Tag: istraćivanje

  • Mu?kosfera treba bolje protivnike


    Postoje razni dijelovi evolucijske psihologije, igre i mu?kosfere* koji spadaju u mi?ljenja i preferencije, s kojima se svako mođe i ne mora sloćiti. Recimo, “bi li se mu?karci trebali đeniti” ovisi o vađem gledi?tu i moguđe se ne sloćiti, jer svatko na svoj naćin ocjenjuje objektivne parametre s kojima se suo?avamo. S druge strane, postoje i oni apsolutni, objektivno dokazivi dijelovi, kod kojih se samo mođe uloćiti pokoja primjedba na metodologiju, naćin mjerenja neke pojave ili uzorak za prikupljanje podataka. Na ovom blogu se tako ne?to jo? nije dogodilo, no bez brige – zato imamo svjetske medije koji đe nam jednom zauvijek pokazati gdje leđe pogre?ke evolucijske psihologije u ?lanku naslovljenom “Darwin je bio krivu”.

    Evolucijski psiholozi koji prou?avaju parenje i vezano pona?anje đesto po?nu tako da postave hipotezu o tome kako se moderni ljudi pare: recimo, da mu?karci viđe misle o seksu nego đene. Zatim prona?u dokaze – iz studija, statistika i anketa – koji podr?avaju tu hipotezu. Naposljetku, i ovdje se doga?a “skok”, konstruiraju evolucijsku teoriju koja bi mogla objasniti za?to mu?karci viđe misle o seksu nego đene, koju adaptacijsku svrhu je to nekada imalo, i za?to smo danas zaglavljeni s njenim posljedicama.

    U novije vrijeme, nova kohorta znanstvenika je izazvala samo postojanje spolnih razlika u seksualnom pona?anju koje su darvinisti posljednjih 40 godina poku?avali objasniti i opravdati evolucijom.

    Naravno, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći kako su se ljudi pona?ali ili ?to su mislili u to doba, a jo? manje za?to je bilo tako. Ipak, ne?to se zabavno doga?a kada dru?tveni znanstvenici tvrde da ne određeno pona?anje ukorijenjeno u na?oj evolucijskoj pro?losti. Pretpostavke o tom pona?anju dobivaju nepromijenjivost fizi?ke osobine – postaju biolo?ki stvarne isto kao i postojanje palca ili ejakulacije.

    Koji dio “slođene interakcije velikog broja faktora” nije jasan ovim ljudima? Nitko ne tvrdi da Coolidgeov efekt prisiljava mu?karce na varanje ili da je đenska hipergamija toliko jaka da svi ćivimo u celibatu dok rock zvijezde ućivaju u 99% seksa na planetu. Govorimo o trendovima, ne o apsolutnim zakonima kao ?to je E = mc2!

    Nadalje, niti jedan fosilizirani trag nam ne mođe reći za?to je ne?to evoluiralo. Pisac ovog ?lanka bi morao shvatiti da nikada neđemo biti 100% sigurni za biolo?ki razlog postojanja predselekcije isto kao ni za?to su kitovi sisavci. Nismo bili tamo, tako da naravno da ne znamo s apsolutnom sigurno??u, ve? samo “prili?no dobrom” i konzistentnom s drugim teorijama o izlasku stvorenja iz oceana i natrag. Jako va?no! Postoje i druge metrike po kojima se odre?uje istinitost neđega u pro?losti, od đega su najva?niji logika, poklapanje, stalnost, broj razlićitih izvora, manjak dokaza koji bi to negirali, i tko zna ?to sve jo? ne.

    Sada kada su rijeđeni “slamnati ljudi” koje je autor postavio kao kritike evolucijske psihologije, uhvatimo se najva?nijega: nova kohorta znanstvenika koja sada rući temelje evolucijske psihologije građene jo? od kada je Charles Darwin u “Postanku ?ovjeka i selekciji u odnosu na spol” iznio neke dokaze za to da je, kroz natjecanje za partnerice i resurse, evolucija potakla mu?ku inventivnost i sklonost riziku naspram đenske nje?nosti. Tvrdnja da je on iznio takvu teoriju samo zato ?to je tako trenutno bilo oko njega je besmislena jer je uvijek bilo tako, i to gotovo svugdje u povijesti planeta. Osim izoliranog naroda Mosuo u planinama u Kini, nema niti jedne ljudske civilizacije koja u osnovi ne odgovara tim pretpostavkama. I to ne treba naga?ati, dobro je poznato.

