesretni su oni koji grijeđe katastrofi?no i uporno i nimalo ih nije sram zbog toga.

    Jo? jedan zabrinjavajući aspekt ove priđe je Marijin komentar na cijelu pri?u, koji nam pokazuje da je (kr??anska) religija duboko inficirana feminizmom i tezama potpuno suprotnim od biblijskih:

    ?Ono o đemu se svi morate brinuti su svoje pare, a ne kako ja troćim svoje, kako vam to svima koristi? I ne on nije diler ili korisnik droge ali ?ak i da je, tko ste vi da sudite ikome? Ja ?u se moliti za sve vas jer vam oćito treba… pri?ali su o Isusu pa me ne ?udi ni da pri?ate o meni ali blagoslovljeni svi bili.?

    Ona se ovdje poziva na poznatu Isusovu izjavu:
    “Neka prvi baci kamen onaj tko je nevin”

    Naime, znađenje te izjave je ovo i samo ovo:
    “?ovjek treba ćivjeti idealan ćivot po Bo?jim zapovijedima, ali kako je on samo ?ovjek to nikada nije u potpunosti moguđe, te mu stoga prućite razumijevanje.”

    A Marie to perfidno izvrđe u ovo:
    “Ne postoje ni idealan ćivot ni Bo?je zapovijedi, te me stoga nemate na osnovu đega osućivati.”

    Kona?ni rezultat: besramno, farizejsko, destruktivno, nihilisti?ko izvrtanje bibilijskih poruka, te provlađenje lika Isusa kroz blato.

    Kolega Heartiste u svom osvrtu dodaje ovaj zabavan komentar:

    Naravno, tu je i pogled s rasne strane. Vrlo je impulzivno potroćiti 9 milijuna $ na jamđevinu nekog kretena, te đe u usporedbi s tom impulzivno??u bijela ili azijska đena vjerojatno donijeti manje impulzivnu odluku. Recimo da bijela đena sli?nih osobina ne bi pljunula viđe od 4 milijuna dolara, a azijska ne viđe od 200 dolara.

    rofl

    Ne mogu je li to do rase (jer ovakvih slu?ajeva ima i kod puno bijelih đena) – osobno vjerujem da je viđe do ameri?ke kulture, ali Heartiste je u pravu. Istina je da je malo skupina na svijetu toliko impulzivno kao afroameri?ke đene. Feminizam i rasisti?ka trvenja pridonose narcisoidnosti, a obilni socijalni transferi garantiraju odsustvo posljedica svojih odluka. Rezultat te kombinacije je otrovna i te?ko rjećiva mje?avina koju vidimo na djelu u doga?ajima iz ovog ?lanka, te koja bi skoro svakoga tko odraste u takvoj okolini (pa tako vjerojatno i mene) pretvorila u razmađeno deri?te.

    Stoga za ovaj incident nisam sklon kriviti rasu, ali to me, kao ni bilo koju drugu normalnu osobu, ne smije i neđe sprijećiti u osudi istoga. Nazdravlje!

    Oznake: SAD, cure koje vole kretene, narcisoidnost, religija, priđe sa seksualnog trći?ta

  • Vje?na impotencija nepopustljivog slobodarstva


    Naletio sam na ovu misao vezanu za pro?li ?lanak, gdje je opozicija ograni?avanju abortusa uobliđena kao apel na slobodu prije svega:

    Sve droge, gay brakovi i ostalo bi trebali biti u potpunosti legalizirani. U osnovi, osim ako ne ?teti? nekome drugome ili ih sprje?ava? u kori?tenju vlastitih sloboda, mora? imati slobodu raditi ?to god đeli? i vlada se ne smije mije?ati u to.

    ?alosti me ?to to moram reći, ali ova vrsta utopijskog libertarijanskog razmi?ljanja je besmislica. Gledati na slobodu kao na najzdravije sredstvo za ostvarenje dobrobiti je jedna stvar; gledati na slobodu kao na samu sebi svrhu je samopora?avajuđe. đelim ti puno sređe s tvojim slobodarskim rajem koji đe se neminovno pretvoriti u raspa?oj i kaos zato ?to si uporno odbijao imati barem nekakve norme pona?anja.

    Siguran sam da đe ti tvoj sin biti zahvalan kada ga u ?koli budu ućili da je bivanje jednim od milijun beta orbitera svakodnevna zabava koja ne ?kodi nikome, a tvoju kđer obogate idejom da viđestruki seksualni partneri i abortusi nisu ni?ta stra?no. Te stvari ne nanose ?tetu nikome, zar ne? Sve je super! Malo najosnovnijeg usporećivanja ishoda (bilo pojedina?nih bilo dru?tvenih) bi ti moglo ukazati na to da neograniđena slobodarnost nosi sa sobom i neke posljedice, ali tebi je zbog takvih stavova “?to bilo bilo” i “daj ?to da?” zabranjeno razmi?ljati o tome, a kamoli prosućivati na temelju toga.

    Iako on nije nu?no vezan za religiju ili odsustvo religije (jer je sposobnost kriti?kog razmatranja i prosućivanja okoline urođena svim ljudima), ovakav samo-pora?avajući naćin razmi?ljanja je ipak najđe?ći kod ateista, pogotovo fanati?nih ateista koji od toga prave skoro pa novu religiju. Bez ikakvog vlastitog uvjerenja osim đestoke opozicije Bogu, tipi?ni ateist-libertarijanac ne posjeduje nikakve temelje po kojima mođe odrediti svoje pona?anje, a kamoli utjecati na pona?anje drugih. Prisiljen je jednostavno slijegati ramenima i piskutati: “ćini ?to god hođe?! Bilo ?to! Samo mi nemoj na?tetiti!” ćivi po nerealnoj pretpostavci da je izoliran od djela i posljedica drugih ljudi, te da ?teta uvijek poprima visoko vidljiv, konkretan i lako obranjiv oblik, dok je u stvarnosti koncept ?tete najđe?đe indirektan, suptilan i nije oćit sve dok ne postane prekasno.


    Izvor slike

    Iz posljedica ovakvog uvjerenja uskoro postaje jasno da se u kona?nici radi o kukavi?koj filozofiji. Na? dragi libertarijanac, ako se uistinu misli dosljedno dr?ati slobode kao cilja samog po sebi, prisiljen je ili spustiti se na razinu dru?tva i slijediti njegovu degradaciju, ili se iz njega potpuno iskljućiti kako bi pobjegao od njegovog destruktivnog utjecaja. Utjecaj na to dru?tvo – jok! Ne mođe se boriti ni za ?to zato ?to on sam ne predstavlja i?ta.

    Slobodarstvo kao samo sebi svrha je privla?no ali u kona?nici na?alost besmisleno. Ne mođe? se temeljiti samo na đelji da te puste na miru dok se sve uru?ava oko tebe. Eliminirajući u svom umu mogu?nost postojanja univerzalnih nađela i naćina ćivota, kao ?to ti nalađe objektivizam, zapravo predaje? sav utjecaj koji bi mogao imati u tuđe ruke i postaje? u svakom dru?tvenom smislu bespomo?an – nesposoban za otpor bilo kojoj razornoj sili.

    Onaj tko sam sebe smatra intelektualno mo?nim samo zato ?to je pobio koncept apsolutne istine (bez obzira na to dolazi li ona od Boga ili od neđega drugoga), zapravo se samo ućinio moralno impotentnim.

    Oznake: ateizam, religija, politika, sociologija, filozofija, povijest, sloboda