Zubak com d.o.o.

Tag: alimentacija

  • Pro-choice njoj, No-choice njemu


    Postoji znatno licemjerje u ćinjenici da đena ima neograniđeno i bezuvjetno pravo na abortus kojim mođe pobjeći od svih roditeljskih obveza, a mu?karac na tu odluku nema nikakavog utjecaja, niti mu je dostupna sli?na slamka spasa za koju bi se mogao uhvatiti. No, to nije tema dana?njeg posta. To je jednostavno premekano i nije dovoljno licemjerno da bi za sada bilo vrijedno analize. Ne, tema dana?njeg posta je ne?to puno gore:

    Oćinstvo sada mođe biti potvrđeno jednostavnim testom – ali to ne znaći da bi trebalo biti
    Melanie McDonagh, The Spectator, UK

    Mudro je dijete, ka?u, koje poznaje svog oca. Danas je mudrost skoro pa nepotrebna; DNA testovi mogu obaviti posao sa znanstvenom sigurno??u. Tijekom cjelokupne povjesti ?ovje?anstva, mu?karci su se suo?avali s dubokim, zabrinjavajućim sumnjama o osnovnom pitanju jesu li ođevi svoje djece ili nisu; đene, s druge strane, su ućivale razumnu razinu pouzdanja u tu stvar.

    Sada, kratko trljanje sline vaticom plus mala naknada, manja od ?200 (2000 kn), mogu lako rijećiti stvar. Odjednom je jedna stvar koja je đenama i?la u korist odnesena, jedan aspekt u kojemu se se mogle nasmijati svojim muđevima i ljubavnicima nestao. DNA testovi su anti-feministi?ka primjena znanosti, promjena u ravnoteći moći izme?u spolova s kojom smo se jedva pomirili. I to i dalje vrijedi unato? ćinjenici da mnoge đene imaju ekonomski potencijal kojim se mogu same brinuti za svoju djecu.

    Obratite pozornost na dvije va?ne ćinjenice:

    A) Nigdje nije istaknuta ni najmanja trunka zabrinutosti za mu?karce i njihove ćivote, kao da oni ne vrijede apsolutno ni?ta niti zaslu?uju po?ten tretman kao ljudska bi?a.

    B) Otvoreno je priznato da je feminizam bilo koja stvar koja ide u korist đenama. Ako im ne?to ne ide u korist, to nije feminizam. Steđena mo? je jedina stvar koja odre?uje je li ne?to feminizam ili nije.

    Feminizam nema apsolutno nikakve veze s ravnopravno??u i jednako??u!!!

    Ovo pitanje se nedavno pojavilo, kao rezultat priđe u Daily Mailu, o ođenjenom TV reporteru koji je godinama pla?ao alimentaciju za dijete zađeto kao, vjerovao je, rezultat njegove veze s jednom spisateljicom. Nakon ?to je prvi put vidio dijete, zatraćio je da DNA test, kojim je odmah otkriveno da on ipak nije otac. Jadno dijete.

    Feminizam obo?ava koristiti djecu kao oru?je za napad kada treba izvući novac u svoju korist, a kao ?tit kada se treba za?tititi od hvatanja u laći i kriminalu.

    Sljedeći film u serijalu Bridget Jones bi također mogao skrenuti dodatnu pozornost na ovu ćinjenicu o kojoj se slabo raspravlja. Za one koji nisu slijedili kolumne koje su odvele na?u heroinu u sljede?u fazu đenske tuge – bivanje bez djece, naspram bivanja samom – osnova priđe je da Bridget zatrudni, ali nije sigurna s kime, budući da je nedavno vidjela dobrog Colina Firtha i lođeg Hugh Granta, i to gotovo istodobno.

