Tag: razlika u pla?ama

  • Stvarno? “ćivimo u mu?kom svijetu”


    Jedna od najpopularnije vrste postova na blog.hr-u i u medijima je definitivno jadikovanje o mu?kom svijetu, patrijarhiji i opđenito tećini đenskog ćivota koja se manifestira kroz razne nepravde i potresna emocionalna iskustva. Ovo je kompilacija nekih od tvrdnji koje sam skupio u zadnje vrijeme, najviđe iz ovog posta:

    ćivimo u mu?kom svijetu, ponekad mi se ćini.
    Kad gledamo televiziju, naprimjer. Uglavnom mu?ke teme, okrene? na History, gleda? ljude kako love ribe, popravljaju aute, voze aute i sijeku drva.

    A) Te su vje?tine bile va?ne za egzistenciju ?ovje?anstva u povijesti i ostale su va?ne za egzistenciju ?ovje?anstva u sada?njosti. Zar se povijest ne treba baviti va?nim stvarima?
    B) History nije jedini kanal na svijetu. Siguran sam da HRT, Nova, RTL i HBO imaju sijaset dobrih emisija u kojima ljudi rade ne?to drugo.

    Ok, lo? pođetak ali mo?da đe poslije biti kakvih boljih argumenata za postojanje patrijarhije.

    Ako đe? film pogledat opet neki tipovi koji se mlate. Ako đe? sport gledat…opet.

    A) Ovo jednostavno nije istina. Drame, horori, komedije i romanti?ne komedije predstavljaju većinu ikada snimljenih filmova i većinu kino i televizijskog programa. Za?to? Zato ?to je snimati tipove koji se mlate skupo s obzirom na otprilike jednak prinos, tako da su “đenski” filmovi isplativiji – i stoga đe?ći.
    B) Najpopularniji sport na svijetu je nogomet, gdje se tipovi definitivno ne mlate. A iza njega? Tenis, u kojemu ne samo da uopđe nema tjelesnog kontakta, ve? su i đene vrlo uspje?ne i popularne.
    C) I jo? jednom, ?ak i kada bi ovo bilo istina, svi imamo slobodnu volju gledati ?to god đelimo. Ne ćivimo u Narodnoj republici Kini pa da nam netko zabranjuje sadr?aje.

    Ako se osvrne? oko sebe vidi? da su na bitnim i dobro plađenim pozicijama uglavnom mu?karci. U politici uglavnom mu?karci…

    Ovo nije rezultat diskriminacije nego izbora.

    Kao drugo, to ?to mu?karci imaju viđe dobro plađenih pozicija ne znaći ne?to automatski pozitivno za mu?karce. Naime, glavni razlog za?to mu?karci ?ude za dobro plađenim pozicijama je kako bi impresionirali đene. Status i novac su alati kojima se mu?karci bore za đensku naklonost. Biti bogatiji zato ?to mora? biti bogatiji kako bi imao ?ansu pridobiti naklonost drugog spola nije mo?.

    U skladu s tim, nije nimalo ?udno da su mnoge marketin?ke agencije ocijenile da (u zapadnom svijetu) đene kroz direktan i indirektan utjecaj imaju kontrolu nad 73% svih potro?a?kih odluka, od malih predmeta i usluga pa do kapitalnih dobara poput ku?a i automobila.

    …?ak i automobilska industrija sve ?to proizvede…proizvede tako da se svidi mu?karcima. Za?to nema ljubi?astih auti, naprimjer? Ok, realno, auti su ko cijepljeni od boja, mo?da i nije neka usporedba, nema tu ni boja za mu?karce. Sve ne? sivo i crno i sivo. I tamno.

    Vidi gore. Kao drugo, svatko ima pravo prebojati auto u boju koja mu odgovara.

    “Ka?u, neko? je davno dru?tvo bilo drugaćije uređeno. Ka?u, ponegdje jo? postoje dru?tva gdje su glavne đene. I ka?u da u takvim dru?tvima stvari drugaćije funkcioniraju.”

    Na?alost, nikada na svijetu nije postojala imalo zna?ajna civilizacija koja bi bila tako uređena, i nikada neđe ni postojati. Dru?tvo u kojemu đene vladaju svime (a najva?nije od svega seksualno??u) ne mođe dugoro?no opstati.

