Zubak com d.o.o.

Tag: djeca

  • Pro-choice njoj, No-choice njemu


    Postoji znatno licemjerje u ćinjenici da đena ima neograniđeno i bezuvjetno pravo na abortus kojim mođe pobjeći od svih roditeljskih obveza, a mu?karac na tu odluku nema nikakavog utjecaja, niti mu je dostupna sli?na slamka spasa za koju bi se mogao uhvatiti. No, to nije tema dana?njeg posta. To je jednostavno premekano i nije dovoljno licemjerno da bi za sada bilo vrijedno analize. Ne, tema dana?njeg posta je ne?to puno gore:

    Oćinstvo sada mođe biti potvrđeno jednostavnim testom – ali to ne znaći da bi trebalo biti
    Melanie McDonagh, The Spectator, UK

    Mudro je dijete, ka?u, koje poznaje svog oca. Danas je mudrost skoro pa nepotrebna; DNA testovi mogu obaviti posao sa znanstvenom sigurno??u. Tijekom cjelokupne povjesti ?ovje?anstva, mu?karci su se suo?avali s dubokim, zabrinjavajućim sumnjama o osnovnom pitanju jesu li ođevi svoje djece ili nisu; đene, s druge strane, su ućivale razumnu razinu pouzdanja u tu stvar.

    Sada, kratko trljanje sline vaticom plus mala naknada, manja od ?200 (2000 kn), mogu lako rijećiti stvar. Odjednom je jedna stvar koja je đenama i?la u korist odnesena, jedan aspekt u kojemu se se mogle nasmijati svojim muđevima i ljubavnicima nestao. DNA testovi su anti-feministi?ka primjena znanosti, promjena u ravnoteći moći izme?u spolova s kojom smo se jedva pomirili. I to i dalje vrijedi unato? ćinjenici da mnoge đene imaju ekonomski potencijal kojim se mogu same brinuti za svoju djecu.

    Obratite pozornost na dvije va?ne ćinjenice:

    A) Nigdje nije istaknuta ni najmanja trunka zabrinutosti za mu?karce i njihove ćivote, kao da oni ne vrijede apsolutno ni?ta niti zaslu?uju po?ten tretman kao ljudska bi?a.

    B) Otvoreno je priznato da je feminizam bilo koja stvar koja ide u korist đenama. Ako im ne?to ne ide u korist, to nije feminizam. Steđena mo? je jedina stvar koja odre?uje je li ne?to feminizam ili nije.

    Feminizam nema apsolutno nikakve veze s ravnopravno??u i jednako??u!!!

    Ovo pitanje se nedavno pojavilo, kao rezultat priđe u Daily Mailu, o ođenjenom TV reporteru koji je godinama pla?ao alimentaciju za dijete zađeto kao, vjerovao je, rezultat njegove veze s jednom spisateljicom. Nakon ?to je prvi put vidio dijete, zatraćio je da DNA test, kojim je odmah otkriveno da on ipak nije otac. Jadno dijete.

    Feminizam obo?ava koristiti djecu kao oru?je za napad kada treba izvući novac u svoju korist, a kao ?tit kada se treba za?tititi od hvatanja u laći i kriminalu.

    Sljedeći film u serijalu Bridget Jones bi također mogao skrenuti dodatnu pozornost na ovu ćinjenicu o kojoj se slabo raspravlja. Za one koji nisu slijedili kolumne koje su odvele na?u heroinu u sljede?u fazu đenske tuge – bivanje bez djece, naspram bivanja samom – osnova priđe je da Bridget zatrudni, ali nije sigurna s kime, budući da je nedavno vidjela dobrog Colina Firtha i lođeg Hugh Granta, i to gotovo istodobno.

    Tu [Bridgetinu] dilemu je bilo moguđe rijećiti na plodonosno nejasan naćin, kako bi Bridget imala izbor izme?u ođeva, ali je ona rijeđena na otu?no moderan naćin, tako ?to su Bridgetine prijateljice jednog od kandidata oborile na zemlju i uzele od njega uzorak DNA. I tako je saznala oćinstvo bebe, a najstarija igra u povijesti ?ovje?anstva, “pogodi tko je tata”, viđe nije bila igrana.

    Da se to dogodilo na plodonosno nejasan naćin, mo?da bi bilo jo? plodnosnije kada bi se Bridget na?la u zatvoru zbog silovanja, prijevare, zavjere s ciljem otućivanja milijuna, te davanja la?nog iskaza? 20-ak godina u zatvoru bi svakako bilo vrlo plodonosno za takvu đenu, moguđe ?ak i edukativno.

