Zubak com d.o.o.

Tag: obitelj

  • Dr. Abortus ili: kako sam naućio prestati brinuti se i zavoljeti kiretu


    Jednom davno, u svijetu u kojemu je đena koja bi zatrudnjela izvan braka snosila te?ke ekonomske i socijalne posljedice zajedno sa svojim budućim djetetom, poba?aj je bio njen jedini izlaz iz tih neprilika. Od prastarih vremena kada je prakticirana metoda “najedi se otrova pa ?to bude bude”, pa do modernijih vremena kada je napredak medicine omogućio mehani?ki postupak prekida trudnođe kiretama i vakuumskim pumpama, uvijek je vrijedilo ovo pravilo: đene đe uvijek imati potrebu za abortusom. Koliko god neko dru?tvo poku?avalo istjerati abortus iz svojeg okru?ja, bilo to kroz kulturne tabue bilo to kroz o?tre kazne, on je uvijek bio i ostao povijesna stalnost.


    Izvor slike

    “Abortus u gradovima je poput kanalizacije u palaći; ukloni kanalizaciju, i pala?a đe se pretvoriti u nećisto i smrdljivo mjesto.”
    – Sv. Augustin, parafrazirano

    U teoriji dru?tvenog planiranja, moralni kompromisi poput gore navedenog su bili prihvađeni kao nu?nost. Ako đe se ne?to ?to doćivljavamo zlim i/ili ?tetnim doga?ati bez obzira na to ?to mi poduzimamo protiv toga, nije li onda zdravije razviti malo tolerancije prema toj pojavi i time ublaćiti njene negativne posljedice?

    Taj stav o “ubla?avanju” Sv. Augustina su razvila i ćiroko primijenila gotovo sva moderna dru?tva, te je abortus prihvađen kao nu?no zlo – ćin koji treba izbjegavati, ali ako ga neka đena ve? đeli jer su je na to ponukale te?ke okolnosti, onda je bolje da ga izvrći u ćistoj klinici s dobro obuđenim lije?nikom, nego kod nekog ?arlatana kod kojega đe iskrvariti do smrti. Ovo nije ućinjeno iz hira – ?ak 13% smrti vezanih za trudno?u i porod uzrokovano je neslu?benim abortusima i posljedi?nim komplikacijama.

    Također, budući da dobro znamo da odsustvo oca iz obitelji negativno utjeđe na razvoj i budu?nost djeteta, smatralo se da đe time biti izbjegnuta patnja i same djece i ostalih ljudi kada ta neđeljena djeca odrastu i po?nu uzrokovati drasti?no ve?u stopu kriminala.


    Izvor

    I tako je abortus napustio mra?ne ulićice s ofucanim nadrilije?nicima i iza?ao na jarko svjetlo modernih operacijskih sala. S njegovim izlaskom iz opskurnosti, stekli smo dobar uvid u to koliko je abortus kao pojava zapravo đest, kako se i za?to provodi, te tko mu najđe?đe pribjegava. Smrtni slu?ajevi izazvani provođenjem abortusa u nesigurnim uvjetima su prakti?ki eliminirani, te je cijeli dru?tveni eksperiment proglađen velikim uspjehom.

    Na?alost, dru?tvene promjene u mnogođemu su sli?ne automobilu koji vozi po cesti nakvađenoj motornim uljem. Jednom kada su ukorijenjene u dru?tvu i problem zbog ćijeg su rje?avanja prvotno uvedene je eliminiran, to ne vodi prestanku njihovog ćirenja. Organizacijski i financijski mehanizmi vezani za njih, umjesto da se stabiliziraju ili ugase i nestanu, nastavljaju nekontrolirano rasti “ćisto tako”, te postaju sami sebi svrha, s vremenom potpuno razvedeni od svoje originalne misije. Predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je ovaj problem u govoru o posljedicama tri velika rata za redom nazvao “vojno-industrijskim kompleksom”, no problem klizanja primjenjiv je na sva dru?tvena polja.

    1. OOOOPS: Konverzija abortusa iz nu?nog zla u temeljno ljudsko pravo


    Razvoj embrija u prvih 60 dana; izvor

    Rani sociolozi i politi?ari, drđeći se koncepta “svetosti ćivota”, dr?ali su se stava sli?nog onog Sv. Augustina: abortus je nu?no zlo, te stoga legalizacija abortusa predstavlja manje zlo, ali to ne ćini abortus manje loćim djelom (tj. kao ?to je jasno iz gore navedene slike, manje ćinom ubojstva). Bili oni lijevo ili desno orijentirani, kod tih ljudi je uvijek postojao konsenzus da s legalizacijom abortusa u paketu automatski mora stići i podizanje razine svijesti o njegovoj ekstremnosti i posljedicama, te da đe se raditi na njegovom smanjenju. Drugim rijećima, podrazumijevalo se da đe kao protu-ravnote?a dozvoljenom zlu dru?tvo uvesti mjere kojima đe abortus ućiniti krajnjim sredstvom, a ne nećim ?to se shva?a olako samo zato ?to je legalno i (prete?no) besplatno.

    Na?alost, kosina je povukla za sobom legalizaciju abortusa i pod utjecajem radikalnog feminizma odvukla je u sljedeći korak: shva?anje abortusa kao temeljnog ljudskog prava, kod kojega je sloboda za poduzimanje tog ćina primarni faktor, a ravnote?a dobrih i zlih djela je izbađena iz dvorane i samo njeno spominjanje se smatra atakom na “pravo đene da raspolađe svojim tijelom”, tj. negacijom temeljnih ljudskih prava.

    Ovaj princip osobne slobode kao prvog i jedinog faktora sli?an je licemjerju rasprave o obrezivanju djece, u kojemu cijela stvar biva sagledana iskljućivo s aspekta ljudskog prava, a ne ?tete i koristi koju uzrokuje. Budući da ?teta i korist mogu biti izmjereni i objektivno uspoređeni, a ljudska prava su samo teoretski koncept koji mođe biti intepretiran ovako i onako, jasno je da đe to dovesti do nepravdi i selektivne primjene po principu “svi smo mi jednaki, ali su neki jednakiji od drugih”.