    No uglavnom, dokazi. Da vidimo ?to autor nudi kao negaciju ćinjenica koje je ustvrdila evolucijska psihologija. Prvo referencira poznato istraćivanje o upadima iz 1989., kojim je utvrđeno ono ?to su ve? znali svi koji su ćivjeli u stvarnom svijetu makar nekoliko dana: da su đene nesklone seksu “samo zato da se seksamo”, te je stoga samo 0-3% đena prihvatilo “apokalipti?ni upad” poziv na posjet stranđevom stanu i seks naspram 70% mu?karaca. Da, to je razlika od najmanje 20 puta, iz koje je zakljuđeno da je to logi?na manifestacija ćinjenice da đenama nije u interesu seksati se ba? s bilo kim.

    Vjerojatno postoji 1% ?anse da je pravi razlog ne?to drugo, a ne evolucija (i kod nas i kod jo? milijun drugih sisavaca), ali pogledajmo ?to autor iznosi kao negaciju zaklju?ka iz te studije:

    Gćica. Conley smatra da je metodologija istraćivanja iz 1989. manje nego idealna. “Nitko ti zapravo ne pristupi iz vedra neba i pita te ‘hođe? li se seksati sa mnom’?” (nisam ba? toliko siguran u to ali dobro, op.prev.) “Potreban je kontekst. Ako pita? ljude ?to bi ućinili u specifi?noj situaciji (kako to nije bila specifi?na situacija, tako ti svega? op.prev.), to je mnogo pouzdaniji naćin dobivanja odgovora. U njenoj studiji, kada su mu?karci i đene razmatrali ponude za neobavezni seks of slavnih ljudi, ili od prijatelja za koje im je ređeno da su dobri u krevetu, razlika izme?u spolova u zainteresiranosti za neobavezni seks se spustila na gotovo nulu.

    Bođe, pa ja ?u pođeti lupati glavom u zid. Zar ćinjenica da đenama mora? ponuditi garanciju da im je partner George Clooney ili da je bog u krevetu i dolazi s diskretnom preporukom od prijatelja da bi se imalo zainteresirale za neobavezni seks znaći da su zainteresirane same po sebi? Ovo je toliko strahovito glup zaklju?ak da sam jednostavno morao pauzirati serijal postova o braku kako bih se pozabavio njime. Nadam se da je autor zadovoljan.

    I da, osim toga je potvrđeno da mu?karce mo? i novac ba? i ne napaljuju, budući da im je postotak ostao isti kao i prije, a za to koliko je đena dobra u krevetu ih isto većinom boli neka stvar naspram drugih, va?nijih varijabli. Barem neka korist od cijelog ovog cirkusa.

    Ali đekajte, ima jo?:

    2009. godine, jo? jedna od dugo-pretpostavljanih spolnih razlika u parenju – da su đene izbirljivije od mu?karaca – također je do?la pod opsadu. U speed datingu, kao i u ćivotu, dru?tvena norma upu?uje đene (naprotiv, uvijek govorim kada bi đene malo iskoristile emancipaciju i pri?le nekom dobro?udnom Beta tipu koji je previđe srame?ljiv za prvi korak, op.prev.) da sjede i đekaju da im netko priđe, dok mu?karci mijenjaju stolove. Ali u jednoj studiji pona?anja na speed-dating doga?ajima, psiholozi Eli J. Finkel i Paul W. Eastwick su obrnuli ulogu “rotatora”. Mu?karci su ostajali sjediti, a đene su se mijenjale. Manipulirajući ovaj dio skripte za pona?anje spolova, istraćivaći su otkrili da su đene postale manje selektivne – pona?ale su se viđe kao tipi?ni mu?karci – dok su mu?karci postali viđe selektivni i pona?ali se kao tipi?ne đene. Sam ćin prilađenja potencijalnom romanti?nom partneru, zakljućili su, doveo je do boljeg dojma o osobi kojoj se prilazilo.

    Brzo, zovite policiju! Uklanjanje đena s umjetnih izvora samopouzdanja vra?a njihove standarde viđe u normalu, isto kao ?to radi i dvostruki kompliment? Pa tko bi to rekao?