    E sad, vidim da bi neki mu?karci mogli s dobrodo?licom dođekati kraj staromodnom scenariju u kojemu su postali obveznici oćinstva djece koju su rodile cure s kojima su se samo seksali. Glumac Jude Law se nedavno na?ao u ovoj situaciji, te je bez oklijevanja i nekavalirski traćio DNA test.

    Kavalirstvo nije urođeno đensko pravo, ve? ga treba zaslućiti, a to je ne?to u đemu gotovo sve moderne đene neslavno propadaju.

    U suprotnosti s tim, stara situacija u kojoj bi đena predstavila mu?u dijete i on bi se ili ponio po?teno i ponudio podr?ku, ili pobjegao, davala je đenama određeni manevarski prostor. Kurtizana iz Balzaacovih drama koja je, nakon ?to je zatrudnila, bez oklijevanja traćila i dobila podr?ku od dvojice svojih klijenata, svakako nije bila jedina. Nesigurnost omogu?ava majkama za svoju djecu odabrati oca koji bi bio najbolji za njih.

    Znam da je to vrlo te?ko pojmiti, ali mu?karci su zapravo ljudska bi?a sa svojim vlastitim ćivotima. Mu?ki dio populacije ne postoji samo zbog toga kako bi đenama bilo ugodnije.

    Zatrudnila si i biolo?ki otac djeteta nije onaj krasni momak sa stabilnim primanjima koji bi bio predivan otac? PU?I K**AC!!! Nema? pravo izbrisati cijeli njegov ćivot svojom laći! Ako ba? mora?, reci mu istinu i ljubazno ga pitaj bi li unato? tome htio djelovati kao otac. Ali ako kađe ne, mora? prihvatiti da je rekao ne.

    Najva?nije je to ?to je oćinstvo bilo nedefinirano i efektivno je ovisilo o majci koga đe imenovati kao oca svog djeteta, ako đe imenovati ikoga (taj vrlo razumni ćidovski obi?aj, gdje se ćidovstvo naslije?uje po majci, bila je temeljena na ćinjenici da sa sigurno??u znamo jedino tko nam je majka). Mnogi mu?karci su, naravno, zavrćili odgajajući djecu koja nisu genetski bila njihova ali stvarno, zar je to va?no? Mođe? osje?ati jednako naklonosti prema djetetu za koje pogre?no misli? da je tvoje kao i prema onome koje jest tvoje. Zanimljivi novi roman Piersa Paula Reada, “đenomrzac”, bavi se upravo ovom temom.


    Utjecajna feministica Hillary Clinton na saslu?anju pred Senatom SAD-a: “Zar je to [ćinjenice] uopđe va?no???”

    Filozof A.C. Grayling je u Evening Standardu osje?ajno pisao o ovoj temi ovog tjedna, naglasivći da po izvje??u u ?asopisu Journal Of Epidemiology and Human Health 4% mu?karaca ne znajući podiđe djecu koja nisu genetski njihova: “Rezultati mogu biti razorni, te voditi do razvoda, obiteljskog nasilja, mentalnih problema za sve umije?ane strane, uklju?ujući i djecu.” Pa, da. Znanstvena sigurnost je svakako stvorila jasno?u, i oslobodila neki broj mu?karaca od njihovih moralnih obveza, ali Bog zna s kakvim posljedicama u obliku jada, optu?bi i krivnje.

    Postoji li ikakva razlika izme?u Hamasovog terorista koji ispaljuje rakete iz vrti?a i feministice Melanie McDonagh koja se skriva iza ?tita nedu?ne djece svaki put kada joj ne?to ne ide na ruku?

    Također uoćite kako mu?karci kojima su podvaljena tu?a djeca imaju “moralnu obvezu”. Ako oni imaju moralnu obvezu, za?to onda nastaje galama kada ja sugeriram đenama da imaju moralnu obvezu ne pona?ati se kao drolje ili ne razarati svoje obitelji?

    Na?a generacija puno polađe na znanje. I DNA testovi imaju oćite koristi ?to se tiđe identifikacije nesretnijih elemenata nađeg naslije?a, na primjer nasljednih bolesti. Ali time ?to oćinstvo ćinimo ovisnim o testu, a ne o rekli-kazali majke, oduzeli smo đenama mo?an instrument odabira. Nisam sigurna da je puno ljudi sretnije zbog toga.

    Sasvim je jasno: feminizam je faćisti?ki, parazitski pokret za uklanjanje svih ograniđenja sa đenske seksualnosti i istodobno ograni?avanje mu?ke seksualnosti

    “Ali Ignisse,” reći đete sada, “koga briga ?to neka tamo feministica pri?a gluposti? Kakav to utjecaj ima na tebe?” Pa naravno, zato ?to to na?alost nije samo jedna feministica koja laje ali ne grize; rije? je u duboko ukorijenjenom akademskom establishmentu koji ovakve nebulozne tvrdnje pretvara u “znanstvene studije” i time ih legitimizira, nakon đega razni odbori i organizacije citiraju i propagiraju te iste “studije” kako bi lobirale za svoje politi?ke ciljeve, te ih naposljetku korumpirani politi?ari koje nije briga za ljudski ćivot i dostojanstvo prenose u zakonodavstvo, te ih kona?no nad bespomo?nim narodom provode jednako bezobzirni policija i sudovi.