    2. OOOOPS: Trivijalizacija abortusa i abortus kao statusni simbol

    Kombinacija ekstremne dostupnosti i ekstremne politiziranosti abortusa dovela je do shva?anja abortusa kao dijela odrastanja u zrelu đensku osobu koja zna raspolagati svojim tijelom ili, jo? puno gore, kao alata u slu?bi politi?kog ili umjetni?kog izra?aja kojim se ?alje nekakva poruka ili signaliziraju svoja samostalnost, upornost i ćivotno iskustvo.

    Klasi?an primjer je ova đena koja je, unato? svom izvrsnom poslu u dr?avnoj organizaciji, situiranosti i op?oj podr?ci za zadr?avanje djeteta odabrala abortirati ga kako bi privukla pozornost, pardon, proćirila svijest o abortusu. Je li ovo dijete kojemu je bio garantiran dobar ćivot sa svim preduvjetima ba? moralo biti ubijeno samo kako bi netko do?ao do svojih 5 minuta slave?

    3. OOOOPS: Isprepletenost abortusa i profitnih motiva

    Slijedeći princip po?tovanja prema svim ljudskim bićima, ?ovjek bi mislio da đe abortus biti i ostati striktno medicinska procedura, daleko od zakona trći?ta, ponude i potra?nje i niskih strasti. Promislite onda ponovno i ućivajte u nedavno otkrivenom videu u kojemu visoka predstavnica organizacija Planned Parenthood (glavni provoditelj abortusa u SAD-u):

    – cjenka se oko prodaje organa abortiranih fetusa
    – mijenja medicinski prihvađen naćin provedbe abortusa u “ciljano mrvljenje iznad i ispod” kako bi bilo moguđe ekstraktirati ?to viđe o?uvanih organa
    – nagla?ava da cijena po fetusu nije temeljena na pokrivanju stvarnih tro?kova Planned Parenthooda, ve? trći?nim zakonima i đelji “da ne propustimo potencijal ako netko drugi nudi vi?u cijenu”
    – spominje da bi bilo zgodno kad bi kao dio sporazuma dobila Lamborghini

    Naravno, tu je i kozmeti?ka tvrtka koja proizvodi kremu protiv bora iz kođe pobađenih beba, te toplana koja spaljuje abortirane fetuse i prodaje toplinsku i elektri?nu energiju.

    Planned Parenthood je odvukao temeljni princip abortusa kao ljudskog prava do svojeg logi?nog zaklju?ka: ako nerođena beba ne zaslu?uje biti smatrana osobom i imati pravo na za?titu, za?to je onda ne bismo i reciklirali i maksimalno iskoristili kao da se nalazi u nekom industrijskom postrojenju?

    4. OOOOPS: Eugeni?ka pozadina abortusa

    Teoretski gledano, zna?ajan dio inicijalne legalizacije abortusa i utemeljenja pripadajućih organizacija kao ?to je Planned Parenthood stigao je iz eugeni?kih i rasnih motiva. Margaret Sanger, utjecajna aktivistica iz SAD-a, dr?ala je da su:

    – “Australski Aboridćini su ‘tek trunku iznad ćimpanzi bez ikakve seksualne samokontrole u odnosu na obi?nog mu?karaca i đenu’”
    – “Tre?a grupa koja saćinjava dru?tvo su neodgovorni i neoprezni ljudi koje ne zanimaju posljedice svojih djela, ili ćija ih religijska uvjerenja sprje?avaju u tome, te nemaju kontrolu nad svojom brojno??u. Mnogi ?lanovi te grupe su bolesni, maloumni i financijski ovise o normalnim i pristalim ?lanovima dru?tva, te nema nikakve dvojbe kod svakoga sa zrnom soli u glavi da njihovo razmno?avanje mora biti zaustavljeno.”
    – “Nije me briga za slobodu govora samu po sebi. Svi mi previđe hajemo za pisanu i verbalnu rije?.”
    – “Poznavanje kontracepcije je urođeno moralno. Njeno opđenito ali pa?ljivo prakticiranje mora rezultirati ćistijom rasom.”
    – “Kako đemo stvoriti rasu vrhunskih ljudi ako se ne drćimo plana? Moramo pretvoriti ovu zemlju u vrt djece, a ne u raspu?tenu ćikaru koju je prekrio ljudski korov.”
    – “Bra?ni krevet je najdegenerativniji utjecaj na dru?tveni red.”

    U praksi, besplatni i legalizirani abortus je (barem u SAD-u) postigao upravo ono za ?to je i zami?ljen: ogromna većina abortusa doga?a se unutar male populacije afri?kih amerikanaca, te njihova djeca imaju najmanju ?ansu biti rođena ćiva:

    5. OOOOPS: Razvlađenje i eskalacija pojma “abortus”

    Kada je abortus inicijalno uveden, podrazumijevalo se da ako ve? moramo kao manje zlo ubiti ljudsko biđe, to đemo ućiniti prije nego po?ne potpuno izgledati kao ljudsko biđe, te đemo se suzdr?ati od toga nakon ?to fetus navrći tri mjeseca. S vremenom je to ograniđenje pomalo relaksirano, pa tako danas imamo i ozbiljnu raspravu u akademskoj zajednici o tome ra?unaju li se upravo rođene bebe kao osobe, te ne bi li bilo prihvatljivo da i njih bude moguđe “naknadno” abortirati. Sama ideja “abortusa u đetvrtom trimestru” (kako lijep sterilan naziv, op.prev.) je nai?la na entuzijasti?no odobravanje kod trenutne generacije ameri?kih studenata.

    Abortus, nekada pre?utno toleriran kao manje zlo, s vremenom se pretvorio u lakrdiju koja potpuno ignorira njegovu ozbiljnost i ?ak biva kori?tena za frivolnu zabavu i attention whoring. Je li to uistinu ono ?to su arhitekti modernog dru?tva namjeravali, kako bi ljudi trebali ćivjeti?

    Vidjevći brzinu i nezaustavljivost te degradacije, pretpostavljam da nam stvarno nema druge nego prestati brinuti se i zavoljeti kiretu.

