Nedavno sam se na?ao u prilici komunicirati s poznatim aktivistom Ivanom Pernarom, koji je poznat javnosti najviđe kao osniva? politi?ke stranke Savez za promjene i autor knjiga “Kako je nastao novac” i “Mehanika novca”, a sada je istaknuti ?lan politi?ke strane ćivi Zid, ćiji je predstavnik Ivan Vilibor Sinći? na nedavnim predsjedni?kim izborima osvojio nevjerojatnih 16,42% glasova.
Ivan Pernar i Ivan Sinći?; Izvor slike: Jutarnji list, via Dragan Mati?, Cropix
Kako mainstream mediji (blago ređeno) nemaju ba? nekakav integritet u izvje?tavanju o politici i dru?tvenim prilikama, bilo mi je drago prućiti ćivom zidu platformu preko koje mogu ćiroj publici e fonte et origine reći viđe detalja o sebi, bez vađenja iz konteksta i podmetanja.
Slijedi intervju s g. Pernarom:
Ivan Pernar: Savez za promjene je 2014. promjenio ime u ćivi zid, dakle radi se o istoj stranci pod drugim imenom.
Igniss: Hvala vam na poja?njenju. Vjerojatno nisam jedini koji je do sada mislio da je ćivi zid samo neformalna organizacija. Recite mi, kako funkcioniraju proces donođenja odluka i hijerarhija u ćivom zidu?
Ivan Pernar: Stranka ćivi zid ima 5 supredsjednika koji su jednaki u pravima i obvezama. Takvom podjelom moći predstavlja iznimku u hrvatskom politi?kom prostoru jer ostale politi?ke stranke u pravilu imaju samo jednog predsjednika, iznimno dva supredsjednika. U teoriji se odluke donose većinom glasova Glavnog odbora (11 ?lanova), ali u praksi konsenzusom.
Napominjem da su svi supredsjednici ujedno i ?lanovi GO.
Igniss: Na web stranicama ćivog zida navodite da je moguđe pridrućiti se kao “aktivni ?lan”, “simpatizer”, te “donator”. Koja su prava i obveze svake od te tri razine ?lanstva?
Ivan Pernar: Aktivan ?lan je onaj koji je spreman stati u ćivi zid i na izbornu listu nađe stranke kada bude dan izbora. Simpatizeri su fanovi koje zanima program i rad stranke, ali ne đele aktivno sudjelovati u radu.
Igniss: U vaćim knjigama “Kako je nastao novac” i “Mehanika novca” se đesto spominju primjeri ljudi koji simpatiziraju ćivi zid i/ili Savez za promjene, ali ne đele biti povezani s njima, najđe?đe zato ?to bi ih sudjelovanje u zaustavljanju delo?acija moglo ko?tati radnog mjesta i egzistencije. Smatrate li njihovu tajnovitost lo?om, nu?nim zlom, opravdanom ili pođeljnom, kao ?to npr. “Taqiyya” u ćiitskom Islamu dozvoljava svojim pobornicima zatajiti svoja uvjerenja ako su u opasnosti od progona?
Ivan Pernar: Ne smatram ju lo?om, bitno je gdje se nalaze srca tih ljudi, a ona su tamo gdje im je ruka na dan izbora.
Igniss: Ali, jesu li zbog ćinjenice da nisu nikada osobno sudjelovali u sprje?avanju ovrhe automatski iskljuđeni iz obna?anja funkcija u stranci ili pojave na izbornom listi?u?
Ivan Pernar: Da bi netko obna?ao visoku strana?ku funkciju mora staviti “ko?u na stol” odnosno stati u ćivi zid i time pokazati da stvarno misli ono ?to govori. Za niđe strana?ke funkcije i bivanje na izbornoj listi nije presudno jesu li ti ljudi sprije?avali delo?acije ili ne. Primarni smisao te selekcijske mjere jest sprijećiti ideolo?ko uru?avanje stranke iznutra.
Igniss: Nedavno je ćivi zid bio metom napada od strane Jutarnjeg i Veđernjeg lista (novina koje su dio utjecajnog konglomerata koji ja nazivam “?kvadra rođena za zgra?anje”). Postoje li iti jedne novine ili medijska organizacija koje su vam do sada prućile po?ten tretman i koje biste mogli nazvati neutralnima i objektivnima?
Ivan Pernar: Portaloko (tj. Portal Oko)
Igniss: Hvala, pođet ?u ih pratiti jer mi je uvijek drago ?uti za nove nezavisne portale na naćim prostorima.
Recite mi, ?to je s me?unarodnom suradnjom? Ostvarujete li kontakt s iti jednom srodnom organizacijom iz PIIGS zemalja (Portugalu, Italiji, Irskoj, Gr?koj i ?panjolskoj), ako takva uopđe postoji?
Ivan Pernar: Imamo kontakt sa gr?kom strankom Syriza.