    Tu [Bridgetinu] dilemu je bilo moguđe rijećiti na plodonosno nejasan naćin, kako bi Bridget imala izbor izme?u ođeva, ali je ona rijeđena na otu?no moderan naćin, tako ?to su Bridgetine prijateljice jednog od kandidata oborile na zemlju i uzele od njega uzorak DNA. I tako je saznala oćinstvo bebe, a najstarija igra u povijesti ?ovje?anstva, “pogodi tko je tata”, viđe nije bila igrana.

    Da se to dogodilo na plodonosno nejasan naćin, mo?da bi bilo jo? plodnosnije kada bi se Bridget na?la u zatvoru zbog silovanja, prijevare, zavjere s ciljem otućivanja milijuna, te davanja la?nog iskaza? 20-ak godina u zatvoru bi svakako bilo vrlo plodonosno za takvu đenu, moguđe ?ak i edukativno.

    E sad, vidim da bi neki mu?karci mogli s dobrodo?licom dođekati kraj staromodnom scenariju u kojemu su postali obveznici oćinstva djece koju su rodile cure s kojima su se samo seksali. Glumac Jude Law se nedavno na?ao u ovoj situaciji, te je bez oklijevanja i nekavalirski traćio DNA test.

    Kavalirstvo nije urođeno đensko pravo, ve? ga treba zaslućiti, a to je ne?to u đemu gotovo sve moderne đene neslavno propadaju.

    U suprotnosti s tim, stara situacija u kojoj bi đena predstavila mu?u dijete i on bi se ili ponio po?teno i ponudio podr?ku, ili pobjegao, davala je đenama određeni manevarski prostor. Kurtizana iz Balzaacovih drama koja je, nakon ?to je zatrudnila, bez oklijevanja traćila i dobila podr?ku od dvojice svojih klijenata, svakako nije bila jedina. Nesigurnost omogu?ava majkama za svoju djecu odabrati oca koji bi bio najbolji za njih.

    Znam da je to vrlo te?ko pojmiti, ali mu?karci su zapravo ljudska bi?a sa svojim vlastitim ćivotima. Mu?ki dio populacije ne postoji samo zbog toga kako bi đenama bilo ugodnije.

    Zatrudnila si i biolo?ki otac djeteta nije onaj krasni momak sa stabilnim primanjima koji bi bio predivan otac? PU?I K**AC!!! Nema? pravo izbrisati cijeli njegov ćivot svojom laći! Ako ba? mora?, reci mu istinu i ljubazno ga pitaj bi li unato? tome htio djelovati kao otac. Ali ako kađe ne, mora? prihvatiti da je rekao ne.

    Najva?nije je to ?to je oćinstvo bilo nedefinirano i efektivno je ovisilo o majci koga đe imenovati kao oca svog djeteta, ako đe imenovati ikoga (taj vrlo razumni ćidovski obi?aj, gdje se ćidovstvo naslije?uje po majci, bila je temeljena na ćinjenici da sa sigurno??u znamo jedino tko nam je majka). Mnogi mu?karci su, naravno, zavrćili odgajajući djecu koja nisu genetski bila njihova ali stvarno, zar je to va?no? Mođe? osje?ati jednako naklonosti prema djetetu za koje pogre?no misli? da je tvoje kao i prema onome koje jest tvoje. Zanimljivi novi roman Piersa Paula Reada, “đenomrzac”, bavi se upravo ovom temom.


    Utjecajna feministica Hillary Clinton na saslu?anju pred Senatom SAD-a: “Zar je to [ćinjenice] uopđe va?no???”

    Filozof A.C. Grayling je u Evening Standardu osje?ajno pisao o ovoj temi ovog tjedna, naglasivći da po izvje??u u ?asopisu Journal Of Epidemiology and Human Health 4% mu?karaca ne znajući podiđe djecu koja nisu genetski njihova: “Rezultati mogu biti razorni, te voditi do razvoda, obiteljskog nasilja, mentalnih problema za sve umije?ane strane, uklju?ujući i djecu.” Pa, da. Znanstvena sigurnost je svakako stvorila jasno?u, i oslobodila neki broj mu?karaca od njihovih moralnih obveza, ali Bog zna s kakvim posljedicama u obliku jada, optu?bi i krivnje.

