Zubak com d.o.o.

Tag: knjige

  • Zloćin ku?anice


    Knjiga talijanske spisateljice Constanze Miriano, “C?sate y s? sumisa ? Udaj se i budi pokorna”, prevedena i objavljena u ?panjolskoj, postala je apsolutni hit, te dosegla rang 15.-e najprodavanije knjige na ?panjolskom ogranku Amazona (www.amazon.es). Knjiga, koja je prije toga bila vrlo popularna i u Italiji, ?alje poruku “lojalnosti, ljubaznosti i pokornosti” udanim đenama, te sadrći stotine savjeta tek udanim đenama kako usrećiti svoje muđeve.


    Autorica Constanza Miriano

    Feministi?ke grupe u ?panjolskoj ustale su protiv knjige, pozivajući na njenu zabranu i organizirajući javna uni?tavanja knjige koja, kako tvrde, “poziva na nasilje prema đenama”.


    Feministice demonstrativno trgaju primjerke knjige “Udaj se i budi pokorna”

    Mogao bih ovdje zavrćiti post i pustiti da umjesto mene govori usporedba lijepe, elegantne zadovoljne autorice i razularene mase najru?nijih ljudskih bi?a (ne samo izgledom) koju su moje oći ikada ugledale, no osje?am se energi?no pa ?u reći jo? koju rije? o ovim ?panjolskim braniteljicama đenskih prava.

    Za nekoga tko se inađe predstavlja kao moderna, pacifisti?ka, tolerantna strana, njihova reakcija je za?u?ujuđe agresivna. Temeljna misao feminizma je da đene imaju neosporivu kontrolu nad svojim tijelom i pravo ćivjeti svoje ćivote kako god đele. Lijepa parola, zar ne? Na?alost, feminizam je u praksi sli?niji slobodi za đene da odaberu iskljućivo ono ?to su feministice oznaćile ispravnim. Kao ?to je na mikro-razini poliamorija iz pro?log posta zapravo vezana iskljućivo za stjecanje moći, tako je i na makro-razini feminizam samo bezo?an, besraman poku?aj kontrole nad đenama.

    Navedena sr? feministi?ke misli najbolje je vidljiva iz nepodno?ljive lakođe kojom feministi?ke grupe (uz razne druge “tolerantne” skupine) pose?u za represijom, cenzurom i ćirenjem laći. U ovom slu?aju, nije dovoljno da hrabre predstavnice slegnu ramenima i svojim sretnim i ispunjenim ćivotima daju primjer đenama ?to bi trebale odabrati. Ne, knjiga mora biti zabranjena, a svi njeni primjerci zbrisani s lica Zemlje.

    Ne daj Bođe da neka đena slu?ajno odlući da je ućiniti ne?to lijepo za mu?karca pođeljno! ?ak i ako bi to bilo vođeno iskljućivo vlastitim interesom (recimo, spoznajom da mu?karci nisu voljni te?ko raditi ili dati svoje ćivote za ne-đenstvene harpije), to bi bilo jednostavno nedopustivo. Moramo ućiniti sve kako đenama diljem svijeta tako ne?to ne bi palo na pamet, jer mi znamo najbolje.

    Na ?to me ono podsje?a njihova demonstracija? Ah, da:

    ćivjela sloboda za ćivot po feministi?kim naredbama! ćivio feminizam – pravo na jedan te isti izbor za sve đene!

    Oznake: feminizam, ?ovinizam, obitelj, đene, brak, knjige, diskriminacija, ?panjolska

  • “Idiot” kao elegantan od*eb za svakodnevni ćivot


    Iako je razna svjetska knjiđevnost donekle aludirala na to da đene nisu anđeoska bi?a (TM) na kojima igra nikada ne bi radila, to se kroz povijest većinom svodilo na opđenite, kripti?ne izjave koje na kraju krajeva ne ispadaju mnogo korisnije modernom mu?karcu od “samo budi svoj”. Jedini koji su se s nekom razinom preciznosti dotakli psihologije komuniciranja me?u ljudima (od đega je igra podvrsta) bili su Rusi. Stoga nije nimalo ?udno da nam od njih stiđe i najelegantniji od*eb koji sam ikada imao ?ast proćitati.