    Svakako, postoje ozbiljna dru?tva gdje se naslije?uje imovina po majćinskoj liniji i djeca nose prezime po majci (npr. Portugal), ali i tamo postoji barem umjerena podjela prava i du?nosti po kojoj je moguđe reći da je ne?to đensko, a ne?to mu?ko. To je zato ?to ta podjela dolazi iz biologije, a ne iz kulture. S druge strane, jedino imalo poznato dru?tvo gdje su uistinu glavne đene je narod Mosuo u Kini, s populacijom od 40 000 ljudi zaglavljenih u bron?anom dobu i izoliranim u neprohodnim planinama. O njima ?u jednom pisati viđe.

    “ćini se” da je izolacija izme?u ovakvih planina jedina stvar koja mođe osigurati opstanak civilizacije kojom vladaju đene?

    Kad kađem pone?to o tome najđe?đe ?ujem da se trebamo boriti za ravnopravnost, mi đene.
    Obi?no ne ulazim u diskusiju. Smatram da sam ravnopravna samim time ?to sam ?ovjek, i ne vidim oko đega bi se trebalo boriti niti ?to bi trebalo dokazivati. Podrazumijeva mi se. Da sam jednako vrijedna kao bilo tko drugi, bez obzira na spol.

    Potpuna legalna ravnopravnost spolova je na cijelom zapadu postignuta prije viđe od pola stolje?a, a u jednom dijelu i prije 150 godina. Ne postoje nikakvi zakoni koji diskriminiraju đene, dapađe postoje samo obrnuti. Najve?a la? feminizma je da je to zapravo samo “pokret koji smatra da đene trebaju imati jednaka prava kao i mu?karci”. Mo?da je to bio prije 50 godina, ali svi ljudi koji danas ćive u nađem zapadnom dru?tvu su odrasli s nekim drugim feminizmom, koji ima sasvim druge ciljeve.

    Sve ovo je ne spominjući neke sitnice kao da đene za ista kaznena djela dobivaju manje zatvorske kazne, da dobivaju djecu i alimentaciju u 85% slu?ajeva razvoda, i sli?ne privilegije koje predstavljaju vrlo jasnu diskriminaciju u korist đena. Feminizam je uspio u tolikoj mjeri da danas đene i dalje ućivaju sve privilegije koristi od toga ?to su đene, a za?tiđene su od nedostataka koje su inađe imale. E pa krasna ti je to “ravnopravnost”.

    Od đena se ođekuje da znaju skuhati, da oćiste ku?u, opeglaju robu, i po mogu?nosti idu i na posao. I malo ?to im ?tedi vrijeme, osim perilice su?a i ve?a. Malo se radi na tome da se nepotrebni i zaglupljujući ku?anski poslovi svedu na minimum.

    Danas gotovo da ne postoji iti jedna đena koja bi bila na ovo prisiljena. Bilo tko tko izjavi da đene spadaju u kuhinju ili da su za “madraca, a ne mudraca” je automatski izgnan iz dru?tva i osramođen. Ako neko ođekivanje i dalje postoji, to je ođekivanje koje opet dolazi iz biologije, a ne iz kulture: jednostavno ređeno. đenska briga za mu?karca je sexy. To nazivamo hraniteljskim instinktom i on je vrlo privla?an mu?karcima. Osim toga, kolićina rada i vremena potrebna za smanjenje ku?anskih poslova se uistinu drasti?no smanjila. Imamo sućilice, mikrovalne, robotske usisivađe, gulilice i blendere, fri?dere, vakuum posude i jo? sijaset drugih stvari koje olak?avaju rad u ku?anstvu.

    ?to je jo? luđe od svega ovoga? đene u pravilu nisu privuđene mu?karcima koji rade ku?anske poslove, i ?to mu? viđe radi ku?anskih poslova kako bi pomogao đeni, to dobiva manje seksa od nje.

    S druge strane, unatrag stotinjak godina su mu?karci ostali bez dobrog dijela svojih obaveza. Naprimjer grijanje. Ne tako davno je mu?ki posao bio osigurati drva za zimu. U moderno vrijeme se uglavnom grijemo na neke druge naćine. Otkad je struje, zapravo, ćivot je za mu?karce postao lakći. Oslobodilo im se ne?to viđe vremena, uz posao.