    Postoji li ikakva razlika izme?u Hamasovog terorista koji ispaljuje rakete iz vrti?a i feministice Melanie McDonagh koja se skriva iza ?tita nedu?ne djece svaki put kada joj ne?to ne ide na ruku?

    Također uoćite kako mu?karci kojima su podvaljena tu?a djeca imaju “moralnu obvezu”. Ako oni imaju moralnu obvezu, za?to onda nastaje galama kada ja sugeriram đenama da imaju moralnu obvezu ne pona?ati se kao drolje ili ne razarati svoje obitelji?

    Na?a generacija puno polađe na znanje. I DNA testovi imaju oćite koristi ?to se tiđe identifikacije nesretnijih elemenata nađeg naslije?a, na primjer nasljednih bolesti. Ali time ?to oćinstvo ćinimo ovisnim o testu, a ne o rekli-kazali majke, oduzeli smo đenama mo?an instrument odabira. Nisam sigurna da je puno ljudi sretnije zbog toga.

    Sasvim je jasno: feminizam je faćisti?ki, parazitski pokret za uklanjanje svih ograniđenja sa đenske seksualnosti i istodobno ograni?avanje mu?ke seksualnosti

    “Ali Ignisse,” reći đete sada, “koga briga ?to neka tamo feministica pri?a gluposti? Kakav to utjecaj ima na tebe?” Pa naravno, zato ?to to na?alost nije samo jedna feministica koja laje ali ne grize; rije? je u duboko ukorijenjenom akademskom establishmentu koji ovakve nebulozne tvrdnje pretvara u “znanstvene studije” i time ih legitimizira, nakon đega razni odbori i organizacije citiraju i propagiraju te iste “studije” kako bi lobirale za svoje politi?ke ciljeve, te ih naposljetku korumpirani politi?ari koje nije briga za ljudski ćivot i dostojanstvo prenose u zakonodavstvo, te ih kona?no nad bespomo?nim narodom provode jednako bezobzirni policija i sudovi.

    Mnoge dr?ave su pod utjecajem sna?nog feministi?kog/bijelo-vite?kog lobija donijele zakone o zabrani genetskog testiranja oćinstva. U Francuskoj i Njema?koj je ono potpuno zabranjeno i ka?njivo je s 5-15 000 ? i 1 godinom zatvora; u Velikoj Britaniji je ono znatno ograniđeno; a u SAD-u je ono dopu?teno ali su njegove pravne posljedice ravne nuli.

    ?to prije ova civilizacija izgori do temelja, to đe nam svima biti bolje.

    Oznake: feminizam, Faćizam, ?ovinizam, sloboda, djeca, obitelj, alimentacija, Vijesti, sociologija, abortus

  • Vodi? za odabir supruge (Dio prvi – Cost/Benefit analiza)


    Pretpostavljam da dobar dio ćitatelja nema ambicije postajati velikim igraćima. Koliko god ćivot uspje?nog igra?a velikog kalibra bio zabavan, prepun uzbuđenja jednokratnog seksa, prijateljica s povlasticama, harema i serijske monogamije, toliko mođe ponekad biti i naporan i nestabilan. A iako bi se ponekad iz mog pisanja moglo zakljućiti da su svi brakovi beskrvni, aseksualni kavezi, naravno da to nije slu?aj. Naprotiv!