    Kada se razmotri ova nova saznjanja, neke postavke darvinizma postaju sumnjive. Hođe li darvinisti ponovno razmotriti teoriju da je nađe pona?anje prilikom parenja manje urođeno nego ?to se to smatra?

    Vjerojatno ne. U ?lanku koji je odgovarao na nađe studije od pro?le godine, Mr. Schmitt, jedan od vodećih glasova me?u darvinistima, nije predao ni centimetar bojnog polja. U vezi istraćivanja gćice. Conley, da su đene jednako sklone neobaveznom seksu ako se radi o celebrityu, postavio je argument da je to “rezultat đenske (ali ne i mu?ke) kratkoro?ne strategije za stjecanje dobrih gena od tjelesno privla?nih kratkoro?nih partnera. Kada je aktivirana đenska kratkoro?na strategija parenja (recimo, privremeno zbog ovulacije, ili kroni?no zbog odnosa spolova naklonjenog đenama) (ili ovome, tzv. “strategija dvostrukog parenja”, op.prev.), ćini se da đene izra?avaju relativno fokusiranu đelju za genetskim obilje?jima “seksi mu?karaca” koja bi biolo?ki koristile đenama u toj situaciji.”

    Drugim rijećima: ni?ta novo, sve je to evolucija.

    I ?to je tu ?udno?

    Da ponovimo: autor ima istraćivanje koje potvr?uje tezu koju poku?ava oboriti, pokađe je poborniku teze, zgra?a se kako ovaj ne smatra da je to dobar argument.

    I time zavr?avamo do sada najja?u negaciju nekih postavki ovog bloga koju sam ikada vidio (to ne?to govori o onome s ćime se inađe susređem). Jedini dobar dio ?lanka je opđe upozorenje koje se odnosi na sve filozofske i znanstvene discipline na svijetu:

    Mo?da ovi fenomeni i postoje. Mo?da mu?karci stvarno, ukupno gledano, imaju ve?u sklonost kratkoro?nom parenju. Ali s obzirom na nova istraćivanja, rigidno oslanjanje na evolucija kao obja?njenje riskira podizanje ograniđene smjernice u teolo?ki status – ?to je naćin razmi?ljanja koji bi znanstvenici trebali prezirati.

    Pođevći od… khm… feministi?kog inzistiranja da danas u zapadnom svijetu postoji patrijarhija, ili da je spol dru?tvena konstrukcija?

    ?ak i kada bi nekim ludim slu?ajem ispalo da je sve ovo istina, i da je cijela evolucijska psihologija u potpunosti neutemeljena (a i dalje su svi dokazi na njenoj strani), zaklju?ak bi bio jo? gori. Ako bi se otkrilo da su đene uistinu jednako promiskuitetne kao mu?karci, jednako otvorene za mogu?nost neobaveznog seksa i varanja, ili ?ak i viđe od mu?karaca, te da je to zato ?to one tako izabiru, a ne zato ?to im je u genima – ne bi li to samo po sebi zastra?uju?a osuda onoga u ?to se dobar dio zapadnih đena pretvorio?

    Umjesto da, kao trenutno na ovom blogu, polazimo od pretpostavke da su “neke đenske genetske sklonosti neprikladne za civilizaciju, pa stoga đene trebaju imati kontrolu nad njima” (?to jednako vrijedi i za mu?karce ?to se tiđe biolo?kih nagona za silovanjem ili nasiljem), polazili bismo od pretpostavke da to nije genetski nego u potpunosti svojevoljno. To bi ućinilo svo klanje koje se odvija na modernom seksualnom trći?tu namjernim.

    Ve? i sama pomisao na tako ne?to je previđe u?asna.


    * = evolucijska psihologija je znanstvena disciplina, darvinizam je filozofija temeljena na evoluciji opđenito (ne samo psihologiji), igra je teorija i prakti?na vje?tina temeljena na evolucijskoj psihologiji, a mu?kosfera je ćiri pojam za sve tekstove koji se bave navedenim pojmovima i reakcijama mu?karaca na njih. Ta đetiri pojma se đesto preklapaju, ali nipo?to nisu univerzalno jednaki, niti se nu?no sla?u.

    Oznake: teorija seksualnog trći?ta, spol, znanost, istraćivanje, evolucijska psihologija, mu?kosfera