    Ne ra?unajući one milijune i milijune mu?karaca koji su umrli da bi ?ovje?anstvo moglo ućivati u modernom svijetu. Recimo, gradnja panamskog kanala ko?tala je oko 27500 ćivota (većinom mu?kih) kroz pola stolje?a. I dan danas mu?karci ćine 93% svih smrtnih slu?ajeva na radu. Tko i dalje masovno umire i gubi udove u rudnicima ugljena, naftnim platformama, plinovodima, rafinerijama, tvornicama i sli?nim industrijskim postrojenjima koje proizvode struju? Oooops, mislim da to nisu đene.

    Naravno da je i mu?karcima ćivot postao lakći s napretkom tehnologije, ali te?ko je tvrditi da postoji neka diskriminacija u ovom podru?ju.

    “Ako đena ne đeli djecu zbog karijere, puno teđe nailazi na razumijevanje okoline od mu?karca. Da ne kađem da se takve đene pođesto smatra i nenormalnim, ?ak i bolesnim. I obi?no se ra?una da đe doći k pameti s vremenom.”

    To je zato ?to đene ućivaju mnoge privilegije na temelju toga ?to imaju alat za ra?anje djece. Ako se toga odreknu, ođekuje se da đe biti tretirane kao i mu?karci, dakle kroz prizmu okrutnog natjecanja. No ironi?na je ćinjenica da su đene koje se potpuno posvete karijeri viđe cijenjene od onih izme?u. đene koje potrođe svojih 20 godina plodnosti samo na karijeru i onda se ?ale za?to viđe nema dobrih mu?karaca su one koje najviđe izazivaju podsmjeh.

    Ono ?to je najkomi?nije od svega je to ?to đene imaju dva izbora: ili raditi, ili se udati i pustiti da mu?karac brine za njih, dok mu?karci imaju samo jedan: raditi. I onda su đene diskriminirane?

    A tu je i strah. U mu?kom se svijetu neke đene boje mu?karaca, ali se malo koji mu?karac boji đena. Uglavnom se nekako misli da je to do izvjesne mjere normalno, to da se slabiji spol boji jađega, ali onda opet…mora li to biti tako?

    Krasno, sad straćim đene samim time ?to postojim. ?to mi je ćiniti, amputirati jednu ruku i nogu da bih prestao biti prijeteći? ?to je onda s mu?karcima koji nisu osvojili genetsku lutriju pa su nići ili tanji od prosjeka?

    Kad bi se u fizi?kom obra?unu sreli mu?karac, obi?an i prosje?an i iz nekog razloga nasilan, i đena koja zna koju o samoobrani da li bi tu zaista bilo bitno tko je “slabiji”? Mo?da ponekad, al ne i uvijek.

    Ahhhhh, dobri stari mit o đeni koja pretuđe onu mu?ku svinju koja ju je ?ovinisti?ki napala i pokađe joj da su đene jednako sposobne. Za?to svi ovi postovi o mu?kom svijetu uvijek sadrđe notu osvetni?kog nasilja i “pokazivanja”? Istina, mu?ki feministi (bijeli vitezovi) su u ovom podru?ju mnogo gori od đena, tako da se za ovo ne mođe reći da je trend.

    To nasilje, kojeg je mu?ki svijet prepun, to je ono ?to me smeta. Jer, nasilja je zaista previđe, i ne mislim tu nu?no samo na ratove.

    S jedne strane tvrdimo da ne bi bilo ratova kada bi svijetom vladale đene kao ovdje… a s druge strane tvrdimo da đene mogu u vojsku jer ćine jednako dobre ili ?ak bolje vojnike nego mu?karci. Tko je onda tu lud?

    Zbrkane su mi misli. Posljedica alkohola, jo? jedne stvarce koja je uglavnom rezervirana za tipove.

    Vjerujem da to obja?njava ovaj post, ali ovakve stvari đesto pi?u i vrlo trijezni, vrlo obrazovani i vrlo cijenjeni “stru?njaci”.

    Dru?tveno je neprihvađeno da đena cuga. Svakako ni izbliza prihvađeno kao kad je u pitanju mu?karac.

    Da, zato ?to je opijanje znak manjka samokontrole, a đenski manjak samokontrole mođe imati vrlo lođe posljedice po mu?karca. Stoga su takvi oblici pona?anja mu?karcima urođeno neprivla?ni i pale im alarm da bi đena u pitanju mogla imati vrlo velik broj. No obrnuto ne vrijedi: đene đesto privlaći izraz “pobunjeni?tva” i ekstrovertiranost/hrabrost koju mu?karci dobivaju alkoholom.


