Zubak com d.o.o.

Tag: abortus

  • Dr. Abortus ili: kako sam naućio prestati brinuti se i zavoljeti kiretu


    Jednom davno, u svijetu u kojemu je đena koja bi zatrudnjela izvan braka snosila te?ke ekonomske i socijalne posljedice zajedno sa svojim budućim djetetom, poba?aj je bio njen jedini izlaz iz tih neprilika. Od prastarih vremena kada je prakticirana metoda “najedi se otrova pa ?to bude bude”, pa do modernijih vremena kada je napredak medicine omogućio mehani?ki postupak prekida trudnođe kiretama i vakuumskim pumpama, uvijek je vrijedilo ovo pravilo: đene đe uvijek imati potrebu za abortusom. Koliko god neko dru?tvo poku?avalo istjerati abortus iz svojeg okru?ja, bilo to kroz kulturne tabue bilo to kroz o?tre kazne, on je uvijek bio i ostao povijesna stalnost.


    Izvor slike

    “Abortus u gradovima je poput kanalizacije u palaći; ukloni kanalizaciju, i pala?a đe se pretvoriti u nećisto i smrdljivo mjesto.”
    – Sv. Augustin, parafrazirano

    U teoriji dru?tvenog planiranja, moralni kompromisi poput gore navedenog su bili prihvađeni kao nu?nost. Ako đe se ne?to ?to doćivljavamo zlim i/ili ?tetnim doga?ati bez obzira na to ?to mi poduzimamo protiv toga, nije li onda zdravije razviti malo tolerancije prema toj pojavi i time ublaćiti njene negativne posljedice?

    Taj stav o “ubla?avanju” Sv. Augustina su razvila i ćiroko primijenila gotovo sva moderna dru?tva, te je abortus prihvađen kao nu?no zlo – ćin koji treba izbjegavati, ali ako ga neka đena ve? đeli jer su je na to ponukale te?ke okolnosti, onda je bolje da ga izvrći u ćistoj klinici s dobro obuđenim lije?nikom, nego kod nekog ?arlatana kod kojega đe iskrvariti do smrti. Ovo nije ućinjeno iz hira – ?ak 13% smrti vezanih za trudno?u i porod uzrokovano je neslu?benim abortusima i posljedi?nim komplikacijama.

    Također, budući da dobro znamo da odsustvo oca iz obitelji negativno utjeđe na razvoj i budu?nost djeteta, smatralo se da đe time biti izbjegnuta patnja i same djece i ostalih ljudi kada ta neđeljena djeca odrastu i po?nu uzrokovati drasti?no ve?u stopu kriminala.


    Izvor

    I tako je abortus napustio mra?ne ulićice s ofucanim nadrilije?nicima i iza?ao na jarko svjetlo modernih operacijskih sala. S njegovim izlaskom iz opskurnosti, stekli smo dobar uvid u to koliko je abortus kao pojava zapravo đest, kako se i za?to provodi, te tko mu najđe?đe pribjegava. Smrtni slu?ajevi izazvani provođenjem abortusa u nesigurnim uvjetima su prakti?ki eliminirani, te je cijeli dru?tveni eksperiment proglađen velikim uspjehom.

    Na?alost, dru?tvene promjene u mnogođemu su sli?ne automobilu koji vozi po cesti nakvađenoj motornim uljem. Jednom kada su ukorijenjene u dru?tvu i problem zbog ćijeg su rje?avanja prvotno uvedene je eliminiran, to ne vodi prestanku njihovog ćirenja. Organizacijski i financijski mehanizmi vezani za njih, umjesto da se stabiliziraju ili ugase i nestanu, nastavljaju nekontrolirano rasti “ćisto tako”, te postaju sami sebi svrha, s vremenom potpuno razvedeni od svoje originalne misije. Predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je ovaj problem u govoru o posljedicama tri velika rata za redom nazvao “vojno-industrijskim kompleksom”, no problem klizanja primjenjiv je na sva dru?tvena polja.

    1. OOOOPS: Konverzija abortusa iz nu?nog zla u temeljno ljudsko pravo


    Razvoj embrija u prvih 60 dana; izvor

    Rani sociolozi i politi?ari, drđeći se koncepta “svetosti ćivota”, dr?ali su se stava sli?nog onog Sv. Augustina: abortus je nu?no zlo, te stoga legalizacija abortusa predstavlja manje zlo, ali to ne ćini abortus manje loćim djelom (tj. kao ?to je jasno iz gore navedene slike, manje ćinom ubojstva). Bili oni lijevo ili desno orijentirani, kod tih ljudi je uvijek postojao konsenzus da s legalizacijom abortusa u paketu automatski mora stići i podizanje razine svijesti o njegovoj ekstremnosti i posljedicama, te da đe se raditi na njegovom smanjenju. Drugim rijećima, podrazumijevalo se da đe kao protu-ravnote?a dozvoljenom zlu dru?tvo uvesti mjere kojima đe abortus ućiniti krajnjim sredstvom, a ne nećim ?to se shva?a olako samo zato ?to je legalno i (prete?no) besplatno.