    Mnoge dr?ave su pod utjecajem sna?nog feministi?kog/bijelo-vite?kog lobija donijele zakone o zabrani genetskog testiranja oćinstva. U Francuskoj i Njema?koj je ono potpuno zabranjeno i ka?njivo je s 5-15 000 ? i 1 godinom zatvora; u Velikoj Britaniji je ono znatno ograniđeno; a u SAD-u je ono dopu?teno ali su njegove pravne posljedice ravne nuli.

    ?to prije ova civilizacija izgori do temelja, to đe nam svima biti bolje.

    Oznake: feminizam, Faćizam, ?ovinizam, sloboda, djeca, obitelj, alimentacija, Vijesti, sociologija, abortus

  • Stvarno? “Svejedno je u kakvoj obitelji djeca odrastaju”

    – “Ja sam samohrana majka i moje dijete ima sve ?to treba”
    – “Sve ?to dijete treba je bezuvjetna ljubav”
    – “Ja sam odrastao/la sa samo jednim roditeljem i ispao/la sam ok”
    – “Vrsta obitelji nema nikakav utjecaj na odrastanje djece”
    – “?ak i ako djeca sa samo jednim roditeljem imaju neke probleme, to je samo zbog financijskih pote?ko?a”
    – “Bolje za dijete da bude s jednim roditeljem koji ga voli nego u obitelji gdje se roditelji sva?aju”
    – “Djeci samohranih majki ni?ta ne nedostaje”
    – “Biti samohrani roditelj je te?ko zbog manjka potpore dru?tva”
    – “Djeca u homoseksualnim zajednicama imaju sve ?to im treba”
    – “Ne postoji idealna roditeljska situacija”
    – “Brak nije relevantan za socijalnu politiku”
    – “Dijete neđe biti gay zato ?to su ga odgojili gay roditelji”
    – “Jednoroditeljska obitelj nije ni?ta gora za dijete nego bilo koja druga”
    – “Nije potrebno imati partnera za podizanje djeteta”
    – “‘Tradicionana obitelj’ nema veze s time hođe li dijete odrasti u zdravog i uspje?nog pojedinca”

    – Rekla-kazala

    Na ?to mislim ovim znakom “Pobijeno”? Proćitajte nekoliko studija o ćivotnim ishodima djece iz alternativnih oblika obitelji i zakljućite sami:

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju od 200 do 500% ve?u ?ansu nekog emocionalnog poreme?aja, 50% do 100% ve?u ?ansu nekog poreme?aja pona?anja, te 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja. To razvod ćini traumati?nim otprilike koliko bi bila traumati?na te?ka ozljeda ili bolest.


    Izvor slike

    S dodatnom napomenom: Pronalazak novog partnera ne pomađe djeci u oporavku i izbjegavanju ovih posljedica

    Djeca samohranih roditelja su imala dvostruko ve?u ?ansu imanja nekog problema s mentalnim zdravljem u odnosu na onu koja su ćivjela sa vjen?anim ili nevjen?anim parovima u istom domu: 16% naspram 8%. Ovaj odnos je također bio pronađen i u zapadno-australskom ispitivanju na uzorku od 14 100 djece (Zubrick, et al., 1995.)

    “Djeca iz obitelji sa samohranim roditeljima imala su ve?u ?ansu (odnos 2:1) morbiditeta mentalnog zdravlja nego ona u obiteljima s oba roditelja.”>

    Unutar uzorka djece samohranih roditelja na podru?ju Velike Britanije, na uđestalost mentalnih poreme?aja nije bitno utjecalo to je li samohrani roditelj bio nikada vjen?an, udovac, razveden ili rastavljen. Unato? tome, djeca koja su ćivjela s oba nevjen?ana roditelja su svejedno imala ve?u ?ansu imanja poreme?aja u pona?anju u odnosu na djecu koja su ćivjela s oba roditelja u braku: 8% naspram 4%.

    The mental health of children and adolescents in Great Britain; The report of a survey carried out in 1999 by Social Survey Division of the Office for National Statistics on behalf of the Department of Health, the Scottish Health Executive and the National Assembly for Wales, H. Meltzer, R. Gatward, 1999.

    Udio djece s emocionalnim poreme?ajima koja su ćivjela sa samohranim roditeljem koji je bio udovac, razveden ili rastavljen bio je dvostruko veći nego kod djece bez emocionalnih poreme?aja (31% naspram 15%).

