Tag: Zdravlje

  • Kako ostati normalan u nenormalnom dobu

    Koji k***c ovo gledan kad ne znam ni da ćitam
    – kultni video “Kita u Billa”

    Uz nezadovoljstvo samim konceptom Igre, jedan od najđe?ćih problema koji mući moje ćitatelje je tjeskoba izazvana raspadom dru?tva kojemu svakodnevno svjedoćimo – Kita u Billa bi to opisala kao “koji se k***c trudim kad ne znam ni da se zabavljam.” Na to im i ja i sli?ni pisci nudimo ?ablonizirani odgovor, “samo se opusti i ućivaj uz bazen” koji – da budem potpuno iskren – nije niti prakti?an niti djelotvoran. Kako se netko tko je ispunjen tjeskobom mođe prisiliti na ućivanje? Naravno da ne mođe! Nitko ne mođe uzeti ne?to ?to mu je u srcu i mislima i to nasilno promijeniti u ne?to obrnuto, koliko god mu netko to utje?no tepao putem blogova, knjiga, seminara i psihologa.


    Prije nemo? pozitivnosti

    Drćim da je rjeđenje ovoga problema dvojako i sastoji se prete?no od sljedeđega:

    A) Preusmjeravanje negativnih utjecaja

    Sljedeći put kada bude? ćitao o tome kako je sve viđe tetova?a, kako je stopa razvoda ogromna ili kako je dr?ava u ogromnom dugu ili ?to ve?, nemoj se prisiljavati da to “poku?ava? primiti kao ne?to pozitivno” ili to racionalizirati nekim hr?kolikim obja?njenjem za?to je to “lođe za dru?tvo ali dopro za tebe osobno”. Umjesto toga, sagledaj stvar na ovaj naćin: to ?to se doga?a je nesumnjivo lođe, no uvijek đe biti loćih stvari. Nikada u povijesti nije postojalo savrđeno doba sa savrđenim okolnostima, kao ?to neđe ni postojati ikada u budu?nosti. Cijela na?a povijest je vijugav put s puno slijepih staza i odvojaka na kojima svejedno nekim ?udom pronalazimo sre?u i ispunjenost.

    Ovo nije tvrdnja o povijesti ili ?ovje?anstvu, ve? o prirodi percepcije. Razmisli o tome na ovaj naćin: ?ak i kada bi se iznenada posloćile sve kockice nađega ćivota na naćin koji bi nam donosio nevjerojatno zadovoljstvo, za mjesec dana bi nas svejedno pođelo mućiti ne?to drugo i polako bismo opet postajali nezadovoljni i pođeli se pitati ?to nam nedostaje. No da nam to nije u prirodi, ne bismo uopđe ni postojali. Jedini naćin na koji ne?to mođe napredovati je kroz kontrolirano nezadovoljstvo i borbu. Opet ponavljam: to ?to savrđenstvo nije dosti?no i ?to nikada neđemo biti savrđeno sretni nije ne?to zbog đega treba o?ajavati, ve? treba uvijek imati na umu da nas upravo ta ćinjenica ćini sposobnim iskusiti osje?aje sređe i zadovoljstva. Bez te vje?ne ravnoteđe, ne bismo bili ljudi nego bakterije.

    Stoga kada te bude hvatao o?aj zbog negativne pojave XYZ, sjeti se da bez toga o?aja ne bi bilo ni radosti. Nemoj taj negativni osje?aj ni odbijati ni upijati u sebe, ve? ga samo pusti da se prelije preko tebe i prođe. Isto kao i sve drugo u ćivotu.

    B) Minimiziranje izlođenosti negativnim utjecajima

    Iako se savjet A doima prili?no jednostavnim, većina ljudi ga svejedno ne uspijeva promijeniti. To nije zato ?to su oni a priori nesposobni za to, ve? zato ?to se nalaze u okolini koja ih u tome sprje?ava. Budimo iskreni: tko ne bi poludio kada bi bio sa svih strana bombardiran tri?arijama, dramom, laćima i jeftinim stimulansima? Takva osoba jednostavno ne postoji. Nikako ne mođe? o?uvati svoj um u bezumnoj okolini.

    No, dobre vijesti su da je tom okolinom moguđe upravljati. Mnogi se ćitatelji ?ude kada mi po?alju poruku o nekom najnovijem celebrity skandalu, a ja nemam ni najmanju ideju tko je sad taj Karabati?, ćipek, Kardashian ili Brena. Ako me pitate o tome s kime Severina spava i gdje ljetuje, nemam ni najmanju ideju. Nisam upoznat sa senzacionalnim tehnolo?kim otkrićima ni s revolucionarnim dru?tvenim pokretima. Nemam ni najmanju ideju je li netko negdje stvorio automobil s pogonom na prde?, koje su najnovije igre i filmovi koji izlaze ove godine i u kojem je trgova?kom lancu trenutno u tijeku skandal.

    To vam nipo?to ne govorim kako bih se pretenciozno hvalio kako sam “iznad tih gluposti” (?to je samo po sebi znak gluposti, op.a.), ve? samo kako bih vas podsjetio da izlaganje prevelikim kolićinama redovnoga informiranja mođe biti ?tetno za va?u mentalnu stabilnost i (ironi?no) informiranost.

    Sve to sam postigao kroz samo nekoliko jednostavnih ćivotnih navika:

    A) ne gledam televiziju
    B) ne slu?am radio
    C) ne ćitam novine
    D) ne ćitam portale


    Izvor slike

    Ne postoji niti jedan izvor informiranja na koji sam preplađen ili za kojega mi je navika pratiti ga kako bih saznao “?to se trenutno doga?a” i “?to ima u svijetu”. Sve za ?to saznam je iskljućivo zato ?to mi je A) netko rekao ili B) ba? me pođelo zanimati u tom trenutku. Moj newsfeed za svaki mogući medij je jedna velika praznina, a ja sam najve?a neznalica na svijetu. Pitajte me ?to god hođete iz bilo kojeg podru?ja i moj najđe?ći odgovor đe biti “moram istraćiti.”

    Unato? tome, mnogima se doimam kao nekakva hodaju?a enciklopedija koja zna sve ćivo o velikom broju podru?ja. Kako je to moguđe? Pa jednostavno: sva moja sposobnost je usmjerena u filtriranje, rangiranje i biljeđenje podataka. Mogu o nekom podru?ju ne znati ba? ni?ta, ali dajte mi pet minuta i mogu vam dati kratki pregled bilo koje situacije i koji su izvori vezani za tu situaciju koji samo seru, a koji su oni koje vrijedi poslu?ati te ?to od tih podataka je va?no zapamtiti. To nije nekakva ?arobna sposobnost kojom uravnote?avam svoj manjak informiranja, ve? upravo proizvod toga manjka informiranja.

    Ba? je dr?anje uma praznim i neopteređenim bukom svijeta ono ?to mi daje natprosje?no precizan uvid u njega. To nije nikakva ?arobna sposobnost ni talent, ve? obi?na mala ćivotna navika koja je dostupna svakome.

    Stoga je moj savjet vezan za ovo podru?je vrlo jednostavan: poku?aj se iskljućiti iz svih mogućih “izvora” podataka na tjedan dana i neko vrijeme se bavi samo sobom. Sljedeći put kada te ne?to bude zanimalo, vidjet đe? kako đe? o tome saznati sve ?to te bude zanimalo puno brđe i lakđe nego prije.

    Svi mi ne samo da mođemo zadr?ati zdrav razum bez obzira na nerazumni svijet oko nas, ve? si to i dugujemo.

    Oznake: Zdravlje, zadovoljstvo, sociologija, psihologija, mediji