    Oznake: abortus, sociologija, feminizam, obitelj

  • Pro-choice njoj, No-choice njemu


    Postoji znatno licemjerje u ćinjenici da đena ima neograniđeno i bezuvjetno pravo na abortus kojim mođe pobjeći od svih roditeljskih obveza, a mu?karac na tu odluku nema nikakavog utjecaja, niti mu je dostupna sli?na slamka spasa za koju bi se mogao uhvatiti. No, to nije tema dana?njeg posta. To je jednostavno premekano i nije dovoljno licemjerno da bi za sada bilo vrijedno analize. Ne, tema dana?njeg posta je ne?to puno gore:

    Oćinstvo sada mođe biti potvrđeno jednostavnim testom – ali to ne znaći da bi trebalo biti
    Melanie McDonagh, The Spectator, UK

    Mudro je dijete, ka?u, koje poznaje svog oca. Danas je mudrost skoro pa nepotrebna; DNA testovi mogu obaviti posao sa znanstvenom sigurno??u. Tijekom cjelokupne povjesti ?ovje?anstva, mu?karci su se suo?avali s dubokim, zabrinjavajućim sumnjama o osnovnom pitanju jesu li ođevi svoje djece ili nisu; đene, s druge strane, su ućivale razumnu razinu pouzdanja u tu stvar.

    Sada, kratko trljanje sline vaticom plus mala naknada, manja od ?200 (2000 kn), mogu lako rijećiti stvar. Odjednom je jedna stvar koja je đenama i?la u korist odnesena, jedan aspekt u kojemu se se mogle nasmijati svojim muđevima i ljubavnicima nestao. DNA testovi su anti-feministi?ka primjena znanosti, promjena u ravnoteći moći izme?u spolova s kojom smo se jedva pomirili. I to i dalje vrijedi unato? ćinjenici da mnoge đene imaju ekonomski potencijal kojim se mogu same brinuti za svoju djecu.

    Obratite pozornost na dvije va?ne ćinjenice:

    A) Nigdje nije istaknuta ni najmanja trunka zabrinutosti za mu?karce i njihove ćivote, kao da oni ne vrijede apsolutno ni?ta niti zaslu?uju po?ten tretman kao ljudska bi?a.

    B) Otvoreno je priznato da je feminizam bilo koja stvar koja ide u korist đenama. Ako im ne?to ne ide u korist, to nije feminizam. Steđena mo? je jedina stvar koja odre?uje je li ne?to feminizam ili nije.

    Feminizam nema apsolutno nikakve veze s ravnopravno??u i jednako??u!!!

    Ovo pitanje se nedavno pojavilo, kao rezultat priđe u Daily Mailu, o ođenjenom TV reporteru koji je godinama pla?ao alimentaciju za dijete zađeto kao, vjerovao je, rezultat njegove veze s jednom spisateljicom. Nakon ?to je prvi put vidio dijete, zatraćio je da DNA test, kojim je odmah otkriveno da on ipak nije otac. Jadno dijete.

    Feminizam obo?ava koristiti djecu kao oru?je za napad kada treba izvući novac u svoju korist, a kao ?tit kada se treba za?tititi od hvatanja u laći i kriminalu.

    Sljedeći film u serijalu Bridget Jones bi također mogao skrenuti dodatnu pozornost na ovu ćinjenicu o kojoj se slabo raspravlja. Za one koji nisu slijedili kolumne koje su odvele na?u heroinu u sljede?u fazu đenske tuge – bivanje bez djece, naspram bivanja samom – osnova priđe je da Bridget zatrudni, ali nije sigurna s kime, budući da je nedavno vidjela dobrog Colina Firtha i lođeg Hugh Granta, i to gotovo istodobno.

    Tu [Bridgetinu] dilemu je bilo moguđe rijećiti na plodonosno nejasan naćin, kako bi Bridget imala izbor izme?u ođeva, ali je ona rijeđena na otu?no moderan naćin, tako ?to su Bridgetine prijateljice jednog od kandidata oborile na zemlju i uzele od njega uzorak DNA. I tako je saznala oćinstvo bebe, a najstarija igra u povijesti ?ovje?anstva, “pogodi tko je tata”, viđe nije bila igrana.

    Da se to dogodilo na plodonosno nejasan naćin, mo?da bi bilo jo? plodnosnije kada bi se Bridget na?la u zatvoru zbog silovanja, prijevare, zavjere s ciljem otućivanja milijuna, te davanja la?nog iskaza? 20-ak godina u zatvoru bi svakako bilo vrlo plodonosno za takvu đenu, moguđe ?ak i edukativno.

    E sad, vidim da bi neki mu?karci mogli s dobrodo?licom dođekati kraj staromodnom scenariju u kojemu su postali obveznici oćinstva djece koju su rodile cure s kojima su se samo seksali. Glumac Jude Law se nedavno na?ao u ovoj situaciji, te je bez oklijevanja i nekavalirski traćio DNA test.

    Kavalirstvo nije urođeno đensko pravo, ve? ga treba zaslućiti, a to je ne?to u đemu gotovo sve moderne đene neslavno propadaju.

    U suprotnosti s tim, stara situacija u kojoj bi đena predstavila mu?u dijete i on bi se ili ponio po?teno i ponudio podr?ku, ili pobjegao, davala je đenama određeni manevarski prostor. Kurtizana iz Balzaacovih drama koja je, nakon ?to je zatrudnila, bez oklijevanja traćila i dobila podr?ku od dvojice svojih klijenata, svakako nije bila jedina. Nesigurnost omogu?ava majkama za svoju djecu odabrati oca koji bi bio najbolji za njih.

    Znam da je to vrlo te?ko pojmiti, ali mu?karci su zapravo ljudska bi?a sa svojim vlastitim ćivotima. Mu?ki dio populacije ne postoji samo zbog toga kako bi đenama bilo ugodnije.

    Zatrudnila si i biolo?ki otac djeteta nije onaj krasni momak sa stabilnim primanjima koji bi bio predivan otac? PU?I K**AC!!! Nema? pravo izbrisati cijeli njegov ćivot svojom laći! Ako ba? mora?, reci mu istinu i ljubazno ga pitaj bi li unato? tome htio djelovati kao otac. Ali ako kađe ne, mora? prihvatiti da je rekao ne.

    Najva?nije je to ?to je oćinstvo bilo nedefinirano i efektivno je ovisilo o majci koga đe imenovati kao oca svog djeteta, ako đe imenovati ikoga (taj vrlo razumni ćidovski obi?aj, gdje se ćidovstvo naslije?uje po majci, bila je temeljena na ćinjenici da sa sigurno??u znamo jedino tko nam je majka). Mnogi mu?karci su, naravno, zavrćili odgajajući djecu koja nisu genetski bila njihova ali stvarno, zar je to va?no? Mođe? osje?ati jednako naklonosti prema djetetu za koje pogre?no misli? da je tvoje kao i prema onome koje jest tvoje. Zanimljivi novi roman Piersa Paula Reada, “đenomrzac”, bavi se upravo ovom temom.