    Me?u djecom s poreme?ajima u pona?anju, udio koji je ćivio s oba nevjen?ana roditelja, nikada vjen?anim samohranim roditeljem ili razvedenim samohranim roditeljem bio je veći nego kod djece bez takvog poreme?aja (12% naspram 8%, 14% naspram 7%, te 27% naspram 15%)

    Mental health of children and young people in Great Britain, 2004, Summary Report; H. Green, ?. McGinnity, H. Howard Meltzer, T. Ford, R. Goodman, The Office for National Statistics, 2004.

    Djeca ćiji su se roditelji rastali tijekom tri godine studije imala su 453% ve?u ?ansu razvoja emocionalnih problema nego ona ćiji su roditelji ostali zajedno, te su imala 287% ve?u ?ansu poreme?aja u pona?anju. Mladi ljudi ćiji su se roditelji rastavili su također imali 300% ve?u ?ansu nasilni?kog pona?anja.

    Djeca i mlade? u ku?anstvima “obnovljenih obitelji” (gdje je njihov skrbnik na?ao novog partnera, op.prev.). pogotovo u onim obiteljima gdje su dobila polubra?u ili polusestre, imali su jednako poviđenu ?ansu za poreme?aje u pona?anju kao i ona ćiji su se roditelji samo rastali.

    Opđenito je traumati?nost razvoda za dijete (ocijenjena kroz posljedi?nu ?ansu nastanka emocionalnih problema) bila ekvivalentna te?koj ozljedi ili bolesti.

    Tijekom trajanja studije na uzorku od 5,364 djece u dobi izme?u 5 i 16 godina, 3% uzorka je razvilo barem jedan novi problem. Od onih koji su ve? imali barem jedan problem na pođetku studije, 30% ih je nastavilo imati isti problem i nakon tri godine u slu?aju emocionalnih problema, a 43% u slu?aju problema u pona?anju.

    Department for Health and the Scottish Government, 2008.

    Bonus zaklju?ak iz sve tri studije: netradicionalna obiteljska situacija đe?đe uzrokuje emocionalne poreme?aje kod djevojćica nego dje?aka (62% naspram 46%), a poreme?aje pona?anja đe?đe kod dje?aka nego kod djevojćica (55% naspram 47%). U oba slu?aja su problemi sve izrađeniji ?to je dijete starije, pođevći od puberteta.

    Drugim rijećima, djevojćice iz netradicionalnih obitelji imaju ve?u ?ansu izrasti u narcisoidne djevojke koje đe traćiti ogromnu kolićinu igre ali prema vani se doimati normalnima i manje pogođenima situacijom, dok dje?aci imaju ve?u ?ansu izra?avati probleme i izrasti u prepoznatljivo problemati?ne “hahare ?ta snifaju lipilo”, i jednog dana se mo?da oporaviti (ako prije toga ne zavrđe u zatvoru) (op.prev.).


    Izvor slike

    Samohrani roditelji đe?đe primjenjuju zlostavlja?ke vrste nasilja (tj. sredstava prisile koja ili nemaju odgojnu funkciju ili prelaze njen uobi?ajen opseg, op.prev.) nad svojom djecom:

    Nacionalna anketa na uzorku od đest tisu?a ku?anstava prona?la je da samohrani roditelji imaju ve?u ?ansu koristiti zlostavlja?ke vrste nasilja nad svojom djecom nego oni u ku?anstvima s dva roditelja. Za majćinsko zlostavlja?ko nasilje se ćini da je vezano za razinu siroma?tva u ku?anstvima samohranih majki, dok za oćinsko zlostavlja?ko nasilje nije pronađena takva povezanost.

    Child abuse and violence in single-parent families: Parent absence and economic deprivation; Gelles, Richard J.
    American Journal of Orthopsychiatry, Vol 59(4), Oct 1989.

    Unato? tome…

    Samohrane majke imaju manje kontrole nad svojom djecom:

    Najve?a razlika opađena je u majćinoj samopercepciji kontrole djetetova pona?anja, pri đemu su samohrane majke izvijestile o slabijoj kontroli od majki iz obitelji s oba roditelja. Sli?no tome, samohrane su majke i svoju psiholo?ku kontrolu djeteta procijenile ne?to slabijom od majki iz tradicionalnih obitelji.

    Roditeljsko pona?anje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majki; Kereste? Gordana, ?asopis Dru?tvena istraćivanja, 2001.