    Oćito me patrijarhija naućila da mi ovo bude jo? odbojnije nego pijani tip na podu. Da nije patrijarhije, odmah bih je pohvalio.

    Dakle, ovo je mu?ki svijet. I koliko vidimo, mu?karci u vođenju tog svijeta rade poprili?no usran posao.

    A) Ne, nije. Vidi gore.
    B) đene imaju pravo glasa ve? 100 godina.
    C) Hitler je do?ao na vlast premo?no đenskim glasovima.

    Dosta se narogućim ćim mi na pamet padnu sve one “vje?tice” koje su spaljene jer se nisu pokoravale ?udnovatim pravilima.

    Yay. Zato ?to svi znamo da đene nikada nisu optućivale druge za vje?ti?arenje, to su oćito radili samo ti mizogini?ni mu?karci. I svi znamo da mu?karci nisu nikada bili spaljivani kao “vje?ci”. Na?alost, realnost je sasvim drukćija. Kada gledamo iskljućivo suđenja za vje?ti?arenje, većina ?rtava (75%) bile su đene. No ukupno gledano, većina ?rtava od religijski motiviranih sukoba bili su mu?karci.

    Kađem da vjerujem u zajednicu mu?karca i đene. Jer jedni bez drugih ne mođemo. Jer se nadopunjavamo i nismo kompletni. I tvrdim da mođemo zajedno ućiniti ovu malu loptu usred nepreglednog svemira puno sretnijim mjestom.
    Ali, za to bi trebali jedni drugima vjerovati, po?tovati se, uva?avati i smatrati se jednakima.
    Kako to vrlo rijetko vidim u pojedina?nim slu?ajevima, ćini mi se da je dug put, jako dug, do nekog drugog, nemu?kog svijeta.

    I tipi?ni argument zavr?ava dobrim starim disclaimerom “ali svi smo mi jednaki, iako ovim postom poku?avam diskriminirati mu?karce na svaki mogući naćin.”

    U đemu je problem s ovakvim postovima? Problem je u tome ?to đe netko tko je bio pod utjecajem ovakve propagande bez argumenata poslije donositi politi?ke odluke, zakone i raditi druge stvari koje imaju stvaran utjecaj na ljudske ćivote. Da dru?tvo nije zasiđeno ovakvom vrstom propagande, ne bi tako olako donosilo razne bizarne zakone o kvotama po spolu ili sudske odluke koje ruđe univerzalne pravne temelje. Da ne govorimo o tome da ovakvi tekstovi imaju toksi?an utjecaj na prosje?nog ćitatelja oba spola, koji od njih poćinje gajiti mr?nju prema mu?kom spolu opđenito i postaje patolo?ki nesposoban za ostvarivanje zdrave emocionalne veze s diktatorom, nasilnikom i opđenito krivcem za sve.

    Ah, ali pametni ljudi đe se ophrvati tome i svejedno donijeti ispravnu odluku, zar ne? Na?alost, ne. Ljudski mozak vrlo đesto pati od problema “usidravanja”, tako da ako osoba ne zna ni?ta o neđemu, netko joj prezentira la?ne podatke (npr. “đene su manje plađene”) i zatim taj podatak bude pobijen, osobi đe i dalje podatak kojeg se sje?a ostati nagnut viđe nego pola prema onom la?nom koji je prvi primila. Po ovom principu su funkcionirali svi uspje?ni manipulatori, pa nije ni ?udo da ih je moderni feminizam prigrlio svim silama i time stvorio hrpu neistinitih “svi znaju” tvrdnji koje se ponavljaju opet i opet:

    Ako izgovori? dovoljno veliku la? i nastavi? je ponavljati, ljudi đe s vremenom povjerovati u nju… Ni najbriljantnija propagandna tehnika neđe imati uspjeha ako se ne drći na umu jedan osnovni princip – mora se ogranićiti na samo nekoliko to?aka i ponavljati ih opet i opet.”
    – Joseph Goebbels

    Mu?ki svijete, ako si tu, molim te spasi me od ovog cirkusa!

    Oznake: feminizam, patrijarhija, diskriminacija, razlika u pla?ama, nasilje, civilizacija