    Utjecajna feministica Hillary Clinton na saslu?anju pred Senatom SAD-a: “Zar je to [ćinjenice] uopđe va?no???”

    Filozof A.C. Grayling je u Evening Standardu osje?ajno pisao o ovoj temi ovog tjedna, naglasivći da po izvje??u u ?asopisu Journal Of Epidemiology and Human Health 4% mu?karaca ne znajući podiđe djecu koja nisu genetski njihova: “Rezultati mogu biti razorni, te voditi do razvoda, obiteljskog nasilja, mentalnih problema za sve umije?ane strane, uklju?ujući i djecu.” Pa, da. Znanstvena sigurnost je svakako stvorila jasno?u, i oslobodila neki broj mu?karaca od njihovih moralnih obveza, ali Bog zna s kakvim posljedicama u obliku jada, optu?bi i krivnje.

    Postoji li ikakva razlika izme?u Hamasovog terorista koji ispaljuje rakete iz vrti?a i feministice Melanie McDonagh koja se skriva iza ?tita nedu?ne djece svaki put kada joj ne?to ne ide na ruku?

    Također uoćite kako mu?karci kojima su podvaljena tu?a djeca imaju “moralnu obvezu”. Ako oni imaju moralnu obvezu, za?to onda nastaje galama kada ja sugeriram đenama da imaju moralnu obvezu ne pona?ati se kao drolje ili ne razarati svoje obitelji?

    Na?a generacija puno polađe na znanje. I DNA testovi imaju oćite koristi ?to se tiđe identifikacije nesretnijih elemenata nađeg naslije?a, na primjer nasljednih bolesti. Ali time ?to oćinstvo ćinimo ovisnim o testu, a ne o rekli-kazali majke, oduzeli smo đenama mo?an instrument odabira. Nisam sigurna da je puno ljudi sretnije zbog toga.

    Sasvim je jasno: feminizam je faćisti?ki, parazitski pokret za uklanjanje svih ograniđenja sa đenske seksualnosti i istodobno ograni?avanje mu?ke seksualnosti

    “Ali Ignisse,” reći đete sada, “koga briga ?to neka tamo feministica pri?a gluposti? Kakav to utjecaj ima na tebe?” Pa naravno, zato ?to to na?alost nije samo jedna feministica koja laje ali ne grize; rije? je u duboko ukorijenjenom akademskom establishmentu koji ovakve nebulozne tvrdnje pretvara u “znanstvene studije” i time ih legitimizira, nakon đega razni odbori i organizacije citiraju i propagiraju te iste “studije” kako bi lobirale za svoje politi?ke ciljeve, te ih naposljetku korumpirani politi?ari koje nije briga za ljudski ćivot i dostojanstvo prenose u zakonodavstvo, te ih kona?no nad bespomo?nim narodom provode jednako bezobzirni policija i sudovi.

    Mnoge dr?ave su pod utjecajem sna?nog feministi?kog/bijelo-vite?kog lobija donijele zakone o zabrani genetskog testiranja oćinstva. U Francuskoj i Njema?koj je ono potpuno zabranjeno i ka?njivo je s 5-15 000 ? i 1 godinom zatvora; u Velikoj Britaniji je ono znatno ograniđeno; a u SAD-u je ono dopu?teno ali su njegove pravne posljedice ravne nuli.

    ?to prije ova civilizacija izgori do temelja, to đe nam svima biti bolje.

    Oznake: feminizam, Faćizam, ?ovinizam, sloboda, djeca, obitelj, alimentacija, Vijesti, sociologija, abortus

  • Zloćin ku?anice


    Knjiga talijanske spisateljice Constanze Miriano, “C?sate y s? sumisa ? Udaj se i budi pokorna”, prevedena i objavljena u ?panjolskoj, postala je apsolutni hit, te dosegla rang 15.-e najprodavanije knjige na ?panjolskom ogranku Amazona (www.amazon.es). Knjiga, koja je prije toga bila vrlo popularna i u Italiji, ?alje poruku “lojalnosti, ljubaznosti i pokornosti” udanim đenama, te sadrći stotine savjeta tek udanim đenama kako usrećiti svoje muđeve.


    Autorica Constanza Miriano

    Feministi?ke grupe u ?panjolskoj ustale su protiv knjige, pozivajući na njenu zabranu i organizirajući javna uni?tavanja knjige koja, kako tvrde, “poziva na nasilje prema đenama”.


    Feministice demonstrativno trgaju primjerke knjige “Udaj se i budi pokorna”

    Mogao bih ovdje zavrćiti post i pustiti da umjesto mene govori usporedba lijepe, elegantne zadovoljne autorice i razularene mase najru?nijih ljudskih bi?a (ne samo izgledom) koju su moje oći ikada ugledale, no osje?am se energi?no pa ?u reći jo? koju rije? o ovim ?panjolskim braniteljicama đenskih prava.

    Za nekoga tko se inađe predstavlja kao moderna, pacifisti?ka, tolerantna strana, njihova reakcija je za?u?ujuđe agresivna. Temeljna misao feminizma je da đene imaju neosporivu kontrolu nad svojim tijelom i pravo ćivjeti svoje ćivote kako god đele. Lijepa parola, zar ne? Na?alost, feminizam je u praksi sli?niji slobodi za đene da odaberu iskljućivo ono ?to su feministice oznaćile ispravnim. Kao ?to je na mikro-razini poliamorija iz pro?log posta zapravo vezana iskljućivo za stjecanje moći, tako je i na makro-razini feminizam samo bezo?an, besraman poku?aj kontrole nad đenama.

    Navedena sr? feministi?ke misli najbolje je vidljiva iz nepodno?ljive lakođe kojom feministi?ke grupe (uz razne druge “tolerantne” skupine) pose?u za represijom, cenzurom i ćirenjem laći. U ovom slu?aju, nije dovoljno da hrabre predstavnice slegnu ramenima i svojim sretnim i ispunjenim ćivotima daju primjer đenama ?to bi trebale odabrati. Ne, knjiga mora biti zabranjena, a svi njeni primjerci zbrisani s lica Zemlje.