    Rekao bih da dobar dio mu?karaca koji svjesno uđe igru samo đeli popraviti neugodan polo?aj u kojeg su ih okolnosti izbacile, i izabrati ne?to mirno i stabilno ?to ih ispunjava u ćivotu u zamjenu za razumnu kolićinu napora. Izgraditi ne?to, doći doma kod djece, supruge, u sređenu i poznatu atmosferu, i naravno stalno biti seksualno i emocionalno zadovoljen, sve je to kao sirenin zov svim onim mu?karcima koji ne posjeduju gigantsku kolićinu osobina mra?nog trojstva. Usudio bih se ?ak i reći da takvi mu?karci ćine veliku većinu ukupne populacije – da to nije slu?aj, vjerojatno bismo i dalje ćivjeli u pećinama. U osnovi, iako Coolidgeov efekt leći u svima nama, isto tako leći i poriv za donođenjem racionalnih odluka unutar svojih mogu?nosti. Ako vam je tako lakđe, zamislite to kao anđelći?a i demona na ramenu svakog mu?karca (je li ih on sposoban poslu?ati, naravno, sasvim je druga stvar).

    “Demon” stari zna ?to pri?a. Izvor: Little Miss Sunshine, genijalan film

    Klju?na razlika je da se, ako dobro poznaju igru i isprobali su sve ?to su htjeli, mu?karci koji to đele skrase po svom vlastitom izboru, isto kao ?to je bilo prije nego je feminizam poremetio prirodnu civilizacijsku ravnote?u. Ovo je vrlo va?na razlika. Ne ćine to zato ?to je to jedino ?to mogu kao ?to je nekada bio slu?aj, ve? zato ?to sada stvarno imaju razne opcije i ta im najviđe odgovara.

    Iako inađe đesto spominjem da mu?karci u pravilu ne ćive tipi?an đenski ćivot prepun opcija kao ?to đene vole misliti, dakle ne biraju izme?u nekoliko jednako zainteresiranih partnerica kao ?to to đene rade u mladosti, oni koji dobro nauđe i izvje?baju igru naći đe se upravo u toj situaciji. U ovom vodi?u ?u opisati kako odabrati i na koje je stvari uputno paziti, pretpostavljajući mu?karca koji je otprilike vići Beta, dakle prili?no je privla?an, ima barem osnovnu igru, i ima nekakvu mogu?ost izbora… ali brzam.

    Sve ovo ne znaći da opcija stvarno postoji, da je jeftina ili da se isplati. Za one koji zami?ljaju smirivanje (bilo u braku bilo u nevjen?anoj zajednici duljoj od tri godine, jer zakonski je gotovo isto) s jednom đenom i idili?an obiteljski ćivot, problemi koji im stoje na putu veći su nego ikada.

    Problem A: Dana?nja stopa razvoda je najvi?a u povijesti

    U SAD-u se stopa razvoda milosrdno stabilizirala na oko 50% i neki tvrde da poćinje opadati, iako moram priznati da ne vidim ba? nikakve statistike koje to pokazuju. Kod nas nastavlja rasti i trenutno se nalazi izme?u 25 i 30%. Neke druge europske zemlje su također ve? dosegle 40%, tako da pretpostavljam da je izme?u 40 i 50% prirodna granica koju đemo i mi doseći s vremenom kako budemo nastavili amerikanizaciju.

    Recimo da je ?ansa razvoda koju mođe? ođekivati jedna trećina, to jest 33%. Kako ne bismo sada upadali u geek ?argon, zamislite kockicu sa 6 strana. Ako se na njoj dobije 1 ili 2, dolazi do razvoda. ?to bi sve stavio na tu kocku u zamjenu za stabilan ćivot i obitelj?

    Ok, kvragu sve, ali ?ak i ako se brak raspadne (70% ?anse ne tvojom krivnjom), ?to ti se tako stra?no mođe dogoditi?

    Problem B: ?to je najgore ?to se mođe dogoditi?

    Ako brak ne uspije, nikome ni?ta, zar ne? U nekim slu?ajevima, bili biste u pravu. Razvede? se, emocionalno obnovi?, i ide? dalje. Ali danas su posljedice puno dalekose?nije i gadnije. Najjednostavnija i lo?a ali ipak najmanje destruktivna posljedica je…

    B1) Jednokratni udar na imovinu. Ako si unio u brak nekakvu vrijednu imovinu u koju ste zatim zajedno ulagali i koristili je, sud neđe zanimati koliko je to?no tko ulagao. Na svu sre?u, ovo je granica jer mi jo? nismo toliko poludjeli da uvedemo ameri?ku alimentaciju (“alimony”), gdje u 90% slu?ajeva mu? poslije razvoda mora uzdr?avati đenu “kako bi ona zadr?ala prija?nji ćivotni stil dok se ponovno ne uda”).