    Na?alost, kosina je povukla za sobom legalizaciju abortusa i pod utjecajem radikalnog feminizma odvukla je u sljedeći korak: shva?anje abortusa kao temeljnog ljudskog prava, kod kojega je sloboda za poduzimanje tog ćina primarni faktor, a ravnote?a dobrih i zlih djela je izbađena iz dvorane i samo njeno spominjanje se smatra atakom na “pravo đene da raspolađe svojim tijelom”, tj. negacijom temeljnih ljudskih prava.

    Ovaj princip osobne slobode kao prvog i jedinog faktora sli?an je licemjerju rasprave o obrezivanju djece, u kojemu cijela stvar biva sagledana iskljućivo s aspekta ljudskog prava, a ne ?tete i koristi koju uzrokuje. Budući da ?teta i korist mogu biti izmjereni i objektivno uspoređeni, a ljudska prava su samo teoretski koncept koji mođe biti intepretiran ovako i onako, jasno je da đe to dovesti do nepravdi i selektivne primjene po principu “svi smo mi jednaki, ali su neki jednakiji od drugih”.

    2. OOOOPS: Trivijalizacija abortusa i abortus kao statusni simbol

    Kombinacija ekstremne dostupnosti i ekstremne politiziranosti abortusa dovela je do shva?anja abortusa kao dijela odrastanja u zrelu đensku osobu koja zna raspolagati svojim tijelom ili, jo? puno gore, kao alata u slu?bi politi?kog ili umjetni?kog izra?aja kojim se ?alje nekakva poruka ili signaliziraju svoja samostalnost, upornost i ćivotno iskustvo.

    Klasi?an primjer je ova đena koja je, unato? svom izvrsnom poslu u dr?avnoj organizaciji, situiranosti i op?oj podr?ci za zadr?avanje djeteta odabrala abortirati ga kako bi privukla pozornost, pardon, proćirila svijest o abortusu. Je li ovo dijete kojemu je bio garantiran dobar ćivot sa svim preduvjetima ba? moralo biti ubijeno samo kako bi netko do?ao do svojih 5 minuta slave?

    3. OOOOPS: Isprepletenost abortusa i profitnih motiva

    Slijedeći princip po?tovanja prema svim ljudskim bićima, ?ovjek bi mislio da đe abortus biti i ostati striktno medicinska procedura, daleko od zakona trći?ta, ponude i potra?nje i niskih strasti. Promislite onda ponovno i ućivajte u nedavno otkrivenom videu u kojemu visoka predstavnica organizacija Planned Parenthood (glavni provoditelj abortusa u SAD-u):

    – cjenka se oko prodaje organa abortiranih fetusa
    – mijenja medicinski prihvađen naćin provedbe abortusa u “ciljano mrvljenje iznad i ispod” kako bi bilo moguđe ekstraktirati ?to viđe o?uvanih organa
    – nagla?ava da cijena po fetusu nije temeljena na pokrivanju stvarnih tro?kova Planned Parenthooda, ve? trći?nim zakonima i đelji “da ne propustimo potencijal ako netko drugi nudi vi?u cijenu”
    – spominje da bi bilo zgodno kad bi kao dio sporazuma dobila Lamborghini

    Naravno, tu je i kozmeti?ka tvrtka koja proizvodi kremu protiv bora iz kođe pobađenih beba, te toplana koja spaljuje abortirane fetuse i prodaje toplinsku i elektri?nu energiju.

    Planned Parenthood je odvukao temeljni princip abortusa kao ljudskog prava do svojeg logi?nog zaklju?ka: ako nerođena beba ne zaslu?uje biti smatrana osobom i imati pravo na za?titu, za?to je onda ne bismo i reciklirali i maksimalno iskoristili kao da se nalazi u nekom industrijskom postrojenju?