    Ne daj Bođe da neka đena slu?ajno odlući da je ućiniti ne?to lijepo za mu?karca pođeljno! ?ak i ako bi to bilo vođeno iskljućivo vlastitim interesom (recimo, spoznajom da mu?karci nisu voljni te?ko raditi ili dati svoje ćivote za ne-đenstvene harpije), to bi bilo jednostavno nedopustivo. Moramo ućiniti sve kako đenama diljem svijeta tako ne?to ne bi palo na pamet, jer mi znamo najbolje.

    Na ?to me ono podsje?a njihova demonstracija? Ah, da:

    ćivjela sloboda za ćivot po feministi?kim naredbama! ćivio feminizam – pravo na jedan te isti izbor za sve đene!

    Oznake: feminizam, ?ovinizam, obitelj, đene, brak, knjige, diskriminacija, ?panjolska

  • Vodi? za odabir supruge (Dio drugi – Kriteriji)


    Unato? mojoj poraznoj ocjeni isplativosti braka u prvom dijelu, vjerojatno i dalje me?u vama postoje oni koji bi se htjeli ođeniti i smatraju to plusom u ćivotu. Pa dobro, kada ve? đelite zaigrati ruski rulet, pomoći ?u vam da otkrijete u kojem se pretincu nalazi metak.

    Poćinjem od pretpostavke da si pođeljan ali (barem dijelom) Beta mu?karac koji bi se htio skrasiti. Ako si toliko Alfa da ti redovnice diskretno pokazuju grudi dok prolazi? pored njih i smijeđe se, ili ućiva? u svom gigantskom haremu, onda ne vidim ?to đe ti brak. Ućivaj! Nadalje, pretpostavljam i da su ve? ispunjene osnovne pretpostavke braka:

    – zaljubljen si u nju do ućiju (i ona u tebe)
    – imate dobru kemiju
    – seksualno ste si privla?ni i radite na odr?avanju istoga (i karakterno i dr?anjem tijela u formi)
    – ona posjeduje osnovne ćivotne vje?tine (kuhanje, odr?avanje kuđe, briga o drugima, upravljanje novcem…)
    – ona posjeduje volju da upotrijebi navedene vje?tine zbog drugih (hraniteljski instinkt)
    – imate kompatibilan svjetonazor i pogled na obitelj, religiju, odgajanje djece, interese i sl.

    I kona?na pretpostavka: ona spominje brak. Iako su mu?karci ti koji formalno zaprose đenu, đene u pravilu prve “neslu?beno” istra?uju teritorij, najđe?đe pitanjima tipa “kamo vodi na? odnos?” zaćinjenima osje?ajem ?urbe. Nema potrebe da te takvi razgovori uplađe. Umjesto toga shvati da ima? jedinstvenu priliku da sazna? kako bi mogla izgledati va?a bra?na zajednica. Ona te (na jedan ili drugi naćin) priti?đe o toj mogu?nosti i voljna je pri?ati o tome bez “awkward” (mrzim tu rije? btw) osje?aja u zraku. Iskoristi to!

    Dakle, poćinje? s neutralnim stavom “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”. I kređe? s intervjuom* kojim đe? dobiti bolji uvid u njene moralne osobine o kojima đe ovisiti sudbina vađeg braka, budući da nikakvih eksternih faktora viđe nema. Mislim da je vrlo va?no obratiti pozornost na ovakve detalje naspram samo zaljubljenosti, kako ne bi u svom ćivotu propustio kvalitetne đene koje si trebao ođeniti, isto kao ?to đene rutinski odbiju mase dobrih de?kiju oko njih pa se sada pitaju “gdje su svi dobri mu?karci”.

    * kada kađem intervju, ne mislim na to da je posjedne? ispred sebe i bombardira? pitanjima. Osim ako ne igrate bocu istine, nema naćina da se tako ne?to doima prirodnim. Jednostavno, svaki put kada se povede razgovor o ovoj temi, skrene? pa?nju na nekoliko tema i izvuđe? koliko mođe? informacija.

    Pitanja A: ?to ona ođekuje od braka? ?to đe? ti dobiti ako je ođeni??

    1. Koje su du?nosti mu?a, a koje đene?

    To?na distribucija nije toliko va?na koliko usporedivost broja i tećine du?nosti svakog od vas. Recimo, ako samo jedno od vas radi, podrazumijeva se da druga strana u potpunosti brine o kući i djeci. Ako oboje radite, ođekuje se da đete se oboje baviti ku?anskim poslovima i djecom (iako bih rekao da je ?ak i u tom slu?aju đenin opet dio malo veći od 50%, no to sam samo ja).

    Treba paziti na to izra?ava li averziju prema rutinskim poslovima u braku, kao ?to su kuhanje ili spremanje. Pravedna raspodjela poslova je jedna stvar, ali ako tvrdi da joj je to ispod ?asti ili da je to poni?avajuđe za đene, to je prvi alarm na hr?ka. Stupaj oprezno.

    Isto tako, obra?aj pozornost na velićinu popisa. Ako joj je vrlo lako izrecitirati veliki popis za mu?a, ali se ne mođe sjetiti skoro niđega kod đene, ili ako smatra loćim da đena ima du?nosti, trebao bi se zabrinuti.

    2. Koja je najbolja stvar u vezi braka?

    Odgovor bi trebao biti ili ne?to ?to vi trenutno radite i u đemu ućivate, ili to da đete zauvijek biti zajedno, ili da đete imati djecu ili tako ne?to.
    Loći odgovori su prsten, vjen?anje (kao ceremonija), zavist drugih ljudi i sli?no ?to upu?uje na to da je viđe zanima brak kao statusni simbol nego kao cijeli ćivot s tobom.

    3. Hođe li uzeti tvoje prezime?

    Ozbiljno bih se zabrinuo ako bi đena inzistirala na tome da ne đeli moje prezime, bez obzira na to je li njen razlog slu?ajnost, estetika, profesionalni ćivot ili emancipacija. To je dio bra?ne tradicije, bra?nog modela donođenja odluka, te pogotovo va?an dio prepoznavanja ćinjenice da ti preuzima? mnogo veći rizik od nje. ?toviđe, zadr?avanje vlastitog prezimena, iako se smatra dijelom feminizma, uopđe ne nastavlja nekakvu “đensku lozu”, ve? samo stavlja mu?ku lozu njenog pretka ispred tvoje.