    “G?a. Bartlett je u intervjuu objasnila da je njena kđer postavla vrlo neposlu?na jo? od doba vrti?a kada je otac oti?ao”

    Djeca iz jedno-roditeljskih obitelji imaju zna?ajno veći rizik od neuspjeha u ?kolovanju i od dje?jih psihijatrijskih poreme?aja:

    Podaci iz Studije o zdravlju djece Ontario su upotrijebljeni za ispitivanje asocijacije izme?u statusa jedno-roditeljske obitelji i dje?jih psihijatrijskih poreme?aja i neuspjeha u ?kolovanju. Rezultati bivarijantne analize pokazuju da djeca u jedno-roditeljskim obiteljima imaju malen ali statisti?ki zna?ajan rizik od neuspjeha u ?kolovanju. Ipak, ove iste obitelji pate i od zna?ajnih ekonomskih i dru?tvenih pote?ko?a. Kada se multivarijantnom analizom korigira za varijable koje ozna?avaju pote?kođe, poput siroma?tva ili obiteljske disfunkcije, ova korelacija postaje statisti?ki bezna?ajna.

    Single-Parent Families: Child Psychiatric Disorder and School Performance; HFATHER MUNROF. BLUM, PH.D.correspondence, MICHAEI H. BOYLE, M.S.C., DAVID R. OFFORD, M.D., The American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1998.


    Izvor slike

    Iz gornjih i jo? nekih istraćivanja je oćito da dio ovih problema nastaje zbog lođeg financijskog stanja ili drugih negativnih faktora (selidba, nesređeni obiteljski odnosi, nevi?anje jednog roditelja…). Znaći li to da je za njih krivo siroma?tvo i nezdrav stav dru?tva prema alternativnim obiteljima? Da đe problem biti potpuno eliminiram ako mu se mi kao dru?tvo jo? samo malo posvetimo?

    Ne:

    ?ak i kada se kroz multivarijantne modele uzme u obzir ćirok raspon demografskih i socioekonomskih okolnosti, djeca samohranih roditelja i dalje imaju izrazito (200-400%) pove?ane rizike mortaliteta, teđeg morbiditeta i ozljeda.

    U ovoj populacijskoj studii, prikupili smo podatke o opđenitom i uzro?nom mortalitetu izme?u 1991. i 1998. i rizik od zaprimanja u bolnicu izme?u 1991. i 1999. za 65 085 djece sa samohranim roditeljima i 921 257 djece s oba roditelja. Procijenili smo relativne rizike Poissonovom regresijom, korigirali za faktore zbog kojih bi ljudi đe?đe mogli ispasti samohrani roditelji, te za druge faktore koji (prvenstveno kao rezultat samohranog roditeljstva) mogu utjecati na odnos izme?u vrste roditeljstva i rizika.

    Djeca samohranih roditelja pokazala su pove?ane rizike psihijatrijskih bolesti, suicida, poku?aja suicida, ozljeda i ovisnosti. Nakon korekcije za ometajuđe faktore kao ?to su socioekonomski status ili roditeljski mentalni problemi i ovisnosti, djeca u ku?anstvima s jednim roditeljem imala su pove?ane rizike u odnosu na djecu u ku?anstvima s oba roditelja:

    Psihijatrijska bolest: 210% za djevojćice, 250% za dje?ake
    Suicid: 200% za djevojćice, 230% za dje?ake
    Alkoholizam ili bolest vezana za konzumaciju alkohola: 240% za djevojćice, 220% za dje?ake
    Narkotici ili bolesti vezane za uporabu opojnih sredstava: 320% za djevojćice, 400% za dje?ake

    Dje?aci su također imali znatnije pove?an opđeniti mortalitet u odnosu na djevojćice.

    Mortality, severe morbidity, and injury in children living with single parents in Sweden: a population-based study; Weitoft GR1, Hjern A, Haglund B, Ros?n M., Lancet, 2003.


    Ako napunimo ovu rupu bez dna novcem, mo?da dijete ipak ispadne ok…
    Izvor slike

    Idealni socio-ekonomski uvjeti i okolina uistinu mogu ublaćiti negativni efekt samohranog majćinstva, ali samo do neke mjere.

    Djeca samohranih majki pokazala su pove?an rizik ?to se tiđe opđenitog lođeg zdravlja po procjeni roditelja (39% viđe za dje?ake, 73% viđe za djevojćice), psiholo?kih problema (90% viđe za dje?ake, 58% za djevojćice), pretilosti (23% viđe za dje?ake, bez utjecaja za djevojćice), i astmu (bez utjecaja za dje?ake, 90% viđe za djevojćice). Prilago?avanje za socio-ekonomske faktore je umanjilo snagu korelacije izme?u vrste obitelji i navedenih problema. Faktori okoline, s druge strane, nisu zna?ajno utjecali na razliku izme?u djece s dva roditelja i djece sa samohranom majkom.