    4. OOOOPS: Eugeni?ka pozadina abortusa

    Teoretski gledano, zna?ajan dio inicijalne legalizacije abortusa i utemeljenja pripadajućih organizacija kao ?to je Planned Parenthood stigao je iz eugeni?kih i rasnih motiva. Margaret Sanger, utjecajna aktivistica iz SAD-a, dr?ala je da su:

    – “Australski Aboridćini su ‘tek trunku iznad ćimpanzi bez ikakve seksualne samokontrole u odnosu na obi?nog mu?karaca i đenu’”
    – “Tre?a grupa koja saćinjava dru?tvo su neodgovorni i neoprezni ljudi koje ne zanimaju posljedice svojih djela, ili ćija ih religijska uvjerenja sprje?avaju u tome, te nemaju kontrolu nad svojom brojno??u. Mnogi ?lanovi te grupe su bolesni, maloumni i financijski ovise o normalnim i pristalim ?lanovima dru?tva, te nema nikakve dvojbe kod svakoga sa zrnom soli u glavi da njihovo razmno?avanje mora biti zaustavljeno.”
    – “Nije me briga za slobodu govora samu po sebi. Svi mi previđe hajemo za pisanu i verbalnu rije?.”
    – “Poznavanje kontracepcije je urođeno moralno. Njeno opđenito ali pa?ljivo prakticiranje mora rezultirati ćistijom rasom.”
    – “Kako đemo stvoriti rasu vrhunskih ljudi ako se ne drćimo plana? Moramo pretvoriti ovu zemlju u vrt djece, a ne u raspu?tenu ćikaru koju je prekrio ljudski korov.”
    – “Bra?ni krevet je najdegenerativniji utjecaj na dru?tveni red.”

    U praksi, besplatni i legalizirani abortus je (barem u SAD-u) postigao upravo ono za ?to je i zami?ljen: ogromna većina abortusa doga?a se unutar male populacije afri?kih amerikanaca, te njihova djeca imaju najmanju ?ansu biti rođena ćiva:

    5. OOOOPS: Razvlađenje i eskalacija pojma “abortus”

    Kada je abortus inicijalno uveden, podrazumijevalo se da ako ve? moramo kao manje zlo ubiti ljudsko biđe, to đemo ućiniti prije nego po?ne potpuno izgledati kao ljudsko biđe, te đemo se suzdr?ati od toga nakon ?to fetus navrći tri mjeseca. S vremenom je to ograniđenje pomalo relaksirano, pa tako danas imamo i ozbiljnu raspravu u akademskoj zajednici o tome ra?unaju li se upravo rođene bebe kao osobe, te ne bi li bilo prihvatljivo da i njih bude moguđe “naknadno” abortirati. Sama ideja “abortusa u đetvrtom trimestru” (kako lijep sterilan naziv, op.prev.) je nai?la na entuzijasti?no odobravanje kod trenutne generacije ameri?kih studenata.

    Abortus, nekada pre?utno toleriran kao manje zlo, s vremenom se pretvorio u lakrdiju koja potpuno ignorira njegovu ozbiljnost i ?ak biva kori?tena za frivolnu zabavu i attention whoring. Je li to uistinu ono ?to su arhitekti modernog dru?tva namjeravali, kako bi ljudi trebali ćivjeti?

    Vidjevći brzinu i nezaustavljivost te degradacije, pretpostavljam da nam stvarno nema druge nego prestati brinuti se i zavoljeti kiretu.

    Oznake: abortus, sociologija, feminizam, obitelj

  • Pro-choice njoj, No-choice njemu


    Postoji znatno licemjerje u ćinjenici da đena ima neograniđeno i bezuvjetno pravo na abortus kojim mođe pobjeći od svih roditeljskih obveza, a mu?karac na tu odluku nema nikakavog utjecaja, niti mu je dostupna sli?na slamka spasa za koju bi se mogao uhvatiti. No, to nije tema dana?njeg posta. To je jednostavno premekano i nije dovoljno licemjerno da bi za sada bilo vrijedno analize. Ne, tema dana?njeg posta je ne?to puno gore:

    Oćinstvo sada mođe biti potvrđeno jednostavnim testom – ali to ne znaći da bi trebalo biti
    Melanie McDonagh, The Spectator, UK

    Mudro je dijete, ka?u, koje poznaje svog oca. Danas je mudrost skoro pa nepotrebna; DNA testovi mogu obaviti posao sa znanstvenom sigurno??u. Tijekom cjelokupne povjesti ?ovje?anstva, mu?karci su se suo?avali s dubokim, zabrinjavajućim sumnjama o osnovnom pitanju jesu li ođevi svoje djece ili nisu; đene, s druge strane, su ućivale razumnu razinu pouzdanja u tu stvar.