    Istini za volju, ovo je sitnica. Ako su druge stvari dobre, prezime je samo detalj. No ako grlato inzistira da joj je to poni?avajuđe ili tako ne?to, bolje da zna? u ?to se upu?ta?.

    4. ?to ako se tebi “hođe”, a njoj ne? ?to misli o “đenskoj du?nosti” (i obrnuto)?

    Malo sam se dvoumio oko ovog pitanja jer znam da đe izazvati lavinu napada da sam silovatelj i tko zna ?to sve ne, ali ipak je bitno. Brak je u svojoj i svjetovnoj i religijskoj osnovi institucija koja ure?uje prvenstveno pitanje seksualnosti, tako da se ipak mora znati kako đe to izgledati.

    Ovo pitanje daje odgovor na njen opđeniti altruizam – koliko je voljna zadovoljiti tvoje potrebe ?ak i ako joj se ne da – te njenu percepciju mu?ke seksualnosti. Ako na to gleda kao na ne?to bizarno, primitivno i nepotrebno, imat đe? problem, pogotovo kada frekvencija seksa u braku opadne na otprilike jednu trećinu ili ?ak petinu one prije braka (“đene su manje seksualne” nije izgovor, jer iako jesu opđenito, s partnerom koji je normalno uzbu?uje to nije tako velika razlika). Osim toga, za mu?karce seks jest izraz ljubavi. Kako bi se ona osje?ala kada bi imala mu?a koji je ne đeli grliti ili maziti i govoriti joj da je voli?

    Naravno da se ne ođekuje da se seksate kada god to pođeli?. Ako nije od volje, ljuta je, umorna, bolesna ili ?to ve?, sve je to u redu dok god ne prelazi u zanemarivanje tvojih potreba. Ono ?to đeli? istjerati iz brloga je potencijal za kori?tenje seksa kao oru?ja i manipuliranje tobom preko uskraćivanja seksualnog zadovoljstva. Isto se odnosi i na klasi?no “spavanje na kau?u” – ako je ona ljuta, neka ona spava drugdje, a ne ti.

    Pitanja B: ?to misli o razvodu?

    1. Koji su po njoj prihvatljivi razlozi za razvod?

    Popis dozvoljenih odgovora je vrlo kratak: nevjera, nasilje, trajna i ?tetna ovisnost tipa alkoholizam, droga ili kockanje… i to je to.
    Loći odgovori uklju?uju “nisam sretna”, “ljubav je izblijedila”, “udaljili smo se”, “to viđe nije to” i sli?ne stvari koje upu?uju na to da đe te se rijećiti iste sekunde kada doćivite neki problem ili upozna nekog privla?nijeg od tebe.

    2. ?to misli o posljedicama razvoda na djecu? ?to bi rekla djeci o nećijem razvodu?

    Postoji brdo dobro utemeljenih dokaza da je samohrano roditeljstvo u prosjeku razornije za djecu od svega osim najgorih (npr. nasilnih) brakova. Racionalizacija tipa “bolje je za djecu da se razvedemo nego da se sva?amo” ili “ponekad se tate i mame jednostavno prestanu voljeti” bi te trebala uplaćiti.

    3. Je li voljna osućivati raskalađeni razvod?

    ?alosno je koliko je super-lako danas pronaći primjer ovako neđega, tako da mislim da je Marijana ?vrljak dobar test. Samo spomeni tako ne?to u razgovoru i vidi njenu reakciju. Ako osje?a potrebu braniti takve slu?ajeve, pogotovo argumentima tipa “mo?da ju je on tukao” ili “tko zna koliko je ona toga pretrpila od njega”, postoji veliki problem. Bi li oti?la na drugo vjen?anje takve đene? Cijelo dru?tvo đe tvoju suprugu nagovarati na raskalađeni razvod; mora u sebi imati moralni kompas koji osu?uje takve stvari ili bi se lako mogla povesti za njima.

    Ostala pitanja (C):

    1. Kakvo je njeno dru?tvo (prijatelji i u?a obitelj), i kakve joj primjere i savjete daju?

    Kako danas ćivimo po sistemu, “?aba vidjela da konja potkivaju pa i ona digla nogu”, postoji solidna ?ansa da đe tvoja supruga imati prijateljice ili ?lanove obitelji koji su donijeli neke pogre?ne odluke. ?to misli o tome? Je li voljna slijediti ono ?to sama odlući i oduprijeti se loćim savjetima i primjerima? Ako je vrlo podlo?na utjecaju okoline (i ako je okolina lo?a), moglo bi biti problema.

    2. ?to misli o feminizmu i smatra li se feministicom?

    Kako sam jednom rekao, malo feminizma u đeni nije kraj svijeta. Ali va?no je da prepoznaje samo pozitivne ciljeve i u umjerenim razmjerima, to?nije da se brine o stvarno potlađenim đenama u Africi, a ne o percepciji drolja u Hrvatskoj. Ako smatra da je opđenito potlađena, misli da je “đene zara?uju manje” nekakva nepravda koja je osobno dira, ili se identificira kao feministica, postoji velika ?ansa da đe pasti pod utjecaj ideologije i u stvarima koje se ti?u vas dvoje.

    3. Kakav je njen stav prema neobaveznom seksu? ?to misli o “dvostrukom standardu”?

    Ne kađem da bi te njen broj trebao odvratiti od đenidbe, pogotovo zato ?to su djevice (i jo? u tim okolnostima) danas zastra?ujuđe rijetke, ali stav je također va?an. Recimo, ne bi bilo dobro da neobavezni seks shva?a kao ne?to zabavno ili pozitivno. Ako je napravila koju gre?ku u redu, ali ne bi bilo dobro da to racionalizira tako ?to tvrdi da je “od toga postala osoba koja je danas” ili sli?ne gluposti.

    Ovo pitanje ne bi smjelo biti postavljeno kao ne?to osu?ujuđe, naprotiv. Ne mođe? ođekivati da poznaje biolo?ke postavke dvostrukog standarda, tako da je ve? gotovo idealan odgovor da izrazi gađenje promiskuitetom opđenito. Pogre?an odgovor je poku?aj pravdanja promiskuitetnih đena (i samo đena), pogotovo zbog “loćih de?kiju koji su ih iskoristili”.