    Pove?ani zdravstveni rizici koje doćivljavaju djeca iz obitelji samohranih majki mogu biti samo djelomi?no obja?njeni socio-ekonomskim faktorima, dok ih faktori okoline uopđe ne obja?njavaju.

    Increased health risks of children with single mothers: the impact of socio-economic and environmental factors; Scharte M., Bolte G., Department of Occupational and Environmental Epidemiology, Bavarian Health and Food Safety Authority, Munich, Germany, 2013.

    Samohrano majćinstvo je izrazito skupo, no koliko god se mi kao dru?tvo trudili, jednostavno nema te kolićine novaca i pa?nje koja bi mogla do kraja zađepiti ogromnu rupu koju ono uzrokuje u ćivotu djece.

    Mo?da bismo nakon toliko desetlje?a negacije trebali ozbiljno uzeti u obzir mogu?nost da je prisutnost oba roditelja (najđe?đe je otac taj koji nedostaje) vitalna i nenadoknadiva za razvoj djeteta?

    Ali đekajte malo, ?to je onda s homoseksualnim parovima? Vidljivo je da zna?ajan dio problema djece dolazi od manjka novca, vremena, pa?nje i uzora tijekom njihovog odrastanja. Ako su oba roditelja tu, bez obzira na spol to đe garantirano biti dobro za dijete. Zar ne?

    Ne:


    Izvor slike

    Djeca homoseksualnih parova imaju 35% manju ?ansu od svojih vr?njaka zavrćiti srednju ?kolu, otprilike koliko i djeca samohranih roditelja.

    S dodatnom napomenom: negativni efekt najbrđe nastaje u pred?kolskim godinama, dodatno raste sa svakom godinom provedenom u ku?anstvu toga tipa (samohranom ili homoseksualnom), te nije jasno jasno utjeđe li viđe na djevojćice ili dje?ake.

    20%-ni uzorak kanadskog popisa stanovni?tva iz 2006. godine je omogućio identifikaciju djece koja su ćivjela s roditeljima istog spola, te usporedbu istoga sa stopama zavr?avanja srednje ?kole. Ovaj vrlo veliki slu?ajni uzorak omogu?ava kontrolu za bra?ni status, omogu?ava prađenje po i gay i lezbijskim obiteljima, te je dovoljno velik za procjenu razlika izme?u spola djeteta i spola (oba) roditelja. Djeca koja su ćivjela s gay i lezbijskim obiteljima u 2006. godini su imala 35% manju ?ansu zavrćiti srednju ?kolu u odnosu na djecu koja su ćivjela u vjen?anim obiteljima s roditeljima suprotnog spola. Kđeri ovakvih parova su imale znatno gore rezultate nego sinovi.

    High school graduation rates among children of same-sex households; Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household
    Volume 11, Issue 4 , pp 635-658, 2013.

    Empirijska saznanja pokazuju da negativni efekt ćivota u obitelji sa samohranim roditeljem raste s brojem godina provedenim u takvoj obitelji, najveći je tijekom pred?kolskih godina, te je veći za dje?ake nego djevojćice.

    Educational attainment of children from single-parent families: Differences by exposure, gender, and race; Demography ; Volume 25, Issue 2 , pp 221-234; Sheila Fitzgerald Krein, Andrea H. Beller, 1988.

    Izgleda da nije va?an samo broj roditelja, ve? i spol. ?okiran sam.

    Do sada smo se bavili samo tećinom ćivota koja proizlazi iz odsustva roditelja, tećine ćivota i ćivotnih okolnosti potenciranih odsustvom roditelja, te gledali samo krajnje negativne efekte (zavr?avanje ?kole, depresija, ućivanje droge i sl.). Bacimo sada pogled na direktne negativne efekte – one koji su vrijedni svake osude ?ak i ako ih netko uspije uspje?no prebroditi. Govorim naravno o zlostavljanju.


    Vrsta zlostavljanja koja pripada gotovo iskljućivo homoseksualnim parovima: prisiljavanje djeteta od 11 godina da po?ne uzimati hormone i odlaziti na operacije za mijenjanje spola

    Ova bizarnost navedena gore je samo primjer doga?aja koji mo?da ?ak neđe svima ni predstavljati nasilje, niti đe se naći u statisti?kim podacima. Pogledajmo ?to ka?u statisti?ki podaci o seksualnom, fizi?kom i emocionalnom zlostavljanju:

    Kategorije navedene od gore prema dolje odgovaraju stupcima s lijeva na desno: dakle, najveđe stope zlostavljanja djece se doga?aju u ku?anstvima gdje samohrani biolo?ki roditelj ćivi s partnerom, a najmanje u ku?anstvima gdje oba biolo?ka roditelja ćive zajedno u braku.