    * = od*eb se koristi iskljućivo kada stvarno ima? namjeru prekinuti kontakt i to je to; ne kao nekakvu taktiku zavođenja. Prozivati đene zbog lođeg pona?anja NIJE igra; to je prete?no lo?a ideja koja đe se mu?karcu dugoro?no obiti o glavu. U kontekstu igre, ?ak i kada si ve? potpuno odustao od prilike, bolje je lođe pona?anje deflektirati, ignorirati ili vratiti zaigranim zadirkivanjem. No o tome u nekom drugom postu. U me?uvremenu, ako ba? mora? napraviti tako ne?to i u kontekstu zavođenja, evo kako to mođe? ućiniti:

    U ovoj sceni iz knjige “Idiot” F.M. Dostojevskoga, protagonist knez Mi?kin hoda ulicom s Ganjom (Gavrila Ardalionovi?), ?ovjekom kojeg je upoznao u gostima kod starog poznanika i koji mu je ponudio da đe ga odvesti u svoj dom da tamo prespava, no koji je podlo?an napadima bijesa i na putu se bezrazlo?no okomio na kneza zbog svog osobnog problema. Ganja tretira kneza kao otira? koji samo đeka tu kako bi mogao primati sve veđe nepo?tovanje od njega, kada se knez naka?lje:

    “Moram vam primijetiti, Gavrila Ardalionovi?u,” ređe iznenada knez, “da sam prije zaista bolovao te sam i zbilja bio gotovo idiot, no sada sam ve? odavno ozdravio i zato mi je ne?to neugodno kada me u oći krste idiotom. Vama se doduđe mođe oprostiti kad se uođe vađe nedađe, ali vi ste mene u svojoj zlovolji nagrdili i dva puta. Ja to nikako ne đelim, osobito ovako, odjednom, kao ?to vi to ćinite, od prvog maha; pa kako smo sada na raskri?ju nije li bolje da se raziđemo; vi đete nadesno kući, a ja ?u nalijevo. Imam dvadeset rubalja, te ?u zacijelo naći kakav hotel garni.”

    Ganja se silno zbuni, pa i zacrvenio se od stida ?to je ovako nenadano uvreban.
    “Oprostite, kneđe,” klikne vatreno i u jedan mah zamijeni svoj psova?ki ton iznimnom uljudno??u,“za Boga miloga, oprostite! Vi vidite u kakvoj sam ja nevolji! Vi ne znate gotovo jo? ni?ta, ali da znate sve, jama?no biste me ispri?ali bar malko; premda dabome nema isprike meni…”

    “O, meni i ne treba takvog ispri?avanja,” odgovori knez brđe. “Ta ja razumijem da je vama jako neugodno, pa zato i psujete. No, hajdemo va?oj kući…”

    U borila?kim vje?tinama, kao ?to je rekao Bruce Lee, budi poput vode. U me?uljudskim odnosima, kao ?to je rekao Fjodor Mihajlovi? Dostojevski, budi poput kneza Mi?kina. Drugim rijećima, nikada ne budi ljut. Odj*b izređen ili napisan ljuto i osvetni?ki se uvijek doima jadno i samo kvari jo? ono malo dobre volje koja je ostala me?u ljudima. No suzdr?an odj*b, izrađen bez pretjeranih emocija, ima sasvim suprotan ućinak. I iako nikada ne bi smio biti kori?ten s i?đekivanjem da đe se netko zbog njega “popraviti” i postati bolji prema tebi (pogotovo đena koja je sposobna sve racionalizirati), doga?ale su se i ?udnije stvari od toga.

    Bilo kako bilo, zadr?ao si svoje dostojanstvo.

    Oznake: knjige, filozofija, povijest, prekid, umjetnost