    ?to vi mislite? Ođenjeni i/ili razvedeni mu?karci pogotovo, va? uvid je pogotovo cijenjen bez obzira na stav.
    p.s. komentari o tome isplati li se uopđe đeniti spadaju u prvi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, ljubav, seks, feminizam

  • Vodi? za odabir supruge (Dio prvi – Cost/Benefit analiza)


    Pretpostavljam da dobar dio ćitatelja nema ambicije postajati velikim igraćima. Koliko god ćivot uspje?nog igra?a velikog kalibra bio zabavan, prepun uzbuđenja jednokratnog seksa, prijateljica s povlasticama, harema i serijske monogamije, toliko mođe ponekad biti i naporan i nestabilan. A iako bi se ponekad iz mog pisanja moglo zakljućiti da su svi brakovi beskrvni, aseksualni kavezi, naravno da to nije slu?aj. Naprotiv!

    Rekao bih da dobar dio mu?karaca koji svjesno uđe igru samo đeli popraviti neugodan polo?aj u kojeg su ih okolnosti izbacile, i izabrati ne?to mirno i stabilno ?to ih ispunjava u ćivotu u zamjenu za razumnu kolićinu napora. Izgraditi ne?to, doći doma kod djece, supruge, u sređenu i poznatu atmosferu, i naravno stalno biti seksualno i emocionalno zadovoljen, sve je to kao sirenin zov svim onim mu?karcima koji ne posjeduju gigantsku kolićinu osobina mra?nog trojstva. Usudio bih se ?ak i reći da takvi mu?karci ćine veliku većinu ukupne populacije – da to nije slu?aj, vjerojatno bismo i dalje ćivjeli u pećinama. U osnovi, iako Coolidgeov efekt leći u svima nama, isto tako leći i poriv za donođenjem racionalnih odluka unutar svojih mogu?nosti. Ako vam je tako lakđe, zamislite to kao anđelći?a i demona na ramenu svakog mu?karca (je li ih on sposoban poslu?ati, naravno, sasvim je druga stvar).

    “Demon” stari zna ?to pri?a. Izvor: Little Miss Sunshine, genijalan film

    Klju?na razlika je da se, ako dobro poznaju igru i isprobali su sve ?to su htjeli, mu?karci koji to đele skrase po svom vlastitom izboru, isto kao ?to je bilo prije nego je feminizam poremetio prirodnu civilizacijsku ravnote?u. Ovo je vrlo va?na razlika. Ne ćine to zato ?to je to jedino ?to mogu kao ?to je nekada bio slu?aj, ve? zato ?to sada stvarno imaju razne opcije i ta im najviđe odgovara.

    Iako inađe đesto spominjem da mu?karci u pravilu ne ćive tipi?an đenski ćivot prepun opcija kao ?to đene vole misliti, dakle ne biraju izme?u nekoliko jednako zainteresiranih partnerica kao ?to to đene rade u mladosti, oni koji dobro nauđe i izvje?baju igru naći đe se upravo u toj situaciji. U ovom vodi?u ?u opisati kako odabrati i na koje je stvari uputno paziti, pretpostavljajući mu?karca koji je otprilike vići Beta, dakle prili?no je privla?an, ima barem osnovnu igru, i ima nekakvu mogu?ost izbora… ali brzam.

    Sve ovo ne znaći da opcija stvarno postoji, da je jeftina ili da se isplati. Za one koji zami?ljaju smirivanje (bilo u braku bilo u nevjen?anoj zajednici duljoj od tri godine, jer zakonski je gotovo isto) s jednom đenom i idili?an obiteljski ćivot, problemi koji im stoje na putu veći su nego ikada.

    Problem A: Dana?nja stopa razvoda je najvi?a u povijesti

    U SAD-u se stopa razvoda milosrdno stabilizirala na oko 50% i neki tvrde da poćinje opadati, iako moram priznati da ne vidim ba? nikakve statistike koje to pokazuju. Kod nas nastavlja rasti i trenutno se nalazi izme?u 25 i 30%. Neke druge europske zemlje su također ve? dosegle 40%, tako da pretpostavljam da je izme?u 40 i 50% prirodna granica koju đemo i mi doseći s vremenom kako budemo nastavili amerikanizaciju.

    Recimo da je ?ansa razvoda koju mođe? ođekivati jedna trećina, to jest 33%. Kako ne bismo sada upadali u geek ?argon, zamislite kockicu sa 6 strana. Ako se na njoj dobije 1 ili 2, dolazi do razvoda. ?to bi sve stavio na tu kocku u zamjenu za stabilan ćivot i obitelj?

    Ok, kvragu sve, ali ?ak i ako se brak raspadne (70% ?anse ne tvojom krivnjom), ?to ti se tako stra?no mođe dogoditi?

    Problem B: ?to je najgore ?to se mođe dogoditi?

    Ako brak ne uspije, nikome ni?ta, zar ne? U nekim slu?ajevima, bili biste u pravu. Razvede? se, emocionalno obnovi?, i ide? dalje. Ali danas su posljedice puno dalekose?nije i gadnije. Najjednostavnija i lo?a ali ipak najmanje destruktivna posljedica je…

    B1) Jednokratni udar na imovinu. Ako si unio u brak nekakvu vrijednu imovinu u koju ste zatim zajedno ulagali i koristili je, sud neđe zanimati koliko je to?no tko ulagao. Na svu sre?u, ovo je granica jer mi jo? nismo toliko poludjeli da uvedemo ameri?ku alimentaciju (“alimony”), gdje u 90% slu?ajeva mu? poslije razvoda mora uzdr?avati đenu “kako bi ona zadr?ala prija?nji ćivotni stil dok se ponovno ne uda”).

    No na drugi pogled…

    B2) Hrvatska alimentacija, ili uzdr?avanje djeteta. Ukoliko ste imali djecu, morat đe? pla?ati uzdr?avanje djeteta (u daljnjem tesktu: “alimentacija”). Minimalna alimentacija u RH je oko 1000 kn mjese?no, ?to otprilike i jest pola tro?kova djeteta, no odre?uje se kao % (cca 17-22) od plađe s minimalnim pragom. To nas vodi do problema…

    B2.1) Ako zara?uje? viđe morat đe? i proporcionalno viđe pla?ati, bez obzira na to koliko dijete stvarno ko?ta. Nakon ?to se prijeđe visina plađe na kojoj postotak iz nje prelazi minimum, nije bitno ako uistinu nije toliko skupo uzdr?avati dijete. Logika visokih alimentacija, poznata kao “?to bi dijete reklo kada bi znalo da je njegov otac ?krtario na njemu?” namijenjena je ka?njavanju ođeva, a ne uzdr?avanju djece. Isto tako, ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole kako se trođe sredstva iz alimentacije, ?to bi svakako trebalo postojati kako iznosi rastu..