    Sada, kratko trljanje sline vaticom plus mala naknada, manja od ?200 (2000 kn), mogu lako rijećiti stvar. Odjednom je jedna stvar koja je đenama i?la u korist odnesena, jedan aspekt u kojemu se se mogle nasmijati svojim muđevima i ljubavnicima nestao. DNA testovi su anti-feministi?ka primjena znanosti, promjena u ravnoteći moći izme?u spolova s kojom smo se jedva pomirili. I to i dalje vrijedi unato? ćinjenici da mnoge đene imaju ekonomski potencijal kojim se mogu same brinuti za svoju djecu.

    Obratite pozornost na dvije va?ne ćinjenice:

    A) Nigdje nije istaknuta ni najmanja trunka zabrinutosti za mu?karce i njihove ćivote, kao da oni ne vrijede apsolutno ni?ta niti zaslu?uju po?ten tretman kao ljudska bi?a.

    B) Otvoreno je priznato da je feminizam bilo koja stvar koja ide u korist đenama. Ako im ne?to ne ide u korist, to nije feminizam. Steđena mo? je jedina stvar koja odre?uje je li ne?to feminizam ili nije.

    Feminizam nema apsolutno nikakve veze s ravnopravno??u i jednako??u!!!

    Ovo pitanje se nedavno pojavilo, kao rezultat priđe u Daily Mailu, o ođenjenom TV reporteru koji je godinama pla?ao alimentaciju za dijete zađeto kao, vjerovao je, rezultat njegove veze s jednom spisateljicom. Nakon ?to je prvi put vidio dijete, zatraćio je da DNA test, kojim je odmah otkriveno da on ipak nije otac. Jadno dijete.

    Feminizam obo?ava koristiti djecu kao oru?je za napad kada treba izvući novac u svoju korist, a kao ?tit kada se treba za?tititi od hvatanja u laći i kriminalu.

    Sljedeći film u serijalu Bridget Jones bi također mogao skrenuti dodatnu pozornost na ovu ćinjenicu o kojoj se slabo raspravlja. Za one koji nisu slijedili kolumne koje su odvele na?u heroinu u sljede?u fazu đenske tuge – bivanje bez djece, naspram bivanja samom – osnova priđe je da Bridget zatrudni, ali nije sigurna s kime, budući da je nedavno vidjela dobrog Colina Firtha i lođeg Hugh Granta, i to gotovo istodobno.

    Tu [Bridgetinu] dilemu je bilo moguđe rijećiti na plodonosno nejasan naćin, kako bi Bridget imala izbor izme?u ođeva, ali je ona rijeđena na otu?no moderan naćin, tako ?to su Bridgetine prijateljice jednog od kandidata oborile na zemlju i uzele od njega uzorak DNA. I tako je saznala oćinstvo bebe, a najstarija igra u povijesti ?ovje?anstva, “pogodi tko je tata”, viđe nije bila igrana.

    Da se to dogodilo na plodonosno nejasan naćin, mo?da bi bilo jo? plodnosnije kada bi se Bridget na?la u zatvoru zbog silovanja, prijevare, zavjere s ciljem otućivanja milijuna, te davanja la?nog iskaza? 20-ak godina u zatvoru bi svakako bilo vrlo plodonosno za takvu đenu, moguđe ?ak i edukativno.

    E sad, vidim da bi neki mu?karci mogli s dobrodo?licom dođekati kraj staromodnom scenariju u kojemu su postali obveznici oćinstva djece koju su rodile cure s kojima su se samo seksali. Glumac Jude Law se nedavno na?ao u ovoj situaciji, te je bez oklijevanja i nekavalirski traćio DNA test.

    Kavalirstvo nije urođeno đensko pravo, ve? ga treba zaslućiti, a to je ne?to u đemu gotovo sve moderne đene neslavno propadaju.

    U suprotnosti s tim, stara situacija u kojoj bi đena predstavila mu?u dijete i on bi se ili ponio po?teno i ponudio podr?ku, ili pobjegao, davala je đenama određeni manevarski prostor. Kurtizana iz Balzaacovih drama koja je, nakon ?to je zatrudnila, bez oklijevanja traćila i dobila podr?ku od dvojice svojih klijenata, svakako nije bila jedina. Nesigurnost omogu?ava majkama za svoju djecu odabrati oca koji bi bio najbolji za njih.

    Znam da je to vrlo te?ko pojmiti, ali mu?karci su zapravo ljudska bi?a sa svojim vlastitim ćivotima. Mu?ki dio populacije ne postoji samo zbog toga kako bi đenama bilo ugodnije.