    No na drugi pogled…

    B2) Hrvatska alimentacija, ili uzdr?avanje djeteta. Ukoliko ste imali djecu, morat đe? pla?ati uzdr?avanje djeteta (u daljnjem tesktu: “alimentacija”). Minimalna alimentacija u RH je oko 1000 kn mjese?no, ?to otprilike i jest pola tro?kova djeteta, no odre?uje se kao % (cca 17-22) od plađe s minimalnim pragom. To nas vodi do problema…

    B2.1) Ako zara?uje? viđe morat đe? i proporcionalno viđe pla?ati, bez obzira na to koliko dijete stvarno ko?ta. Nakon ?to se prijeđe visina plađe na kojoj postotak iz nje prelazi minimum, nije bitno ako uistinu nije toliko skupo uzdr?avati dijete. Logika visokih alimentacija, poznata kao “?to bi dijete reklo kada bi znalo da je njegov otac ?krtario na njemu?” namijenjena je ka?njavanju ođeva, a ne uzdr?avanju djece. Isto tako, ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole kako se trođe sredstva iz alimentacije, ?to bi svakako trebalo postojati kako iznosi rastu..

    Ukratko, ako zara?uje? viđe od prosjeka, dobit đe? ameri?ku alimentaciju upakiranu u hrvatsku. No ako zara?uje? manje ili uopđe ne, pa se nađe? u financijskim problemima gdje ti je dolje prikazana nov?anica velika stvar, onda slijedi…

    B2.2) Manjak novaca = sramođenje -> zapljena imovine -> zatvor / robovlasni?tvo.

    Moderna logika potpomognuta hr?kom i legalnim silama je ne?to uistinu savrđeno. Ako imamo vrlo siroma?nu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, svi đe biti puni sa?aljenja. Novine đe pisati ?lanke u kojima se moli za pomo? nesretnim ljudima. Obitelj đe dobivati izraze divljenja kako prećivljava unato? oskudici, kao i opđe po?tovanje i donacije.
    No ako imamo razvedenu obitelj gdje otac ne mođe naći posao i ne uspijeva ni?ta pridonositi, on je “danguba koja ne pla?a”. Jedini savjet koji đe drugi imati za njega đe biti “naći posao” ili “sigurno radi? na crno”. Jedina razlika izme?u “nesretnika” i “dangube” je bra?ni status. Naravno da je istina da stvarno postoje razni tipovi koji stvarno mogu pla?ati razumnu alimentaciju, a muljaju, ali sustav je dizajniran tako da se odmah pretpostavlja da razvedeni otac koji ne pla?a spada u takve i djeluje sukladno.

    Kao da sramota nije dovoljna, alimentacija mođe biti naplađena i zapljenom imovine, uklju?ujući onu koja je bila nedirnuta u koraku B1. No to nije sve. Alimentacija je također jedina vrsta dugovanja u RH zbog koje se mođe otići u zatvor. Ako uzmete kredit od banke i ne pla?ate ga, va?a imovina đe biti zaplijenjena, i ako viđe nemate ni?ta, to je to. Ne mođete otići u zatvor zbog nepodmirene financijske obveze, osim ako nije jasno dokazano da ste znali da neđete moći pla?ati u trenutku uzimanja kredita (u tom slu?aju je to kazneno djelo prijevare i ka?njivo je zatvorom).