    Prevedeno u realnost, za dijete nema gorega od ćivota sa samohranom majkom i njenim de?kom. ?ansa za zlostavljanje svih vrsta je u tom slu?aju zaprepa?tujućih 1000% (10 puta) ve?a u odnosu na djecu koja ćive sa svojim biolo?kim vjen?anim roditeljima.

    Druga po redu po uđestalosti zlostavljanja su ku?anstva s “drugim vjen?anim roditeljima”, dakle ili hetero ili gay brakovima gdje je dijete posvojeno. U tom slu?aju je ?ansa zlostavljanja “samo” 600% (6 puta) ve?a.

    Nevjen?ani roditelji i samohrani roditelji bez partnera su trunku bolji, sa stopama zlostavljanja djece “samo” 400% (4 puta) usporedivima sa onim djeteta koje odrasta u domu ili kod bake i djeda, bez iti jednog biolo?kog ili posvojnog roditelja.

    Fourth National Incidence Study of Child Abuse and Neglect (NIS?4) – Report to Congress; U.S. Department of Health and Human Services (DHHS), Administration for Children and Families (ACF), Office of Planning, Research, and Evaluation (OPRE)
    and the Children?s Bureau; Andrea J. Sedlak, Jane Mettenburg, Monica Basena, Ian Petta, Karla McPherson, Angela Greene, and Spencer Li; Washington DC USA, 2014.

    Kada suzimo pogled na vjerojatno najgoru vrstu zlostavljanja – dje?je smrti uzrokovane nanesenim ozljedama – razlika postaje jo? gora: 5000% ili 50 puta.

    Identificirali smo 149 smrtnih slu?ajeva tijekom 8 godina koji su bili uzrokovani nanesenim ozljedama. Djeca koja su prebivala u ku?anstvima zajedno s nevezanim odraslim osobama su imala skoro 50 puta ve?u ?ansu umrijeti od nanesenih ozljeda nego djeca koja su prebivala u ku?anstvima s 2 biolo?ka roditelja.

    Child Deaths Resulting From Inflicted Injuries: Household Risk Factors and Perpetrator Characteristics; Patricia G. Schnitzer, PhD*, Bernard G. Ewigman, MD, MSPH; Pediatrics

    Dame i gospodo, znanost je u ovom slu?aju 100% jasna:


    Izvor slike

    Ovih blagdana, darujte svojoj djeci ono najljepđe i najbolje za njih – stabilnu obitelj s dva heteroseksualna roditelja u bra?noj zajednici.


    Izvor slike

    Oznake: djeca, zlostavljanje, samohrana majka, sociologija, znanost

  • Otvoreno pismo mojoj hipotetskoj djeci

    Draga moja djeco,

    Nedavno sam proćitao niz dirljivih pisama koja su roditelji napisali svojoj djeci. Objavili su ta pisma na svojim blogovima kako bi se mogli hvalisati pred drugim roditeljima da je ba? njihovo prenio relativno bezna?ajan news-portal #2962 i time potvrdio da su dobri roditelji. Iako mi je ćitanje tih pisama izazvalo blag osje?aj mu?nine zbog srcedrapajuđeg, bijelo-vite?kog i ?tetnog sadr?aja, pomislio sam da ideja uopđe nije lo?a. Koristan savjet je koristan savjet, a tko zna, mo?da me snađe neka nesre?a prije nego vam uspijem ovo reći usmeno.

    Za oboje:

    Kao prvo, sve vas volim. Volim vas jako puno. Voljet ?u vas jako puno do kraja ćivota… ili dok ne prevrćite granicu stvarima od kojih ?u vas prestati voljeti, ?to god se dogodi ranije. Ni?ta na ovom svijetu nije bezuvjetno. Zapamtite to.

    Ako vam netko nezasluđeno bude stvarao probleme u ćivotu, nikada neđete imati vjernijeg saveznika od mene. Uvijek đe me zanimati vaći problemi i naćini na koje vam mogu pomoći. Cijenite ovu privilegiju.

    Nikada ne dolazite meni po bianco injekciju samopouzdanja. To je posao vađe mame. Ja ?u vam reći stvari onako kako jesu. Debeli ste? Obavijestit ?u vas i pomoći vam da smr?avite. Nemate prijatelje? Procijenit ?u jesu li oni stvarno kreteni s kojima se ne vrijedi drućiti ili biste vi trebali biti malo dru?tveniji. Napili ste se na zidi?u? Ne?u se pretvarati da vas je samo pokvarilo “lođe dru?tvo”. Ne da vam se ne?to napraviti? Iznijet ?u vam potencijalne posljedice. To je ođev posao: biti sidro realnosti u vaćim ćivotima, poticati vas da budete bolji u stvarima u kojima mođete biti bolji, savjetovati vas kada napustiti lo?u stvar i posvetiti se neđem produktivnijem. Neka ide kvragu ova feministi?ka utopija gdje je svako dijete posebno, jedinstveno i automatski zaslu?uje sve samo zato ?to postoji. Ja ?u uvijek biti iskren.