Igniss: Je li program “quantitative easing” (kojega ve? par godina provodi SAD, a sada napokon i EU), pojava koja predstavlja suvereno tiskanje i upumpavanje novca u sustav na naćin koji biste htjeli, ili se i tu radi o novcu kao kreditu koji ste u vaćim knjigama opisali kao uzrok kolapsa gospodarstva?
Ivan Pernar: Nikakva emisija duga ne rje?ava problem, ona samo pove?ava dug i odga?a kolaps za kasnije.
Igniss: U vaćim knjigama je đest motiv relativno uspje?an ?ovjek srednje klase koji nema niti jedan kredit i naizgled nije ni u kakvoj opasnosti, no u stvarnosti je on samo obespravljeni siromah kojemu jo? nije do?lo vrijeme. Drugim rijećima, ?ovjek koji je.imao sređe pobjeći od uni?tenja ali budući da njegovi prihodi ovise o ostatku dru?tva, neminovno je da đe i njega prije ili poslije dohvatiti kreditni sustav. Istiđete da se srednja klasa stalno smanjuje i prelazi u ni?u, a ni?a u siromahe i besku?nike.
Moje pitanje je: ako se ekonomska situacija privremeno popravi (kao rezultat bilo kojeg vanjskog utjecaja koji đe privremeno olak?ati kreditnu krizu) i taj proces se privremeno zaustavi, hođe li va?a stranka izgubiti podr?ku koju trenutno ućiva?
Ivan Pernar: Taj proces ne mođe se zaustaviti, mođe ići samo na gore jer je trajna tendencija trenutnog sustava negativna. To ?to oni fiksiraju te?aj franka ili opra?taju dug koji ionako nemaju od kuda naplatiti budući su primanja po socijalnoj osnovi izuzeta od ovrhe, ni?ta neđe rijećiti.
Igniss: Jeste li ?uli za Nobelom nagrađenog ekonomista Paula Krugmana, koji se nije nikada izrazio protiv kreditnog novca ali se svejedno zalađe za ekspanzijsku fiskalnu i monetarnu politiku? ?to mislite o njemu?
Ivan Pernar: Beskona?na ekspanzija duga kakvu zagovara Krugman nije rjeđenje jer se krediti kad tad moraju vratiti.
Igniss: Kako se moj blog bavi prvenstveno mu?ko-đenskim odnosima i psihologijom privla?nosti i zavođenja, mnogi ćitatelji su sa zanimanjem popratili nedavni intervju koji je Ivan Sinći? dao ?asopisu Story i u njemu opisao svoju vezu s Vladimirom Palfi. Ono ?to je zapanjilo i mene i velik broj ćitatelja je to ?to su se dopisivali godinama prije nego ?to su se upoznali ućivo, unato? ćinjenici da ćive na dva sata vo?nje jedno od drugog. Kako je to moguđe? ?to ih je sprje?avalo da se upoznaju sve to vrijeme?
Ivan Pernar: Ne ulazim u njihov privatan ćivot.
Igniss: Koji je va? osobni stav o feminizmu?
Ivan Pernar: Ne bavim se tim pitanjem.
Igniss: To sam i ođekivao, i također drćim da je mudro ne baviti se njime.
No, kao ?to je rekao Lav Trocki, to ne znaći da se ta pitanja neđe baviti vama. Vjerojatno đe vas “razveseliti” spoznaja da vas je jedan utjecajni bijeli vitez (tj. mu?ki feminist) poku?ao oblatiti kao “primitivnog seksista” koji objektivizira đene i đeli ih vratiti u kameno doba. Mojim ćitateljima ne trebam komentirati za?to su taj gospodin i njemu sli?ni temeljito u krivu.
S druge strane, kao vrlo pozitivan primjer bih istaknuo razumnu izjavu LGBT aktivista Dorina Manzina i osniva?a udruge “Iskorak” koju ste objavili na vaćim stranicama: ??to mi vrijedi pravo na registraciju partnerstva ako nemam pravo na dom?? i “U [svom] aktivizmu sam doćivio udare i iz vlastitih redova jer sam se otvoreno suprotstavio radikalizaciji i ideologizaciji LGBT aktivizma. To viđe nije bila moja borba pa sam oti?ao.”
Iako bi povr?ni promatra? mogao reći da su ljudi koji su dali ta dva citirana komentara dio iste (lijeve) politi?ke strane, razlika izme?u njih je zapravo ogromna. Vjerujem da ta oćita razlika pokazuje kome je zapravo stalo do ljudi, a tko je samo demagog.
Zahvaljujem g. Pernaru na ukazanom povjerenju i đelim ćivom zidu i njihovim ?lanovima puno sređe na nadolazećim lokalnim i zatim parlamentarnim izborima.
Oznake: politika, intervju, Gospodarstvo
Leave a Reply