    Zatrudnila si i biolo?ki otac djeteta nije onaj krasni momak sa stabilnim primanjima koji bi bio predivan otac? PU?I K**AC!!! Nema? pravo izbrisati cijeli njegov ćivot svojom laći! Ako ba? mora?, reci mu istinu i ljubazno ga pitaj bi li unato? tome htio djelovati kao otac. Ali ako kađe ne, mora? prihvatiti da je rekao ne.

    Najva?nije je to ?to je oćinstvo bilo nedefinirano i efektivno je ovisilo o majci koga đe imenovati kao oca svog djeteta, ako đe imenovati ikoga (taj vrlo razumni ćidovski obi?aj, gdje se ćidovstvo naslije?uje po majci, bila je temeljena na ćinjenici da sa sigurno??u znamo jedino tko nam je majka). Mnogi mu?karci su, naravno, zavrćili odgajajući djecu koja nisu genetski bila njihova ali stvarno, zar je to va?no? Mođe? osje?ati jednako naklonosti prema djetetu za koje pogre?no misli? da je tvoje kao i prema onome koje jest tvoje. Zanimljivi novi roman Piersa Paula Reada, “đenomrzac”, bavi se upravo ovom temom.


    Utjecajna feministica Hillary Clinton na saslu?anju pred Senatom SAD-a: “Zar je to [ćinjenice] uopđe va?no???”

    Filozof A.C. Grayling je u Evening Standardu osje?ajno pisao o ovoj temi ovog tjedna, naglasivći da po izvje??u u ?asopisu Journal Of Epidemiology and Human Health 4% mu?karaca ne znajući podiđe djecu koja nisu genetski njihova: “Rezultati mogu biti razorni, te voditi do razvoda, obiteljskog nasilja, mentalnih problema za sve umije?ane strane, uklju?ujući i djecu.” Pa, da. Znanstvena sigurnost je svakako stvorila jasno?u, i oslobodila neki broj mu?karaca od njihovih moralnih obveza, ali Bog zna s kakvim posljedicama u obliku jada, optu?bi i krivnje.

    Postoji li ikakva razlika izme?u Hamasovog terorista koji ispaljuje rakete iz vrti?a i feministice Melanie McDonagh koja se skriva iza ?tita nedu?ne djece svaki put kada joj ne?to ne ide na ruku?

    Također uoćite kako mu?karci kojima su podvaljena tu?a djeca imaju “moralnu obvezu”. Ako oni imaju moralnu obvezu, za?to onda nastaje galama kada ja sugeriram đenama da imaju moralnu obvezu ne pona?ati se kao drolje ili ne razarati svoje obitelji?

    Na?a generacija puno polađe na znanje. I DNA testovi imaju oćite koristi ?to se tiđe identifikacije nesretnijih elemenata nađeg naslije?a, na primjer nasljednih bolesti. Ali time ?to oćinstvo ćinimo ovisnim o testu, a ne o rekli-kazali majke, oduzeli smo đenama mo?an instrument odabira. Nisam sigurna da je puno ljudi sretnije zbog toga.

    Sasvim je jasno: feminizam je faćisti?ki, parazitski pokret za uklanjanje svih ograniđenja sa đenske seksualnosti i istodobno ograni?avanje mu?ke seksualnosti

    “Ali Ignisse,” reći đete sada, “koga briga ?to neka tamo feministica pri?a gluposti? Kakav to utjecaj ima na tebe?” Pa naravno, zato ?to to na?alost nije samo jedna feministica koja laje ali ne grize; rije? je u duboko ukorijenjenom akademskom establishmentu koji ovakve nebulozne tvrdnje pretvara u “znanstvene studije” i time ih legitimizira, nakon đega razni odbori i organizacije citiraju i propagiraju te iste “studije” kako bi lobirale za svoje politi?ke ciljeve, te ih naposljetku korumpirani politi?ari koje nije briga za ljudski ćivot i dostojanstvo prenose u zakonodavstvo, te ih kona?no nad bespomo?nim narodom provode jednako bezobzirni policija i sudovi.

    Mnoge dr?ave su pod utjecajem sna?nog feministi?kog/bijelo-vite?kog lobija donijele zakone o zabrani genetskog testiranja oćinstva. U Francuskoj i Njema?koj je ono potpuno zabranjeno i ka?njivo je s 5-15 000 ? i 1 godinom zatvora; u Velikoj Britaniji je ono znatno ograniđeno; a u SAD-u je ono dopu?teno ali su njegove pravne posljedice ravne nuli.

    ?to prije ova civilizacija izgori do temelja, to đe nam svima biti bolje.

    Oznake: feminizam, Faćizam, ?ovinizam, sloboda, djeca, obitelj, alimentacija, Vijesti, sociologija, abortus