    Ukoliko oca koji viđe nema iz đega pla?ati i nije imao tu sre?u da iskopa grumen zlata nije opametio zatvor, bez brige: mođe biti poslan na prisilni rad. Da, dobro ste proćitali. U svijetu gdje je robovlasni?tvo zakonom zabranjeno i o?tro progonjeno, mođete biti prisilno poslani na kopanje kanala… zbog toga ?to ste imali nesre?u imati financijske probleme koji su vas onemogućili u pla?anju alimentacije.

    Tko je voljan bacati kockicu?

    B3) Gubitak djece.

    Da ne bude da cicijam oko novca, spomenimo i emocionalni gubitak ?to viđe ne mođe? redovno vi?ati ni odgajati svoju djecu. U 85% slu?ajeva razvoda djecu dobivaju supruge. Gotovo jedini naćin da djecu dobije otac je da je za majku dokazano da se drogira ili ne?to sli?ne tećine. Jednom kada je skrbnik dodijeljen, sudski je gotovo nemoguđe dokazati da netko sprje?ava ili sabotira posjete, koje su ionako malobrojne.

    Problem C: Ne postoji viđe niti jedan od dru?tvenih mehanizama sprje?avanja razvoda


    Pre?li smo iz ovoga… -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->


    U ovo.

    U pro?losti, ako bi u braku postojali neki problemi, i đena oti?la porazgovarati s nekim (prijateljicama, obitelji, etc), neminovno bi dobila upozorenja o tome da bi joj bilo jo? puno gore u slu?aju razvoda, da treba dati vremena, biti strpljiva, prilagoditi se i jo? tko zna ?to sve ne.

    Danas to ni izbliza nije slu?aj. Ako ikada dođe do krize, gotovo svi u njenom ćivotu đe je s rado??u savjetovati da posegne za detonatorom. Institucije također ne predstavljaju nikakvu blokadu, ?ak ni s “periodom pomirbe” koji je samo mrtvo slovo na papiru. Postoje dr?avne institucije koje ćive od procesiranja razvoda i raspadnutih obitelji.

    Problem D: Ne postoji viđe dru?tvena osuda razvoda, bez obzira na okolnosti


    Prepoznajete ovu spodobu?

    Ako se smatra skandaloznim i nedopustivim reći bilo ?to negativno o đeni kalibra Marijane ?vrljak, koja je svom mu?u ućinila najgore na najgori mogući naćin, i sve to bez trunke ?aljenja, mislim da je jasno da danas đena mođe ućiniti bilo ?to i apsolutno nikada ne doćivjeti kritiku. Nije va?no ?to se dogodilo – mu?karac je uvijek kriv.

    Ukratko, moj savjet je: NE ?ENITE SE. Ovo govorim kao osoba koja podr?ava brak i misli da je sve navedeno na pođetku posta vrlo dobra i pođeljna ideja, da ne kađem idealna. S pravom đenom, ?to bi ?ovjek viđe mogao traćiti? Ali rizici, ?ak i ako se dobro odabere, neki u potpunosti izvan tvoje kontrole ili predvi?anja…uf! Ovo nije kontradiktorna pozicija. Dapađe, duguje? i samom sebi i svojoj djeci da poduzme? sve kako bi bio siguran da si odabrao najbolju mogu?u suprugu s obzirom na dana?nje okolnosti.

    Kada zbrojimo sve ove stvari, iako je zaljubljenost do ućiju nu?na osnova braka, to nije dovoljno da opravda đenidbu. Stoga bi tvoj osnovni stav trebao biti: “Zna? da te volim, ali za?to bih te ođenio?”

    Drugim rijećima, đena mora posjedovati ne?to vrlo posebno, kao i određene kvalitete koje osiguravaju od mogućih negativnih posljedica i daju joj osnovu da odrći dano obe?anje unato? gubitku svih vanjskih poticaja na vjernost. Koje su to kvalitete i kako ih prepoznati, pogledat đemo u drugom dijelu.

    Update: Drugi dio

    Oznake: brak, obitelj, zavr??na igra, razvod, alimentacija