    Ukratko, ako zara?uje? viđe od prosjeka, dobit đe? ameri?ku alimentaciju upakiranu u hrvatsku. No ako zara?uje? manje ili uopđe ne, pa se nađe? u financijskim problemima gdje ti je dolje prikazana nov?anica velika stvar, onda slijedi…

    B2.2) Manjak novaca = sramođenje -> zapljena imovine -> zatvor / robovlasni?tvo.

    Moderna logika potpomognuta hr?kom i legalnim silama je ne?to uistinu savrđeno. Ako imamo vrlo siroma?nu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, svi đe biti puni sa?aljenja. Novine đe pisati ?lanke u kojima se moli za pomo? nesretnim ljudima. Obitelj đe dobivati izraze divljenja kako prećivljava unato? oskudici, kao i opđe po?tovanje i donacije.
    No ako imamo razvedenu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, on je “danguba koja ne pla?a”. Jedini savjet koji đe drugi imati za njega đe biti “naći posao” ili “sigurno radi? na crno”. Jedina razlika izme?u “nesretnika” i “dangube” je bra?ni status. Naravno da je istina da stvarno postoje razni tipovi koji stvarno mogu pla?ati razumnu alimentaciju, a muljaju, ali sustav je dizajniran tako da se odmah pretpostavlja da razvedeni otac koji ne pla?a spada u takve i djeluje sukladno.

    Kao da sramota nije dovoljna, alimentacija mođe biti naplađena i zapljenom imovine, uklju?ujući onu koja je bila nedirnuta u koraku B1. No to nije sve. Alimentacija je također jedina vrsta dugovanja u RH zbog koje se mođe otići u zatvor. Ako uzmete kredit od banke i ne pla?ate ga, va?a imovina đe biti zaplijenjena, i ako viđe nemate ni?ta, to je to. Ne mođete otići u zatvor zbog nepodmirene financijske obveze, osim ako nije jasno dokazano da ste znali da neđete moći pla?ati u trenutku uzimanja kredita (u tom slu?aju je to kazneno djelo prijevare i ka?njivo je zatvorom).

    Ukoliko oca koji viđe nema iz đega pla?ati i nije imao tu sre?u da iskopa grumen zlata nije opametio zatvor, bez brige: mođe biti poslan na prisilni rad. Da, dobro ste proćitali. U svijetu gdje je robovlasni?tvo zakonom zabranjeno i o?tro progonjeno, mođete biti prisilno poslani na kopanje kanala… zbog toga ?to ste imali nesre?u imati financijske probleme koji su vas onemogućili u pla?anju alimentacije.

    Tko je voljan bacati kockicu?

    B3) Gubitak djece.

    Da ne bude da cicijam oko novca, spomenimo i emocionalni gubitak ?to viđe ne mođe? redovno vi?ati ni odgajati svoju djecu. U 85% slu?ajeva razvoda djecu dobivaju supruge. Gotovo jedini naćin da djecu dobije otac je da je za majku dokazano da se drogira ili ne?to sli?ne tećine. Jednom kada je skrbnik dodijeljen, sudski je gotovo nemoguđe dokazati da netko sprje?ava ili sabotira posjete, koje su ionako malobrojne.

    Problem C: Ne postoji viđe niti jedan od dru?tvenih mehanizama sprje?avanja razvoda


    Pre?li smo iz ovoga… -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->


    U ovo.

    U pro?losti, ako bi u braku postojali neki problemi, i đena oti?la porazgovarati s nekim (prijateljicama, obitelji, etc), neminovno bi dobila upozorenja o tome da bi joj bilo jo? puno gore u slu?aju razvoda, da treba dati vremena, biti strpljiva, prilagoditi se i jo? tko zna ?to sve ne.

    Danas to ni izbliza nije slu?aj. Ako ikada dođe do krize, gotovo svi u njenom ćivotu đe je s rado??u savjetovati da posegne za detonatorom. Institucije također ne predstavljaju nikakvu blokadu, ?ak ni s “periodom pomirbe” koji je samo mrtvo slovo na papiru. Postoje dr?avne institucije koje ćive od procesiranja razvoda i raspadnutih obitelji.

    Problem D: Ne postoji viđe dru?tvena osuda razvoda, bez obzira na okolnosti


    Prepoznajete ovu spodobu?

    Ako se smatra skandaloznim i nedopustivim reći bilo ?to negativno o đeni kalibra Marijane ?vrljak, koja je svom mu?u ućinila najgore na najgori mogući naćin, i sve to bez trunke ?aljenja, mislim da je jasno da danas đena mođe ućiniti bilo ?to i apsolutno nikada ne doćivjeti kritiku. Nije va?no ?to se dogodilo – mu?karac je uvijek kriv.

    Ukratko, moj savjet je: NE ?ENITE SE. Ovo govorim kao osoba koja podr?ava brak i misli da je sve navedeno na pođetku posta vrlo dobra i pođeljna ideja, da ne kađem idealna. S pravom đenom, ?to bi ?ovjek viđe mogao traćiti? Ali rizici, ?ak i ako se dobro odabere, neki u potpunosti izvan tvoje kontrole ili predvi?anja…uf! Ovo nije kontradiktorna pozicija. Dapađe, duguje? i samom sebi i svojoj djeci da poduzme? sve kako bi bio siguran da si odabrao najbolju mogu?u suprugu s obzirom na dana?nje okolnosti.

    Kada zbrojimo sve ove stvari, iako je zaljubljenost do ućiju nu?na osnova braka, to nije dovoljno da opravda đenidbu. Stoga bi tvoj osnovni stav trebao biti: “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”

    Drugim rijećima, đena mora posjedovati ne?to vrlo posebno, kao i određene kvalitete koje osiguravaju od mogućih negativnih posljedica i daju joj osnovu da odrći dano obe?anje unato? gubitku svih vanjskih poticaja na vjernost. Koje su to kvalitete i kako ih prepoznati, pogledat đemo u drugom dijelu.

    Update: Drugi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, alimentacija