    Mo?da mislite da ?u biti perfekcionist, ali iskrenost ne znaći vje?nu strogost. Vjerujte mi, i ja sam lijen. Potpuno vas razumijem. Kada si mođete priu?titi da se opustite i radite gluposti, rado ?u vas pustiti. Dapađe. radit ?u ih s vama. Ako vam treba ideja, samo doćite meni.

    Nakon ?to dođete u dob u kojoj mođete razumjeti ljudski govor, nikada vas ne?u udariti. Umjesto toga, iz***at ?u vas u mozak do te mjere da đete sami sebe lupati zbog te gluposti koje ste napravili.

    Znat đete cijeniti novac. Ako na?a obitelj bude siroma?na, ućinit ?u sve da imate dovoljno za ćivot i sitnice. Ako na?a obitelj bude bogata, ućinit ?u isto. Ne ođekujte auto za rođendan. ?toviđe, ne ođekujte smartphoneove, odje?u s markama i bilo kakve igra?ke koje vrijede viđe nego BDP stanovnika Afrike. Mobitel slući tome da znam gdje ste, da se mođete javiti ako se dogodilo ne?to, i za dogovore s prijateljima, ne za attention whoring na Facebooku. Ipak, ako budete htjeli vidjeti svijeta, mama i ja đemo vas rado povesti na putovanje ili vam pla?ati ne?to ćime se đelite baviti.

    Poku?at ?u nekako postići da ne budete arahnofobi kao ja. Budite viđe u prirodi. Nema neprestanog zjakanja pred YouTube-om cijeli dan. Ako ve? morate biti na kompjuteru, barem radite ne?to pametno, i svejedno uhvatite malo sunca svakog dana. Kod nas đe se jesti zdrave ali ukusne stvari.

    Za moju kđer: Ima? ogromnu mo?, ali i ogromnu odgovornost. U skladu s tim, prijestupi koji mogu dovesti do iskljuđenja iz oporuke su hodanje s ili udaja za “hahara ?ta snifa lipilo”, produkcija porni?a u ku?noj radinosti, te erotski piercing ili tetova?a. Ako đeli? biti prostitutka, savjetovat ?u te da to ne radi?, ali razumjet ?u tvoj racionalan izbor.

    Nikada ti ne?u prodavati gluposti kao “samo slijedi svoje srce”, ali svejedno ?u te uputiti da nije te?ko ućivati u ljubavi ako zna? dobro odabrati i pazi? na sebe. Govoreći o đemu, ako bude? imala nekakvu sitnu manu bez koje bi tvoje lice bilo znatno ljepđe, rado ?u ti platiti operaciju. S druge strane, operacija grudi ne dolazi u obzir. Ako se zanima? za tipove koji bi te odbili zbog velićine grudi, onda bolje da si odmah skrati? muke. Mođe? studirati ?to god đeli? osim đenskih studija. Pametno odaberi kakav ćivot đeli? i pitaj me ?to god te bude zanimalo.

    Za mog sina: naućit đe? reći ne?to curama prije 15-e godine sve pa da se svijet srući. Ako svijet nastavi ići nizbrdo ovakvom brzinom, ra?unaj da đe? za taj rođendan dobiti moju uvezanu kolekciju knjiga: moju, Bang, Day Bang, Mystery Method i The Game. Ako te slu?ajno nađem kako masturbira?, nema problema. Nema? se đega stidjeti. Obrnuta situacija se neđe dogoditi jer ?u ja ve? biti u sretnom braku pa mi to neđe trebati. Ako pronađem da gleda? pornografiju, upozorit ?u te na negativne efekte. U slu?aju da ispadne? gay, priznajem da ?u u sebi malo ?aliti, ali slobodno me upoznaj sa svojim de?kom. U ovom slu?aju za tebe vrijede isti kriteriji kao i za tvoju sestru: bez kretena, propalica i hvalisanja ?to si (bio) s takvima.

    Ne mođe? ra?unati da đe ti itko i?ta pokloniti. Pogre?nog si spola. Mora? se izboriti sam za sebe. Obavezno zavrći struku ili faks od koje mođe? ćivjeti bez moje pomoći. Cijeni u jednakoj mjeri knjige i mićiđe. Uvijek me slobodno pitaj za savjet, kao i za kondome.

    p.s. za oboje: ako otkrijem da me va?a mama prevarila i zapravo niste moja djeca, nikada se viđe neđemo ?uti. Lijepo vas molim da usmjerite svoj bijes prema njoj.

    Oznake: pismo, djeca, igra, zabava